02010L0075 — HR — 04.08.2024 — 001.002
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
►M1 DIREKTIVA 2010/75/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama i emisijama iz stočarstva (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) ◄ ►C1 (preinaka) ( L 334 17.12.2010, 17) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DIREKTIVA (EU) 2024/1785 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. travnja 2024. |
L 1785 |
1 |
15.7.2024 |
|
Koju je ispravio:
DIREKTIVA 2010/75/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 24. studenoga 2010.
o industrijskim emisijama i emisijama iz stočarstva (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja)
(preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
POGLAVLJE 1.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Direktivom propisuju pravila o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja nastalog zbog industrijskih aktivnosti.
Također se propisuju pravila namijenjena sprečavanju ili, ako to nije izvedivo, kontinuiranom smanjenju emisija u zrak, vodu i zemlju, sprečavanju nastajanja otpada, poboljšanju učinkovitosti resursa te promicanju kružnog gospodarstva i dekarbonizacije kako bi se postigla visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini.
Članak 2.
Područje primjene
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
„tvar” znači bilo koji kemijski element i njegovi spojevi, osim sljedećih tvari:
radioaktivne tvari kako su definirane u članku 1. Direktive Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja ( 1 );
genetski modificirani mikroorganizmi kako su definirani u članku 2. točki (b) Direktive 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama ( 2 );
genetski modificirani organizmi kako su definirani u članku 2. točki 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama ( 3 );
„onečišćenje” znači ljudskom djelatnošću izazvano, izravno ili neizravno unošenje tvari, vibracija, topline, buke ili neugodnih mirisa u zrak, vodu ili zemlju, koji mogu biti štetni za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, dovesti do štete po materijalnu imovinu odnosno poremetiti značajke okoliša i druge legitimne oblike korištenja okoliša ili utjecati na te značajke okoliša i druge oblike korištenja okoliša;
„postrojenje” znači nepokretna tehnička jedinica unutar koje se obavljaju jedna ili više aktivnosti iz Priloga I., Priloga I.a ili dijela 1. Priloga VII., kao i bilo koje druge izravno pridružene aktivnosti koje se obavljaju na istoj lokaciji, a tehnički su povezane s aktivnostima iz tih priloga i mogle bi imati utjecaj na emisije i onečišćenje;
„emisija” znači izravno ili neizravno ispuštanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinačnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu ili zemlju;
„granična vrijednost emisija” znači masa izražena u obliku određenih specifičnih parametara, koncentracija i/ili razina emisija koja se ne smije prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja;
„granična vrijednost okolišne učinkovitosti” znači vrijednost učinkovitosti navedena na dozvoli i izražena za određene uvjete s obzirom na određene specifične parametre;
„standard kvalitete okoliša” znači skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegova sastavnica moraju ispuniti u određenom trenutku, kako je utvrđeno u zakonodavstvu Unije;
„dozvola” znači pisano odobrenje za rad čitavog postrojenja ili jednog njegova dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada;
„opća obvezujuća pravila” znači granične vrijednosti emisija ili ostali uvjeti, barem na razini sektora, koji su doneseni kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti dozvole;
„značajna promjena” znači promjena u karakteristikama ili funkcioniranju postrojenja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, koja može imati značajne negativne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš;
„temeljita industrijska preobrazba” znači implementaciju, od strane industrijskih operatera, tehnika u nastajanju ili najboljih raspoloživih tehnika koje podrazumijevaju opsežnu promjenu dizajna ili tehnologije cijelog postrojenja ili njegova dijela odnosno zamjenu postojećeg postrojenja novim postrojenjem, čime se omogućuje iznimno veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem klimatske neutralnosti i optimiziraju posredne koristi za okoliš, barem do razina koje se mogu postići tehnikama utvrđenima u primjenjivim zaključcima o NRT-u, uzimajući u obzir učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij;
„najbolje raspoložive tehnike” znači najdjelotvorniji i najnapredniji razvojni stupanj u razvoju djelatnosti i njihovih metoda rada koji pokazuje praktičnu prikladnost određenih tehnika za postizanje graničnih vrijednosti emisija i drugih uvjeta okolišne dozvole te koji je razvijen radi sprječavanja i, ako to nije izvedivo, smanjivanja emisija i utjecaja na okoliš u cjelini:
„tehnike” znači i tehnologija koja se koristi i način na koji je postrojenje projektirano, izgrađeno, održavano, korišteno i stavljeno izvan uporabe;
„raspoložive tehnike” znači tehnike razvijene na razini koja omogućuje implementaciju u relevantnom industrijskom sektoru, u gospodarski i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i prednosti, neovisno o tome koriste li se ili proizvode li se takve tehnike u Uniji, sve dok su razumno dostupne operateru;
„najbolje” znači najdjelotvornije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cjelini, uključujući zdravlje ljudi i zaštitu klime;
„referentni dokument o NRT-a” znači dokument nastao kao rezultat razmjene informacija koja je organizirana u skladu s člankom 13., sastavljen za utvrđene aktivnosti, u kojem se posebno opisuju primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane za određivanje najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključci o NRT-u i sve tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima iz Priloga III.;
„zaključci o NRT-u” znači dokument koji sadržava dijelove referentnog dokumenta o NRT-u u kojem se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama i tehnikama u nastajanju, njihov opis, informacije za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisije povezane s tim tehnikama, razine okolišne učinkovitosti povezane s tim tehnikama, sadržaj sustava upravljanja okolišem, uključujući referentne vrijednosti, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije;
„operativna pravila” znači pravila navedena na dozvolama ili opća obvezujuća pravila za obavljanje aktivnosti iz Priloga I.a, kojima su utvrđene granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, povezani zahtjevi u pogledu praćenja i, prema potrebi, prakse rasprostiranja na tlo, prakse sprečavanja i ublažavanja onečišćenja, upravljanje hranjivim vrijednostima, priprema hrane za životinje, smještaj, gospodarenje stajskim gnojem, uključujući njegovo skupljanje, skladištenje, preradu i njegovo rasprostiranje na tlo, te odlaganje uginulih životinja, i koja su u skladu s primjenom najboljih raspoloživih tehnika;
„razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” znači razine emisija postignute u normalnim uvjetima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima;
„razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” znači raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada uz primjenu NRT-a ili kombinacije NRT-ova, kako je opisano u zaključcima o NRT-u;
„okolišna učinkovitost” znači učinkovitost s obzirom na razine potrošnje, učinkovitost resursa s obzirom na materijale, vodu i energetske resurse, ponovnu uporabu materijala i vode te nastanak otpada;
„referentne vrijednosti” znači okvirni raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, koji se treba upotrebljavati kao referenca u EMS-u;
„tehnika u nastajanju” znači nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša ili barem jednaku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša uz veće uštede od postojećih najboljih raspoloživih tehnika;
„operater” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja radom cijelog postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada ili njegova dijela ili ga kontrolira ili, ako je to predviđeno u nacionalnom zakonodavstvu, osoba na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja ili uređaja;
„javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim pravom ili nacionalnom praksom, udruge, organizacije ili skupine tih osoba;
„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati donošenje odluke o izdavanju ili ažuriranju dozvole ili uvjetâ dozvole, ili koja ima interes u takvom donošenju odluka; za potrebe ove definicije smatra se da imaju interes nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve u okviru nacionalnog prava;
„opasne tvari” znači tvari ili smjese kako su definirani u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa ( 4 );
„temeljno izvješće” znači informacije o stanju tla i podzemnih voda koji su onečišćeni predmetnim opasnim tvarima;
„podzemne vode” znači podzemne vode kako su definirane u članku 2. točki 2. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda ( 5 );
„tlo” znači gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama;
„inspekcija zaštite okoliša” znači sve aktivnosti, uključujući posjete lokaciji, praćenje emisija i provjeravanje internih izvješća i prateće dokumentacije, ovjeru samopraćenja, provjeravanje tehnika koje se koriste i prikladnosti upravljanja okolišem postrojenja, koje poduzima nadležno tijelo ili se poduzimaju u njegovo ime, kako bi se provjerila i unaprijedila sukladnost postrojenja s uvjetima njihovih dozvola i kako bi se, prema potrebi, pratio njihov učinak na okoliš;
„perad” znači perad kako je definirana u članku 4. točki 9. Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 );
„svinje” znači svinje kako su definirane u članku 2. Direktive Vijeća 2008/120/EZ ( 7 );
„stočna jedinica” znači standardna mjerna jedinica koja omogućuje objedinjavanje različitih kategorija stoke radi međusobne usporedbe te se izračunava primjenom koeficijenata za pojedinačne kategorije stoke navedene u Prilogu I.a.
„gorivo” znači bilo koji kruti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijal;
„uređaj za loženje” znači svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina;
„dimnjak” znači struktura koja sadržava jednu ili više cijevi kroz koje prolaze otpadni plinovi i ispuštaju se u zrak;
„radni sati” znači vrijeme, izraženo u satima, tijekom kojeg uređaj za loženje u cijelosti ili djelomično radi i ispušta emisije, osim razdobljâ uključivanja i isključivanja;
„stopa odsumporavanja” znači omjer, tijekom zadanog razdoblja, količine sumpora koju uređaj za loženje ne emitira u zrak u odnosu na količinu sumpora koja je sadržana u krutom gorivu koje se unosi u uređaj za loženje i koje je korišteno u postrojenju u istom razdoblju;
„domaće kruto gorivo” znači prirodno nastalo kruto gorivo izvađeno na lokalnom području koje izgara u uređaju za loženje koji je posebno dizajniran za to gorivo;
„ograničavajuće gorivo” znači gorivo koje, među svim gorivima koja se koriste u uređaju za loženje koji koristi više vrsta goriva i koji koristi destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastite potrebe, same ili s drugim gorivima, ima najvišu graničnu vrijednost emisija iz dijela 1. Priloga V. ili, u slučaju kad nekoliko goriva ima istu graničnu vrijednost emisija, gorivo koje ima najveću ulaznu toplinsku snagu među tim gorivima;
„biomasa” znači bilo što od sljedećeg:
proizvode koji se sastoje od bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koji se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihova energetskog sadržaja;
sljedeći otpad:
biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva;
biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se koristi za proizvodnju toplinske energije;
vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje i ako se koristi za proizvodnju toplinske energije;
otpad od pluta;
drveni otpad osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji potječe iz otpada nastaloga gradnjom ili rušenjem;
„ložište s miješanim gorivom” znači svako ložište koje može koristiti, istodobno ili kao alternativu, dvije ili više vrsta goriva;
„plinska turbina” znači svaki rotirajući stroj koji pretvara toplinsku energiju u mehanički rad i koji se sastoji uglavnom od kompresora, toplinskog uređaja u kojem gorivo oksidira kako bi grijalo radnu tekućinu i turbine;
„plinski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema Otto ciklusu i za paljenje goriva koristi iskru (svjećicu) ili, u slučaju motora s više vrsta goriva, s paljenjem na kompresiju;
„dizelski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema dizelskom ciklusu s paljenjem na kompresiju;
„mali izolirani sustav” znači mali izolirani sustav kako je definiran u članku 2. točki 26. Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije ( 8 );
„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu ( 9 );
„opasni otpad” znači opasni otpad kako je definiran u članku 3. točki 2. Direktive 2008/98/EZ;
„miješani komunalni otpad” znači otpad iz kućanstva, kao i otpad nastao u trgovačkoj djelatnosti, industriji i institucijama koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz kućanstva, osim frakcija koje su navedene u poglavlju 20 01 Priloga Odluci 2000/532/EZ ( 10 ) koje se prikupljaju odvojeno na izvoru i osim ostalog otpada navedenog u poglavlju 20 02 tog Priloga;
„postrojenje za spaljivanje otpada” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema namijenjeni termičkoj obradi otpada, s oporabom topline ili bez nje, proizvedene izgaranjem, putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalih postupaka termičke obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju;
„postrojenje za suspaljivanje otpada” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema čija je glavna namjena proizvodnja energije ili materijalnih proizvoda i koje se koriste otpadom kao osnovnim ili dodatnim gorivom ili u kojima se otpad zbrinjava termičkom obradom putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalih postupaka termičke obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju;
„nazivni kapacitet” znači zbroj kapaciteta spaljivanja peći od kojih se sastoji postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada kako je to naveo proizvođač a potvrdio operater, vodeći na odgovarajući način računa o kaloričnoj vrijednosti otpada izraženoj kao količina spaljenog otpada po satu;
„dioksini i furani” znači svi poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani navedeni u dijelu 2. Priloga VI.;
„organski spojevi” znači svi spojevi koji sadržavaju barem ugljik i jedan ili više od sljedećih elemenata: vodik, halogene, kisik, sumpor, fosfor, silicij ili dušik, osim ugljikovih oksida i anorganskih karbonata i bikarbonata;
„hlapivi organski spojevi” znači svi organski spojevi kao i frakcije kreozota, koji pri 293,15 K imaju tlak pare od 0,01 kPA ili više, ili imaju odgovarajuću hlapljivost u određenim uvjetima korištenja;
„organsko otapalo” znači svaki hlapivi organski spoj koji se koristi za bilo što od sljedećeg:
sam ili u kombinaciji s drugim tvarima, i bez podvrgavanja kemijskoj promjeni, za otapanje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala;
kao agens za čišćenje za otapanje onečišćenja;
kao otapalo;
za raspršivanje;
za podešavanje viskoznosti;
za podešavanje površinske napetosti;
kao plastifikator;
kao konzervator;
„premaz” znači premaz kako je definiran u članku 2. točki 8. Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila ( 11 ).
‘razine emisija povezane s tehnikama u nastajanju” znači raspon razina emisija dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izražen kao prosjek u određenom razdoblju, u određenim referentnim uvjetima;
‘razine okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju” znači raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju kako je opisano u zaključcima o NRT-u;
‘osiguranje sukladnosti” znači mehanizmi za osiguranje sukladnosti korištenjem triju kategorija intervencija: promicanje sukladnosti, praćenje sukladnosti, daljnje praćenje i izvršavanje.
Članak 4.
Obveza posjedovanja dozvole
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedno postrojenje ili uređaj za loženje, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada ne radi bez dozvole.
Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu uspostaviti postupak za registraciju postrojenja koja su obuhvaćena samo poglavljem V. ili poglavljem VI.a.
Postupak registracije utvrđuje se u obvezujućem aktu i obuhvaća barem obavijest operatera nadležnom tijelu o namjeri pokretanja rada postrojenja.
Ako dozvola obuhvaća dva ili više postrojenja, ona mora sadržavati uvjete kojima se osigurava da svako postrojenje ispunjava zahtjeve ove Direktive.
Članak 5.
Izdavanje dozvole
Komisija organizira razmjenu informacija s državama članicama o elektroničkom izdavanju dozvola i objavljuje smjernice o najboljoj praksi.
Članak 6.
Opća obvezujuća pravila
Ne dovodeći u pitanje obvezu posjedovanja dozvole, države članice u opća obvezujuća pravila mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.
Ako su donesena opća obvezujuća pravila, dozvola može jednostavno sadržavati upućivanje na takva pravila.
Članak 7.
Incidenti i nesreće
Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ), u slučaju bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:
operater odmah obavijesti nadležno tijelo;
operater odmah poduzme mjere za ograničavanje posljedica za zdravlje ljudi ili okoliš i za sprečavanje mogućih daljnjih incidenata ili nesreća; i
nadležno tijelo zahtijeva od operatera da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima kako bi se ograničile posljedice za zdravlje ljudi ili okoliš i spriječili mogući daljnji incidenti ili nesreće.
U slučaju onečišćenja koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode u slučaju neizravnog ispuštanja, nadležno tijelo obavješćuje relevantne operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode o mjerama koje su poduzete radi sprečavanja štete ili otklanjanja štete uzrokovane za zdravlje ljudi i okoliš tim onečišćenjem.
Ako dođe do bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš u drugoj državi članici, država članica na čijem se državnom području dogodila nesreća ili incident osigurava da se o tome odmah obavijesti nadležno tijelo druge države članice. Cilj je prekogranične i multidisciplinarne suradnje među zahvaćenim državama članicama ograničavanje posljedica za okoliš i zdravlje ljudi te sprečavanje mogućih daljnjih incidenata ili nesreća.
Članak 8.
Neispunjavanje obveza
Donose i mjere za osiguranje sukladnosti radi promicanja, praćenja i osiguranja poštovanja obveza fizičkih ili pravnih osoba na temelju ove Direktive.
U slučaju kršenja uvjetâ dozvole države članice osiguravaju da:
operater odmah obavijesti nadležno tijelo;
operater odmah poduzme mjere potrebne kako bi se u najkraćem mogućem vremenu ponovno postigla sukladnost; i
nadležno tijelo zahtijeva od operatera da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima kako bi se ponovno postigla sukladnost.
Ako takvo kršenje prijeti zdravlju ljudi ili okolišu u drugoj državi članici, država članica na čijem je državnom području došlo do kršenja uvjetâ dozvole osigurava da se o tome obavijesti druga država članica.
Članak 9.
Emisija stakleničkih plinova
POGLAVLJE II.
ODREDBE ZA AKTIVNOSTI IZ PRILOGA I.
Članak 10.
Područje primjene
Ovo poglavlje primjenjuje se na aktivnosti navedene u Prilogu I. i, ako je primjenjivo, kojima se dostižu pragovi kapaciteta navedeni u tom prilogu.
Članak 11.
Opća načela prema kojima se utvrđuju osnovne obveze operatera
Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi osigurale da se postrojenjima upravlja u skladu sa sljedećim načelima:
poduzimaju se sve odgovarajuće mjere za sprječavanje onečišćenja;
primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike;
ne uzrokuje se značajno onečišćenje;
sprječava se nastajanje otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ;
ako je nastao otpad, on je prema redoslijedu važnosti i u skladu s Direktivom 2008/98/EZ, pripremljen za ponovnu uporabu, recikliran, oporabljen ili, ako je to tehnički i ekonomski neizvedivo, zbrinut na način da se izbjegne ili umanji bilo kakav učinak na okoliš;
energija se učinkovito koristi te se promiče upotreba i, ako je moguće, proizvodnja obnovljive energije;
materijalni resursi i voda učinkovito se koriste, među ostalim ponovnom uporabom;
provodi se sustav upravljanja okolišem kako je predviđeno u članku 14.a;
poduzimaju se potrebne mjere kako bi se spriječile nesreće i ograničile njihove posljedice;
nakon konačnog prestanka aktivnosti poduzimaju se potrebne mjere kako bi se izbjegao svaki rizik od onečišćenja i kako bi se radna lokacija vratila u zadovoljavajuće stanje definirano u skladu s člankom 22.
Članak 12.
Zahtjevi za dozvole
Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi osigurale da zahtjev za dozvolu sadržava opis sljedećeg:
postrojenja i njegovih aktivnosti;
sirovina i pomoćnih materijala, ostalih tvari, energije i vode koji se koriste u postrojenju ili ih postrojenje proizvodi;
izvora emisija iz postrojenja, uključujući neugodnih mirisa;
stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje;
ako je primjenjivo, temeljnog izvješća u skladu s člankom 22. stavkom 2.;
prirode i količine predvidivih emisija, uključujući neugodne mirise, iz postrojenja u svaki medij, kao i utvrđivanja znatnih učinaka emisija na okoliš;
predložene tehnologije i ostalih tehnika za sprječavanje ili, ako to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja;
mjera za sprječavanje, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili oporabu otpada nastalog u postrojenju;
daljnjih mjera koje su planirane kako bi se zadovoljila opća načela osnovnih obveza operatera iz članka 11.;
mjera koje su planirane za praćenje emisija u okoliš;
glavnih alternativa predloženoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je proučio podnositelj zahtjeva, u obliku pregleda.
Zahtjev za dozvolu također uključuje sažetak, koji nije tehničke prirode, detalja iz prvog podstavka.
Članak 13.
Referentni dokumenti o NRT-u i razmjena podataka
Razmjena informacija odnosi se posebno na sljedeće:
performanse postrojenja i tehnika u smislu emisija, prema potrebi izražene u obliku kratkoročnih i dugoročnih prosjeka i povezanih referentnih uvjeta, potrošnje i prirode sirovina, potrošnje vode, korištenja energije i stvaranja otpada;
tehnike koje su korištene, praćenje koje je povezano s njima, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ekonomsku i tehničku održivost i njihov razvoj;
najbolje raspoložive tehnike i tehnike u nastajanju koje su utvrđene nakon razmatranja pitanja iz točaka (a) i (b).
Ne dovodeći u pitanje pravo tržišnog natjecanja Unije, informacije koje se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama dijele se samo s Komisijom i, nakon što potpišu sporazum o povjerljivosti i neotkrivanju podataka, s državnim službenicima i drugim zaposlenicima javnih službi koji predstavljaju države članice ili agencije Unije. Kada se dijele s drugim dionicima uključenima u razmjenu iz stavka 1., informacije se anonimiziraju tako da ne upućuju na određenog operatera ili postrojenje. Neanonimizirane informacije smiju se dijeliti samo u slučajevima u kojima anonimizacija informacija ne bi omogućila djelotvornu razmjenu informacija o NRT-u u kontekstu sastavljanja, preispitivanja i, prema potrebi, ažuriranja referentnih dokumenata o NRT-u, s predstavnicima nevladinih organizacija koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i predstavnicima udruženja koja predstavljaju relevantne industrijske sektore, ovisno o slučaju, te ako su takvi predstavnici organizacija i udruženja potpisali sporazum o povjerljivosti i neotkrivanju podataka. Razmjena informacija koje se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama ostaje strogo ograničena na ono što je tehnički potrebno za sastavljanje, preispitivanje i, prema potrebi, ažuriranje referentnih dokumenata o NRT-u te se takve povjerljive poslovne informacije ili poslovno osjetljive informacije ne smiju upotrebljavati u druge svrhe.
Komisija od foruma pribavlja mišljenje o praktičnim dogovorima o razmjeni informacija i posebno o sljedećem:
poslovniku foruma;
programu rada za razmjenu informacija;
smjernicama za prikupljanje podataka;
smjernicama za sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u i osiguranje njihove kvalitete, uključujući prikladnost njihovog sadržaja i formata.
Smjernicama iz drugog podstavka točaka (c) i (d) uzima se u obzir mišljenje foruma te se one donose u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2.
Mišljenje foruma iz prvog podstavka podnosi se u roku od šest mjeseci od završnog sastanka tehničke radne skupine odgovorne za taj referentni dokument o NRT-u.
Članak 14.
Uvjeti dozvola
Te mjere uključuju barem sljedeće:
granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 166/2006 i za druge onečišćujuće tvari za koje je vjerojatno da će biti emitirane iz dotičnog postrojenja u znatnim količinama, vodeći računa o njihovoj prirodi, opasnosti i potencijalu za prijenos onečišćenja s jednog medija na drugi, uzimajući u obzir promjenjivu dinamiku protoka vode u prihvatnim vodnim tijelima.
granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u skladu s člankom 15. stavkom 4;
odgovarajuće zahtjeve kojima se osigurava procjena potrebe za sprečavanjem ili smanjenjem emisija tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. ili tvari na koje se odnose ograničenja iz Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006;
odgovarajuće zahtjeve kojima se osigurava zaštita tla, podzemnih voda, površinskih voda i područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju kako je navedeno u članku 7. Direktive (EU) 2020/2184 i mjere koje se odnose na praćenje otpada nastalog u postrojenju i gospodarenje tim otpadom;
odgovarajuće zahtjeve kojima se utvrđuju značajke sustava upravljanja okolišem u skladu s člankom 14.a;
odgovarajuće zahtjeve za praćenje potrošnje i ponovne uporabe resursa kao što su energija, voda i sirovine;
odgovarajuće zahtjeve u pogledu praćenja emisija u kojima se utvrđuju:
metodologija mjerenja, učestalost mjerenja i postupak evaluacije; i
ako se primjenjuje članak 15. stavak 3. točka (b), da su rezultati praćenja emisija dostupni za ista razdoblja i iste referentne uvjete kao i za razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;
obvezu redovnog ili barem godišnjeg dostavljanja nadležnom tijelu:
informacija na temelju rezultata praćenja emisija iz točke (c) i drugih potrebnih informacija koje nadležnom tijelu omogućuju provjeru poštovanja uvjeta dozvole; i
ako se primjenjuje članak 15. stavak 3. točka (b), sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućuju usporedbu s razinama emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;
podataka o napretku prema ispunjenju ciljeva politike u području okoliša iz članka 14.a.;
odgovarajuće zahtjeve koji se odnose na redovno održavanje i kontrolu mjera koje su poduzete radi sprečavanja emisija u tlo, površinske i podzemne vode na temelju točke (b) te odgovarajuće zahtjeve koji se odnose na periodično praćenje tla, površinskih i podzemnih voda u vezi s relevantnim opasnim tvarima za koje je vjerojatno da će se pronaći na lokaciji i vodeći pritom računa o mogućnosti onečišćenja tla, površinskih i podzemnih voda na lokaciji postrojenja.
mjere koje se odnose na uvjete koji nisu normalni uvjeti rada, kao što su radnje uključivanja i isključivanja, istjecanja, kvarovi, trenutačni prekidi rada i konačni prestanak rada;
odredbe o svođenju dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja na najmanju moguću mjeru;
uvjete za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su navedeni drugdje.
Ako nadležno tijelo odredi uvjete dozvole na temelju najbolje raspoložive tehnike koja nije opisana ni u jednom od predmetnih zaključaka o NRT-u, ono osigurava:
da se prilikom utvrđivanja te tehnike posebna pažnja posveti kriterijima iz Priloga III.; i
da se poštuju zahtjevi iz članka 15.
Ako zaključci o NRT-u iz prvog podstavka ne sadržavaju razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, nadležno tijelo osigurava da se tehnikom iz prvog podstavka osigurava razina zaštite okoliša koja je jednaka najboljim raspoloživim tehnikama opisanima u zaključcima o NRT-u.
Članak 14.a
Sustav upravljanja okolišem
EMS uključuje barem sljedeće:
ciljeve politike u području okoliša za kontinuirano poboljšanje okolišne učinkovitosti i sigurnosti postrojenja, što uključuje mjere za:
sprečavanje nastajanja otpada;
optimizaciju upotrebe resursa i energije te ponovne uporabe vode;
sprečavanje ili smanjenje upotrebe ili emisija opasnih tvari;
ciljeve i pokazatelje uspješnosti povezane sa značajnim okolišnim aspektima, u kojima se uzimaju u obzir referentne vrijednosti utvrđene u relevantnim zaključcima o NRT-u;
za postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda ili provedbe sustava gospodarenja energijom u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU, rezultate tog pregleda ili provedbe sustava gospodarenja energijom u skladu s člankom 8. te direktive i njezinim Prilogom VI. te mjere za provedbu preporuka koje proizlaze iz njih;
inventar kemikalija za opasne tvari prisutne u postrojenju ili emitirane iz postrojenja kao takve, kao sastojci drugih tvari ili kao dio smjesa, pri čemu se poseban naglasak stavlja na tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i tvari na koje se odnose ograničenja iz Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, te procjenu rizika od učinaka takvih tvari na zdravlje ljudi i okoliš, kao i analizu mogućnosti njihove zamjene sigurnijim alternativama ili smanjenja njihove uporabe ili emisija;
mjere poduzete za postizanje okolišnih ciljeva i izbjegavanje rizika za zdravlje ljudi ili okoliš, uključujući korektivne i preventivne mjere ako su potrebne;
plan preobrazbe iz članka 27.d.
Ako su elementi čije se uključivanje u EMS zahtijeva, uključujući ciljeve, pokazatelje uspješnosti ili mjere, već izrađeni u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, dovoljno je da se u EMS-u uputi na relevantne dokumente.
Komisija do 31. prosinca 2025. donosi provedbeni akt o tome koje su informacije relevantne za objavu. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.
U slučaju njihova stavljanja na raspolaganje na internetu informacije se mogu redigirati ili, ako to nije moguće, izuzeti ako bi se njihovim otkrivanjem negativno utjecalo na bilo koji od interesa navedenih u članku 4. stavku 2. točkama od (a) do (h) Direktive 2003/4/EZ.
Operater priprema i provodi EMS u skladu s relevantnim zaključcima o NRT-u za sektor do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).
EMS se periodično preispituje kako bi se osiguralo da je i dalje prikladan, primjeren i djelotvoran.
Prva revizija EMS-a provodi se do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785. Reviziju EMS-a provodi najmanje jednom u tri godine tijelo za ocjenjivanje sukladnosti akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 odnosno akreditirani ili licencirani okolišni procjenitelj, kako je definirano u članku 2. točki 20. Uredbe (EZ) br. 1221/2009, koji provjeravaju sukladnost EMS-a i njegove provedbe s ovim člankom.
Članak 15.
Granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere
U pogledu neizravnih ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu, pri određivanju graničnih vrijednosti emisija dotičnog postrojenja može se uzeti u obzir učinak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvan postrojenja, pod uvjetom da to ne dovodi do viših razina onečišćenja okoliša, da je zajamčena jednakovrijedna razina zaštite okoliša u cjelini i da operater, savjetujući se s operaterom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osigura da neizravna ispuštanja ne ugrožavaju sukladnost s odredbama dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na temelju ove Direktive ili posebnog odobrenja na temelju Direktive 91/271/EEZ te da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:
ispuštene onečišćujuće tvari ne ometaju rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ni kapacitet za oporabu resursa iz tokova otpadnih voda za pročišćavanje;
ispuštene onečišćujuće tvari ne štete zdravlju osoblja koje radi u sabirnim sustavima i uređajima za pročišćavanje otpadnih voda;
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda osmišljen je i opremljen za smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari;
ukupno opterećenje dotičnih onečišćujućih tvari koje se naposljetku ispuštaju u vodu nije povećano u usporedbi sa situacijom u kojoj su emisije iz dotičnog postrojenja i dalje u skladu s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima za izravna ispuštanja u skladu sa stavkom 3. ovog članka, ne dovodeći u pitanje strože mjere koje se zahtijevaju u skladu s člankom 18.
Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole utvrđuje razloge za primjenu drugog podstavka, uključujući rezultat procjene operatera o ispunjavanju uvjeta koji se zahtijevaju.
U slučajevima u kojima bi uvjete dozvole trebalo promijeniti, operater dostavlja ažuriranu procjenu kako bi se osiguralo da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u drugom podstavku točkama od (a) do (d).
Nadležno tijelo utvrđuje najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a u postrojenju, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama („razine emisija povezane s NRT-om”) kako bi se osiguralo da u normalnim uvjetima rada emisije ne prelaze razine emisija povezane s NRT-om kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5. Granične vrijednosti emisija temelje se na procjeni operatera za čitav raspon razina emisija povezanih s NRT-om u kojoj se analizira izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazuje najveća ukupna učinkovitost koju postrojenje može postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u, uzimajući u obzir moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij. Granične vrijednosti emisija određuju se na jedan od sljedećih načina:
utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija izraženih za ista ili kraća razdoblja i pod istim referentnim uvjetima kao razine emisija povezane s NRT-om; ili
utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija različitih od onih iz točke (a) u smislu vrijednosti, razdobljâ i referentnih uvjeta.
Ako se granične vrijednosti emisije utvrđuju u skladu s točkom (b), nadležno tijelo barem jednom godišnje procjenjuje rezultate praćenja emisija kako bi osiguralo da emisije u normalnim uvjetima rada ne premašuju razine emisija povezane s NRT-om.
Opća obvezujuća pravila iz članka 6. mogu se primjenjivati pri utvrđivanju relevantnih graničnih vrijednosti emisija u skladu s ovim člankom.
Ako se donesu opća obvezujuća pravila, najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a utvrđuju se za kategorije postrojenja sa sličnim značajkama koje su relevantne za utvrđivanje najnižih razina emisija koje se mogu postići, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s NRT-om. Opća obvezujuća pravila uspostavljaju države članice, na temelju informacija iz zaključaka o NRT-u, analizirajući izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazujući najbolju učinkovitost koju te kategorije postrojenja mogu postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u.
Osim toga, nadležno tijelo:
za normalne uvjete rada utvrđuje granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u odnosu na vodu, uzimajući u obzir moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, koje se ne smiju prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja i koje nisu manje stroge od obvezujućih raspona iz prvog podstavka.
za normalne uvjete rada utvrđuje okvirne razine okolišne učinkovitosti u pogledu otpada i resursa koji nisu voda, koje nisu manje stroge od obvezujućih raspona iz prvog podstavka.
Odstupajući od stavka 3. i ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi granične vrijednosti emisija koje su više od razina emisija povezanih s NRT-om. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako se procjenom pokaže da bi postizanje razina emisija povezanih s NRT-om iz zaključaka o NRT-u dovelo do nerazmjerno visokih troškova u usporedbi s koristima za okoliš, i to zbog:
geografskog položaja ili lokalnih uvjeta okoliša dotičnog postrojenja; ili
tehničkih karakteristika dotičnog postrojenja.
Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 3. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.
Granične vrijednosti emisija utvrđene u skladu s prvim podstavkom ipak ne smiju prelaziti granične vrijednosti emisija utvrđene u prilozima ovoj Direktivi ako je primjenjivo.
Odstupanjima odobrenima u skladu s ovim stavkom moraju se poštovati načela utvrđena u Prilogu II. Nadležno tijelo osigurava da mu operater dostavi procjenu utjecaja odstupanja na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu te u svakom slučaju osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da se postigne visoka razina zaštite okoliša u cjelini. Odstupanja se ne odobravaju ako bi mogla ugroziti sukladnost sa standardima kvalitete okoliša iz članka 18.
Nadležno tijelo ponovno procjenjuje opravdanost odstupanja odobrenih u skladu s ovim stavkom svake četiri godine ili u okviru svakog ponovnog razmatranja uvjeta dozvole u skladu s člankom 21. ako do takvog ponovnog razmatranja dođe prije isteka razdoblja od četiri godine od odobravanja odstupanja.
Komisija donosi provedbeni akt kako bi utvrdila standardiziranu metodologiju za procjenu nerazmjernosti između troškova provedbe zaključaka o NRT-u i mogućih koristi za okoliš iz prvog podstavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.
Odstupajući od stavka 4., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako procjena pokaže da će postizanje razina učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama kako je opisano u zaključcima o NRT-u dovesti do znatnog negativnog učinka na okoliš, uključujući učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ili znatnih ekonomskih posljedica zbog:
geografskog položaja ili lokalnih uvjeta okoliša dotičnog postrojenja; ili
tehničkih karakteristika dotičnog postrojenja.
Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 4. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.
Nadležno tijelo osigurava da rad uz manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti ne uzrokuje nikakav znatan učinak na okoliš, uključujući iscrpljivanje vodnih resursa, i da se njime postiže visoka razina zaštite okoliša u cjelini.
Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardiziranu metodologiju za provedbu procjene iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.
Odstupajući od stavaka 3. i 4. i pod uvjetom da nije uzrokovano znatno onečišćenje i da su iscrpljene sve mjere koje dovode do smanjenja onečišćenja, nadležno tijelo može utvrditi manje stroge granične vrijednosti emisija ili granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u slučaju krize zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan kontrole operatera i država članica, a koje dovode do ozbiljnog poremećaja ili nestašice u pogledu:
opskrbe energijom, pod uvjetom da postoji prevladavajući javni interes sigurnosti opskrbe energijom;
resursa, materijala ili opreme koji su ključni za operaterovo obavljanje aktivnosti od javnog interesa, u skladu s primjenjivim graničnim vrijednostima emisija ili graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti; ili
osnovnih resursa, materijala ili opreme ako ono što je proizvedeno može poslužiti kao nadomjestak za takvu nestašicu ili poremećaj, zbog razloga javnog zdravlja ili javne sigurnosti ili zbog drugih neotklonjivih razloga prevladavajućeg javnog interesa.
Odstupanje se ne smije odobriti za razdoblje dulje od tri mjeseca. Ako razlozi kojim se opravdava odobravanje odstupanja i dalje postoje, odstupanje se može produljiti za razdoblje od najviše tri mjeseca.
Čim se ponovno uspostave uvjeti opskrbe ili ako postoji alternativa za opskrbu energijom, resursima, materijalima ili opremom, država članica osigurava da odluka o utvrđivanju manje strogih graničnih vrijednosti emisija i graničnih vrijednosti okolišne učinkovitosti prestaje proizvoditi učinke te da postrojenje poštuje uvjete dozvole utvrđene u skladu sa stavcima 3. i 4.
Države članice poduzimaju mjere za osiguravanje praćenje emisija koje su posljedica odstupanja iz prvog podstavka.
Nadležno tijelo objavljuje informacije o odstupanju i nametnutim uvjetima u skladu s člankom 24. stavkom 2.
Prema potrebi, Komisija može smjernicama procijeniti i dodatno pojasniti kriterije koji se moraju uzeti u obzir pri primjeni ovog stavka.
Države članice obavješćuju Komisiju o svim odstupanjima odobrenima na temelju ovog stavka, uključujući razloge kojima se opravdava odobravanje odstupanja i nametnute uvjete.
Komisija procjenjuje je li odobreno odstupanje opravdano uzimajući u obzir kriterije utvrđene u ovom stavku. Ako Komisija podnese prigovore u roku od dva mjeseca od obavijesti države članice, država članica bez odgode i na odgovarajući način revidira odstupanje.
Članak 15.a
Ocjena sukladnosti
Metoda iz prvog podstavka odnosi se barem na utvrđivanje validiranih prosječnih vrijednosti emisija te se njome utvrđuje način na koji se pri ocjenjivanju sukladnosti uzimaju u obzir mjerna nesigurnost i učestalost prekoračenja graničnih vrijednosti emisija.
Članak 16.
Zahtjevi u pogledu praćenja
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, periodično praćenje provodi se kako je navedeno u zaključcima o NRT-u, ako je primjenjivo, i najmanje svake četiri godine za podzemne vode te najmanje svakih devet godina za tlo, osim ako se takvo praćenje temelji na sustavnom procjenjivanju rizika od onečišćenja.
Članak 17.
Opća obvezujuća pravila za aktivnosti iz Priloga I.
Članak 18.
Standardi kvalitete okoliša
Ako se standardom kvalitete okoliša zahtijevaju stroži uvjeti od onih koji se mogu postići primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u dozvolu se uključuju dodatne mjere radi smanjenja specifičnog doprinosa postrojenja onečišćenju do kojeg dolazi na relevantnom području, ne dovodeći u pitanje druge mjere koje se mogu poduzeti kako bi se poštovali standardi kvalitete okoliša.
Ako su u dozvolu uključeni stroži uvjeti u skladu s prvim stavkom, nadležno tijelo procjenjuje utjecaj strožih uvjeta na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu.
Ako količina onečišćujućih tvari koju postrojenje ispušta ima učinak na okoliš koji se može kvantificirati ili izmjeriti, države članice osiguravaju praćenje koncentracije dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu. Rezultati takvog praćenja dostavljaju se nadležnom tijelu.
Ako su metode praćenja i mjerenja za dotične onečišćujuće tvari utvrđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije, u svrhu praćenja iz trećeg stavka upotrebljavaju se takve metode, uključujući metode na temelju učinka, prema potrebi.
Članak 19.
Razvoj najboljih raspoloživih tehnika
Države članice osiguravaju da nadležno tijelo prati razvoj najboljih raspoloživih tehnika ili da je o njemu obaviješteno, kao i o objavljivanju svih novih ili ažuriranih zaključaka o NRT-u, i da te informacije stavlja na raspolaganje zainteresiranoj javnosti.
Članak 20.
Promjene na postrojenjima koje provode operateri
Zahtjev za dozvolu i odluka nadležnog tijela obuhvaćaju one dijelove postrojenja i one detalje navedene u članku 12. na koje bi mogla utjecati značajna promjena.
Članak 21.
Ponovno razmatranje i ažuriranje uvjeta dozvole koje provodi nadležno tijelo
Pri ponovnom razmatranju uvjeta dozvole nadležno tijelo koristi se svim informacijama prikupljenima praćenjem ili inspekcijama.
U roku od 4 godine od objavljivanja odluka o zaključcima o NRT-u u skladu s člankom 13. stavkom 5. u vezi s glavnom aktivnošću postrojenja nadležno tijelo osigurava:
da se svi uvjeti dozvole za dotično postrojenje ponovno razmotre i, prema potrebi, ažuriraju kako bi se osigurala sukladnost s ovom Direktivom, a posebno s člankom 15. stavcima 3., 4. i 5., ako je primjenjivo;
usklađenost postrojenja s tim uvjetima dozvole.
Pri ponovnom razmatranju vodi se računa o svim novim ili ažuriranim zaključcima o NRT-u koji su primjenjivi na postrojenje i doneseni u skladu s člankom 13. stavkom 5. od izdavanja ili posljednjeg razmatranja dozvole.
Uvjeti dozvole ponovno se razmatraju i prema potrebi ažuriraju barem u sljedećim slučajevima:
onečišćenje koje je uzrokovalo postrojenje je takvog značaja da se postojeće granične vrijednosti emisija moraju revidirati ili se u dozvolu moraju uključiti nove vrijednosti;
sigurnost rada zahtijeva korištenje drugih tehnika;
ako je potrebno osigurati usklađenost sa standardom kvalitete okoliša iz članka 18., među ostalim u slučaju novog ili revidiranog standarda kvalitete ili ako stanje primateljskog okoliša zahtijeva reviziju dozvole kako bi se postigla usklađenost s planovima i programima utvrđenima zakonodavstvom Unije;
u slučaju zahtjeva operatera za produljenje razdoblja rada postrojenja koje obavlja aktivnost iz Priloga I. točke 5.4.
Članak 22.
Zatvaranje lokacije
Temeljno izvješće sadržava informacije potrebne za utvrđivanje stanja onečišćenosti tla i podzemnih voda, kako bi se mogla provesti količinska usporedba sa stanjem nakon konačnog prestanka aktivnosti iz stavka 3.
Temeljno izvješće sadržava barem sljedeće informacije:
informacije o aktualnom korištenju i, ako je dostupno, o prijašnjem korištenju lokacije;
ako je dostupno, postojeće informacije o ispitivanjima tla i podzemnih voda koje odražavaju stanje u vrijeme izrade izvješća ili, alternativno, podatke o novim ispitivanjima tla i podzemnih voda uzimajući u obzir mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda tim opasnim tvarima koje bi predmetno postrojenje trebalo koristiti, proizvesti ili ispustiti.
Ako informacije prikupljene u skladu s drugim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije ispunjavaju zahtjeve iz ovog stavka, takve se informacije mogu uključiti u dostavljeno temeljno izvješće ili se priložiti tom izvješću.
Komisija donosi smjernice o sadržaju temeljnog izvješća.
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, nakon konačnog prestanka aktivnosti, i ako onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je dozvola za postrojenje ažurirana prvi put nakon 7. siječnja 2013. i vodeći računa o stanju lokacije postrojenja koje je utvrđeno u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d), operater poduzima potrebne mjere s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja predmetnih opasnih tvari, kako lokacija, vodeći računa o njezinoj aktualnoj ili budućoj odobrenoj uporabi, više ne bi predstavljala takav rizik.
Članak 23.
Inspekcije zaštite okoliša
Države članice osiguravaju da operateri nadležnim tijelima pružaju svu potrebnu pomoć kako bi nadležnim tijelima omogućili da provedu eventualne posjete lokaciji, da uzmu uzorke i da prikupe sve informacije potrebne za obavljanje njihovih dužnosti za potrebe ove Direktive.
Svaki plan inspekcije zaštite okoliša uključuje sljedeće:
opću procjenu značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša;
geografsko područje obuhvaćeno planom inspekcije;
registar postrojenja obuhvaćenih planom;
postupke za sastavljanje programa rutinskih inspekcija zaštite okoliša u skladu sa stavkom 4.;
postupke za inspekcije zaštite okoliša koje se ne provode rutinski u skladu sa stavkom 5.;
ako je potrebno, odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela.
Razdoblje između dva posjeta lokaciji temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje predstavlja za okoliš i ne smije biti duže od godine dana za postrojenja koja predstavljaju najveći rizik te 3 godine za postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik.
Ako je prilikom inspekcije utvrđen važan slučaj neusklađenosti s uvjetima dozvole, u roku od 6 mjeseci od te inspekcije provodi se dodatna posjeta lokaciji.
Sustavno procjenjivanje rizika za okoliš temelji se barem na sljedećim kriterijima:
potencijalni i stvarni učinci koje predmetna postrojenja imaju na zdravlje ljudi i okoliš, vodeći računa o razinama i vrstama emisija, osjetljivosti lokalnog okoliša i riziku od nesreća;
podaci o poštovanju uvjeta dozvole;
sudjelovanje operatera u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 ( 15 ).
Komisija donosi i prema potrebi redovito ažurira smjernice o kriterijima za procjenu rizika za okoliš.
Izvješće se dostavlja predmetnom operateru u roku od 2 mjeseca od posjete lokaciji. Nadležno tijelo izvješće čini javno dostupnim u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu ( 16 ) u roku od 4 mjeseca od posjete lokaciji.
Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 2., nadležno tijelo osigurava da operater u razumnom roku poduzme sve potrebne mjere koje su utvrđene u izvješću.
Članak 24.
Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u postupku izdavanja dozvole
Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost pravodobno i djelotvorno dobije priliku sudjelovati u sljedećim postupcima:
izdavanju dozvole za nova postrojenja;
izdavanju dozvole za sve značajne promjene;
izdavanju ili ažuriranju dozvole za postrojenje za koje se predlaže primjena članka 15. stavka 4.;
ažuriranju dozvole ili uvjetâ dozvole za postrojenje u skladu s člankom 21. stavkom 5.;
ažuriranju dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili člankom 21. stavkom 4.
Na takvo sudjelovanje primjenjuje se postupak naveden u Prilogu IV.
Nakon donošenja odluke o izdavanju, ponovnom razmatranju ili ažuriranju dozvole, nadležno tijelo stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, na internetskoj stranici koju je lako pronaći, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, a u vezi s točkama (a), (b) i (f), sljedeće informacije:
sadržaj odluke, uključujući presliku dozvole i sva naknadna ažuriranja te, ako je relevantno, konsolidirane uvjete dozvole;
razloge na kojima se temelji odluka;
rezultate savjetovanja provedenih prije donošenja odluke, uključujući savjetovanja provedena u skladu s člankom 26., te objašnjenje kako su ta savjetovanja uzeta u obzir u toj odluci;
naslov referentnih dokumenata o NRT-u koji su značajni za predmetno postrojenje ili predmetnu aktivnost;
kako su uvjeti dozvole iz članka 14., uključujući granične vrijednosti emisija, razine okolišne učinkovitosti te granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, utvrđeni u odnosu na najbolje raspoložive tehnike i razine emisija te razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;
ako je u skladu s člankom 15. odobreno odstupanje, točne razloge za to odstupanje na temelju kriterija utvrđenih u tom stavku i nametnute uvjete.
Nadležno tijelo također stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, na internetskoj stranici koju je lako pronaći, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, sljedeće:
relevantne informacije o mjerama koje je operater poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu s člankom 22.;
rezultate praćenja emisija kako se zahtijeva u skladu s uvjetima dozvole, koje posjeduje nadležno tijelo;
rezultate praćenja iz članka 16. stavka 4. i članka 18.
Članak 25.
Pristup pravosuđu
Države članice osiguravaju da, u skladu s predmetnim nacionalnim pravnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili pred drugim zakonom osnovanim neovisnim i nepristranim tijelom, kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost odluka, čina ili propusta podložno članku 24. ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
imaju dovoljan interes;
dokazuju povredu prava ako se upravnim postupovnim pravom države članice to zahtijeva kao preduvjet.
Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.
U tu svrhu interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve u okviru nacionalnog zakonodavstva smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).
Također se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).
Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.
Članak 26.
Prekogranični učinci
POGLAVLJE II.A
ENABLING AND PROMOTING INNOVATION
Članak 27.
Tehnike u nastajanju
Države članice prema potrebi potiču razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno ako su takve tehnike utvrđene u zaključcima o NRT-u, referentnim dokumentima o NRT-u ili nalazima inovacijskog centra za industrijsku preobrazbu i emisije iz članka 27.a.
Članak 27.a
Inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije
Centru pomažu:
predstavnici država članica;
relevantne javne institucije;
relevantni istraživački instituti;
istraživačke i tehnološke organizacije;
predstavnici dotičnih industrija i poljoprivrednika;
pružatelji tehnologija;
nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša;
Komisija.
Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju detaljni aranžmani potrebni za uspostavu i funkcioniranje centra. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.
Članak 27.b
Ispitivanje tehnika u nastajanju
Ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može odobriti privremena odstupanja od zahtjeva utvrđenih u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. i od načela utvrđenih u članku 11. točkama (a) i (b) za ispitivanje tehnika u nastajanju na ukupno razdoblje od najviše 30 mjeseci, pod uvjetom da se nakon razdoblja navedenog u dozvoli zaustavi ispitivanje tehnike ili da aktivnost dosegne barem razine emisija povezane s NRT-om.
Članak 27.c
Razine emisija i okvirne vrijednosti okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju
Odstupajući od članka 21. stavka 3., nadležno tijelo može utvrditi:
granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da u roku od šest godina od objave odluke o zaključcima o NRT-u u skladu s člankom 13. stavkom 5. u vezi s glavnom aktivnošću postrojenja emisije u normalnim uvjetima rada ne prelaze razine emisija povezane s tehnikama u nastajanju kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u;
okvirne vrijednosti okolišne učinkovitosti u skladu s odlukama o zaključcima o NRT-u.
Članak 27.d
Preobrazba radi prelaska na čistu, kružnu i klimatski neutralnu industriju
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon roka utvrđenog u prvom podstavku ovog stavka organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka ovog stavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon završetka preispitivanja iz članka 21. stavka 3. organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.
Ako su elementi planova preobrazbe već izrađeni u skladu s drugim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, u planu preobrazbe može se navesti upućivanje na relevantne dokumente.
Komisija do 31. prosinca 2034. preispituje i, prema potrebi, revidira delegirani akt iz prvog podstavka.
Članak 27.e
Temeljita industrijska preobrazba
Ne dovodeći u pitanje članak 18., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe postrojenja koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje, nadležno tijelo može produljiti razdoblje za usklađivanje postrojenja s ažuriranim uvjetima dozvole iz članka 21. stavka 3. na ukupno najviše osam godina pod sljedećim uvjetima:
dozvola za postrojenje sadržava opis temeljite industrijske preobrazbe, razine emisija i učinkovitosti resursa koje će se postići te vremenski okvir provedbe i ključne etape;
operater svake godine izvješćuje nadležno tijelo o napretku u provedbi temeljite industrijske preobrazbe; i
tijekom razdoblja odobrenog za preobrazbu postrojenja nadležno tijelo osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da je postignuta visoka razina zaštite okoliša u cjelini.
Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.
Ne dovodeći u pitanje članke 18. i 22., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe koja se sastoji od zatvaranja postrojenja i njegove zamjene novim postrojenjem koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje i koja se mora dovršiti u roku od osam godina od objave odluka o zaključcima o NRT-u, u skladu s člankom 13. stavkom 5., koje se odnose na glavnu aktivnost postojećeg postrojenja, nadležno tijelo može odustati od obveze ažuriranja dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3., pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
dozvola za postojeće postrojenje sadržava opis plana zatvaranja te povezani vremenski okvir i ključne etape;
operater jednom godišnje izvješćuje nadležno tijelo o napretku u vezi s planom zatvaranja postojećeg postrojenja i njegovom zamjenom novim postrojenjem;
tijekom razdoblja koje prethodi zatvaranju postrojenja nadležno tijelo osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da je postignuta visoka razina zaštite okoliša u cjelini.
Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.
POGLAVLJE III.
POSEBNE ODREDBE ZA UREĐAJE ZA LOŽENJE
Članak 28.
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na uređaje za loženje, čija je ukupna ulazna toplinska snaga jednaka ili veća od 50 MW, bez obzira na vrstu goriva kojom se koriste.
Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sljedeće uređaje za loženje:
uređaje u kojima se proizvodi izgaranja koriste za izravno grijanje, sušenje ili bilo koji drugi način obrade objekata ili materijala;
uređaje za naknadno spaljivanje konstruirane za pročišćavanje otpadnih plinova izgaranjem, koji ne rade kao zasebni uređaji za loženje;
postrojenja za obnovu katalizatora iz procesa katalitičkog krekiranja;
postrojenje za pretvaranje vodikovog sulfida u sumpor;
reaktore koji se koriste u kemijskoj industriji;
baterijske peći na koks;
Cowperove peći;
bilo koji tehnički uređaj koji se koristi za pogon vozila, brodova ili zrakoplova;
plinske turbine i plinske motore koji se koriste na morskim platformama;
postrojenja koja kao gorivo koriste bilo koji kruti ili tekući otpad, osim otpada iz članka 3. točke 31. podtočke (b).
Članak 29.
Pravila akumulacije
Članak 30.
Granične vrijednosti emisija
Sve dozvole za postrojenja koja sadržavaju uređaje za loženje za koje je odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ i koja rade nakon 1. siječnja 2016., uključuje uvjete kojima se osigurava da emisije u zrak iz tih uređaja ne prelaze granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga V.
Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.
Operater odmah obavješćuje nadležno tijelo o svakom pojedinom slučaju iz prvog podstavka.
Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.
Granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2. Priloga V. ne primjenjuju se na sljedeće uređaje za loženje:
dizelske motore;
kotlove utilizatore unutar postrojenja za proizvodnju celuloze.
Komisija, na temelju najboljih raspoloživih tehnika, preispituje potrebu za utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija na razini Unije te potrebu za izmjenom graničnih vrijednosti emisija iz Priloga V. za sljedeće uređaje za loženje:
uređaje za loženje iz stavka 8.;
uređaje za loženje unutar rafinerija koji, same ili s drugim gorivima, koriste destilacijske i preradbene ostatke iz prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju, vodeći računa o specifičnosti energetskog sustava rafinerija;
uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva osim prirodnog plina;
uređaje za loženje u kemijskim postrojenjima koji koriste tekuće ostatke proizvodnje kao nekomercijalno gorivo za vlastitu potrošnju.
Komisija do 31. prosinca 2013. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima tog preispitivanja, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.
Članak 31.
Stopa odsumporavanja
Članak 32.
Prijelazni nacionalni plan
Prijelazni nacionalni plan ne uključuje sljedeće uređaje za loženje:
uređaje na koje se primjenjuje članak 33. stavak 1.;
uređaje unutar rafinerija koji, same ili s drugim gorivima, koriste niskokalorične plinove iz uplinjavanja ostataka iz prerade ili destilacijske i preradbene ostatke iz prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju;
uređaje na koje se primjenjuje članak 35.;
uređaje za koje je odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ.
Granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice iz dozvole za uređaje za loženje koje se primjenjuju do 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ, moraju se barem održavati.
Uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 500 MW koji koriste kruta goriva i kojima je prva dozvola izdana nakon 1. srpnja 1987. moraju biti usklađeni s graničnim vrijednostima emisija za dušikove okside iz dijela 1. Priloga V.
Gornja granica emisija za 2016. godinu izračunava se na temelju predmetnih graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u prilozima od III. do VII. Direktivi 2001/80/EZ ili, ako je primjenjivo, na temelju stopa odsumporavanja utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2001/80/EZ. U slučaju plinskih turbina, koriste se granične vrijednosti emisija za dušikove okside koje su utvrđene za takva postrojenja u dijelu B. Priloga VI. Direktivi 2001/80/EZ. Gornje granice emisija za 2019. i 2020. godinu izračunavaju se na temelju predmetnih graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u dijelu 1. Priloga V. ovoj Direktivi ili, ako je primjenjivo, na temelju predmetnih stopa odsumporavanja utvrđenih u dijelu 5. Priloga V. ovoj Direktivi. Gornje granice emisija za 2017. i 2018. godinu utvrđuju se tako da omogućuju linearno smanjenje gornjih granica emisija između 2016. i 2019.
Ako je uređaj koji je uključen u prijelazni nacionalni plan zatvoren ili više nije obuhvaćen područjem primjene poglavlja III., to ne smije dovesti do porasta ukupnih godišnjih emisija iz preostalih uređaja koji su obuhvaćeni planom.
Komisija evaluira planove i, ako Komisija u roku od 12 mjeseci od primitka plana nije iznijela primjedbe, predmetna država članica smatra da je njezin plan prihvaćen.
Ako Komisija smatra da plan nije u skladu s provedbenim pravilima koja su donesena u skladu s člankom 41. točkom (b), obavješćuje predmetnu državu članicu da njezin plan ne može biti prihvaćen. Kad je riječ o evaluaciji nove verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, rok iz drugog podstavka iznosi 6 mjeseci.
Članak 33.
Odstupanje zbog ograničenog vijeka trajanja
Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2023., uređaji za loženje mogu biti izuzeti od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2. i stopa odsumporavanja iz članka 31., ako je primjenjivo, i od uključivanja u prijelazni nacionalni plan iz članka 32., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
pisanom izjavom koja je nadležnom tijelu dostavljena najkasnije do 1. siječnja 2014., operater koji upravlja uređajem za loženje obvezuje se da neće upravljati uređajem više od 17 500 radnih sati, počevši od 1. siječnja 2016. do najkasnije 31. prosinca 2023.;
operater svake godine mora nadležnom tijelu dostaviti evidenciju o broju radnih sati od 1. siječnja 2016.;
granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice koje su utvrđene u dozvoli za uređaj za loženje koje se primjenjuju 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ, moraju se barem zadržati tijekom preostalog životnog vijeka trajanja uređaja za loženje. Uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 500 MW koji koriste kruta goriva i za koje je prva dozvola izdana nakon 1. srpnja 1987., moraju poštovati granične vrijednosti emisija za dušikove okside iz dijela 1. Priloga V.; i
uređaju za loženje nije odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ.
Članak 34.
Mali izolirani sustavi
Članak 34.a
Uređaji za loženje koji su dio malog izoliranog sustava
Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se emisije prate i da se ne uzrokuje znatno onečišćenje. Države članice mogu izuzeti postrojenja od graničnih vrijednosti emisija samo kada su iscrpljene sve mjere koje dovode do manje onečišćenja. Izuzeće ne traje dulje nego što je to potrebno.
Članak 35.
Uređaji za daljinsko centralizirano grijanje
Do 31. prosinca 2022. uređaj za loženje može biti izuzet od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2. i stopa odsumporavanja iz članka 31., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
ukupna ulazna toplinska snaga uređaja za loženje ne prelazi 200 MW;
uređaju je prva dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njime upravlja podnio potpun zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.;
najmanje 50 % korisne topline proizvedene u uređaju, kao pomični prosjek petogodišnje proizvodnje, isporučeno je u obliku pare ili vruće vode javnoj mreži za centralizirano grijanje; i
do 31. prosinca 2022. su barem zadržane granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice koje su utvrđene u dozvoli za uređaj koje se primjenjuju 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ.
Članak 36.
Geološko skladištenje ugljikova dioksida
Države članice osiguravaju da su operateri svih uređaja za loženje izlazne električne snage od 300 ili više megavata, za koje je originalna građevinska dozvola ili, ako ne postoji takav postupak, originalna dozvola za rad, izdana nakon stupanja na snagu Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida ( 17 ), procijenili jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:
da su dostupne odgovarajuće lokacije za skladištenje;
da je transport tehnički i ekonomski izvediv;
da je tehnički i ekonomski izvediv retrofit za hvatanje ugljikova dioksida.
Članak 37.
Kvar ili oštećenje opreme za smanjivanje emisija
Operater obavješćuje nadležno tijelo u roku od 48 sati nakon kvara ili oštećenja opreme za smanjivanje emisija.
Ukupno trajanje rada bez smanjivanja emisija ne smije prijeći 120 sati u bilo kojem 12-mjesečnom razdoblju.
Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od rokova iz prvog i trećeg podstavka u jednom od sljedećih slučajeva:
postoji važnija potreba da se nastavi opskrba energijom;
uređaj za loženje koji je u kvaru zamijenio bi se, u ograničenom razdoblju, drugim uređajem koji bi uzrokovao opće povećanje emisija.
Članak 38.
Praćenje emisija u zrak
Članak 39.
Poštovanje graničnih vrijednosti emisija
Smatra se da se granične vrijednosti emisija za zrak poštuju ako su ispunjeni uvjeti iz dijela 4. Priloga V.
Članak 40.
Uređaji za loženje koji koriste više vrsta goriva
U slučaju uređaja za loženje koji koriste više vrsta goriva, uključujući istodobno korištenje dvaju ili više goriva, nadležno tijelo utvrđuje granične vrijednosti emisija u skladu sa sljedećim koracima:
uzimanjem granične vrijednost emisija za svako pojedinačno gorivo i onečišćujuću tvar koja odgovara ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi čitavog uređaja za loženje iz dijelova 1. i 2. Priloga V.;
utvrđivanjem masene granične vrijednosti emisija za gorivo koje su dobivene množenjem pojedinačne granične vrijednosti emisija iz točke (a) s ulaznom toplinskom snagom koju daje svako gorivo, i dijeljenjem umnoška zbrojem ulaznih toplinskih snaga koje daju sva goriva;
zbrajanjem masenih graničnih vrijednosti emisija za gorivo.
U slučaju uređaja za loženje koji koriste više vrsta goriva i koji su obuhvaćeni člankom 30. stavkom 2. te se koriste destilacijskim i preradbenim ostacima od rafiniranja sirove nafte za vlastitu potrošnju, samim ili s drugim gorivima, umjesto graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u stavku 1. mogu se primijeniti sljedeće granične vrijednosti emisija:
ako je tijekom rada uređaja za loženje udio doprinosa određujućega goriva u zbroju ulazne toplinske snage koju daju sva goriva 50 % ili više, graničnu vrijednost emisija iz dijela 1. Priloga V. za određujuće gorivo;
ako je udio doprinosa određujućega goriva u zbroju ulazne toplinske snage koju daju sva goriva manji od 50 %, graničnu vrijednost emisija utvrđenu u skladu sa sljedećim koracima:
uzimanjem graničnih vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga V. za svako korišteno gorivo koje odgovaraju ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi uređaja za loženje;
izračunavanjem granične vrijednosti emisija određujućega goriva tako da se granična vrijednost emisija, utvrđena za to gorivo u skladu s podtočkom i., pomnoži s faktorom dva, te da se od tog umnoška oduzme granična vrijednost emisija korištenoga goriva s najnižom graničnom vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga V. koja odgovara ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi uređaja za loženje;
utvrđivanjem granične vrijednosti emisija za svako korišteno gorivo, tako da se granična vrijednost emisija utvrđena u skladu s podtočkama i. i ii. pomnoži s ulaznom toplinskom snagom predmetnoga goriva te da se taj umnožak podijeli zbrojem ulaznih toplinskih snaga koje daju sva goriva;
zbrajanjem graničnih vrijednosti emisija za gorivo koje su utvrđene u skladu s podtočkom iii.
Članak 41.
Provedbena pravila
Provedbena pravila donose se u vezi s:
utvrđivanjem razdoblja uključivanja i isključivanja iz članka 3. točke 27. i točke 1. dijela 4. Priloga V.; i
prijelaznim nacionalnim planovima iz članka 32. te osobito određivanjem gornjih granica emisija i s tim povezanim praćenjem i izvješćivanjem.
Ta se provedbena pravila donose u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2. Komisija najkasnije do 7. srpnja 2011. podnosi odgovarajuće prijedloge.
POGLAVLJE IV.
POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA ZA SPALJIVANJE OTPADA I POSTROJENJA ZA SUSPALJIVANJE OTPADA
Članak 42.
Područje primjene
Ovo se poglavlje ne primjenjuje na postrojenja za uplinjavanje ili pirolizu ako se plinovi ili tekućine koji nastaju takvom termičkom obradom otpada obrađuju prije spaljivanja u toj mjeri da:
spaljivanje uzrokuje emisije koje su manje od onih koje nastaju izgaranjem najmanje onečišćujućih goriva dostupnih na tržištu koja bi mogla izgarati u postrojenju;
za emisije koje nisu dušikovi oksidi, sumporovi oksidi i krute čestice, spaljivanje ne uzrokuje emisije koje su veće od onih koje nastaju spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada.
Za potrebe ovog poglavlja postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada obuhvaćaju sve linije za spaljivanje ili linije za suspaljivanje, prihvat otpada, skladištenje, objekte za prethodnu obradu na lokaciji, sustave za dovod otpada, goriva i zraka, kotlove, objekte za obradu otpadnih plinova, objekte za obradu ili skladištenje ostataka i otpadne vode na lokaciji, dimnjake, uređaje i sustave za kontrolu spaljivanja ili suspaljivanja, evidentiranje i praćenje uvjeta spaljivanja i suspaljivanja.
Ako se pri termičkoj obradi otpada primjenjuju postupci osim oksidacije, kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada mora obuhvaćati i postupak termičke obrade i naknadni postupak spaljivanja.
Ako se suspaljivanje otpada vrši tako da osnovna namjena postrojenja nije proizvodnja energije ili proizvodnja materijalnih proizvoda nego termička obrada otpada, postrojenje se smatra postrojenjem za spaljivanje otpada.
Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sljedeća postrojenja:
postrojenja koja obrađuju samo sljedeći otpad:
otpad iz članka 3. točke 31. podtočke (b);
radioaktivni otpad;
otpad životinjskog podrijetla kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi ( 18 );
otpad koji je nastao pri istraživanju i iskorištavanju naftnih i plinskih resursa na postrojenjima na otvorenom moru koji se na tim postrojenjima spaljuje;
eksperimentalna postrojenja koja se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje radi unaprjeđenja postupka spaljivanja i koja obrađuju manje od 50 tona otpada godišnje.
Članak 43.
Definicija ostatka
Za potrebe ovog poglavlja, „ostatak” znači svaki tekući ili kruti otpad koji je proizvelo postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada.
Članak 44.
Zahtjevi za izdavanje dozvole
Zahtjev za izdavanje dozvole za postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada obuhvaća opis mjera koje su predviđene kako bi zajamčile ispunjavanje sljedećih zahtjeva:
postrojenje je projektirano, opremljeno i održavat će se i raditi tako da se ispune zahtjevi iz ovog poglavlja, vodeći računa o kategorijama otpada koji se spaljuje ili suspaljuje;
toplina stvorena tijekom postupka spaljivanja i suspaljivanja, oporabljuje se, koliko god je to izvedivo, s pomoću proizvodnje topline, pare ili energije,
ostaci će biti svedeni na najmanju moguću mjeru po količini i štetnosti te, prema potrebi, reciklirani;
zbrinjavanje ostataka koji se ne mogu spriječiti, smanjiti ili reciklirati, provodit će se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije.
Članak 45.
Uvjeti dozvole
Dozvola obuhvaća sljedeće:
popis svih vrsta otpada koje se mogu obrađivati i na kojem se navode barem vrsta otpada iz Europskog popisa otpada uspostavljenog Odlukom 2000/532/EZ, ako je moguće, te koji, prema potrebi, sadržava informacije o količini svake vrste otpada;
ukupni kapacitet koji postrojenje ima za spaljivanje ili suspaljivanje otpada;
granične vrijednosti za emisije u zrak i vodu;
zahtjeve za pH, temperaturu i protok ispuštanja otpadnih voda;
postupke i učestalost uzorkovanja i mjerenja koje treba koristiti kako bi se poštovali uvjeti postavljeni za praćenje emisija;
maksimalno dozvoljeno razdoblje svih tehnički neizbježnih prekida rada, poremećaja ili kvarova uređaja za pročišćavanje ili mjernih uređaja, tijekom kojih emisije u zrak i ispuštanje otpadnih voda smiju prijeći propisane granične vrijednosti emisija.
Osim zahtjeva utvrđenih u stavku 1., dozvola koja je izdana za postrojenje za spaljivanje otpada ili za postrojenje za suspaljivanje otpada koje koristi opasni otpad, sadržava sljedeće:
popis količina različitih kategorija opasnog otpada koje se mogu obrađivati;
minimalne i maksimalne masene protoke tih opasnih otpada, njihove najniže i maksimalne kalorične vrijednosti i njihov maksimalni sadržaj polikloriranih bifenila, pentaklorfenola, klora, fluora, sumpora, teških metala i drugih onečišćujućih tvari.
Članak 46.
Kontrola emisija
Ako u postrojenju za suspaljivanje više od 40 % oslobođene topline nastaje od izgaranja opasnog otpada ili ako postrojenje suspaljuje neobrađeni miješani komunalni otpad, primjenjuju se granične vrijednosti emisija utvrđene u dijelu 3. Priloga VI.
Ako se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova obrađuju izvan postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, u postrojenju za obradu koje je namijenjeno samo obradi te vrste otpadnih voda, na mjestu na kojem otpadne vode napuštaju postrojenje za obradu, primjenjuju se granične vrijednosti emisija utvrđene u dijelu 5. Priloga VI. Ako se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova obrađuju zajedno s drugim izvorima otpadnih voda, bilo na lokaciji ili izvan nje, operater vrši odgovarajuće izračune ravnoteže masa koristeći se rezultatima mjerenja iz točke 2. dijela 6. Priloga VI. kako bi odredio razine emisija u konačnom ispuštanju otpadnih voda, koje se mogu pripisati otpadnim vodama nastalima pročišćavanjem otpadnih plinova.
Otpadne vode ne smiju se ni pod kojim uvjetima razrjeđivati u svrhu poštovanja graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u dijelu 5. Priloga VI.
Mora se osigurati skladišni kapacitet za otjecanje onečišćenih oborinskih voda s lokacije postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada ili za zagađenu vodu nastalu izlijevanjem ili pri gašenju vatre. Skladišni kapacitet mora biti dovoljan kako bi osigurao da se takve vode prema potrebi mogu ispitati i obraditi prije ispuštanja.
Ukupno trajanje rada u takvim uvjetima ne smije prelaziti 60 sati tijekom godine dana.
Vremensko ograničenje utvrđeno u drugom podstavku primjenjuje se na one peći koje su povezane s jednim pojedinačnim uređajem za pročišćavanje otpadnih plinova.
Članak 47.
Kvar
U slučaju kvara, operater što prije smanjuje rad ili prestaje s radom, sve do ponovnog uspostavljanja normalnog rada.
Članak 48.
Praćenje emisija
Emisije u zrak iz postrojenjâ za spaljivanje i suspaljivanje otpada moraju se pratiti i tijekom uvjeta rada koji nisu normalni. Emisije tijekom uključivanja i isključivanja dok se ne spaljuje otpad, uključujući emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova, procjenjuju se na temelju aktivnosti mjerenja koje se provode u redovitim vremenskim razmacima, kao što je svake tri godine, tijekom planiranih aktivnosti uključivanja ili isključivanja. Emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova mora se u najvećoj mogućoj spriječiti ili ih se mora svesti na najmanju moguću mjeru.
Članak 49.
Poštovanje graničnih vrijednosti emisija
Smatra se da se granične vrijednosti emisija za zrak i vodu poštuju ako su ispunjeni uvjeti opisani u dijelu 8. Priloga VI.
Članak 50.
Uvjeti rada
Postrojenja za suspaljivanje otpada mora se konstruirati, opremiti, izgraditi te ona moraju funkcionirati tako da plin nastao suspaljivanjem otpada na kontroliran i homogen način, te čak i pod najnepovoljnijim uvjetima, dostigne temperaturu od najmanje 850 oC i na toj temperaturi ostane najmanje dvije sekunde.
Ako se spaljuje ili suspaljuje opasni otpad s udjelom halogeniranih organskih tvari većim od 1 %, izraženim u obliku klora, temperatura potrebna kako bi se poštovali prvi i drugi podstavak iznosi najmanje 1 100 oC.
U postrojenjima za spaljivanje otpada temperature iz prvog i trećeg podstavka mjere se uz unutarnju stijenku komore za izgaranje. Nadležno tijelo može odobriti mjerenja na drugom reprezentativnom mjestu komore za izgaranje.
Pomoćni plamenik ne smije se napajati gorivom koje može uzrokovati emisije koje su više od onih koje nastaju izgaranjem plinskog ulja kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima ( 19 ), ukapljenom plinu ili prirodnom plinu.
Postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada moraju biti opremljena automatskim sustavom za sprječavanje unosa otpada u ložište u sljedećim situacijama:
prilikom uključivanja, sve dok se ne postigne temperatura utvrđena u stavku 2. ovog članka ili temperatura određena u skladu s člankom 51. stavkom 1.;
uvijek kada temperatura padne ispod temperature utvrđene u stavku 2. ovog članka ili temperature određene u skladu s člankom 51. stavkom 1.;
uvijek kada kontinuirana mjerenja pokažu da je granična vrijednost emisija prekoračena zbog poremećaja u radu uređaja za pročišćavanje otpadnih plinova ili kvara tih uređaja.
Članak 51.
Odobrenje promjene uvjeta rada
Emisije ukupnog organskog ugljika iz kotlova koji suspaljuju koru drveta i koji se koriste u industriji celuloze i papira, u kojima se otpad suspaljuje na mjestu proizvodnje i koji su radili i imali dozvolu prije 28. prosinca 2002. te za koje je odobrena promjena uvjeta rada u skladu sa stavkom 1. također moraju poštovati granične vrijednosti emisija iz dijela 3. Priloga VI.
Članak 52.
Isporuka i prihvat otpada
Te informacije sadržavaju sljedeće:
sve administrativne informacije o procesu nastajanju otpada koje su sadržane u dokumentima iz stavka 4. točke (a);
fizički i, u mjeri u kojoj je to izvedivo, kemijski sastav otpada i sve ostale informacije potrebne za evaluaciju njegove prikladnosti za planirani postupak spaljivanja;
opasne karakteristike otpada, tvari s kojima se ne smije miješati i mjere opreza koje treba poduzeti prilikom rukovanja otpadom.
Prije prihvata opasnog otpada u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada operater provodi barem sljedeće postupke:
provjeru dokumenata koji se zahtijevaju Direktivom 2008/98/EZ i, ako je primjenjivo, dokumenata koji se zahtijevaju Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada ( 20 ), te zakonodavstvom o prijevozu opasne robe;
uzimanje reprezentativnih uzoraka, osim ako je to neprikladno, po mogućnosti prije istovara kako bi se provođenjem kontrola provjerila usklađenost s informacijama iz stavka 3. i omogućilo nadležnim tijelima da utvrde prirodu obrađenog otpada.
Uzorci iz točke (b) moraju se čuvati najmanje 1 mjesec nakon spaljivanja ili suspaljivanja predmetnog otpada.
Članak 53.
Ostaci
Članak 54.
Značajna promjena
Promjena rada postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, koje obrađuje samo neopasni otpad, u postrojenje koje je obuhvaćeno poglavljem II., koje uključuje spaljivanje ili suspaljivanje opasnog otpada, smatra se značajnom promjenom.
Članak 55.
Izvješćivanje i obavješćivanje javnosti o postrojenjima za spaljivanje otpada i postrojenjima za suspaljivanje otpada
POGLAVLJE V.
POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA KOJA KORISTE ORGANSKA OTAPALA I AKTIVNOSTI PRI KOJIMA SE KORISTE ORGANSKA OTAPALA
Članak 56.
Područje primjene
Ovo se poglavlje odnosi na aktivnosti koje su navedene u dijelu 1. Priloga VII. i pri kojima se dostižu, ako je primjenjivo, pragovi potrošnje iz dijela 2. tog priloga.
Članak 57.
Definicije
U smislu ovog poglavlja, vrijede sljedeće definicije:
„postojeće postrojenje” znači postrojenje koje radi 29. ožujka 1999. ili kojem je izdana dozvola ili je registrirano prije 1. travnja 2001., ili je operater koji njime upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije 1. travnja 2001., pod uvjetom da je to postrojenje pušteno u rad najkasnije 1. travnja 2002.;
„otpadni plinovi” znači konačno plinovito ispuštanje koje sadržava hlapive organske spojeve ili druge onečišćujuće tvari iz dimnjaka ili opreme za smanjivanje emisija u zrak;
„fugitivne emisije” znači sve emisije hlapivih organskih spojeva u zrak, tlo i vodu koje se ne nalaze u otpadnim plinovima, kao i otapala koja se nalaze u bilo kojem proizvodu, osim ako je drukčije navedeno u dijelu 2. Priloga VII.;
„ukupne emisije” znači zbroj fugitivnih emisija i emisija u otpadnim plinovima;
„smjesa” znači smjesa kako je definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije ( 21 ),
„ljepilo (adheziv)” znači svaka smjesa, uključujući sva organska otapala ili smjese koje sadržavaju organska otapala potrebna za njihovo pravilno nanošenje, koja se koristi za spajanje pojedinačnih dijelova proizvoda;
„tiskarska boja (tinta)” znači smjesa, uključujući sva organska otapala ili smjese koje sadržavaju organska otapala potrebna za njihovo pravilno nanošenje, koja se koristi u tiskarskoj industriji za preslikavanje teksta ili slika na površinu;
„lak” znači prozirni premaz;
„potrošnja” znači ukupni unos organskih otapala u postrojenje u kalendarskoj godini, ili u bilo kojem 12-mjesečnom razdoblju, od kojeg se oduzimaju svi hlapivi organski spojevi koji se oporabljuju za ponovnu uporabu;
„unos” znači količina organskih otapala i njihova količina u smjesama koji se koriste prilikom obavljanja aktivnosti, uključujući otapala koja su reciklirana unutar i izvan postrojenja te koja se broje svaki put kad se koriste radi obavljanja aktivnosti;
„ponovna uporaba” znači uporaba organskih otapala oporabljenih iz postrojenja za bilo koju tehničku ili komercijalnu namjenu, uključujući korištenje kao gorivo, ali isključujući krajnje zbrinjavanje tako oporabljenog organskog otapala kao otpada;
„kontrolirani uvjeti” znači uvjeti u kojima postrojenje radi tako da se hlapivi organski spojevi, koji se oslobađaju uslijed aktivnosti, skupljaju i ispuštaju na kontroliran način kroz dimnjak ili opremu za smanjivanje emisija, pa stoga nisu u potpunosti fugitivni;
„uključivanje i isključivanje” znači postupak kojim se neka aktivnost, oprema ili spremnik pokreće ili zaustavlja, odnosno dovodi u stanje rada ili mirovanja; promjenljivi uvjeti rada u pojedinim fazama rada postrojenja ne smatraju se uključivanjem i isključivanjem.
Članak 58.
Zamjena opasnih tvari
Tvari ili smjese kojima je zbog njihova sadržaja hlapivih organskih spojeva svrstanih u kancerogene, mutagene ili reproduktivno toksične na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, dodijeljena ili moraju nositi oznaku upozorenja H340, H350, H350i, H360D ili H360F, zamjenjuju se, u što većoj mjeri i čim prije, manje štetnim tvarima ili smjesama.
Članak 59.
Kontrola emisija
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da svako postrojenje poštuje jedno od sljedećeg:
emisija hlapivih organskih spojeva iz postrojenja ne prelazi granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima i granične vrijednosti fugitivnih emisija, ili granične vrijednosti ukupnih emisija, i ispunjava ostale zahtjeve iz dijelova 2. i 3. Priloga VII.;
zahtjeve sheme smanjivanja iz dijela 5. Priloga VII., pod uvjetom da je postignuto jednako smanjenje emisija u usporedbi s onim koje je postignuto primjenom graničnih vrijednosti emisija iz točke (a).
Države članice u skladu s člankom 72. stavkom 1. izvješćuju Komisiju o napretku u postizanju jednakog smanjenja emisija iz točke (b).
Postrojenja u kojima se provode dvije ili više aktivnosti, od kojih svaka prelazi pragove iz dijela 2. Priloga VII.:
kad je riječ o tvarima iz stavka 5., moraju ispunjavati zahtjeve tog stavka za svaku aktivnost pojedinačno;
kad je riječ o ostalim tvarima, ili:
moraju ispunjavati zahtjeve stavka 1. za svaku aktivnost pojedinačno; ili
ukupne emisije hlapivih organskih spojeva ne smiju prelaziti one emisije koje bi bile postignute da je primijenjena podtočka i.
Članak 60.
Praćenje emisija
Države članice, bilo navođenjem u uvjetima dozvole ili općim obvezujućim pravilima, osiguravaju da se mjerenja emisija provode u skladu s dijelom 6. Priloga VII.
Članak 61.
Poštovanje graničnih vrijednosti emisija
Smatra se da se granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima poštuju ako su ispunjeni uvjeti iz dijela 8. Priloga VII.
Članak 62.
Izvješćivanje o poštovanju
Operater, na zahtjev, nadležnom tijelu dostavlja podatke koji mu omogućuju provjeru poštovanja jednog od sljedećeg:
graničnih vrijednosti emisija u otpadnim plinovima, graničnih vrijednosti fugitivnih emisija i graničnih vrijednosti ukupnih emisija;
zahtjevâ sheme smanjivanja iz dijela 5. Priloga VII.;
odstupanja odobrenih u skladu s člankom 59. stavcima 2. i 3.
To može obuhvaćati plan postupanja s otapalima pripremljen u skladu s dijelom 7. Priloga VII.
Članak 63.
Značajna promjena postojećih postrojenja
Promjena maksimalne mase organskih otapala upotrijebljenih u postrojenju izražena kao dnevni prosjek ako postrojenje radi projektiranim kapacitetom, osim prilikom uključivanja i isključivanja i održavanja opreme, smatra se značajnom ako dovodi do povećanja emisija hlapivih organskih spojeva za više od:
25 % za postrojenja u kojima se obavljaju aktivnosti s pragom potrošnje otapala nižim od aktivnosti pod brojevima 1., 3., 4., 5., 8., 10., 13., 16. ili 17. tablice iz dijela 2. Priloga VII. ili drugih aktivnosti iz dijela 2. Priloga VII. te čija je godišnja potrošnja otapala manja od 10 tona;
10 % za sva ostala postrojenja.
Članak 64.
Razmjena informacija o zamjeni organskih otapala
Komisija organizira razmjenu informacija s državama članicama, predmetnim industrijama i nevladinim organizacijama koje promiču zaštitu okoliša, o korištenju organskih otapala i njihovim potencijalnim zamjenama i tehnikama koje imaju najmanje potencijalne učinke na zrak, vodu, tlo, ekosustave i zdravlje ljudi.
Razmjena informacija organizira se o svim sljedećim stavkama:
prikladnosti za uporabu;
potencijalnim učincima na zdravlje ljudi, osobito u slučaju profesionalne izloženosti;
potencijalnim učincima na okoliš;
gospodarskim posljedicama, osobito troškovima i koristima dostupnih opcija.
Članak 65.
Pristup informacijama
Javnosti se stavljaju na raspolaganje opća obvezujuća pravila primjenjiva na postrojenja i popis postrojenja koja podliježu obvezi posjedovanja dozvole i registriranja.
POGLAVLJE VI.
POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA KOJA PROIZVODE TITANOV DIOKSID
Članak 66.
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na postrojenja koja proizvode titanov dioksid.
Članak 67.
Zabrana zbrinjavanja otpada
Države članice zabranjuju zbrinjavanje sljedećeg otpada u vode, mora ili oceane:
kruti otpad;
matične otopine nastale filtracijom nakon hidrolize otopine titanil sulfata iz postrojenja koja primjenjuju sulfatni postupak; uključujući kiseli otpad povezan s takvim otopinama koji sadržava ukupno više od 0,5 % slobodne sumporne kiseline i različitih teških metala te uključujući matične otopine koje su razrjeđivane kako bi sadržavale 0,5 % ili manje slobodne sumporne kiseline;
otpad iz postrojenja koja primjenjuju postupak dobivanja klorida koji sadržava više od 0,5 % slobodne hidrokloridne kiseline i različitih teških metala, uključujući otpad koji je razrjeđivan kako bi sadržavao 0,5 % ili manje slobodne hidrokloridne kiseline;
filtracijske soli, muljevi i tekući otpad nastali obradom (koncentracijom ili neutralizacijom) otpada iz točaka (b) i (c) te koji sadržavaju različite teške metale, ali ne uključujući neutralizirani i filtrirani ili procijeđeni otpad koji sadržava samo tragove teških metala i koji, prije bilo kakvog razrjeđivanja, ima pH vrijednost iznad 5,5 .
Članak 68.
Kontrola emisija u vodu
Emisije iz postrojenja u vodu ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga VIII.
Članak 69.
Sprječavanje i kontrola emisija u zrak
Članak 70.
Praćenje emisija
POGLAVLJE VI.A
POSEBNE ODREDBE ZA UZGOJ PERADI I SVINJA
Članak 70.a
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na aktivnosti utvrđene u Prilogu I.a kojima se dostižu pragovi kapaciteta utvrđeni u tom prilogu.
Članak 70.b
Pravilo akumulacije
Države članice osiguravaju da se pravilo iz prvog podstavka ne upotrebljava za izbjegavanje obveza utvrđenih u ovoj Direktivi.
Članak 70.c
Dozvole i registracije
Države članice mogu primjenjivati svaki sličan postojeći postupak za registraciju postrojenja kako bi se izbjeglo stvaranje administrativnog opterećenja.
Države članice mogu primjenjivati postupak izdavanja dozvola na intenzivan uzgoj peradi i svinja:
s više od 40 000 mjesta za perad;
s više od 2 000 mjesta za proizvodnju svinja (više od 30 kg); ili
s više od 750 mjesta za krmače.
Države članice mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja u opća obvezujuća pravila iz članka 6.
Države članice određuju postupak za registraciju ili izdavanje dozvola u odnosu na postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja. Ti postupci moraju uključivati barem informacije navedene u stavku 2.
Registracije ili zahtjevi za izdavanje dozvola sadržavaju barem opis sljedećih elemenata:
postrojenja i njegovih aktivnosti;
vrste životinje;
gustoće populacije u stočnim jedinicama po hektaru izračunane u skladu s Prilogom I.a, prema potrebi;
kapaciteta postrojenja;
izvora emisija iz postrojenja;
prirode i količine predvidivih emisija iz postrojenja u svaki medij.
Članak 70.d
Obveze operatera
Podaci o praćenju dobivaju se metodama mjerenja ili, ako to nije izvedivo, metodama izračuna kao što je upotreba faktora emisija. Metode koje se koriste za dobivanje podataka o praćenju opisuju se u operativnim pravilima.
Operater vodi evidenciju svih rezultata praćenja te ih obrađuje u razdoblju od najmanje pet godina, i to na način koji omogućuje provjeru sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti utvrđenima u operativnim pravilima.
Članak 70.e
Praćenje
Članak 70.f
Nesukladnost
Ako nesukladnost uzrokuje znatno pogoršanje lokalnih uvjeta zraka, vode ili tla ili ako predstavlja ili može predstavljati znatnu opasnost za zdravlje ljudi, nadležno tijelo prekida rad postrojenja dok se ponovno ne postigne sukladnost.
Članak 70.g
Informiranje i sudjelovanje javnosti
Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost rano dobije djelotvorne prilike za sudjelovanje u sljedećim postupcima:
sastavljanju općih obvezujućih pravila iz članka 6. o dozvolama za postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja;
izdavanju dozvole za novo postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja;
izdavanju ažurirane dozvole u skladu s člankom 70.c stavkom 4. za svaku značajnu promjenu postojećeg postrojenja obuhvaćenog područjem primjene ovog poglavlja; ili
postupku registracije, u slučaju da nisu donesena opća obvezujuća pravila, a države članice dopuštaju samo registraciju postrojenja.
Nadležno tijelo stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, sljedeće dokumente i informacije:
dozvolu ili registraciju;
rezultate savjetovanja provedenih u skladu sa stavkom 1.;
opća obvezujuća pravila iz članka 6. koja su primjenjiva na postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja; i
izvješća o inspekcijama postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja.
Članak 70.h
Pristup pravosuđu
Države članice osiguravaju da, u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili drugim zakonom utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom radi osporavanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, djelovanja ili propusta koji podliježu ovom poglavlju ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
imaju dovoljan interes;
ističu povredu prava, ako to upravno postupovno pravo države članice zahtijeva kao preduvjet.
Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član zainteresirane javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.
Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.
Članak 70.i
Jedinstveni uvjeti za operativna pravila
Komisija organizira razmjenu informacija između država članica, dotičnih sektora, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i Komisije prije utvrđivanja jedinstvenih uvjeta za operativna pravila u skladu sa stavkom 2. Razmjena informacija posebno se odnosi na sljedeće:
razine emisija i okolišne učinkovitosti postrojenja i tehnika te druge mjere u skladu s Prilogom III.;
upotrijebljene tehnike i povezano praćenje, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, gospodarsku i tehničku održivost i promjene u tom pogledu;
najbolje raspoložive tehnike utvrđene nakon razmatranja pitanja navedenih u točkama (a) i (b).
tehnike u nastajanju.
Jedinstveni uvjeti za operativna pravila u skladu su s upotrebom najboljih raspoloživih tehnika za aktivnosti navedene u Prilogu I.a te se njima uzimaju u obzir priroda, vrsta, veličina i gustoća populacije tih postrojenja, veličina stada pojedinačnih vrsta životinja na mješovitim farmama i posebnosti sustava uzgoja goveda koji se temelje na pašnjacima i u kojima se životinje samo sezonski uzgajaju u zatvorenim postrojenjima. Uključuju i okvirne informacije o tehnikama u nastajanju, ako su dostupne.
Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.
POGLAVLJE VII.
ODBOR, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
Nadležna tijela
Države članice određuju nadležna tijela zadužena za provođenje obveza koje proizlaze iz ove Direktive.
Članak 72.
Izvješćivanje od strane država članica
Vodeći računa o pravilima akumulacije iz članka 29., nadležno tijelo za svaki uređaj za loženje prikuplja sljedeće podatke:
ukupna ulazna toplinska snaga (MW) uređaja za loženje;
vrsta uređaja za loženje: kotao, plinska turbina, plinski motor, dizelski motor, drugo (navesti vrstu);
datum početka rada uređaja za loženje;
ukupne godišnje emisije (tone godišnje) sumporovog dioksida, dušikovih oksida i prašine (kao ukupne krute čestice);
broj radnih sati uređaja za loženje;
ukupni godišnji unos energije, povezan s neto kaloričnom vrijednosti (TJ godišnje), razvrstan na sljedeće kategorije goriva: ugljen, lignit, biomasa, treset, druga kruta goriva (navesti vrstu), tekuća goriva, prirodni plin, drugi plinovi (navesti vrstu).
Komisiji se na zahtjev stavljaju na raspolaganje godišnji podaci o pojedinačnim postrojenjima koji su sadržani u tim popisima.
Sažetak popisâ stavlja se na raspolaganje Komisiji svake 3 godine u roku od 12 mjeseci od završetka predmetnog trogodišnjeg razdoblja. U tom sažetku zasebno se navode podaci o uređajima za loženje unutar rafinerija.
Komisija u roku od 24 mjeseca od kraja predmetnog trogodišnjeg razdoblja stavlja na raspolaganje državama članicama i javnosti sažetak usporedbe i evaluacije tih popisa u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.
Države članice od 1. siječnja 2016. jednom godišnje Komisiji dostavljaju izvješće sa sljedećim podacima:
za uređaje za loženje na koje se primjenjuje članak 31., sadržaj sumpora u korištenom domaćem krutom gorivu i postignutu stopu odsumporavanja izraženo u mjesečnom prosjeku za svaki mjesec. Za prvu godinu u kojoj se primjenjuje članak 31. izvješćuje se i o tehničkoj opravdanosti nemogućnosti poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavaka 2. i 3.; i
za uređaje za loženje koji ne rade više od 1 500 radnih sati godišnje, izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, broj radnih sati godišnje.
Članak 73.
Preispitivanje
Komisija do 30. lipnja 2028. i svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o preispitivanju provedbe ove Direktive. To izvješće sadržava informacije o aktivnostima za koje su zaključci o NRT-u doneseni ili nisu doneseni u skladu s člankom 13. stavkom 5. ove Direktive, u njemu se uzimaju u obzir dinamika inovacija, uključujući tehnike u nastajanju, potreba za daljnjim mjerama sprečavanja onečišćenja i preispitivanje iz članka 8. Direktive 2003/87/EZ.
To izvješće sadržava procjenu potrebe za djelovanjem Unije putem utvrđivanja ili ažuriranja minimalnih zahtjeva na razini Unije za granične vrijednosti emisija i za pravila o praćenju i sukladnosti za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene zaključaka o NRT-u koji su doneseni u prethodnom petogodišnjem razdoblju, na temelju sljedećih kriterija:
učinka dotičnih aktivnosti na okoliš u cjelini i na zdravlje ljudi;
stanja provedbe najboljih raspoloživih tehnika za dotične aktivnosti.
Ta procjena uzima u obzir mišljenje foruma iz članka 13. stavka 4.
Smatra se da poglavlje III. i Prilog V. ovoj Direktivi predstavljaju minimalne zahtjeve na području cijele Unije kad se radi o velikim uređajima za loženje.
Izvješće je popraćeno zakonodavnim prijedlogom gdje je to primjereno. Ako se procjenom iz drugog podstavka utvrdi da postoji takva potreba, zakonodavni prijedlog uključuje odredbe kojima se utvrđuju ili ažuriraju, na području čitave Unije, minimalni zahtjevi za granične vrijednosti emisije i za pravila o praćenju i procjeni poštovanja za predmetne aktivnosti.
Komisija do 31. prosinca 2012. preispituje potrebu za kontrolom emisija nastalih:
izgaranjem goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage ispod 50 MW;
intenzivnim uzgojem stoke; i
rasipanjem gnojiva.
Komisija dostavlja izvješće o rezultatima tog preispitivanja Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.
Komisija, koristeći se metodologijom utemeljenom na dokazima i uzimajući u obzir posebnosti sektora, procjenjuje potrebu za djelovanjem Unije kako bi se:
sveobuhvatno riješilo pitanje emisija iz uzgoja stoke u Uniji, posebno iz govedarstva; i
dalje ostvario cilj globalne zaštite okoliša u pogledu proizvoda koji se stavljaju na tržište Unije sprečavanjem i kontrolom emisija iz stočarstva te na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama Unije.
Komisija do 31. prosinca 2026. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima te procjene. Izvješće je prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.
Komisija preispituje:
potrebu za kontrolom emisija iz istraživanja i proizvodnje mineralnih ulja i plina na kopnu i na moru;
potrebu za kontrolom emisija iz obrade na lokaciji i eksploatacije neenergetskih industrijskih minerala koji se upotrebljavaju u industriji koja nije građevinarstvo, kao i potrebu za kontrolom emisija nastalih obradom na lokaciji i eksploatacijom ruda koje se odnedavno provode u Uniji;
potrebu za revizijom praga aktivnosti iz Priloga I. za proizvodnju vodika elektrolizom vode.
Komisija uključuje rezultate tog preispitivanja u prvo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću koje se zahtijeva na temelju prvog stavka.
Članak 74.
Izmjene priloga
Komisija objavljuje relevantne studije i analize korištene u pripremi delegiranog akta donesenog u skladu s ovim člankom najkasnije nakon donošenja delegiranog akta.
Članak 75.
Postupak odbora
Članak 76.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
▼M1 —————
Članak 79.
Sankcije
U slučaju najtežih kršenja koja je počinila pravna osoba, najveći iznos upravnih novčanih kazni iz prvog podstavka iznosi najmanje 3 % godišnjeg prometa operatera u Uniji u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna.
Države članice mogu osim toga ili umjesto toga upotrebljavati kaznene sankcije pod uvjetom da su one jednako učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kao upravne novčane kazne iz ovog članka.
Države članice osiguravaju da se sankcijama utvrđenima na temelju ovog članka, prema potrebi, na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće:
priroda, težina i razmjer kršenja;
stanovništvo ili okoliš koji je pogođen kršenjem, imajući na umu učinak kršenja na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;
ponavljajući ili opetovani karakter kršenja.
Članak 79.a
Naknada štete
Članak 80.
Prenošenje
Države članice te mjere primjenjuju od istog datuma.
Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave . Države članice određuju načine tog upućivanja.
Članak 81.
Stavljanje izvan snage
Članak 82.
Prijelazne odredbe
U vezi s uređajima za loženje koji suspaljuju otpad, točka 3.1. dijela 4. Priloga VI. primjenjuje se do:
31. prosinca 2015. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.;
7. siječnja 2013. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.
Točka 3.2. dijela 4. Priloga VI. primjenjuje se u vezi s uređajima za loženje koji suspaljuju otpad, od:
1. siječnja 2016. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.;
7. siječnja 2013. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.
Članak 83.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 84.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
Kategorije aktivnosti iz članka 10.
Dolje navedene vrijednosti pragova općenito se odnose na proizvodne kapacitete ili proizvode. Ako se nekoliko aktivnosti koje su obuhvaćene istim opisom aktivnosti koji sadrži prag obavlja u istom postrojenju, kapaciteti takvih aktivnosti se zbrajaju. Za aktivnosti gospodarenja otpadom ovaj izračun primjenjuje se na razini aktivnosti 5.1., 5.3.(a) i 5.3.(b).
Komisija donosi smjernice o:
odnosima između aktivnosti gospodarenja otpadom koje su opisane u ovom Prilogu i onih koje su opisane u prilozima I. i II. Direktivi 2008/98/EZ; i
tumačenju izraza „industrijski razmjeri” koji se odnosi na opis aktivnosti kemijske industrije opisane u ovom Prilogu.
1. Energetika
1.1. Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 50 MW ili više
1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i plina
1.3. Proizvodnja koksa
|
1.4. |
Uplinjavanje, ukapljivanje ili piroliza:
(a)
ugljena;
(b)
drugih goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 20 MW ili više. |
2. Proizvodnja i prerada metala
2.1. Prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude)
2.2. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta većeg od 2,5 tone na sat
2.3. Prerada željeznih metala:
rad toplih valjaonica kapaciteta većeg od 20 tona sirovog čelika na sat;
rad hladnih valjaonica kapaciteta većeg od 10 tona sirovog čelika na sat;;
rad kovačnica s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću;
rad kovačnica s prešama za kovanje snage veće od 30 meganjutna (MN) po prešanju;
nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta većeg od 2 tone sirovog čelika na sat.
2.4. Ljevaonice željeznih metala, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.
2.5. Prerada neželjeznih metala:
proizvodnja sirovih neželjeznih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, kemijskih ili elektrolitskih postupaka;
taljenje, uključujući i legiranje željeznih metala, uključujući oporabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja većeg od 4 tone na dan za olovo i kadmij ili većeg od 20 tona na dan za sve druge metale.
2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili kemijski postupak, s kadama za obradu zapremine veće od 30 m3
2.7. Proizvodnja baterija, koja nije isključivo njihovo sastavljanje, čiji proizvodni kapacitet iznosi 15 000 tona baterijskih ćelija (katode, anode, elektrolit, separator, kapsula) ili više godišnje.
3. Industrija minerala
3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:
proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan;
proizvodnja vapna u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan;
proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan.
3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.
3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja većeg od 20 tona na dan
3.4. Taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja većeg od 20 tona na dan
3.5.
Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenštine ili porculana:
proizvodnog kapaciteta većeg od 75 tona na dan; i/ili
kapaciteta peći većeg od 4 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.
3.6.
Eksploatacija, uključujući obradu na lokaciji, kao što su pretvaranje u prah, kontrola veličine, oplemenjivanje i poboljšanje sljedećih ruda u industrijskim razmjerima:
boksita, kroma, kobalta, bakra, zlata, željeza, olova, litija, mangana, nikla, paladija, platine, kositra, volframa i cinka.
4. Kemijska industrija
U smislu ovog odjeljka, proizvodnja u smislu kategorija aktivnosti sadržanih u ovom odjeljku označava industrijske razmjere proizvodnje tvari ili skupina tvari navedenih u točkama od 4.1. do 4.6. putem kemijske ili biološke obrade.
4.1. Proizvodnja organskih kemikalija, kao što su:
jednostavni ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);
ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i smjese estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;
ugljikovodici koji sadrže sumpor;
ugljikovodici koji sadrže dušik, kao što su amini, amidi, dušični spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;
ugljikovodici koji sadrže fosfor;
halogeni ugljikovodici;
organometalni spojevi;
plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);
sintetske gume;
boje i pigmenti;
površinski aktivne tvari i surfaktanti.
4.2. Proizvodnja anorganskih kemikalija, kao što su:
plinovi kao što su amonijak, klor ili klorovodik, fluor i fluorovodik, ugljikovi oksidi, sumporni spojevi, dušikovi oksidi, vodik, osim ako je proizveden elektrolizom vode, sumporov dioksid, karbonil klorid;
kiseline kao što su kromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, dušična kiselina, klorovodična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;
baze kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;
soli kao što su amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat;
nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.
4.3. Proizvodnja umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva)
4.4. Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja ili biocida
4.5. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijarne proizvode
4.6. Proizvodnja eksploziva
5. Gospodarenje otpadom
5.1. Zbrinjavanje ili oporaba opasnog otpada kapaciteta većeg od 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:
biološka obrada;
fizikalno-kemijska obrada;
homogenizacija ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.;
prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.;
obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala;
recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;
regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;
oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;
oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora;
ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja;
iskapanje površinskih bazena.
5.2. Zbrinjavanje ili oporaba otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:
za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 3 tone na sat;
za opasni otpad, kapaciteta većeg od 10 tona na dan.
5.3.
Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka i isključujući postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ ( 23 ):
biološka obrada, kao što je anaerobna razgradnja ili surazgradnja;
fizikalno-kemijska obrada;
prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
obrada šljake i pepela;
obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu te otpadna vozila i njihove dijelove.
Oporaba, ili kombinacija oporabe i zbrinjavanja, neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 tona po danu, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka i isključujući postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ:
biološka obrada, kao što je anaerobna razgradnja;
prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;
obrada šljake i pepela;
obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu te otpadna vozila i njihove dijelove.
Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.
5.4. Odlagališta otpada iz članka 2. točke (g) Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada ( 24 ) na koja se odlaže više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet veći od 25 000 tona, osim odlagališta inertnog otpada
5.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen točkom 5.4. i koji čeka na neki od postupaka iz točaka 5.1., 5.2., 5.4. i 5.6., ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao
5.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona
6. Druge aktivnosti
6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:
celuloze od drveta ili drugih vlaknastih materijala;
papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan;
jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta većeg od 600 m3 na dan.
6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje), bojenje ili završna obrada tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 10 tona na dan.
6.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade veći od 12 tona gotovih proizvoda na dan
6.4.
Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala većeg od 50 tona na dan
Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:
samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 75 tona na dan;
samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 300 tona na dan ili 600 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;
sirovina životinjskoga i biljnog podrijetla, i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:
pri čemu je „A” udio sirovine životinjskog porijekla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.
Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.
Ovaj pododjeljak ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.
Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 200 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).
6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili nusproizvoda životinjskog podrijetla, kapaciteta obrade većeg od 10 tona na dan.
6.6. Elektroliza vode za proizvodnju vodika ako proizvodni kapacitet premašuje 50 tona dnevno.
6.7. Površinska obrada tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala većeg od 150 kg na sat ili više od 200 tona godišnje
6.8. Proizvodnja ugljika (tvrdo pečenog ugljena) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije
6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih ovom Direktivom u svrhu geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ
6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta kemikalijama, kapaciteta proizvodnje većeg od 75 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja
6.11. Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ i koju ispušta postrojenje obuhvaćeno poglavljem II.
PRILOG I.a
Aktivnosti iz članka 70.a
Postrojenja su obuhvaćena područjem primjene ovog Priloga ako pripadaju jednoj kategoriji ili više sljedećih kategorija aktivnosti:
Uzgoj svinja u količini koja odgovara 350 stočnih jedinica ili više, isključujući aktivnosti uzgoja koje se provode u okviru režima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koje se upotrebljava za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.
Uzgoj samo kokoši nesilica u količini koja odgovara 300 stočnih jedinica ili više, ili uzgoj samo drugih kategorija peradi u količini koja odgovara 280 stočnih jedinica ili više. U postrojenjima u kojima se uzgaja mješavina peradi, uključujući kokoši nesilice, prag iznosi 280 stočnih jedinica, a kapacitet se izračunava tako što se 0,93 koristi kao faktor ponderiranja ( 25 ) za kokoši nesilice.
Uzgoj bilo koje mješavine svinja ili peradi u količini koja odgovara 380 stočnih jedinica ili više, isključujući uzgoj svinja u postrojenjima koja rade u skladu s režimima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848, ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koja se upotrebljavaju za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.
Razina stočnih jedinica pojedinog postrojenja izračunava se primjenom sljedećih stopa konverzije:
Svinje:
rasplodne krmače ≥ 50 kg … 0,500
prasad ≤ 20 kg … 0,027
ostale svinje … 0,300
Perad:
tovni pilići … 0,007
kokoši nesilice … 0,014
purice … 0,030
patke … 0,010
guske … 0,020
nojevi … 0,350
Ostala perad … 0,001
PRILOG II.
Načela kojih se treba pridržavati pri odobravanju odstupanja iz članka 15. stavka 5.
Odstupanja predviđena u skladu s člankom 15. stavkom 5. moraju biti u skladu sa sljedećim načelima:
1. Troškovi
1.1. Troškovi iz članka 15. stavka 5. troškovi su sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama te uključuju i kapitalne i operativne troškove. Ne uključuju šire socijalne ili ekonomske troškove.
1.2. Evaluacija troškova mora biti kvantitativna i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom.
1.3. Troškovi koji se uzimaju u obzir pri evaluaciji:
čine troškove neto vrijednosti, nakon odbitka svih financijskih koristi od primjene najboljih raspoloživih tehnika;
uključuju trošak pristupa financijskom kapitalu koji je potreban za financiranje najboljih raspoloživih tehnika;
izračunavaju se primjenom diskontne stope kako bi se uzele u obzir razlike u novčanoj vrijednosti tijekom vremena.
1.4. U zahtjevu za odstupanje jasno se navode izvor troškova i metode njihova izračuna, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom troškova.
1.5. Troškove koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju informacija iz drugih izvora, kao što su pružatelji tehnoloških usluga, recenzirana istraživanja, stručne prosudbe ili podaci iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.
2. Koristi za okoliš
2.1. Koristi za okoliš iz članka 15. stavka 6. koristi su za okoliš koje proizlaze iz sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama.
2.2. Evaluacija koristi za okoliš mora biti kvantitativna (prikazana u novčanim iznosima) i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom. Ako su dostupni, upotrebljavaju se utvrđeni troškovi štete od onečišćujućih tvari.
2.3. Pri evaluaciji koristi za okoliš uzima se u obzir diskontna stopa koja se primjenjuje na sve monetizirane koristi i koja se odnosi na razlike u vrijednostima za društvo tijekom vremena.
2.4. U zahtjevu za izuzeće jasno se navode izvor informacija o koristima za okoliš i metode izračuna tih koristi, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom koristi za okoliš.
2.5. Koristi za okoliš koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe ili podataka iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.
3. Nerazmjernost troškova u usporedbi s koristima za okoliš
3.1. Kako bi se utvrdilo postoji li nerazmjernost, troškovi postizanja sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama uspoređuju se s koristima takve sukladnosti.
3.2. Mehanizam za usporedbu uključuje sljedeće elemente:
metodu za otklanjanje nesigurnosti u evaluaciji troškova i koristi za okoliš;
granični iznos za koji bi troškovi trebali premašivati koristi za okoliš.
PRILOG III.
Kriteriji za određivanje najboljih raspoloživih tehnika
|
1. |
korištenje tehnologije koja proizvodi malu količinu otpada; |
|
2. |
korištenje manje opasnih tvari, uključujući smanjeno korištenje posebno zabrinjavajućih tvari; |
|
3. |
promicanje oporabe i recikliranja tvari koje nastaju i koje se koriste u postupku, i, ako je prikladno, otpada; |
|
4. |
usporedivi postupci, uređaji ili metode rada koje su uspješno iskušane u industrijskim razmjerima; |
|
5. |
tehnološki napredak, uključujući digitalne alate, i promjene u znanstvenim spoznajama i shvaćanjima; |
|
6. |
priroda, učinci i količina predmetnih emisija; |
|
7. |
rokovi za stavljanje u pogon novih ili već postojećih postrojenja; |
|
8. |
vrijeme koje je potrebno za uvođenje najboljih raspoloživih tehnika; |
|
9. |
potrošnja i svojstva sirovina, uključujući vodu, koje se koriste u postupku, i učinkovitost resursa, ponovna upotreba i dekarbonizacija; |
|
10. |
potreba da se opći učinak emisija na okoliš, uključujući bioraznolikost, kao i njihova opasnost za okoliš, spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru; |
|
11. |
potreba da se spriječe nesreće i da se posljedice za okoliš i zdravlje ljudi svedu na najmanju moguću mjeru; |
|
12. |
informacije koje objavljuju javne međunarodne organizacije. |
PRILOG IV.
Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka
1. Javnost se obavješćuje javnim priopćenjima ili putem internetske stranice o sljedećim pitanjima, u ranoj fazi postupka donošenja odluke ili najkasnije čim se podatak bude mogao dostaviti:
o podnošenju zahtjeva za dozvolu ili, ovisno o slučaju, o prijedlogu za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole u skladu s člankom 21., uključujući opis elemenata navedenih u članku 12. stavku 1.;
ako je primjenjivo, o činjenici da odluka ovisi o procjeni nacionalnog ili prekograničnog učinka na okoliš ili o savjetovanju između država članica u skladu s člankom 26.;
o nadležnim tijelima koja su odgovorna za donošenje odluka, o onima od kojih se mogu dobiti relevantni podaci, o onima kojima se mogu dostaviti primjedbe ili pitanja, i o vremenskom planu za prenošenje primjedbi ili pitanja;
o prirodi mogućih odluka ili, ako se radi o jednoj odluci, o nacrtu odluke;
ako je primjenjivo, o detaljima koji se odnose na prijedlog za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole;
o navođenju vremena i mjesta na kojima će predmetni podaci biti dostupni, ili o načinima na koji će biti dostupni;
o detaljima dogovora o sudjelovanju i savjetovanju s javnosti, koji su postignuti u skladu s točkom 5.
2. Države članice osiguravaju da se, u odgovarajućim vremenskim okvirima, sljedeći podaci stave na raspolaganje zainteresiranoj javnosti:
u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i savjeti upućeni nadležnom tijelu ili tijelima, u vrijeme kada je zainteresirana javnost bila obaviještena u skladu s točkom 1.;
u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, podaci osim onih iz točke 1., koji su relevantni za odluku u skladu s člankom 5. ove Direktive i koji postaju dostupni tek nakon što je zainteresirana javnost obaviještena u skladu s točkom 1.
3. Članovima zainteresirane javnosti rano se daje djelotvorna mogućnost izražavanja primjedbi i mišljenja nadležnom tijelu prije donošenja odluke.
4. Prilikom donošenja odluke moraju se uzeti u obzir rezultati savjetovanja održanih u skladu s ovim Prilogom.
5. Utvrđuju se razumni vremenski okviri za različite faze, pri čemu bi se trebalo omogućiti dovoljno vremena kako bi se javnost obavijestila te kako bi se članovi zainteresirane javnosti pripremili i djelotvorno sudjelovali u donošenju odluka vezanih za okoliš, pod uvjetima iz ovog Priloga.
PRILOG V.
Tehničke odredbe koje se odnose na uređaje za loženje
DIO 1.
Granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.
|
1. |
Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva, 3 % za uređaje za loženje, osim plinskih turbina i plinskih motora koja koriste tekuće i plinovito gorivo, i 15 % za plinske turbine i plinske motore. |
|
2. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
Na uređaje za loženje koji koriste kruta goriva i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003. i da ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuju se granične vrijednosti emisija za SO2 od 800 mg/Nm3. Na uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003. i da ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuju se granične vrijednosti emisija za SO2 od 850 mg/Nm3 ako se radi o postrojenjima čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 300 MW, te 400 mg/Nm3 ako se radi o postrojenjima čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 300 MW. Na dio uređaja za loženje koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodnih dvaju stavaka u vezi s ukupnom ulaznom toplinskom snagom čitavog uređaja za loženje. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno. |
|
3. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
Na uređaje za loženje koji koriste niskokalorične plinove iz uplinjavanja preradbenih ostataka iz rafinerije za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., primjenjuje se granična vrijednost emisija za SO2 od 800 mg/Nm3. |
|
4. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
Na uređaje za loženje u kemijskim postrojenjima koji koriste tekuće ostatke iz proizvodnje kao nekomercijalno gorivo za vlastitu potrošnju, čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3. Na uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3. Na uređaje za loženje koji koriste kruta goriva, čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 1. srpnja 1987. i koji ne rade više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3. Na uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva, čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 400 mg/Nm3. Na dio uređaja za loženje koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodna tri stavka u vezi s ukupnom ulaznom toplinskom snagom čitavog uređaja za loženje. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno. |
||||||||||||||||||||
|
5. |
Na plinske turbine (uključujući plinske turbine s kombiniranim ciklusom (CCGT)) koje koriste lake i srednje destilate kao tekuća goriva, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 90 mg/Nm3 i za CO od 100 mg/Nm3. Plinske turbine za izvanredne (hitne) slučajeve koje rade manje od 500 radnih sati godišnje, nisu obuhvaćene graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater voditi evidenciju o broju sati rada takvog postrojenja. |
|
6. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx i CO za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva
Za plinske turbine (uključujući CCGT), granične vrijednosti emisija za NOx i CO iz tablice koja se nalazi u ovoj točki primjenjuju se samo za opterećenja iznad 70 %. Za plinske turbine (uključujući CCGT) za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je turbina puštena u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koja ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, granična vrijednost emisija za NOx iznosi 150 mg/Nm3 ako se koristi prirodni plin, i 200 mg/Nm3 ako se koriste drugi plinovi ili tekuća goriva. Na dio plinske turbine koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodnog stavka u vezi s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom čitavog postrojenja. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno. Plinske turbine i plinski motori za izvanredne (hitne) slučajeve koji rade manje od 500 radnih sati godišnje, nisu obuhvaćeni graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater takvih postrojenja dužan je evidentirati utrošene radne sate. |
||||||||||||||||||||||||
|
7. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
||||||||||||||||||||
|
8. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
DIO 2.
Granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.
|
1. |
Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva, 3 % za uređaje za loženje, osim plinskih turbina i plinskih motora koji koriste tekuće i plinovito gorivo, i 15 % za plinske turbine i plinske motore. U slučaju plinske turbine s kombiniranim ciklusom s dodatnim plamenikom, standardni sadržaj O2 može odrediti nadležno tijelo vodeći računa o posebnim karakteristikama predmetnog postrojenja. |
|
2. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
|
3. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
|
4. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
|
5. |
Za plinske turbine (uključujući CCGT) koje koriste lake i srednje destilate kao tekuća goriva, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 50 mg/Nm3 i za CO od 100 mg/Nm3. Plinske turbine za izvanredne (hitne) slučajeve koje rade manje od 500 radnih sati godišnje nisu obuhvaćene graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater takvih postrojenja dužan je evidentirati utrošene radne sate. |
|
6. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx i CO za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva
Za plinske turbine (uključujući CCGT), granične vrijednosti emisija za NOx i CO iz ove točke primjenjuju se samo za opterećenja iznad 70 %. Plinske turbine i plinski motori za izvanredne (hitne) slučajeve koji rade manje od 500 radnih sati godišnje, nisu obuhvaćeni graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater takvih postrojenja dužan je evidentirati utrošene radne sate. |
|||||||||||||||
|
7. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
|
8. |
Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora
|
DIO 3.
Praćenje emisija
|
1. |
Kontinuirano se mjere koncentracije SO2, NOx i krutih čestica u otpadnim plinovima iz svakog uređaja za loženje ukupne ulazne toplinske snage 100 MW ili više. Kontinuirano se mjeri koncentracija CO u otpadnim plinovima iz svakog uređaja za loženje koji koristi plinovita goriva, ukupne ulazne toplinske snage 100 MW ili više. |
|
2. |
Nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno kontinuirano mjerenje iz točke 1. i to u sljedećim slučajevima:
(a)
za uređaje za loženje čiji je životni vijek manji od 10 000 radnih sati;
(b)
za SO2 i krute čestice iz uređaja za loženje koji koriste prirodni plin;
(c)
za SO2 iz uređaja za loženje koji koriste ulje s poznatim udjelom sumpora u slučajevima gdje ne postoji oprema za odsumporavanje;
(d)
za SO2 iz uređaja za loženje koji koriste biomasu ako operater može dokazati da emisije SO2 ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisanih graničnih vrijednosti emisija. |
|
3. |
Ako nije potrebno kontinuirano mjerenje, zahtijevaju se mjerenja SO2, NOx, krutih čestica, a kod plinskih turbina također i CO, najmanje svakih 6 mjeseci. |
|
4. |
Za uređaje za loženje koji koriste ugljen ili lignit, emisije ukupne žive mjere se najmanje jednom godišnje. |
|
5. |
Kao alternativa mjerenjima SO2 i NOx iz točke 3., za utvrđivanje emisija SO2 i NOx mogu se koristiti drugi postupci, provjereni i odobreni od nadležnog tijela. Takvi se postupci koriste predmetnim CEN normama ili, ako CEN norme nisu dostupne, koriste se ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete. |
|
6. |
Nadležno tijelo obavješćuje se o značajnim promjenama u vrsti goriva koje se koristi ili u načinu rada postrojenja. Nadležno tijelo odlučuje odgovaraju li i dalje zahtjevi u pogledu praćenja iz točke 1. do točke 4. ili ih je potrebno prilagoditi. |
|
7. |
Kontinuirana mjerenja koja se provode u skladu s točkom 1. uključuju mjerenja volumnog udjela kisika, temperature, tlaka i sadržaja vodene pare u otpadnim plinovima. Ako je uzorak otpadnog plina osušen prije analize emisija, nije potrebno kontinuirano mjerenje sadržaja vodene pare u otpadnim plinovima. |
|
8. |
Uzorkovanje i analiza predmetnih onečišćujućih tvari i mjerenje parametara postupka, kao i osiguranje kvalitete automatiziranih mjernih sustava i referentnih metoda mjerenja za kalibriranje tih sustava, provode se u skladu s relevantnim CEN normama. Ako CEN norme nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete. Automatizirani mjerni sustavi podložni su kontroli pomoću paralelnih mjerenja referentnim metodama, najmanje jednom godišnje. Operater bez odgađanja obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima provjere automatskih mjernih sustava. |
|
9. |
Na razini granične vrijednosti emisija, vrijednosti 95 %-tnog intervala pouzdanosti jednog izmjerenog rezultata ne smije prelaziti sljedeće postotke graničnih vrijednosti emisija:
|
|
10. |
Validirane srednje satne i dnevne vrijednosti određuju se tako da se od izmjerenih važećih srednjih satnih vrijednosti oduzme vrijednost intervala pouzdanosti iz točke 9. Dan u kojem više od tri srednje satne vrijednosti nisu prihvatljive zbog neispravnog funkcioniranja ili održavanja automatskog mjernog sustava proglašava se nevažećim. Ako je tijekom godine više od deset dana proglašeno nevažećim zbog takvih situacija, nadležno tijelo od operatera zahtijeva da bez odgode poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje pouzdanosti automatiziranog mjernog sustava. |
|
11. |
U slučaju uređaja koji moraju poštovati stope odsumporavanja iz članka 31., sadržaj sumpora u gorivu koji se koristi u uređaju za loženje, također se redovito prati. Nadležna tijela obavješćuju se o značajnim promjenama u vrsti goriva koje se koristi. |
DIO 4.
Procjena poštovanja graničnih vrijednosti emisija
|
1. |
U slučaju kontinuiranih mjerenja, smatra se da su udovoljene granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2., ako ocjena rezultata mjerenja pokaže da su za radne sate u jednoj kalendarskoj godini ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)
nijedna validirana mjesečna srednja vrijednost ne prelazi predmetne granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;
(b)
nijedna validirana srednja dnevna vrijednost ne prelazi 110 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;
(c)
u slučajevima uređaja za loženje koji se sastoje samo od kotlova koji koriste ugljen, ukupne ulazne toplinske snage manje od 50 MW, nijedna validirana srednja dnevna vrijednost ne prelazi 150 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;
(d)
95 % svih validiranih srednjih satnih vrijednosti tijekom godine ne prelazi 200 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijela 1. i 2. Validirane srednje vrijednosti određuju se kako je utvrđeno u točki 10. dijela 3. U smislu izračunavanja srednjih vrijednosti emisija, ne uzimaju se u obzir vrijednosti izmjerene tijekom razdoblja iz članka 30. stavaka 5. i 6. i članka 37., kao ni tijekom razdoblja uključivanja u rad i isključivanja postrojenja. |
|
2. |
Ako se ne traže kontinuirana mjerenja, smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2., ako rezultati svake od serija mjerenja ili drugih postupaka definiranih i utvrđenih u skladu s pravilima koja su donijela nadležna tijela ne prelaze granične vrijednosti emisija. |
DIO 5.
Minimalna stopa odsumporavanja
|
1. |
Minimalna stopa odsumporavanja za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.
|
|||||||||||||||||
|
2. |
Minimalna stopa odsumporavanja za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.
|
DIO 6.
Poštovanje stope odsumporavanja
Minimalne stope odsumporavanja iz dijela 5. ovog Priloga primjenjuju se kao srednja mjesečna granična vrijednost.
DIO 7.
Srednje granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje koji koriste više vrsta goriva unutar rafinerije
Srednje granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) SO2 za uređaje za loženje koji koriste više vrsta goriva unutar rafinerije, osim plinskih turbina i plinskih motora, koji koriste destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastitu potrošnju, same ili s drugim gorivima:
za uređaje za loženje za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili su operateri koji njima upravljaju podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.: 1 000 mg/Nm3;
za ostale uređaje za loženje: 600 mg/Nm3.
Te granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva i 3 % za tekuća i plinovita goriva.
PRILOG VI.
Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada
DIO 1.
Definicije
U smislu ovog Priloga, primjenjuju se sljedeće definicije:
„postojeće postrojenje za spaljivanje otpada” znači jedno od sljedećih postrojenja za spaljivanje otpada:
postrojenje koje je radilo i posjedovalo dozvolu u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije, prije 28. prosinca 2002.;
postrojenje koje je bilo ovlašteno ili registrirano za spaljivanje otpada i koje je posjedovalo dozvolu izdanu prije 28. prosinca 2002. u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije, pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 28. prosinca 2003.;
postrojenje koje je, s obzirom na nadležno tijelo, bilo predmetom potpunog zahtjeva za odobrenje prije 28. prosinca 2002., pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 28. prosinca 2004.;
„novo postrojenje za spaljivanje otpada” znači sva postrojenja za spaljivanje otpada koja nisu obuhvaćena točkom (a).
DIO 2.
Faktori ekvivalentne toksičnosti za dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane
Za određivanje ukupne koncentracije dioksina i furana, masena koncentracija sljedećih dibenzo-p-dioksina i dibenzofurana prije zbrajanja množi se sljedećim faktorima ekvivalentne toksičnosti:
|
|
Faktori ekvivalentne toksičnosti |
|
2,3,7,8 - Tetraklordibenzodioksin (TCDD) |
1 |
|
1,2,3,7,8 - Pentaklordibenzodioksin (PeCDD) |
0,5 |
|
1,2,3,4,7,8 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8 - Heptaklordibenzodioksin (HpCDD) |
0,01 |
|
Oktaklordibenzodioksin (OCDD) |
0,001 |
|
2,3,7,8 - Tetraklordibenzofuran (TCDF) |
0,1 |
|
2,3,4,7,8 - Pentaklordibenzofuran (PeCDF) |
0,5 |
|
1,2,3,7,8 - Pentaklordibenzofuran (PeCDF) |
0,05 |
|
1,2,3,4,7,8 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
|
1,2,3,6,7,8 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
|
1,2,3,7,8,9 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
|
2,3,4,6,7,8 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
|
1,2,3,4,6,7,8 - Heptaklordibenzofuran (HpCDF) |
0,01 |
|
1,2,3,4,7,8,9 - Heptaklordibenzofuran (HpCDF) |
0,01 |
|
Oktaklordibenzofuran (OCDF) |
0,001 |
DIO 3.
Granične vrijednosti emisija u zrak za postrojenja za spaljivanje otpada
|
1. |
Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima. Standardne vrijednosti su pri 11 % kisika u otpadnim plinovima, osim u slučaju spaljivanja mineralnog otpadnog ulja iz točke 3. članka 3. Direktive 2008/98/EZ, kada je standardna vrijednost pri 3 % kisika, i u slučajevima iz točke 2.7. dijela 6.
|
|
2. |
Granične vrijednosti emisija primjenjive u uvjetima opisanim u članku 46. stavcima 6. i članku 47. Ukupna koncentracija praškastih tvari u emisijama u zrak iz postrojenja za spaljivanje otpada ni u kojem slučaju ne smije prelaziti 150 mg/Nm3, izraženo kao polusatni prosjek. Ne smiju se prelaziti granične vrijednosti emisija u zrak za TOC i CO iz točaka 1.2. i 1.5.(b). |
|
3. |
Države članice mogu propisati pravila za odobravanje izuzeća predviđenih u ovome dijelu. |
DIO 4.
Utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija u zrak za postrojenja za suspaljivanje otpada
|
1. |
Sljedeća formula (pravilo miješanja) primjenjuje se uvijek ako specifična granična vrijednost emisija „C” nije utvrđena u tablici u ovom dijelu. Granična vrijednost emisija za svaku predmetnu onečišćujuću tvar i CO u otpadnom plinu koji je nastao suspaljivanjem otpada izračunava se na sljedeći način:
Države članice mogu propisati pravila za odobravanje izuzeća iz ovog dijela. |
|
2. |
Posebne odredbe za suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. |
Posebne odredbe za uređaje za loženje koji suspaljuju otpad
|
|
4. |
Posebne odredbe za postrojenja za suspaljivanje otpada u industrijskim sektorima koja nisu obuhvaćena točkama 2. i 3. ovog dijela
|
DIO 5.
Granične vrijednosti emisija za ispuštanja otpadnih voda nastalih kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova
|
Onečišćujuće tvari |
Granične vrijednosti emisija za nefiltrirane uzorke (mg/l osim za dioksine i furane) |
|
|
1. Ukupne suspendirane krute tvari u skladu s definicijom iz Priloga I. Direktivi 91/271/EEZ |
(95 %) 30 |
(100 %) 45 |
|
2. Živa i njezini spojevi, izraženo kao živa (Hg) |
0,03 |
|
|
3. Kadmij i njegovi spojevi, izraženo kao kadmij (Cd) |
0,05 |
|
|
4. Talij i njegovi spojevi, izraženo kao talij (Tl) |
0,05 |
|
|
5. Arsen i njegovi spojevi, izraženo kao arsen (As) |
0,15 |
|
|
6. Olovo i njegovi spojevi, izraženo kao olovo (Pb) |
0,2 |
|
|
7. Krom i njegovi spojevi, izraženo kao krom (Cr) |
0,5 |
|
|
8. Bakar i njegovi spojevi, izraženo kao bakar (Cu) |
0,5 |
|
|
9. Nikal i njegovi spojevi, izraženo kao nikal (Ni) |
0,5 |
|
|
10. Cink i njegovi spojevi, izraženo kao cink (Zn) |
1,5 |
|
|
11. Dioksini i furani |
0,3 ng/l |
|
DIO 6.
Praćenje emisija
1. Tehnike mjerenja
|
1.1. |
Mjerenja za utvrđivanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku i vodi provode se tako da budu reprezentativna. |
|
1.2. |
Uzorkovanje i analize svih onečišćujućih tvari, uključujući i dioksine i furane, kao i osiguranje kvalitete automatiziranih mjernih sustava i referentnih metoda mjerenja za kalibriranje tih sustava, provode se u skladu s CEN normama. Ako CEN norme nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete. To se odnosi i na sustav osiguranja kvalitete laboratorija koji provodi uzorkovanje i analizu. Automatizirani mjerni sustavi podvrgavaju se kontroli pomoću paralelnih mjerenja referentnim metodama, najmanje jednom godišnje. |
|
1.3. |
Na razini dnevne granične vrijednosti emisija, 95 %-tna pouzdanost vrijednosti svakog izmjerenog rezultata ne smije prelaziti sljedeće postotke graničnih vrijednosti emisija:
Povremena mjerenja emisija u zrak i vodu provode se u skladu s točkom 1.1. i točkom 1.2. |
2. Mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u zraku
|
2.1. |
Provode se sljedeća mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u zraku:
(a)
kontinuirana mjerenja sljedećih tvari: NOx, pod uvjetom da su utvrđene granične vrijednosti emisija, CO, ukupne praškaste tvari, TOC, HCl, HF, SO2;
(b)
kontinuirana mjerenja sljedećih parametara procesa rada: temperatura uz unutarnju stijenku komore za izgaranje ili na nekom drugom reprezentativnom dijelu komore koje je odobrilo nadležno tijelo, koncentracija kisika, tlak, temperatura i sadržaj vodene pare u otpadnom plinu;
(c)
najmanje dva mjerenja teških metala i dioksina i furana godišnje; ipak, u prvih 12 mjeseci rada provodi se barem jedno mjerenje svaka 3 mjeseca. |
|
2.2. |
Vrijeme zadržavanja kao i minimalna temperatura i sadržaj kisika u otpadnim plinovima podložni su odgovarajućoj provjeri, a barem jedanput kod početka rada postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, te u najnepovoljnijim uvjetima rada koji se mogu predvidjeti. |
|
2.3. |
Kontinuirana mjerenja HF mogu se izostaviti ako se za HCl primjenjuju faze obrade koje osiguravaju da granična vrijednost emisija za HCl ne bude prekoračena. U tom slučaju, emisije HF podliježu povremenim mjerenjima iz točke 2.1.(c). |
|
2.4. |
Ako je uzorak otpadnog plina osušen prije analize emisija, nije potrebno kontinuirano mjerenje sadržaja vodene pare. |
|
2.5. |
Nadležno tijelo može odlučiti da nisu potrebna kontinuirana mjerenja za HCl, HF i SO2 u postrojenjima za spaljivanje otpada ili postrojenjima za suspaljivanje otpada te da su potrebna povremena mjerenja iz točke 2.1.(c), ili da nisu potrebna mjerenja, ako operater može dokazati da emisije tih onečišćujućih tvari ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisanih graničnih vrijednosti emisija. Nadležno tijelo može odlučiti da nisu potrebna kontinuirana mjerenja za NOx te da su potrebna povremena mjerenja iz točke 2.1.(c) u postojećim postrojenjima za spaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 6 tona po satu ili u postojećim postrojenjima za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 6 tona po satu, ako operater može dokazati, na temelju podataka o kvaliteti predmetnog otpada, korištenoj tehnologiji i rezultatima praćenja emisija, da emisije NOx ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisane granične vrijednosti emisija. |
|
2.6. |
Nadležno tijelo može zahtijevati jedno mjerenje svake 2 godine za teške metale, i jedno mjerenje godišnje za dioksine i furane, u sljedećim slučajevima:
(a)
emisije nastale spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada su u svim okolnostima manje od 50 % graničnih vrijednosti emisija;
(b)
otpad koji treba suspaliti ili spaliti sastoji se samo od određenih razvrstanih zapaljivih frakcija neopasnog otpada koji nije prikladan za recikliranje i koji ima određene karakteristike te koji je dodatno naveden na temelju procjene iz točke (c);
(c)
operater može dokazati, na temelju podataka o kvaliteti predmetnog otpada i podataka o praćenju emisija, da su emisije u svim okolnostima značajno manje od graničnih vrijednosti emisija za teške metale i dioksine i furane. |
|
2.7. |
Rezultati mjerenja standardizirani su pomoću standardnih koncentracija kisika iz dijela 3., ili se izračunavaju u skladu s dijelom 4. i pomoću formule iz dijela 7. Ako se otpad spaljuje ili suspaljuje u atmosferi obogaćenoj kisikom, rezultati mjerenja mogu se standardizirati pri sadržaju kisika koji propisuje nadležno tijelo, odražavajući posebne okolnosti pojedinačnog slučaja. Ako su emisije onečišćujućih tvari smanjene obradom otpadnog plina u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada koja obrađuju opasni otpad, standardizacija, s obzirom na sadržaj kisika iz prvog podstavka, se provodi samo ako sadržaj kisika, mjeren tijekom istoga razdoblja kao za predmetnu onečišćujuću tvar, prelazi predmetni standardni sadržaj kisika. |
3. Mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u vodi
|
3.1. |
Na mjestu ispuštanja otpadne vode provode se sljedeća mjerenja:
(a)
kontinuirana mjerenja pH, temperature i protoka;
(b)
dnevna mjerenja uzorka ukupnih suspendiranih krutih tvari ili mjerenja reprezentativnih uzoraka razmjernih protoku tijekom razdoblja od 24 sata;
(c)
barem mjesečna mjerenja reprezentativnih uzoraka razmjernih protoku ispuštanja tijekom razdoblja od 24 sata za Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn;
(d)
barem svakih 6 mjeseci, mjerenja dioksina i furana; ipak, u prvih 12 mjeseci rada provodi se barem jedno mjerenje svaka 3 mjeseca. |
|
3.2. |
Ako se otpadna voda, nastala kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova, obrađuje na lokaciji zajedno s ostalim izvorima otpadne vode koji se nalaze na toj lokaciji, operater provodi mjerenja:
(a)
toka otpadne vode nastale kao rezultat procesâ pročišćavanja otpadnog plina prije ulaska u uređaj za zajedničko pročišćavanje otpadnih voda;
(b)
drugog toka otpadnih voda ili drugih tokova, prije ulaska u uređaj za zajedničko pročišćavanje otpadnih voda;
(c)
na konačnoj točki ispuštanja otpadne vode, nakon pročišćavanja, iz postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada. |
DIO 7.
Formula za izračunavanje koncentracije emisija (masena koncentracija) pri propisanom volumnom udjelu kisika
|
ES |
= |
izračunana koncentracija emisija (masena koncentracija) s obzirom na volumni udio određujućeg kisika (Vz) |
|
EM |
= |
izmjerena koncentracija emisija (masena koncentracija) |
|
OS |
= |
standardna koncentracija kisika (izmjereni volumni udio kisika u % volumena suhog otpadnog plina) |
|
OM |
= |
izmjerena koncentracija kisika (volumni udio određujućeg kisika u % za određeni nepokretni izvor) |
DIO 8.
Procjena poštovanja graničnih vrijednosti emisija
1. Granične vrijednosti za emisije u zrak
|
1.1. |
Smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija u zrak ako:
(a)
nijedna srednja dnevna vrijednost ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija koje su utvrđene u točki 1.1. dijela 3. ili 4. ili su izračunane u skladu s dijelom 4.;
(b)
nijedna srednja polusatna vrijednost ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija iz stupca A tablice iz točke 1.2. dijela 3. ili, ako je to bitno, 97 % polusatnih srednjih vrijednosti tijekom godine ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija iz stupca B tablice iz točke 1.2. dijela 3.;
(c)
nijedna srednja vrijednost tijekom razdoblja uzorkovanja određenog za teške metale i dioksine i furane ne prelazi granične vrijednosti emisija koje su utvrđene u točki 1.3. i točki 1.4. dijela 3. ili u dijelu 4. ili su izračunane u skladu s dijelom 4.;
(d)
za ugljikov monoksid (CO):
i.
u slučaju postrojenja za spaljivanje otpada:
—
najmanje 97 % srednjih dnevnih vrijednosti tijekom godine ne prelazi graničnu vrijednost emisija iz točke 1.5.(a) dijela 3.; i,
—
najmanje 95 % svih srednjih 10-minutnih vrijednosti uzetih u bilo kojem 24-satnom razdoblju ili sve srednje polusatne vrijednosti uzete u istom razdoblju ne prelaze granične vrijednosti emisija iz točke 1.5.(b) i (c) dijela 3.; u slučaju postrojenja za spaljivanje otpada u kojima se plin nastao tijekom spaljivanja zagrijava na temperaturu od najmanje 1 100 oC u trajanju od najmanje 2 sekunde, države članice mogu primijeniti razdoblje evaluacije od 7 dana za 10-minutne srednje vrijednosti;
ii.
u slučaju postrojenja za suspaljivanje otpada: zadovoljene su odredbe dijela 4. |
|
1.2. |
Srednje polusatne vrijednosti i 10-minutni prosjeci određuju se unutar stvarnog radnog vremena (bez razdoblja uključivanja i isključivanja ako nije spaljivan otpad) na temelju izmjerenih vrijednosti nakon oduzimanja vrijednosti intervala pouzdanosti iz točke 1.3. dijela 6. Srednje dnevne vrijednosti određuju se na temelju tih validiranih srednjih vrijednosti. Da bi se dobila valjana srednja vrijednost, najviše pet polusatnih srednjih vrijednosti u bilo kojem danu odbacuje se zbog kvara ili održavanja sustava za kontinuirano mjerenje. Najviše deset srednjih dnevnih vrijednosti godišnje odbacuje se zbog kvara ili održavanja sustava za kontinuirano mjerenje. |
|
1.3. |
Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja i srednje vrijednosti u slučaju povremenih mjerenja HF, HCl i SO2, određuju se u skladu sa zahtjevima članka 45. stavka 1. točke (e), članka 48. stavka 3. i točke 1. dijela 6. |
2. Granične vrijednosti emisija u vodu
Smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija za vodu ako:
za ukupne suspendirane krute tvari 95 % i 100 % izmjerenih vrijednosti ne prelazi predmetne granične vrijednosti emisija iz dijela 5.;
za teške metale (Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn) najviše jedno mjerenje godišnje prelazi granične vrijednosti emisija iz dijela 5.; ili, ako država članica predviđa više od 20 uzoraka godišnje, najviše 5 % tih uzoraka prelazi granične vrijednosti emisija iz dijela 5.;
za dioksine i furane, rezultati mjerenja ne prelaze graničnu vrijednost emisija iz dijela 5.
PRILOG VII.
Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja i aktivnosti u kojima se koriste organska otapala
DIO 1.
Aktivnosti
|
1. |
U svakoj od sljedećih točaka, aktivnost uključuje čišćenje opreme ali ne i čišćenje proizvoda, osim ako nije drukčije navedeno. |
|
2. |
Nanošenje ljepila (adheziva) Svaki proces u kojem se ljepilo (adheziv) nanosi na površinu, osim prianjajućih premaza i proizvodnje laminata koji su povezani s procesima tiskanja. |
|
3. |
Proces premazivanja Svaka aktivnost u kojoj se jednokratno ili višekratno nanose slojevi premaza na:
(a)
neko od sljedećih vozila:
i.
nova vozila, koja su u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica, te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila ( 26 ), definirana kao vozila kategorije M1, te kategorije N1 ako se premazuju u istom postrojenju kao i vozila kategorije M1;
ii.
kamionske kabine koje su u Direktivi 2007/46/EZ definirane kao kabine za smještaj vozača, kao i svi cjeloviti smještajni prostori za tehničku opremu vozila kategorija N2 i N3;
iii.
kombije i kamione koji su u Direktivi 2007/46/EZ definirani kao vozila kategorija N1, N2 i N3, ali ne i kamionske kabine;
iv.
autobuse koji su u Direktivi 2007/46/EZ definirani kao kategorije vozila M2 i M3;
v.
prikolice koje su u Direktivi 2007/46/EZ definirane kao kategorije O1, O2, O3 i O4;
(b)
metalne i plastične površine, uključujući površine zrakoplova, brodova, vlakova, i drugo;
(c)
drvene površine;
(d)
tekstil, tkanine, foliju i papirne površine;
(e)
kožu. Proces premazivanja ne odnosi se na premazivanje metalnih podloga metodom elektroforeze i kemijskog raspršivanja. Ako proces premazivanja uključuje i korak u kojem se na isti predmet bilo kojom tehnikom nanosi tisak, taj korak se smatra dijelom aktivnosti procesa premazivanja. Ipak, postupci tiskanja koji se odvijaju kao posebna aktivnost, nisu uključeni ali mogu biti obuhvaćeni poglavljem V. ove Direktive, ako je aktivnost tiskanja obuhvaćena njezinim opsegom. |
|
4. |
Premazivanje zavojnica Svaki proces u kojem se zavojnice čelika, nehrđajućeg čelika, obloženog čelika, bakrenih legura ili aluminijskih traka neprekidno premazuju opnastim ili slojevitim premazom. |
|
5. |
Kemijsko čišćenje Svaki industrijski ili komercijalni proces u kojem se hlapivi organski spojevi koriste za čišćenje odjevnih predmeta, namještaja i sličnih potrošnih roba, s izuzetkom ručnog uklanjanja mrlja u tekstilnoj i industriji odjeće; |
|
6. |
Proizvodnja obuće Svaka aktivnost vezana za proizvodnju kompletne obuće ili njezinih dijelova. |
|
7. |
Proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila Proizvodnja gore navedenih gotovih proizvoda, i poluproizvoda ako se proizvode u istom postrojenju, miješanjem pigmenata, guma i prianjajućih materijala s organskim otapalima ili drugim prijenosnicima, uključujući i raspršivanje, predraspršivanje, podešavanje gustoće i boje i pakovanje konačnih proizvoda u spremnike. |
|
8. |
Proizvodnja farmaceutskih proizvoda Kemijska sinteza, fermentacija, ekstrakcija, formulacija i dovršavanje farmaceutskih proizvoda i, tamo gdje se provodi na istoj lokaciji, proizvodnja poluproizvoda. |
|
9. |
Tiskanje Svaki proces reprodukcije teksta i/ili slika u kojem se, putem prijenosnika slike, tinta prenosi na bilo koju površinu. Obuhvaća lakiranje, premazivanje i proizvodnju laminata. Ipak, poglavlje V. odnosi se samo na sljedeće potpostupke:
(a)
fleksografiju - proces tiskanja u kojem se koristi gumeni ili fotopolimerni elastični prijenosnik slike na kojem se područje tiskanja nalazi iznad područja koja ostaju prazna, koristeći tiskarsku boju koja se suši isparavanjem;
(b)
toplinski podešeni otisak - proces tiskanja u kojem prijenosnik slike stavlja područje namijenjeno tiskanju i područje koje ostaje prazno u istu ravninu, pri čemu se materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima. Područje koje ostaje prazno obrađeno je tako da privlači vodu i time odbija tintu. Područje namijenjeno tiskanju obrađeno je tako da prima i prenosi tintu na površinu namijenjenu tiskanju. Isparavanje se odvija u peći pomoću vrućeg zraka kojim se zagrijava materijal s otiskom;
(c)
proizvodnju laminata vezanu za proces tiskanja - prianjanje dvaju ili više savitljivih materijala u slojevima;
(d)
rotogravuru u izdavaštvu - rotogravura koja se koristi u tiskanju papira za časopise, brošure, kataloge ili slične proizvode, pomoću tinta na bazi toluena;
(e)
rotogravuru - proces tiskanja pomoću cilindričkog prijenosnika slike u kojem je područje namijenjeno tiskanju ispod područja koje ostaje prazno, pomoću tekućih tinti koje se suše isparavanjem. Udubljenja se ispunjavaju tintom a višak se čisti s područja koje ostaje prazno prije nego površina namijenjena tiskanju dođe u dodir s cilindrom i pokupi tintu iz udubljenja;
(f)
tiskanje rotacijskim zaslonom - proces tiskanja u kojem se tinta prenosi na površinu protiskivanjem kroz šupljikavi prijenosnik slike, pri čemu je područje namijenjeno tiskanju otvoreno, a područje koje ostaje prazno zapečaćeno je posebnim slojem, pomoću tekućih tinti koje se suše samo isparavanjem. Materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje se putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima;
(g)
lakiranje - proces kojim se lak ili prianjajući premaz nanosi na savitljivi materijal u svrhu naknadnog zatvaranja ambalažnog materijala. |
|
10. |
Proizvodnja gumenih smjesa i proizvoda od gume Svaki proces miješanja, gnječenja, spajanja, valjanja, protiskivanja i vulkanizacije prirodne ili sintetičke gume te svi dodatni procesi obrade prirodne ili sintetičke gume radi dobivanja krajnjeg proizvoda. |
|
11. |
Površinsko čišćenje Svaki proces, osim kemijskog čišćenja, u kojem se koriste organska otapala za uklanjanje onečišćenja s površine materijala, uključujući odmašćivanje. Svaki proces čišćenja koji se sastoji od više koraka prije ili nakon bilo koje druge aktivnosti, smatra se jednim procesom čišćenja. Proces se odnosi na čišćenje površine proizvoda, a ne na čišćenje opreme. |
|
12. |
Ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja Svaka aktivnost ekstrakcije biljnog ulja iz sjemenki i drugih biljnih tvari, obrada suhih ostataka za dobivanje životinjske krme, pročišćavanje masti i biljnih ulja dobivenih iz sjemenki, biljne i/ili životinjske tvari. |
|
13. |
Završna obrada vozila (lakiranje) Svako industrijsko ili komercijalno premazivanje i srodni poslovi odmašćivanja kroz koje se obavlja jedno od sljedećeg:
(a)
originalno, odnosno prvobitno premazivanje cestovnih vozila, kako je definirano Direktivom 2007/46/EZ, ili njihovih dijelova pomoću materijala za završnu obradu, kada se taj postupak obavlja izvan prvobitne proizvodne linije; ili
(b)
premazivanje prikolica (uključujući poluprikolice) (kategorija O u Direktivi 2007/46/EZ). |
|
14. |
Površinska zaštita (premazivanje) žičanih navoja Svaka aktivnost premazivanja metalnih provodnika koji se koriste za namotavanje transformatora i motora itd. |
|
15. |
Impregnacija drvenih površina Svaki proces zaštite drveta zaštitnim sredstvima. |
|
16. |
Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata Svaki/proces koji se provodi kako bi se postiglo prianjanje drveta i/ili plastike s ciljem proizvodnje laminata. |
DIO 2.
Pragovi/donje vrijednosti potrošnje otapala i granične vrijednosti emisija
Granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa.
|
|
Aktivnost (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje) |
Prag/donja vrijednost potrošnje otapala (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje) |
Granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima (mg C/Nm3) |
Granične vrijednosti fugitivnih emisija (postotak unosa otapala) |
Ukupne granične vrijednosti emisija |
Posebne odredbe |
||
|
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
Nova postrojenja |
Postojeća postrojenja |
|||||
|
1 |
Toplinski podešeni otisak (> 15) |
15-25 > 25 |
100 20 |
30 (1) 30 (1) |
|
|
||
|
2 |
Rotogravura u izdavaštvu (> 25) |
|
75 |
10 |
15 |
|
|
|
|
3 |
Ostala rotogravura, fleksografija, tiskanje rotacijskim zaslonom, jedinice za proizvodnju laminata ili lakiranje (> 15) tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil/karton (> 30) |
15-25 > 25 > 30 (2) |
100 100 100 |
25 20 20 |
|
|
||
|
4 |
Površinsko čišćenje pomoću tvari iz članka 59. stavka 5. (> 1) |
1-5 > 5 |
20 (3) 20 (3) |
15 10 |
|
|
||
|
5 |
Ostalo površinsko čišćenje (površinsko čišćenje uporabom ostalih tvari) (> 2) |
2-10 > 10 |
75 (4) 75 (4) |
20 (4) 15 (4) |
|
|
||
|
6 |
Premazivanje vozila (< 15) i završna obrada vozila (lakiranje) |
> 0,5 |
50 (5) |
25 |
|
|
||
|
7 |
Premazivanje zavojnica (> 25) |
|
50 (6) |
5 |
10 |
|
|
|
|
8 |
Ostalo premazivanje, uključujući premazivanje metala, plastike, tekstila (11), tkanine, folije i papira (> 5) |
5-15 > 15 |
25 (10) 20 (10) |
|
|
|||
|
9 |
Površinska zaštite (premazivanje) žičanih navoja (> 5) |
|
|
|
10 g/kg (12) 5 g/kg (13) |
|
||
|
10 |
Premazivanje drvenih površina (> 15) |
15-25 > 25 |
100 (14) 50/75 (15) |
25 20 |
|
|
||
|
11 |
Kemijsko čišćenje |
|
|
|
|
|||
|
12 |
Impregnacija drvenih površina (> 25) |
|
100 (18) |
45 |
11 kg/m3 |
|
||
|
13 |
Premazivanje kože (> 10) |
10-25 > 25 > 10 (19) |
|
|
85 g/m2 75 g/m2 150 g/m2 |
Granične vrijednosti emisija izražene su u gramima otapala ispuštenog po m2 proizvedenog proizvoda. |
||
|
14 |
Proizvodnja obuće (> 5) |
|
|
|
25 g po paru |
Ukupna granična vrijednost emisija izražena je u gramima otapala ispuštenog po paru kompletne proizvedene obuće. |
||
|
15 |
Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata (> 5) |
|
|
|
30 g/m2 |
|
||
|
16 |
Nanošenje ljepila (adheziva) (> 5) |
5-15 > 15 |
50 (20) 50 (20) |
25 20 |
|
|
||
|
17 |
Proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila (> 100) |
100-1 000 > 1 000 |
150 150 |
5 3 |
5 % unosa otapala 3 % unosa otapala |
Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je pakirano (prodano) kao dio premaza u zapečaćenom spremniku. |
||
|
18 |
Proizvodnja gumenih smjesa i proizvoda od gume (> 15) |
|
20 (21) |
25 (22) |
25 % unosa otapala |
|
||
|
19 |
Ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja (> 10) |
|
|
|
Životinjska mast: 1,5 kg/tona Ricinus: 3 kg/tona Sjeme uljane repice: 1 kg/tona Sjeme suncokreta: 1 kg/tona Zrna soje (krupno mljevena): 0,8 kg/tona Zrna soje (listići): 1,2 kg/tona Ostale uljarice i ostale biljne tvari: 3 kg/tona (23)1,5 kg/tona (24) 4 kg/tona (25) |
|
||
|
20 |
Proizvodnja farmaceutskih proizvoda (> 50) |
|
20 (26) |
5 (27) |
15 (27) |
5 % unosa otapala |
15 % unosa otapala |
|
|
(1)
Ostatak otapala u gotovom proizvodu ne smatra se dijelom fugitivnih emisija.
(2)
Prag za tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil i na karton.
(3)
Granična vrijednost odnosi se na masu spojeva u mg/Nm3, a ne na ukupni ugljik.
(4)
Postrojenja koja nadležnom tijelu dokažu da prosječni sadržaj organskog otapala svih upotrijebljenih sredstava za čišćenje ne prelazi 30 % težine, izuzeta su od primjene ovih vrijednosti.
(5)
Sukladnost u skladu s točkom 2. dijela 8. dokazuje se na temelju mjerenja 15-minutnog prosjeka.
(6)
Za postrojenja koja koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost emisija iznosi 150.
(7)
Granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupke nanošenja i sušenja premaza koji se provode u kontroliranim uvjetima.
(8)
Prva granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupak sušenja, a druga na postupak nanošenja premaza.
(9)
Za postrojenja za premazivanje tekstila koja koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost emisija koja se primjenjuje na nanošenje premaza i sušenje zajedno iznosi 150.
(10)
Procesi premazivanja koji se ne mogu provoditi u kontroliranim uvjetima (kao što su izgradnja brodova, premazivanje zrakoplova) mogu biti izuzeti iz ovih vrijednosti, u skladu s člankom 59. stavkom 3.
(11)
Tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil obuhvaćeno je aktivnošću br. 3.
(12)
Primjenjuje se na postrojenja kod kojih je srednji promjer žice ≤ 0,1 mm.
(13)
Primjenjuje se na sva ostala postrojenja.
(14)
Granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupke nanošenja premaza i sušenje koji se provode u kontroliranim uvjetima.
(15)
Prva vrijednost primjenjuje se na postupak sušenja, a druga na postupak nanošenja premaza.
(16)
Izraženo kao masa otapala ispuštenog po kilogramu očišćenog i osušenog proizvoda.
(17)
Granična vrijednost emisija iz točke 2. dijela 4. ne primjenjuje se na ovu aktivnost.
(18)
Granična vrijednost emisija ne primjenjuje se na impregnaciju kreozotom.
(19)
Za aktivnosti premazivanja kože u proizvodnji namještaja, a posebno kožnih proizvoda koji se koriste kao sitna potrošačka roba kao što su torbice, pojasevi, novčanici i drugo.
(20)
Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150.
(21)
Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150.
(22)
Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je prodano kao dio proizvoda ili pripravka u zapečaćenom spremniku.
(23)
Ukupne granične vrijednosti emisija za postrojenja koja prerađuju pojedinačne šarže sjemena i druge biljne tvari treba odrediti nadležno tijelo, od slučaja do slučaja, primjenjujući najbolje raspoložive tehnike.
(24)
Primjenjuje se na sve procese prakcioniranja osim uklanjanja smole iz ulja.
(25)
Primjenjuje se na sve procese frakcioniranja s uklanjanjem smole iz ulja
(26)
Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150.
(27)
Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je (pakirano) prodano kao dio proizvoda ili pripravka u zapečaćenom spremniku. |
||||||||
DIO 3.
Granične vrijednosti emisija za postrojenja u industriji premazivanja vozila (procesi premazivanja s ciljem površinske zaštite u automibilskoj industriji)
|
1. |
Ukupne granične vrijednosti emisija izražene su u gramima organskog otapala koje se ispušta u odnosu na površinu proizvoda u kvadratnim metrima i u kilogramima organskog otapala koje se ispušta u odnosu na karoseriju automobila. |
|
2. |
Površina bilo kojeg proizvoda iz donje tablice 3. definira se kao površina izračunana iz ukupne površine elektroforetski premazanog područja te kao površina svih dijelova koji bi mogli biti dodani u naknadnim fazama procesa premazivanja, koji je premazan istim premazom kao i predmetni proizvod, ili kao ukupna površina proizvoda koji je premazan u postrojenju. Površina elektroforetski premazanog podrčja izračunava se pomoću sljedeće formule:
Ova se metoda primjenjuje i na ostale premazane dijelove izrađene od metala. Računalno potpomognuti dizajn ili druga jednakovrijedna metoda koriste se za izračunavanje površine ostalih dodanih dijelova ili ukupne površine koja je premazana u postrojenju. |
|
3. |
Ukupne granične vrijednosti emisija u donjoj tablici odnose se na sve faze procesa koji se provodi u istom postrojenju, od premazivanja elektroforezom, ili bilo kojeg drugog postupka premazivanja, sve do konačnog premazivanja voskom i poliranja gornjeg površinskog sloja, kao i na otapalo koje je korišteno u čišćenju procesne opreme, uključujući i kabine za raspršivanje i ostalu fiksnu opremu, kako tijekom proizvodnog procesa, tako i nakon njega.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
4. |
Postrojenja za premazivanje vozila koja se nalaze ispod pragova potrošnje otapala iz tablice pod točkom 3. ispunjavaju uvjete za sektor završne obrade (lakiranja) vozila iz dijela 2. |
DIO 4.
Granične vrijednosti emisija koje se odnose na hlapive organske spojeve s posebnim oznakama upozorenja
|
1. |
Za emisije hlapivih organskih spojeva iz članka 58., pri čemu je maseni protok zbroja spojeva zbog kojih je dobivena oznaka iz tog članka veći ili jednak 10 g/h, mora se poštovati granična vrijednost emisija od 2 mg/Nm3. Granična vrijednost emisija odnosi se na maseni zbroj pojedinačnih komponenti. |
|
2. |
Za emisije halogeniranih hlapivih organskih spojeva kojima su dodijeljene oznake upozorenja H34 ili H351, ili ih moraju nositi, ako je maseni protok zbroja spojeva zbog kojih su dobivene oznake H341 ili H351 veći ili jednak 100 g/h, mora se poštovati granična vrijednost emisija od 20 mg/Nm3. Granična vrijednost emisija odnosi se na maseni zbroj pojedinačnih spojeva. |
DIO 5.
Shema smanjivanja emisija
|
1. |
Operater može koristiti bilo koju shemu smanjivanja emisija, posebno osmišljenu i izrađenu za njegovo postrojenje. |
|
2. |
U slučaju nanošenja premaza, lakova, ljepila ili tiskarskih boja, može se koristiti sljedeća shema. Ako sljedeća metoda nije prikladna, nadležno tijelo može operateru dozvoliti primjenu alternativne sheme kojom se postižu jednaka smanjenja emisija kao i da su primijenjene granične vrijednosti emisija iz dijelova 2. i 3. Prilikom izrade ove sheme vodi se računa o sljedećim činjenicama:
(a)
ako su zamjenski proizvodi koji sadrže malu količinu ili ne sadrži otapala još uvijek u fazi razvoja, operateru se odobrava produljenje roka za provedbu njegovih planova za smanjenje emisija;
(b)
referentna točka za smanjenje emisije što više odgovara emisijama do kojih bi došlo da nisu poduzete nikakve aktivnosti smanjenja emisija. |
|
3. |
Za postrojenja u kojima se koriste proizvodi za koje se može pretpostaviti da imaju stalni sadržaj krute tvari, primjenjuje se sljedeća shema:
(a)
Godišnja referentna emisija izračunava se na sljedeći način:
i.
Utvrdi se ukupna masa krutih tvari u količini premaza i/ili tiskarske boje, laka ili ljepila koji se potroše u jednoj godini. Krute tvari su sve tvari u premazima, tiskarskim bojama, lakovima i ljepilima koje se skrutnjavaju nakon što ispare voda ili hlapivi organski spojevi.
ii.
Godišnje referentne emisije izračunavaju se množenjem mase određene u podtočki i. s odgovarajućim faktorom navedenim u donjoj tablici. Nadležna tijela mogu prilagoditi te faktore pojedinačnim postrojenjima, kako bi se pokazao dokumentirani porast učinkovitosti u korištenju čvrstih tvari.
(b)
Ciljna emisija jednaka je umnošku godišnje referentne emisije i postotka koji je jednak:
i.
(granična vrijednost fugitivne emisije + 15) za postrojenja koja su obuhvaćena stavkom 6. i niži prag stavki 8. i 10. dijela 2.;
ii.
(granična vrijednost fugitivne emisije + 5) za sva druga postrojenja.
(c)
Sukladnost je postignuta ako je stvarna emisija otapala, utvrđena u planu postupanja s otapalima, manja od ciljne emisije ili joj je jednaka. |
DIO 6.
Praćenje emisija
|
1. |
Kanali na koje je spojena oprema za smanjivanje emisija i koji u završnoj točki ispusta ispuštaju više od prosjeka od 10 kg/h ukupnog organskog ugljika, kontinuirano se prate kako bi se utvrdila njihova sukladnost. |
|
2. |
U ostalim slučajevima, države članice osiguravaju provođenje kontinuiranih ili povremenih mjerenja. Za povremena mjerenja, tijekom svakog mjerenja dobivaju se najmanje tri mjerne vrijednosti. |
|
3. |
Mjerenja nisu potrebna u slučaju kada nije nužna oprema za smanjivanje emisija na kraju procesa da bi se udovoljilo odredbama ove Direktive. |
DIO 7.
Plan postupanja s otapalima
1. Načela
Plan postupanja s otapalima služi za:
provjeru ispunjavanja zahtjeva iz članka 62.;
utvrđivanje mogućnosti smanjivanja emisija u budućnosti;
omogućavanje obavješćivanja javnosti o potrošnji otapala, emisijama otapala i poštovanju zahtjeva iz poglavlja V.
2. Definicije
Sljedeće definicije daju okvir za utvrđivanje masene bilance.
Unosi organskih otpala (I):
|
I1. |
Količina organskih otapala ili njihova količina u kupljenim smjesama koje se koriste kao sirovina u procesu u vremenskom okviru za koji se izračunava masena bilanca. |
|
I2. |
Količina organskih otapala ili njihova količina u smjesama koje su regenerirane i ponovno se koriste kao sirovina u procesu. Reciklirano otapalo obračunava se svaki put kada se koristi za obavljanje neke aktivnosti. |
Izlazi organskih otapala (O):
|
O1. |
Emisije u otpadnim plinovima. |
|
O2. |
Organska otapala izgubljena u vodi, pri čemu se prilikom izračunavanja O5. uzima u obzir pročišćavanje otpadnih voda. |
|
O3. |
Količina organskih otapala koji u proizvodima ostaju kao nečistoća ili talog. |
|
O4. |
Emisije u zrak organskih otapala koje se ne hvataju. To uključuje prozračivanje prostorija, kada se zrak oslobađa u vanjski okoliš kroz prozore, vrata, ventilacijske i slične otvore. |
|
O5. |
Organska otapala i/ili organski spojevi izgubljeni zbog kemijskih ili fizikalnih reakcija (uključujući one koji se uništavaju, spaljivanjem ili drugim postupcima pročišćavanja otpadnih plinova ili otpadnih voda, ili se hvataju, ako ne spadaju pod O6., O7. ili O8.). |
|
O6. |
Organska otapala u prikupljenom otpadu. |
|
O7. |
Organska otapala, ili organska otapala sadržana u smjesama, koja se prodaju ili su namijenjena prodaji kao komercijalni proizvodi. |
|
O8. |
Organska otapala sadržana u smjesama regenerirana za ponovnu uporabu, ali ne kao sirovina u procesu, ako ne spadaju pod O7. |
|
O9. |
Organska otapala ispuštena na druge načine. |
|
3. |
Korištenje plana postupanja s otapalima za provjeru poštovanja zahtjeva. Plan postupanja s otapalima određuje se ovisno o pojedinačnim zahtjevima koje treba provjeriti, na sljedeći način:
(a)
provjera poštovanja zahtjeva iz sheme smanjivanja emisija utvrđenih u dijelu 5., pri čemu je granična vrijednost ukupne emisije izražena u emisijama otapala po jedinici proizvoda, ili na drugačiji način naveden u dijelu 2. i 3.
i.
za sve aktivnosti koje koriste shemu smanjivanja emisija iz dijela 5., plan postupanja s otapalima sastavlja se jednom godišnje kako bi se utvrdila potrošnja (C). Potrošnja se izračunava pomoću sljedeće formule: C = I1 – O8 Potrebno je istodobno pokrenuti utvrđivanje krutih tvari u premazima kako bi se izvela referentna godišnja emisija i ciljna emisija za svaku godinu.
ii.
za procjenu ispunjavanja zahtjeva za ukupnu graničnu vrijednost emisije izraženu pomoću emisija otapala po jedinici proizvoda ili na drugačiji način navedeno u dijelu 2. i 3., plan postupanja s otapalima sastavlja se godišnje kako bi se utvrdile emisije (E). Emisije se izračunavaju pomoću sljedeće formule: E = F + O1 pri čemu je F fugitivna emisija iz točke (b) podtočke i.. Iznos emisije zatim se dijeli s odgovarajućim parametrom proizvoda.
iii.
za procjenu poštovanja zahtjeva iz točke (b) podtočke ii. članka 59. stavka 6., plan postupanja s otapalima sastavlja se jednom godišnje kako bi se utvrdile ukupne e misije iz svih predmetnih aktivnosti, a taj iznos se zatim uspoređuje s ukupnim emisijama koje bi se postigle da je svaka pojedinačna aktivnost poštovala zahtjeve iz dijela 2., 3. i 5. (b) Utvrđivanje fugitivnih emisija koje se uspoređuju s graničnim vrijednostima fugitivne emisije iz dijela 2.:
i.
Fugitivne emisije izračunavaju se pomoću jedne od sljedećih formula: F = I1 – O1 – O5 – O6 – O7 – O8 ili F = O2 + O3 + O4 + O9 F se utvrđuje izravnim mjerenjem količina ili ekvivalentnom metodom ili izračunom, primjerice pomoću efikasnosti hvatanja u procesu. Granična vrijednost fugitivne emisije izražena je kao dio unosa, koji se izračunava pomoću sljedeće jednadžbe: I = I1 + I2
ii.
Fugitivne emisije utvrđuju se kratkim, ali sveobuhvatnim nizom mjerenja i taj postupak nije potrebno ponavljati dok ne dođe do promjene opreme. |
DIO 8.
Procjena poštovanja zahtjeva graničnih vrijednosti emisija u otpadnim plinovima
|
1. |
U slučaju kontinuiranih mjerenja, smatra se da je udovoljeno graničnim vrijednostima emisija ako:
(a)
nijedna izračunana srednja vrijednost svih važećih mjerenja tijekom bilo kojeg 24-satnog vremena rada postrojenja ili aktivnosti, osim uključivanja i isključivanja i održavanja opreme, ne prelazi granične vrijednosti emisija;
(b)
nijedna srednja satna vrijednost ne prelazi granične vrijednosti emisija za faktor veći od 1,5 . |
|
2. |
U slučaju povremenih mjerenja, smatra se da je udovoljeno graničnim vrijednostima emisija ako u jednom praćenju:
(a)
prosjek svih izmjerenih vrijednosti ne prelazi granične vrijednosti emisija;
(b)
nijedna srednja satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost emisija za faktor veći od 1,5 . |
|
3. |
Poštovanje zahtjeva iz dijela 4. provjerava se na temelju zbroja masenih koncentracija pojedinačnih predmetnih hlapivih organskih spojeva. U svim drugim slučajevima, poštovanje zahtjeva provjerava se na temelju ukupne ispuštene mase organskog ugljika ako nije drukčije navedeno u dijelu 2. |
|
4. |
Volumeni plinova mogu se dodati otpadnom plinu koji služi za hlađenje ili razrjeđivanje ako je to tehnički opravdano, ali se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju masene koncentracije onečišćivača u otpadnom plinu. |
PRILOG VIII.
Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za proizvodnju titanova dioksida
DIO 1.
Granične vrijednosti emisija za emisije u vodu
|
1. |
U slučaju postrojenja koja koriste sulfatni postupak (kao godišnji prosjek): 550 kg sulfata po toni proizvedenog titanova dioksida. |
|
2. |
U slučaju postrojenja koja koriste kloridni postupak (kao godišnji prosjek):
(a)
130 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću neutralnog rutila;
(b)
228 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću sintetičkog rutila;
(c)
330 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake. Postrojenja koja ispuštaju u slanu vodu (ušće, obalno, otvoreno more) mogu podlijegati graničnoj vrijednosti emisija od 450 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake. |
|
3. |
Za postrojenja koja koriste kloridni postupak i više vrsta ruda, granične vrijednosti emisija iz točke 2. primjenjuju se razmjerno količini upotrijebljenih ruda. |
DIO 2.
Granične vrijednosti emisije u zrak
|
1. |
Granične vrijednosti emisija izražene kao koncentracija u masi po kubičnom metru (Nm3) izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa. |
|
2. |
Za praškaste tvari: 50 mg/Nm3 kao satni prosjek iz velikih izvora, i 150 mg/Nm3 kao satni prosjek iz bilo kojeg drugog izvora. |
|
3. |
Za plinoviti sumporov dioksid i trioksid ispušten iz procesa digestacije i ovapnjivanja, uključujući kapljice kiseline izračunane kao ekvivalent SO2:
(a)
6 kg po toni proizvedenog titanova dioksida, kao godišnji prosjek;
(b)
500 mg/Nm3 kao satni prosjek za postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline. |
|
4. |
Za klor, kada se radi o postrojenjima koja koriste kloridni postupak:
(a)
5 mg/Nm3 kao dnevni prosjek;
(b)
40 mg/Nm3 u bilo kojem razdoblju. |
DIO 3.
Praćenje emisija
Praćenje emisija u zrak obuhvaća barem kontinuirano praćenje:
plinovitog sumporovog dioksida i trioksida ispuštenih iz procesa digestacije i ovapnjivanja iz postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline u postrojenjima za koncentraciju otpadne kiseline koja koriste sulfatni postupak;
klora iz velikih izvora unutar postrojenja koja koriste kloridni postupak;
praškastih tvari iz velikih izvora.
PRILOG IX.
DIO A.
Direktive stavljene izvan snage zajedno s njihovim naknadnim izmjenama
(iz članka 81.)
|
Direktiva Vijeća 78/176/EEZ (SL L 54, 25.2.1978., str. 19.). |
|
|
Direktiva Vijeća 83/29/EEZ (SL L 32, 3.2.1983., str. 28.). |
|
|
Direktiva Vijeća 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.). |
samo Prilog I. točka (b) |
|
Direktiva Vijeća 82/883/EEZ (SL L 378, 31.12.1982., str. 1.). |
|
|
Akt o pristupanju iz 1985. |
samo Prilog I. točka X.1(o) |
|
Akt o pristupanju iz 1994. |
samo Prilog I. točka VIII.A.6. |
|
Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.). |
samo Prilog III. točka 34. |
|
Uredba (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 87, 31.3.2009., str. 109.). |
samo Prilog točka 3.1. |
|
Direktiva Vijeća 92/112/EEZ (SL L 409, 31.12.1992., str. 11.). |
|
|
Direktiva Vijeća 1999/13/EZ (SL L 85, 29.3.1999., str. 1.). |
|
|
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.). |
samo Prilog I. točka 17. |
|
Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.). |
samo članak 13. stavak 1. |
|
Direktiva 2008/112/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 345, 23.12.2008., str. 68.). |
samo članak 3. |
|
Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 332, 28.12.2000., str. 91.). |
|
|
Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 311, 21.11.2008., str. 1.). |
samo Prilog točka 4.8. |
|
Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.). |
|
|
Direktiva Vijeća 2006/105/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 368.). |
samo Prilog, dio B. točka 2. |
|
Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
samo članak 33. |
|
Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 24, 29.1.2008., str. 8.). |
|
|
Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). |
samo članak 37. |
DIO B.
Popis rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene
(iz članka 81.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
Datum početka primjene |
|
78/176/EEZ |
25. veljače 1979. |
|
|
82/883/EEZ |
31. prosinca 1984. |
|
|
92/112/EEZ |
15. lipnja 1993. |
|
|
1999/13/EZ |
1. travnja 2001. |
|
|
2000/76/EZ |
28. prosinca 2000. |
28. prosinca 2002. |
|
|
|
28. prosinca 2005. |
|
2001/80/EZ |
27. studenoga 2002. |
27. studenoga 2004. |
|
2003/35/EZ |
25. lipnja 2005. |
|
|
2003/87/EZ |
31. prosinca 2003. |
|
|
2008/1/EZ |
30. listopada 1999. (1) |
30. listopada 1999. |
|
|
|
30. listopada 2007. |
|
(1)
Direktiva 2008/1/EZ je kodificirana verzija Direktive Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 257, 10.10.1996., str. 26.) te rokovi za prenošenje i datumi početka primjene ostaju na snazi. |
||
PRILOG X.
Korelacijska tablica
|
Direktiva 78/176/EEZ |
Direktiva 82/883/EEZ |
Direktiva 92/112/EEZ |
Direktiva 2008/1/EZ |
Direktiva 1999/13/EZ |
Direktiva 2000/76/EZ |
Direktiva 2001/80/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. |
Članak 1. |
|
|
|
|
Članak 66. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 2. |
|
Članak 1. stavak 2. točka (a) |
|
|
Članak 2. stavak 2. |
|
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
Članak 1. stavak 2. točka (b) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. |
|
Članak 3. stavak 37. |
|
Članak 1. stavak 2. točke (c), (d) i (e) |
|
|
|
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 66. |
|
Članak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 67. |
|
Članak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. točke (d) i (e) |
|
Članak 4. |
|
|
Članak 4. |
Članak 3., uvodni dio i stavak 1. |
Članak 4. stavak 1. |
|
Članak 4. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 5. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. točke (d) i (e) |
|
Članak 6. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. točke (d) i (e) |
|
Članak 7. stavak 1. |
|
Članak 10. |
|
|
|
|
Članak 70. stavak 1. i članak 70. stavak 2. prva rečenica |
|
Članak 7. stavci 2. i 3. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 70. stavak 2. druga rečenica i članak 70. stavak 3. |
|
Članak 8. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 8. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 26. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 9. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 10. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 11. |
|
|
|
|
|
|
Članak 12. |
|
Članak 12. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 13. stavak 1. |
|
|
Članak 17. stavak 1. prvi podstavak i članak 17. stavak 3. prvi podstavak, prva rečenica |
Članak 11. stavak 1., prva rečenica i članak 11. stavak 2. |
|
|
Članak 72. stavak 1., prva rečenica |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 72. stavak 1., druga rečenica |
|
Članak 13. stavci 2., 3. i 4. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 14. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Članak 15. |
Članak 14. |
Članak 12. |
Članak 21. |
Članak 15. |
Članak 21. |
Članak 18. stavci 1. i 3. |
Članak 80. |
|
Članak 16. |
Članak 15. |
Članak 13. |
Članak 23. |
Članak 17. |
Članak 23. |
Članak 20. |
Članak 84. |
|
Prilog I. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Prilog II. odjeljak A. uvodni dio i točka 1. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Prilog II. odjeljak A. točka 2. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
Prilog II. odjeljak B. |
|
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 2. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 3. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 4. stavak 1. i Članak 4. stavak 2. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 4. stavak 2. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 4. stavci 3. i 4. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 5. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 6. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 7. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 8. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 9. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 10. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 11. stavak 1. |
|
|
Članak 13. stavak 1. |
Članak 17. stavak 1. |
|
Članak 75. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 75. stavak 2. |
|
|
Članak 11. stavak 2. |
|
|
|
Članak 17. stavak 2. |
|
— |
|
|
Članak 11. stavak 3. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 12. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Članak 13. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Prilog I. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Prilog II. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Prilog III. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Prilog IV. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
Prilog V. |
|
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 1., uvodni dio |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (a), uvodni dio |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) prva alineja |
|
|
|
|
Članak 67. točka (a) |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) druga alineja |
|
|
|
|
Članak 67. točka (b) |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) treća alineja i članak 2. stavak 1. točka (b) treća alineja |
|
|
|
|
Članak 67. točka (d) |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) četvrta, peta, šesta i sedma alineja |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (b), uvodni dio i prva, četvrta, peta, šesta i sedma alineja |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (b) druga alineja |
|
|
|
|
Članak 67. točka (c) |
|
|
|
Članak 2. stavak 1. točka (c) |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 2. stavak 2. |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 3. |
|
|
|
|
Članak 67. |
|
|
|
Članak 4. |
|
|
|
|
Članak 67. |
|
|
|
Članak 5. |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 6., prvi stavak, uvodni dio |
|
|
|
|
Članak 68. |
|
|
|
Članak 6. prvi stavak točka (a) |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 1. točka 1. |
|
|
|
Članak 6. prvi stavak točka (b) |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 1. točka 2. |
|
|
|
Članak 6. drugi stavak |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 1. točka 3. |
|
|
|
Članak 7. |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 8. |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 9. stavak 1., uvodni dio |
|
|
|
|
Članak 69. stavak 2. |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a), uvodni dio |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka i. |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 2. točka 2. |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka ii. |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 2. točka 3., uvod i točka 3.(a) |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iii. |
|
|
|
|
Članak 69. stavak 1. |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iv. |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 2. točka 3(b) |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (a)(v) |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. točka (b) |
|
|
|
|
Prilog VIII. dio 2. točka 4. |
|
|
|
Članak 9. stavak 2. i stavak 3. |
|
|
|
|
— |
|
|
|
Članak 11. |
|
|
|
|
Članak 11. točka (d) i točka (e) |
|
|
|
Prilog |
|
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 1. |
|
|
|
Članak 1. |
|
|
|
|
Članak 2., uvodni dio |
|
|
|
Članak 3., uvodni dio |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 1. |
Članak 2. stavak 14. |
|
|
Članak 3. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 3. |
Članak 2. stavak 1. |
|
|
Članak 3. stavak 3. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 4. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 5. |
Članak 2. stavak 9. |
Članak 3. stavak 8. |
Članak 2. stavak 1. |
Članak 3. stavak 4. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 6., prva rečenica |
Članak 2. stavak 13. |
Članak 3. stavak 9. |
Članak 2. stavak 3., prvi dio |
Članak 3. stavak 5. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 6., druga rečenica |
|
|
|
Članak 15. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. |
|
|
|
Članak 3. stavak 6. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 8. |
Članak 2. stavak 5. |
|
|
Članak 71. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 9., prva rečenica |
Članak 2. stavak 7. |
Članak 3. stavak 12. |
|
Članak 3. stavak 7. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 9., druga rečenica |
|
|
|
Članak 4. stavak 2. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 4. stavak 2. drugi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 4. stavak 3. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 10. |
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 3. stavak 8. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 11., prva rečenica |
|
|
|
Članak 3. stavak 9. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 11., druga rečenica |
|
|
|
Članak 20. stavak 3. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 12. prvi podstavak i Prilog IV., uvodni dio |
|
|
|
Članak 3. stavak 10. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 12. drugi podstavak |
|
|
|
Članak 14. stavak 5. točka (a) i članak 14. stavak 6. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 13. |
Članak 2. stavak 6. |
Članak 3. stavak 11. |
Članak 2. stavak 5. |
Članak 3. stavak 15. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 14. |
|
|
|
Članak 3. stavak 16. |
|
|
|
|
Članak 2. stavak 15. |
|
|
|
Članak 3. stavak 17. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 3. stavci od 11. do 14., stavci 18. do 23., stavci od 26. do 30. te stavci od 34. do 36. |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1., uvodni dio |
|
|
|
Članak 11., uvod |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (a) |
|
|
|
Članak 11. točka (a) i točka (b) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (b) |
|
|
|
Članak 11. točka (c) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (c) |
|
|
|
Članak 11. točka (d) i točka (e) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (d) |
|
|
|
Članak 11. točka (f) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (e) |
|
|
|
Članak 11. točka (g) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točka (f) |
|
|
|
Članak 11. točka (h) |
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 1. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 5. stavak 2. |
|
|
|
Članak 80. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1., uvod |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točka (e) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (e) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (f) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (f) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (g) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (g) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (h) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (h) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (i) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (i) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (j) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (j) |
|
|
|
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (k) |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
Članak 12. stavak 1., drugi podstavak |
|
|
|
|
Članak 6. stavak 2. |
|
|
|
Članak 12. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 7. |
|
|
|
Članak 5. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 8. prvi stavak |
|
Članak 4. stavak 3. |
|
Članak 5. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 8. drugi stavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1., prvi dio rečenice |
|
|
|
Članak 14. stavak 1., prvi podstavak |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1., drugi dio rečenice |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 2. |
|
|
|
Članak 5. stavak 3. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, prva i druga rečenica |
|
|
|
Članak 14. stavak 1., drugi podstavak, uvodni dio i točke (a) i (b) |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, treća rečenica |
|
|
|
Članak 14. stavak 2. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavci 3., stavci 4. i 7. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 5., uvod i točka (b) prvog podstavka i članak 14. stavak 5. drugi podstavak |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. treći podstavak |
|
|
|
Članak 9. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. četvrti podstavak |
|
|
|
Članak 9. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. peti podstavak |
|
|
|
Članak 9. stavak 3. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. šesti podstavak |
|
|
|
Članak 9. stavak 4. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 10. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 4., prvi dio prve rečenice |
|
|
|
Članak 15. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 4., drugi dio prve rečenice |
|
|
|
Članak 15. stavak 4. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 15. stavak 4. drugi do peti podstavak i članak 15. stavak 5. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 4., druga rečenica |
|
|
|
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (g) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (h) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 15. stavak 3. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 16. |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 5. prvi podstavak |
|
|
|
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (c) podtočka i. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak, točka (c) podtočka ii. |
|
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (d) |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 5. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (e) |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 6. prvi podstavak |
|
|
|
Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (f) |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 6. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 7. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 9. stavak 8. |
|
|
|
Članak 6. i članak 17. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 17. stavci 2., 3. i 4. |
|
|
|
|
Članak 10. |
|
|
|
Članak 18. |
|
|
|
|
Članak 11. |
|
|
|
Članak 19. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 1. |
|
|
|
Članak 20. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2., prva rečenica |
|
|
|
Članak 20. stavak 2. prvi podstavak |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2., druga rečenica |
|
|
|
Članak 20. stavak 2. drugi podstavak |
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2., treća rečenica |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 1. |
|
|
|
Članak 21. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 21. stavci 2., 3. i 4. |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2., uvodni dio |
|
|
|
Članak 21. stavak 5., uvodni dio |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. točka (a) |
|
|
|
Članak 21. stavak 5. točka (a) |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. točka (b) |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. točka (c) |
|
|
|
Članak 21. stavak 5. točka (b) |
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. točka (d) |
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 21. stavak 5. točka (c) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 22. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 23. stavak 1. prvi podstavak |
|
|
|
|
Članak 14., uvodni dio i točka (a) |
|
|
|
Članak 8. stavak 1. |
|
|
|
|
Članak 14. točka (b) |
|
|
|
Članak 7. točka (a) i članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka i. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 7., uvodni dio i točke (b) i (c) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka ii. |
|
|
|
|
Članak 14. točka (c) |
|
|
|
Članak 23. stavak 1. drugi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 23. stavci 2. do 6. |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b) |
Članak 12. stavak 1. prvi podstavak |
|
|
Članak 24. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b) |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, točka (c) |
|
|
|
Članak 24. stavak 1. prvi podstavak točka (c) |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 1., drugi podstavak |
|
|
|
Članak 24. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 2. |
|
|
|
Članak 24. stavak 3. točka (b) |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 3. |
|
|
|
Članak 24. stavak 4. |
|
|
|
|
Članak 15. stavak 4. |
|
|
|
Članak 24. stavak 2. uvodni dio i točke (a) i (b) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 24. stavak 2. točke od (c) do (f) i članak 24. stavak 3., uvodni dio i točka (a) |
|
|
|
|
Članak 16. |
|
|
|
Članak 25. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 2. prvi podstavak |
|
|
|
Članak 13. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 13. od stavka 2. do stavka 7. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 2. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, druga i treća rečenica |
Članak 11. stavak 1., druga rečenica |
|
|
Članak 72. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, četvrta rečenica |
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 72. stavak 3. i stavak 4. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 3. drugi podstavak |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 3. treći podstavak |
Članak 11. stavak 3. |
|
|
Članak 73. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 73. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 17. stavak 4. |
|
|
|
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 74. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 27. |
|
|
|
|
Članak 18. |
|
|
Članak 11. |
Članak 26. |
|
|
|
|
Članak 19. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 20. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Članak 21. |
|
|
|
Članak 80. stavak 2. |
|
|
|
|
Članak 22. |
|
Članak 18. |
Članak 17. |
Članak 81. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 82. |
|
|
|
|
Članak 23. |
Članak 16. |
Članak 22. |
Članak 19. |
Članak 83. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 2. stavak 1. |
|
|
|
|
Prilog I., stavak 1. uvodnog dijela |
|
|
|
Članak 2. stavak 2. |
|
|
|
|
Prilog I., stavak 2. uvodnog dijela |
|
|
|
Prilog I. prvi podstavak uvodnog dijela, prva rečenica |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I., prvi podstavak uvodnog dijela, druga rečenica |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I., drugi podstavak uvodnog dijela |
|
|
|
|
Prilog I. točka 1.1. do točke 1.3. |
|
|
|
Prilog I. od točke 1.1. do točke 1.3. |
|
|
|
|
Prilog I. točka 1.4. |
|
|
|
Prilog I. točka 1.4.(a) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točka 1.4.(b) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 2. |
|
|
|
Prilog I. točka 2. |
|
|
|
|
Prilog I. točka 3.1. |
|
|
|
Prilog I. točka 3.1.(a) i (b) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točka 3.1.(c) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5. |
|
|
|
Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5. |
|
|
|
|
Prilog I. točka 4. |
|
|
|
Prilog I. točka 4. |
|
|
|
|
Prilog I. točka 5., uvodni dio |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Prilog I. točka 5.1. |
|
|
|
Prilog I. točke 5.1.(b), (f), (g), i., (j) i točka 5.2.(b) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točke 5.1.(a), (c), (d), (e), (h), (k) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 5.2. |
|
|
|
Prilog I. točka 5.2.(a) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 5.3. |
|
|
|
Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke i. i ii. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
|
Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke od iii. do v. i točka 5.3.(b) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 5.4. |
|
|
|
Prilog I. točka 5.4. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točke 5.5. i 5.6. |
|
|
|
|
Prilog I. točke 6.1.(a) i (b) |
|
|
|
Prilog I. točke 6.1.(a) i (b) |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točka 6.1.(c) |
|
|
|
|
Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b) |
|
|
|
Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b) podtočka ii. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točka 6.4.(b) podtočka iii. |
|
|
|
|
Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9. |
|
|
|
Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog I. točke 6.10. i 6.11. |
|
|
|
|
Prilog II. |
|
|
|
— |
|
|
|
|
Prilog III. |
|
|
|
Prilog II., „Zrak” i „Voda”, točke 1. do 12. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog II., „Voda”, točka 13. |
|
|
|
|
Prilog IV. |
|
|
|
Prilog III. |
|
|
|
|
Prilog V. |
|
|
|
Prilog IV. |
|
|
|
|
|
Članak 1. |
|
|
Članak 56. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. |
|
|
Članak 57. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 3. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 4. |
|
|
Članak 63. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 8. |
|
|
Članak 4. stavak 1., treći podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 10. |
|
|
Članak 57. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 11. |
|
|
Članak 57. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 12. |
|
|
Članak 57. stavak 4. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 15. |
|
|
Članak 57. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 16. |
|
|
Članak 3. stavak 44. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 17. |
|
|
Članak 3. stavak 45. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 18. |
|
|
Članak 3. stavak 46. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 19. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 20. |
|
|
Članak 3. stavak 47. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 21. |
|
|
Članak 57. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 22. |
|
|
Članak 57. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 23. |
|
|
Članak 57. stavak 8. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 24. |
|
|
Članak 57. stavak 9. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 25. |
|
|
Članak 57. stavak 10. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 26. |
|
|
Članak 57. stavak 11. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 27. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 28. |
|
|
Članak 63. stavak 1. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 29. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 30. |
|
|
Članak 57. stavak 12. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 31. |
|
|
Prilog VII. dio 2., prva rečenica Prilog VIII. dio 2. točka 1. |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 32. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 33. |
|
|
Članak 57. stavak 13. |
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. |
|
|
Članak 4. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 4. stavci 1, 2. i 3. |
|
|
Članak 4. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 4. |
|
|
Članak 63. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 1. |
|
|
Članak 59. stavak 1., prvi podstavak, uvodni dio |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 2. |
|
|
Članak 59. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (a) |
|
|
Članak 59. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (b) |
|
|
Članak 59. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 3. drugi podstavak |
|
|
Članak 59. stavak 4. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 59. stavak 5. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 4. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 5. |
|
|
Članak 59. stavak 6. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 6. |
|
|
Članak 58. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 7. |
|
|
Prilog VII. dio 4. točka 1. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 8. prvi podstavak |
|
|
Prilog VII. dio 4. točka 2. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 8. drugi podstavak |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 9. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 10. |
|
|
Članak 59. stavak 7. |
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 11. stavci 12. i 13. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 6. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 1., uvod i prva, druga, treća i četvrta alineja |
|
|
Članak 64. |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 1., završni dio |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 2. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 1. |
|
|
Članak 14. stavak 1. točka (d), članak 60. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 61. |
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2. |
|
|
Prilog VII. dio 6. točka 1. |
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 3. |
|
|
Prilog VII. dio 6. točka 2. |
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4. |
|
|
Prilog VII. dio 6. točka 3. |
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 5. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio |
|
|
Članak 62. prvi podstavak, uvodni dio |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1. prvi podstavak prva, druga i treća alineja |
|
|
Članak 62. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
Članak 62. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 1. treći podstavak |
|
|
Prilog VII. dio 8. točka 4. |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 2. |
|
|
Članak 63. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 3. |
|
|
Prilog VII. dio 8. točka 1. |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 4. |
|
|
Prilog VII. dio 8. točka 2. |
|
|
|
|
|
Članak 9. stavak 5. |
|
|
Prilog VII. dio 8. točka 3. |
|
|
|
|
|
Članak 10. |
Članak 4. stavak 9. |
|
Članak 8. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 1., treća do šesta rečenica |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
Članak 65. stavak 1. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 1. treći podstavak |
|
|
Članak 65. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2. |
|
|
Članak 65. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 3. |
|
|
Članak 65. stavak 3. |
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. i stavak 3. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Članak 14. |
Članak 19. |
Članak 16. |
Članak 79. |
|
|
|
|
|
Prilog I., prva i druga rečenica uvodnog dijela |
|
|
Članak 56. |
|
|
|
|
|
Prilog I., treća rečenica uvodnog dijela i popis aktivnosti |
|
|
Prilog VII. dio 1. |
|
|
|
|
|
Prilog II.A |
|
|
Prilog VII. dio 2. i 3. |
|
|
|
|
|
Prilog II.A dio II., posljednja rečenica stavka 6. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Prilog II.B točka 1., prva i druga rečenica |
|
|
Članak 59. stavak 1. prvi podstavak točka (b) |
|
|
|
|
|
Prilog II.B, točka 1., treća rečenica |
|
|
Članak 59. stavak 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
Prilog II.B točka 2. |
|
|
Prilog VII. dio 5. |
|
|
|
|
|
Prilog II.B točka 2. drugi podstavak i. i tablica |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Prilog III. točka 1. |
|
|
— |
|
|
|
|
|
Prilog III. točka 2. |
|
|
Prilog VII. dio 7. točka 1. |
|
|
|
|
|
Prilog III. točka 3. |
|
|
Prilog VII. dio 7. točka 2. |
|
|
|
|
|
Prilog III. točka 4. |
|
|
Prilog VII. dio 7. točka 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 1. prvi stavak |
|
Članak 42. |
|
|
|
|
|
|
Članak 1. drugi stavak |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 1. |
|
Članak 42. stavak 1. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 42. stavak 1. drugi do peti podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2., uvodni dio |
|
Članak 42. stavak 2., uvodni dio |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (a), uvodni dio |
|
Članak 42. stavak 2. točka (a), uvodni dio |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočke od i. do v. |
|
Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka i. |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vi. |
|
Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka ii. |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vii. |
|
Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iii. |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka viii. |
|
Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iv. |
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. točka (b) |
|
Članak 42. stavak 2. točka (b) |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. prvi podstavak |
|
Članak 3. stavak 38. |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. drugi podstavak |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 3. |
|
Članak 3. stavak 39. |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 4. prvi podstavak |
|
Članak 3. stavak 40. |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 4. drugi podstavak |
|
Članak 42. stavak 1. treći podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 42. stavak 1. četvrti podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 5. prvi podstavak |
|
Članak 3. stavak 41. |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 5. drugi podstavak |
|
Članak 42. stavak 1. peti podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 5. treći podstavak |
|
Članak 42. stavak 1. treći podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 6. |
|
Prilog VI. dio 1. točka (a) |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 7. |
|
Članak 3. stavak 42. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog VI. dio 1. točka (b) |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 10. |
|
Članak 3. stavak 43. |
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 13. |
|
Članak 43. |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 2. |
|
Članak 44. |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 4., uvodni dio te točke (a) i (b) |
|
Članak 45. stavak 1., uvodni dio te točke (a) i (b) |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 4. točka (c) |
|
Članak 45. stavak 1. točka (e) |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 5. |
|
Članak 45. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 6. |
|
Članak 45. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 7. |
|
Članak 45. stavak 4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 8. |
|
Članak 54. |
|
|
|
|
|
|
Članak 5. |
|
Članak 52. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 50. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. drugi podstavak i članak 6. stavak 2. |
|
Članak 50. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. treći podstavak |
|
Članak 50. stavak 3. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. prvi dio četvrtog podstavka |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 1. drugi dio četvrtog podstavka |
|
Članak 50. stavak 3. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 3. |
|
Članak 50. stavak 4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica prvog podstavka i članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica drugog podstavka |
|
Članak 51. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 4., treća rečenica prvog podstavka |
|
Članak 51. stavak 2. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 6. stavak 4., treća rečenica drugog podstavka |
— |
Članak 51. stavak 3. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 4. treći podstavak |
|
Članak 51. stavak 3. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 4. četvrti podstavak |
|
Članak 51. stavak 4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 5., prvi dio rečenice |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 5., drugi dio rečenice |
|
Članak 46. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 6. |
|
Članak 50. stavak 5. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 7. |
|
Članak 50. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavak 8. |
|
Članak 50. stavak 7. |
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 1. i Članak 7. stavak 2. prvi podstavak |
|
Članak 46. stavak 2. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 46. stavak 2. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 3. i članak 11 stavak 8. prvi podstavak, uvodni dio |
|
Prilog VI. dio 6., prvi dio točke 2.7. |
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 4. |
|
Članak 46. stavak 2. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 5. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 1. |
|
Članak 45. stavak 1. točka (c) |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2. |
|
Članak 46. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 3. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4. prvi podstavak |
|
Članak 46. stavak 4. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4. drugi podstavak |
|
Prilog VI. dio 6. točka 3.2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4., treći podstavak |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 4. četvrti podstavak |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 5. |
|
Članak 46. stavak 4. drugi i treći podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 6. |
|
Članak 45. stavak 1. točke (c) i (d) |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 7. |
|
Članak 46. stavak 5. |
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 8. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 9. prvi podstavak |
|
Članak 53. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 9. drugi podstavak |
|
Članak 53. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 9. treći podstavak |
|
Članak 53. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 1. i stavak 2. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 3., prva rečenica |
|
Članak 48. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 3., druga rečenica |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 4. |
|
Članak 48. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 10. stavak 5. |
|
Prilog VI. dio 6., drugi dio točke 1.3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 48. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 2. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 3. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 4. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 5. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 6. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.5. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog VI. dio 6. točka 2.5. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7., prvi dio prve rečenice prvog podstavka |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.6., uvodni dio |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7., drugi dio prve rečenice prvog podstavka |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(a) |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7., druga rečenica prvog podstavka |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7. drugi podstavak |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7. točka (a) |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(b) |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7. točke (b) i (c) |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7. točka (d) |
|
Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(c) |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 7. točke (e) i (f) |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 8. prvi podstavak, točke (a) i (b) |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (c) i drugi podstavak |
|
Prilog VI. dio 6. drugi podstavak točke 2.7. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (d) |
|
Prilog VI. dio 4. točka 2.1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 9. |
|
Članak 48. stavak 4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 10. |
|
Prilog VI. dio 8. točka 1.1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 11. |
|
Prilog VI. dio 8. točka 1.2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 12. |
|
Prilog VI. dio 8. točka 1.3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 13. |
|
Članak 48. stavak 5. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 49. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 14. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 3.1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 15. |
|
Članak 45. stavak 1. točka (e) |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 16. |
|
Prilog VI. dio 8. točka 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 11. stavak 17. |
|
Članak 8. stavak 2. točka (a) |
|
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 1. |
|
Članak 55. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2., prva i druga rečenica |
|
Članak 55. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 12. stavak 2., treća rečenica |
|
Članak 55. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 1. |
|
Članak 45. stavak 1. točka (f) |
|
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 2. |
|
Članak 47. |
|
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 3. |
|
Članak 46. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
Članak 13. stavak 4. |
|
Prilog VI. dio 3. točka 2. |
|
|
|
|
|
|
Članak 14. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 15. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 16. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Članak 20. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Prilog I. |
|
Prilog VI. dio 2. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II., prvi dio (bez brojčanih oznaka) |
|
Prilog VI. dio 4. točka 1. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točka 1., uvodni dio |
|
Prilog VI., Dio 4., točka 2.1. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točke 1.1. i 1.2. |
|
Prilog VI. dio 4. točke 2.2. i 2.3. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog VI. dio 4. točka 2.4. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točka 1.3. |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točka 2.1. |
|
Prilog VI. dio 4. točka 3.1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog VI. Dio 4. točka 3.2. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točka 2.2. |
|
Prilog VI. dio 4. točke 3.3. i 3.4. |
|
|
|
|
|
|
Prilog II. točka 3. |
|
Prilog VI. dio 4. točka 4. |
|
|
|
|
|
|
Prilog III. |
|
Prilog VI. dio 6. točka 1. |
|
|
|
|
|
|
Prilog IV., tablica |
|
Prilog VI. dio 5. |
|
|
|
|
|
|
Prilog IV., završna rečenica |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (a), tablica |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1.1. |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (a), završna rečenica |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (b), tablica |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1.2. |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (b), završne rečenice |
|
— |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (c) |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1.3. |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (d) |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1.4. |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (e) |
|
Prilog VI. dio 3. točka 1.5. |
|
|
|
|
|
|
Prilog V. točka (f) |
|
Prilog VI. dio 3. točka 3. |
|
|
|
|
|
|
Prilog VI. |
|
Prilog VI. dio 7. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. |
Članak 28. prvi podstavak |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 2. |
Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 3., drugi dio |
Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 4. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 6., prvi dio |
Članak 3. stavak 24. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 6., drugi dio |
Članak 28. drugi podstavak, točka (j) |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. prvi podstavak |
Članak 3. stavak 25. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, prva rečenica |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, druga rečenica i točke od (a) do (i.) |
Članak 28. drugi podstavak i točke od (a) do (i). |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. drugi podstavak točka (j) |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. treći podstavak |
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 29. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 7. četvrti podstavak |
Članak 29. stavak 2. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 29. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 8. |
Članak 3. stavak 32. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 9. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 10. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 11. |
Članak 3. stavak 31. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 12. |
Članak 3. stavak 33. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. stavak 13. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 3. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 1. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 2. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 4. stavak 3. do članka 4. stavak 8. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 1. |
Prilog V. dio 1. točka 2. drugi podstavak |
|
|
|
|
|
|
|
|
Prilog V. dio 1., točka 2. prvi, drugi i četvrti podstavak |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 5. stavak 2. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 6. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 37. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 2. |
Članak 30. stavak 5. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 7. stavak 3. |
Članak 30. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 1. |
Članak 40. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2., prvi dio prvog podstavka |
Članak 40. stavak 2., prvi dio prvog podstavka |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2., drugi dio prvog podstavka |
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 40. stavak 2., drugi dio prvog podstavka |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 40. stavak 2. drugi podstavak |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 40. stavak 3. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 41. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavak 2. drugi podstavak |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. stavci 3. i 4. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 9. |
Članak 30. stavak 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 30. stavci 2., 3. i 4. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 9.a |
Članak 36. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 10. prvi stavak, prva rečenica |
Članak 30. stavak 7., prva rečenica |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 30. stavak 7., druga rečenica |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 30. stavci 8. i 9. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članci od 31. do 35. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 10. prvi stavak, druga rečenica |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 10. drugi stavak |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 12., prva rečenica |
Članak 38. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 12., druga rečenica |
— |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 38. stavci 2., 3. i 4. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Članak 39. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 13. |
Prilog V. dio 3., treći dio točke 8. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 14. |
Prilog V. dio 4. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 5., 6. i 7. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 15. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 18. stavak 2. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog I. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog II. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilozi III. i IV. |
Prilog V. točka 2. dijela 1. i dio 2. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog V.A |
Prilog V. dio 1. točka 3. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog V.B |
Prilog V. dio 2. točka 3. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VI.A |
Prilog V. dio 1. točke 4. i 6. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 1. točka 5. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VI.B |
Prilog V. dio 2. točke 4. i 6. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 2. točka 5. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VII.A |
Prilog V. dio 1. točke 7. i 8. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VII.B |
Prilog V. dio 2. točke 7. i 8. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 1. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 2. |
Prilog V. dio 3. prvi dio točke 1. i točke 2., 3. i 5. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 3. drugi dio točke 1. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 3., točka 4. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 3. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 4. |
Prilog V. dio 3. točka 6. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 5. |
Prilog V. dio 3. točke 7. i 8. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.A točka 6. |
Prilog V. dio 3. točke 9. i 10. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 3. točka 11. |
|
— |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Prilog V. dio 4. |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.B |
— |
|
|
|
|
|
|
|
Prilog VIII.C |
— |
|
|
|
|
Prilog VI. |
|
|
Prilog IX. |
Prilog IX. |
|
|
|
|
Prilog VII. |
|
|
Prilog X. |
Prilog X. |
( 1 ) SL L 159, 29.6.1996., str. 1.
( 2 ) SL L 125, 21.5.2009., str. 75.
( 3 ) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.
( 4 ) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.
( 5 ) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.
( 6 ) Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).
( 7 ) Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.).
( 8 ) SL L 176, 15.7.2003., str. 37.
( 9 ) SL L 312, 22.11.2008., str. 3.
( 10 ) Odluka Komisije 2000/532/EZ od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ o popisu otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ o utvrđivanju popisa opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu (SL L 226, 6.9.2000., str. 3.).
( 11 ) SL L 143, 30.4.2004., str. 87;
( 12 ) Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).
( 13 ) Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L, 2024/1785, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1785/oj).
( 14 ) SL L 372, 27.12.2006., str. 19.
( 15 ) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).
( 16 ) SL L 41, 14.2.2003., str. 26.
( 17 ) SL L 140, 5.6.2009., str. 114.
( 18 ) SL L 273, 10.10.2002., str. 1.
( 19 ) SL L 121, 11.5.1999., str. 13.
( 20 ) SL L 190, 12.7.2006., str. 1.
( 21 ) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
( 22 ) Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
( 23 ) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
( 24 ) SL L 182, 16.7.1999., str. 1.
( 25 ) Faktor ponderiranja za kokoši nesilice izračunava se dijeljenjem drugog praga za perad (280 stočnih jedinica) s pragom za kokoši nesilice (300 stočnih jedinica). To je 280/300 = 0,93 (zaokruženo).
( 26 ) SL L 263, 9.10.2007., str. 1.