Eureka 02014R0909-20250117 Sign in

02014R0909 — HR — 17.01.2025 — 005.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) br. 909/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. srpnja 2014.

o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

(Tekst značajan za EGP)

( L 257 28.8.2014, 1)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

UREDBA (EU) 2016/1033 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  od 23. lipnja 2016.

  L 175

1

30.6.2016

►M2

UREDBA (EU) 2022/858 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  od 30. svibnja 2022.

  L 151

1

2.6.2022

►M3

UREDBA (EU) 2022/2554 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  od 14. prosinca 2022.

  L 333

1

27.12.2022

►M4

UREDBA (EU) 2023/2845 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  od 13. prosinca 2023.

  L 2845

1

27.12.2023


Koju je ispravio:

►C1

Ispravak,  L 349, 21.12.2016,  8 (909/2014)

►C2

Ispravak,  L 90159, 4.12.2023,  1 (br. 909/2014)




▼B

UREDBA (EU) br. 909/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. srpnja 2014.

o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

(Tekst značajan za EGP)



GLAVA I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  
Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstveni zahtjevi za namiru financijskih instrumenata u Uniji i pravila za organizaciju i ponašanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ovi) za promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire.
2.  
Ova Uredba se primjenjuje na namiru svih financijskih instrumenata i djelatnosti CSD-ova, osim ako je drugačije navedeno u ovoj Uredbi.
3.  
Ova Uredba ne dovodi u pitanje odredbe prava Unije u vezi s određenim financijskim instrumentima, posebno Direktivu 2003/87/EZ.
4.  
Članci od 10. do 20., od 22. do 24. i 27., članak 28. stavak 6., članak 30. stavak 4. i članci 46. i 47., odredbe glave IV. i zahtjevi za izvješćivanje nadležnih tijela ili relevantnih tijela ili za usklađenost s njihovim nalozima prema ovoj Uredbi ne primjenjuju se na članove ESSB, nacionalna tijela drugih država članica koja obavljaju slične funkcije, ili na ostala javna tijela zadužena za upravljanje ili koja interveniraju u upravljanje javnim dugom u Uniji s obzirom na bilo koji CSD kojim prethodno navedena tijela izravno upravljaju pod odgovornošću istog upravljačkog tijela, koji ima pristup sredstvima tih tijela i koji nije zasebni subjekt.

Članak 2.

Definicije

1.  

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1. 

„središnji depozitorij vrijednosnih papira” ili „CSD” znači pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga te koja pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga;

2. 

„CSD treće zemlje” znači bilo koji pravni subjekt s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji pruža usluge slične osnovnim uslugama iz odjeljka A točke 3. Priloga te koji obavlja najmanje jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga;

3. 

„imobilizacija” znači čin koncentracije lokacije fizičkih vrijednosnih papira u CSD-u tako da se naknadni prijenosi mogu ostvariti elektroničkim knjiženjem;

4. 

„nematerijalizirani oblik” znači činjenica da financijski instrument postoji samo kao elektronički zapis;

5. 

„CSD primatelj” znači CSD koji zaprima zahtjev drugog CSD-a za pristup svojim uslugama putem veze CSD-ova;

6. 

„CSD podnositelj zahtjeva” znači CSD koji traži pristup uslugama drugog CSD-a putem veze CSD-ova;

7. 

„namira” znači dovršavanje transakcije vrijednosnim papirima, kada se ona zaključuje s ciljem izvršavanja obveza stranaka u toj transakciji putem prijenosa gotovine ili vrijednosnih papira ili oboje;

8. 

„financijski instrumenti” ili „vrijednosni papiri” znači financijski instrumenti kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU;

9. 

„nalog za prijenos” znači nalog za prijenos kako je definiran člankom 2. točkom i. drugom alinejom Direktive 98/26/EZ;

10. 

„sustav za namiru vrijednosnih papira” znači sustav na temelju članka 2. točke (a) prve, druge i treće alineje Direktive 98/26/EZ kojim ne upravlja CCP čija se djelatnost sastoji od provođenja naloga za prijenos

11. 

„internalizator namire” znači bilo koja institucija, uključujući ona koja ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Direktivom2014/65/EU, koja provodi naloge za prijenos za račun klijenata ili za svoj vlastiti račun izvan sustava za namiru vrijednosnih papira;

12. 

„predviđeni datum namire” znači datum koji je uveden u sustav za namiru vrijednosnih papira kao datum namire te s kojim su stranke u transakciji vrijednosnim papirima suglasne da se namira provede;

13. 

„razdoblje namire” znači vremensko razdoblje između datuma trgovanja i predviđenog datuma namire;

▼C2

14. 

„dan poslovanja” znači dan poslovanja kako je definiran u članku 2. točki (n) Direktive 98/26/EZ;

▼B

15. 

„neuspjela namira” znači neostvarivanje namire ili djelomična namira transakcije vrijednosnim papirima na predviđeni datum namire zbog nedostatka vrijednosnih papira ili gotovini neovisno o glavnom uzroku;

16. 

„središnja druga ugovorna strana” ili „CCP” znači središnja druga ugovorna strana kako je definirana člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012;

17. 

„nadležno tijelo” znači tijelo koje imenuje svaka država članica u skladu s člankom 11., osim ako je drukčije navedeno u ovoj Uredbi;

18. 

„relevantno tijelo” znači bilo koje tijelo navedeno u članku 12.;

19. 

„sudionik” znači bilo koji sudionik, kako je definirano u članku 2. točki (f) Direktive 98/26/EZ, u sustavu za namiru vrijednosnih papira;

20. 

„sudjelovanje” znači sudjelovanje unutar značenja prve rečenice članka 2. točke 2. Direktive 2013/34/EU ili vlasništvo, izravno ili neizravno, od 20 % ili više prava glasa ili kapitala poduzeća;

21. 

„kontrola” znači odnos između dvaju poduzeća kako je opisan u članku 22. Direktive 2013/34/EU;

22. 

„poduzeće kći” znači poduzeće kći u smislu članka 2. točke 10. i članka 22. Direktive 2013/34/EU;

23. 

„matična država članica” znači država članica u kojoj CSD ima poslovni nastan;

24. 

„država članica domaćin” znači država članica koja nije matična država članica, u kojoj CSD ima podružnicu ili pruža usluge CSD-a;

25. 

„podružnica” znači mjesto poslovanja koje nije sjedište koje je dio CSD-a, koje nema pravnu osobnost i koje pruža CSD-ove usluge za koje je CSD dobio odobrenje;

▼M4

26. 

„neispunjavanje obveze”, u odnosu na sudionika, znači situacija kada je pokrenut stečajni postupak protiv sudionika, kako je definiran u članku 2. točki (j) Direktive 98/26/EZ, ili događaj koji je u internim pravilima CSD-a definiran kao neispunjavanje obveze;

▼B

27. 

„isporuka po plaćanju” ili „DVP” znači mehanizam za namiru vrijednosnih papira koji povezuje prijenos vrijednosnih papira s prijenosom gotovine na način da se vrijednosni papiri isporučuju ako i samo ako dolazi do odgovarajućeg prijenosa gotovine i obratno;

28. 

„račun vrijednosnih papira” znači račun na koji se vrijednosni papiri mogu knjižiti u korist ili na teret;

29. 

„veza CSD-ova” znači aranžman između CSD-ova na temelju kojeg jedan CSD postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a kako bi se olakšao prijenos vrijednosnih papira od sudionika potonjeg CSD-a do sudionika prethodnog CSD-a ili dogovor prema kojem CSD pristupa drugom CSD-u neizravno putem posrednika. Veze CSD-ova uključuju standardne veze, prilagođene veze, neizravne veze te interoperabilne veze;

30. 

„standardna veza” znači veza CSD-ova pomoću koje CSD postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a pod istim uvjetima koji se primjenjuju na bilo kojeg drugog sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja potonji;

31. 

„prilagođena veza” znači veza CSD-ova pomoću koje se CSD-u koji postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a pružaju dodatne posebne usluge u odnosu na usluge koje obično pruža taj CSD sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira;

32. 

„neizravna veza” znači aranžman između CSD-a i treće strane koja nije CSD koji sudjeluje u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a. Takvu vezu uspostavlja CSD radi olakšavanja prijenosa vrijednosnih papira do svojih sudionika od sudionika drugog CSD-a;

33. 

„interoperabilna veza” znači veza CSD-ova pomoću koje se CSD-ovi dogovaraju o uspostavi uzajamnih tehničkih rješenja za namiru u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju;

34. 

„međunarodni otvoreni komunikacijski postupci i standardi” znači međunarodno prihvaćeni standardi za komunikacijske postupke, kao što su standardizirani formati za razmjenu poruka i prikaz podataka, koji su svim zainteresiranim stranama raspoloživi na pravednoj, otvorenoj i nediskriminirajućoj osnovi;

35. 

„prenosivi vrijednosni papiri” znači prenosivi vrijednosni papiri kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU;

36. 

„dionice” znači vrijednosni papiri određeni u članku 4. stavku 1. točki 44. podtočki (a) Direktive 2014/65/EU;

37. 

„instrumenti tržišta novca” znači instrumenti tržišta novca kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 17. Direktive 2014/65/EU;

38. 

„udjeli u subjektima za zajednička ulaganja” znači udjeli u subjektima za zajednička ulaganja navedeni u Prilogu I. odjeljku C točki 3. Direktive 2014/65/EU;

39. 

„emisijska jedinica” znači emisijska jedinica kako je opisana u Prilogu I. odjeljku C točki 11. Direktive 2014/65/EU, isključujući izvedenice u emisijskim jedinicama;

40. 

„uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

41. 

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU;

42. 

„mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU;

43. 

„posrednik za namire” znači posrednik za namire kako je definiran člankom 2. točkom (d) Direktive 98/26/EZ;

44. 

„rastuće tržište malih i srednjih poduzeća” znači rastuće tržište malih i srednjih poduzeća kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 12. Direktive 2014/65/EU;

45. 

„upravljačko tijelo” znači tijelo ili tijela CSD-a, imenovana u skladu s nacionalnim pravom, koja su ovlaštena određivati strategiju CSD-ova, ciljeve i sveobuhvatno upravljanje te koja nadgledaju i prate donošenje odluka uprave. To uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem CSD-a.

Kada se upravljačko tijelo, prema nacionalnom pravu, sastoji od različitih tijela s određenim funkcijama, zahtjevi ove Uredbe primjenjuju se samo na članove upravljačkog tijela kojima primjenjivo nacionalno pravo dodjeljuje navedenu odgovornost;

46. 

„više rukovodstvo” znači one fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar CSD-a i koje su odgovorne upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje tim CSD-om;

▼M4

47. 

„grupa” znači grupa u smislu članka 2. točke 11. Direktive 2013/34/EU;

48. 

„uska povezanost” znači uska povezanost kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 35. Direktive 2014/65/EU;

49. 

„kvalificirani udjel” znači izravni ili neizravni udjel u CSD-u koji predstavlja najmanje 10 % kapitala ili glasačkih prava, kako je utvrđeno u člancima 9., 10. i 11. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), ili koji omogućuje ostvarivanje znatnog utjecaja na upravljanje CSD-om;

50. 

„odgođena neto namira” znači mehanizam namire u kojem nalozi za prijenos gotovine ili vrijednosnih papira u vezi s transakcijama vrijednosnim papirima sudionikâ u sustavu za namiru vrijednosnih papira podliježu netiranju i u kojem se namira neto potraživanja i obveza sudionikâ izvršava na kraju unaprijed definiranih ciklusa namire tijekom ili na kraju dana poslovanja.

▼B

2.  
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 67. u pogledu mjera za daljnje određivanje pomoćnih usluga nebankovnog tipa iz odjeljka B točaka od 1. do 4. Priloga i pomoćnih usluga bankovnog tipa određenih u odjeljku C Priloga.

GLAVA II.

NAMIRA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

POGLAVLJE I.

Nematerijalizirani oblik

Članak 3.

Nematerijalizirani oblik

1.  
Ne dovodeći u pitanje stavak 2., svaki izdavatelj s poslovnim nastanom u Uniji koji izdaje ili je izdao prenosive vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na mjestima trgovanja osigurava da takvi vrijednosni papiri budu prikazani u nematerijaliziranom obliku kao imobilizacija ili nakon izravnog izdanja u nematerijaliziranom obliku.
2.  
Ako se transakcija prenosivim vrijednosnim papirima odvija na mjestu trgovanja, relevantni se vrijednosni papiri u CSD-u evidentiraju u nematerijaliziranom obliku na predviđeni datum namire ili prije predviđenog datuma namire, osim ako su već evidentirani u takvom obliku.

Ako se prenosivi vrijednosni papiri prenose u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu određenim člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2002/47/EZ, ti se vrijednosni papiri u CSD-u evidentiraju u nematerijaliziranom obliku na datum ili prije predviđenog datuma namire, osim ako su već evidentirani u takvom obliku.

Članak 4.

Provedba

1.  
Tijela države članice u kojoj izdavatelj koji izdaje vrijednosne papire ima poslovni nastan osiguravaju primjenu članka 3. stavka 1.
2.  
Tijela nadležna za nadzor mjesta trgovanja, uključujući nadležna tijela koja su imenovana u skladu s člankom 21. stavkom 1. Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), osiguravaju primjenu članka 3. stavka 2. prvog podstavka ove Uredbe ako se vrijednosnim papirima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe trguje na mjestima trgovanja.
3.  
Tijela država članica odgovorna za primjenu Direktive 2002/47/EZ osiguravaju primjenu članka 3. stavka 2. drugog podstavka ove Uredbe ako se vrijednosni papiri navedeni u članku 3. stavku 1. ove Uredbe prenose u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu, kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (a) Direktive 2002/47/EZ.

POGLAVLJE II.

Razdoblja namire

Članak 5.

Predviđeni datumi namire

1.  
Bilo koji sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji u tom sustavu namiruje za svoj račun ili u ime treće strane transakcije prenosivim vrijednosnim papirima, instrumentima tržišta novca, udjelima u subjektima za zajednička ulaganja i emisijskim jedinicama izvršava namiru takvih transakcija na predviđeni datum namire.
2.  
►C2  U pogledu transakcija prenosivim vrijednosnim papirima iz stavka 1. koje se provode na mjestima trgovanja predviđeni datum namire je najkasnije drugi dan poslovanja nakon trgovanja. ◄ Taj se zahtjev ne primjenjuje na transakcije koje se dogovaraju privatno, no provode su na mjestima trgovanja, na transakcije koje se provode bilateralno, no o njima se izvještava mjesto trgovanja ili na prvu transakciju u kojoj dotični prenosivi vrijednosni papiri podliježu početnom evidentiranju u nematerijaliziranom obliku u skladu s člankom 3. stavkom 2.
3.  
Nadležna tijela osiguravaju primjenu stavka 1.

Tijela nadležna za nadzor mjesta trgovanja osiguravaju primjenu stavka 2 ovog članka.

POGLAVLJE III.

Disciplina namire

Članak 6.

Mjere za sprečavanje neuspjelih namira

1.  
Mjesta trgovanja uspostavljaju postupke kojima se omogućuje potvrda relevantnih pojedinosti o transakcijama financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. na datum izvršavanja transakcije.
2.  
Neovisno o zahtjevima utvrđenima u stavku 1., investicijska društva koja imaju odobrenje za rad na temelju članka 5. Direktive 2014/65/EU poduzimaju, gdje je primjenjivo, mjere za ograničenje broja neuspjelih namira.

Takve se mjere sastoje barem od mehanizama između investicijskog društva i njegovih profesionalnih klijenata kako je navedeno u Prilogu II. Direktivi 2014/65/EU radi osiguranja brze komunikacije o alokaciji vrijednosnih papira transakciji, potvrda te alokacije i potvrda prihvaćanja ili odbijanja uvjeta pravovremeno prije predviđenog datuma namire.

ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 o standardiziranim postupcima i protokolima razmjene poruka koji se koriste radi usklađenosti s iz drugim podstavkom ovog stavka.

3.  
CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja postupke koji olakšavaju namire transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. na predviđeni datum namire s najmanjom izloženošću svojih sudionika riziku druge ugovorne strane i likvidnosnom riziku te s niskom stopom neuspjelih namira. Putem odgovarajućih mehanizama promiče ranu namiru na predviđeni datum namire.
4.  
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD uspostavlja mjere kojima se ohrabruje i potiče pravovremena namira transakcija od strane sudionika. CSD-ovi od sudionika zahtijevaju namiru njihovih transakcija na predviđeni datum namire.

▼M4

5.  

ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja mjera za sprečavanje neuspjelih namira kako bi se povećala učinkovitost namire, a posebno:

(a) 

mjera koje investicijska društva moraju poduzeti u skladu sa stavkom 2. prvim podstavkom;

(b) 

pojedinosti o postupcima kojima se olakšava namira iz stavka 3., koji bi mogli uključivati definiranje veličina transakcija, djelomičnu namiru neuspjelih trgovanja i upotrebu programâ automatskog davanja/uzimanja zajmova, koje pružaju određeni CSD-ovi; i

(c) 

pojedinosti o mjerama za poticanje i stimuliranje pravodobne namire transakcija iz stavka 4.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. srpnja 2025.

▼B

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4

Članak 7.

Mjere za smanjivanje neuspjelih namira

1.  
CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja sustav za praćenje neuspjelih namira transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. CSD podnosi redovita izvješća nadležnom tijelu i relevantnim tijelima u kojima navodi broj neuspjelih namira, pojedinosti o njima i sve ostale relevantne informacije, uključujući mjere koje predviđaju CSD i njegovi sudionici za poboljšanje učinkovitosti namire. Ta izvješća CSD objavljuje jednom godišnje u zbirnom i anonimiziranom obliku. Nadležna tijela dijele s ESMA-om sve relevantne informacije o neuspjelim namirama.
2.  
CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja postupke kojima se olakšava namira transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. koje nisu namirene na predviđeni datum namire. U okviru tih postupaka predviđa se mehanizam sankcija koji služi kao djelotvorno sredstvo odvraćanja za sudionike koji uzrokuju neuspjele namire.

Prije uspostave postupaka iz prvog podstavka, CSD se savjetuje s relevantnim mjestima trgovanja i središnjim drugim ugovornim stranama kojima pruža usluge namire.

Mehanizam sankcija iz prvog podstavka obuhvaća novčane kazne za sudionike koji uzrokuju neuspjele namire (‚sudionici s neuspjelim namirama’). Novčane kazne izračunavaju se svakodnevno za svaki dan poslovanja za koji transakcija nije namirena nakon njezina predviđenog datuma namire sve dok se transakcija ne namiri ili bilateralno ne poništi. Novčane kazne ne smiju biti uspostavljene kao izvor prihoda za CSD.

3.  

Mehanizam sankcija iz stavka 2. ne primjenjuje se na:

(c) 

transakcije u kojima je sudionik s neuspjelom namirom središnja druga ugovorna strana, osim kad je riječ o transakcijama koje je sklopila središnja druga ugovorna strana, ali u kojima ne posreduje između drugih ugovornih strana; ili

(d) 

transakcije u kojima je pokrenut stečajni postupak protiv sudionika s neuspjelom namirom.

4.  
Središnja druga ugovorna strana može u svojim pravilima uspostaviti mehanizam za pokrivanje gubitaka koje bi mogla pretrpjeti zbog primjene stavka 2. trećeg podstavka.
5.  

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 67. radi dopunjavanja ove Uredbe određivanjem parametara za izračun odvraćajuće i proporcionalne razine novčanih kazni iz stavka 2. trećeg podstavka ovog članka na temelju svih sljedećih elemenata:

(a) 

vrste imovine;

(b) 

likvidnosti financijskog instrumenta;

(c) 

vrste transakcije;

(d) 

trajanja neuspjele namire.

Pri određivanju parametara iz prvog podstavka Komisija uzima u obzir razinu neuspjelih namira prema kategoriji financijskih instrumenata i učinak koji bi niske ili negativne kamatne stope mogle imati na poticaje drugih ugovornih strana i na neuspjele namire. Parametrima koji se upotrebljavaju za izračun novčanih kazni osigurava se visok stupanj discipline namire te neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih financijskih tržišta.

Komisija redovito, a najmanje svake četiri godine, preispituje parametre za izračun razine novčanih kazni kako bi ponovno procijenila primjerenost i djelotvornost novčanih kazni u postizanju razine neuspjelih namira u Uniji koja se smatra prihvatljivom, uzimajući u obzir učinak na financijsku stabilnost Unije.

6.  
Do 17. siječnja 2026. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje na mjestu trgovanja ili koje je poravnala središnja druga ugovorna strana.
7.  
CSD-ovi, središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja uspostavljaju postupke koji im omogućuju da, u savjetovanju sa svojim nadležnim tijelima, suspendiraju bilo kojeg sudionika koji stalno i sustavno ne izvršava isporuku financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. na predviđeni datum namire te da objave njegov identitet, tek nakon što tom sudioniku pruže mogućnost da podnese svoje primjedbe te pod uvjetom da su tijela nadležna za CSD-ove, središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja, kao i ona nadležna za tog sudionika, propisno informirana. Uz savjetovanja prije svake suspenzije, CSD-ovi, središnje druge ugovorne strane i mjesta trgovanja bez odgode obavješćuju svoja nadležna tijela o suspenziji sudionika. Nadležno tijelo odmah obavješćuje relevantna tijela o suspenziji sudionika.

Javno objavljivanje suspenzija ne smije sadržavati osobne podatke kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).

Ovaj se stavak ne primjenjuje na sudionike s neuspjelom namirom koji su središnje druge ugovorne strane ili u slučajevima kada je protiv sudionika s neuspjelom namirom pokrenut stečajni postupak.

8.  
Ovaj se članak ne primjenjuje ako se glavno mjesto za trgovanje dionicama nalazi u trećoj zemlji. Lokacija glavnog mjesta za trgovanje dionicama određuje se u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 236/2012.
9.  

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 67. radi dopunjavanja ove Uredbe utvrđivanjem:

(a) 

temeljnih uzroka neuspjelih namira za koje se smatra da se ne mogu pripisati sudionicima transakcije iz stavka 3. točke (a) ovog članka; i

(b) 

okolnosti u kojima se operacije ne smatraju trgovanjem iz stavka 3. točke (b) ovog članka.

10.  

ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja:

(a) 

pojedinosti o sustavu za praćenje neuspjelih namira te izvješća o neuspjelim namirama iz stavka 1.;

(b) 

postupaka za ubiranje i preraspodjelu novčanih kazni i svih drugih mogućih prihoda od takvih kazni u skladu sa stavkom 2.;

(c) 

uvjeta pod kojima se smatra da sudionik stalno i sustavno ne izvršava isporuku financijskih instrumenata kako je navedeno u stavku 7.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 7.a

Postupak obveznog nakupa

1.  
Ne dovodeći u pitanje mehanizam sankcija iz članka 7. stavka 2. i pravo na bilateralno poništenje transakcije, nakon savjetovanja s Europskim odborom za sistemske rizike i na temelju analize troškova i koristi koju je ESMA dostavila na temelju članka 74. stavka 4., Komisija može provedbenim aktom odlučiti na koje se financijske instrumente iz članka 5. stavka 1. ili kategorije transakcija tim financijskim instrumentima mora primijeniti postupak obveznog nakupa iz stavaka od 4. do 10. ovog članka ako Komisija smatra da su obvezni nakupi nužno, primjereno i proporcionalno sredstvo za smanjivanje razine neuspjelih namira u Uniji.

Komisija može donijeti provedbeni akt iz prvog podstavka samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a) 

primjena mehanizma sankcija iz članka 7. stavka 2. nije dovela do dugoročnog, održivog smanjenja broja neuspjelih namira u Uniji ili do održavanja smanjene razine neuspjelih namira u Uniji, čak ni nakon preispitivanja razine novčanih kazni u skladu s člankom 7. stavkom 5. drugim podstavkom;

(b) 

razina neuspjelih namira u Uniji ima ili će vjerojatno imati negativan učinak na financijsku stabilnost Unije.

Za potrebe donošenja odluke iz prvog podstavka Komisija uzima u obzir sve sljedeće elemente:

(a) 

mogući učinak postupka obveznog nakupa na financijska tržišta u Uniji;

(b) 

broj, opseg i trajanje neuspjelih namira, uključujući broj i opseg neuspjelih namira koje su nepodmirene na kraju produljenog razdoblja iz stavka 4.;

(c) 

podliježe li određeni financijski instrument ili određena kategorija transakcija tim financijskim instrumentom već odgovarajućim ugovornim odredbama na temelju kojih sudionici primatelji imaju pravo pokrenuti nakup.

Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2. U provedbenom aktu navodi se datum početka primjene koji je najranije godinu dana nakon njegova stupanja na snagu.

2.  
ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis financijskih instrumenata utvrđenih provedbenim aktom iz stavka 1.
3.  

Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. Komisija:

(a) 

ocjenjuje djelotvornost i proporcionalnost mehanizma sankcija iz članka 7. stavka 2. i, prema potrebi, mijenja strukturu ili strogost mehanizma sankcija radi poboljšanja učinkovitosti namire u Uniji;

(b) 

razmatra jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 1. unatoč prethodnoj primjeni mehanizma sankcija iz članka 7. stavka 2. kao i razloge za primjenu obveznih nakupa na određene financijske instrumente i kategorije transakcija te potencijalne posljedice te primjene kad je riječ o troškovima.

4.  
Ne dovodeći u pitanje pravo na bilateralno poništenje transakcije, ako je Komisija donijela provedbeni akt na temelju stavka 1. i ako sudionik s neuspjelom namirom sudioniku primatelju nije dostavio financijske instrumente obuhvaćene tim provedbenim aktom unutar razdoblja od pet dana poslovanja nakon predviđenog datuma namire (‚produljeno razdoblje’), pokreće se postupak obveznog nakupa.

Odstupajući od prvog podstavka, produljeno razdoblje može se, na temelju vrste imovine i likvidnosti dotičnih financijskih instrumenata, produljiti na najviše sedam dana poslovanja ako bi kraće produljeno razdoblje utjecalo na neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih tržišta.

Odstupajući od prvog i drugog podstavka, ako se transakcija odnosi na financijski instrument kojim se trguje na rastućem tržištu MSP-ova, produljeno razdoblje iznosi 15 dana poslovanja osim ako rastuće tržište MSP-ova odluči primijeniti kraće razdoblje.

5.  
Instrumenti koji podliježu postupku obveznog nakupa dostupni su za namiru i isporučuju se sudioniku primatelju unutar odgovarajućeg vremenskog okvira.
6.  
Ako postoji neuspjela namira u lancu transakcija koja dovodi do neuspjelih namira naknadnih transakcija u lancu, svaki sudionik ima pravo prenijeti svoju obvezu pokretanja obveznog nakupa na sljedećeg sudionika u lancu.

Smatra se da posredni sudionik primatelj ispunjava obvezu izvršenja obveznog nakupa u odnosu na sudionika s neuspjelom namirom ako prenese svoju obvezu u skladu s prvim podstavkom. Posredni sudionik primatelj također može na sudionika s neuspjelom namirom prenijeti svoje obveze do krajnjeg sudionika primatelja na temelju stavaka 8., 9. i 10.

Relevantni CSD obavješćuje se o tome kako je neuspjela transakcija riješena duž cijelog lanca transakcija.

7.  

Postupak obveznog nakupa iz stavka 4. ne primjenjuje se na:

(a) 

neuspjele namire, operacije i transakcije navedene u članku 7. stavku 3.;

(b) 

transakcije financiranja vrijednosnih papira;

(c) 

druge vrste transakcija za koje je postupak nakupa nepotreban;

(d) 

transakcije obuhvaćene područjem primjene članka 15. Uredbe (EU) br. 236/2012.

8.  
Ne dovodeći u pitanje mehanizam sankcija iz članka 7. stavka 2., ako se cijena financijskih instrumenata dogovorena prilikom trgovanja razlikuje od cijene plaćene za izvršenje nakupa, sudionik koji ostvaruje korist od razlike u cijeni isplaćuje razliku drugom sudioniku najkasnije drugog dana poslovanja po isporuci financijskih instrumenata nakon nakupa.
9.  
Ako nakup ne uspije ili nije moguć, sudionik primatelj može odabrati način isplate u novčanoj naknadi ili odgoditi izvršenje nakupa na odgovarajući kasniji datum (‚razdoblje odgode’). Ako se relevantni financijski instrumenti ne isporuče sudionicima primateljima do kraja razdoblja odgode, sudioniku primatelju isplaćuje se novčana naknada.

Novčana naknada isplaćuje se najkasnije drugog dana poslovanja nakon završetka postupka obveznog nakupa iz stavka 4. ili, u slučajevima u kojima sudionik primatelj odabere odgoditi izvršenje nakupa, nakon završetka razdoblja odgode.

10.  
Sudionik s neuspjelom namirom nadoknađuje subjektu koji izvršava nakup sve iznose plaćene u vezi s postupkom obveznog nakupa pokrenutog na temelju stavka 4. prvog podstavka, uključujući sve naknade za izvršenje koje proizlaze iz nakupa. Takve se naknade jasno obznanjuju sudionicima.
11.  

Stavci od 4. do 10. primjenjuju se na sve transakcije financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trgovalo na mjestu trgovanja ili koje je poravnala središnja druga ugovorna strana kako slijedi:

(a) 

za transakcije koje je poravnala središnja druga ugovorna strana, središnja druga ugovorna strana jest subjekt koji izvršava nakup u skladu sa stavcima od 4. do 10.;

(b) 

za transakcije koje nije poravnala središnja druga ugovorna strana, nego su izvršene na mjestu trgovanja, mjesto trgovanja uključuje u svoja interna pravila obvezu za svoje članove i sudionike da primjenjuju mjere iz stavaka od 4. do 10.;

(c) 

za sve transakcije koje nisu navedene u točkama (a) i (b) ovog podstavka, CSD-ovi uključuju u svoja interna pravila obvezu za svoje sudionike da se podvrgnu mjerama iz stavaka od 4. do 10.

CSD dostavlja središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja potrebne informacije za namiru kako bi im omogućio da ispune svoje obveze na temelju ovog stavka.

Ne dovodeći u pitanje točke (a), (b) i (c) prvog podstavka, CSD-ovi mogu pratiti izvršavanje nakupa kako je navedeno u tim točkama u odnosu na višestruke upute o namiri za iste financijske instrumente i s istim datumom isteka razdoblja izvršenja u cilju svođenja broja nakupa koje je potrebno izvršiti na najmanju moguću mjeru, a time i učinka na cijene relevantnih financijskih instrumenata.

12.  
Ovaj se članak ne primjenjuje ako se glavno mjesto za trgovanje dionicama nalazi u trećoj zemlji. Lokacija glavnog mjesta za trgovanje dionicama određuje se u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 236/2012.
13.  
ESMA može preporučiti da Komisija na proporcionalan način suspendira mehanizam nakupa iz stavaka od 4. do 10. za određene kategorije financijskih instrumenata ako je to potrebno radi izbjegavanja ili uklanjanja ozbiljne prijetnje financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji. Takva preporuka popraćena je detaljno obrazloženom procjenom njezine nužnosti i ne objavljuje se.

Prije davanja preporuke iz prvog podstavka, ESMA se savjetuje s članovima ESRB-om i s Europskim odborom za sistemske rizike.

Nakon primitka preporuke, Komisija na temelju razloga i dokaza koje je dostavila ESMA bez nepotrebne odgode provedbenim aktom suspendira mehanizam obveznog nakupa iz stavaka od 4. do 10. za određene kategorije financijskih instrumenata ili odbija preporučenu suspenziju. Ako odbije preporučenu suspenziju, Komisija ESMA-i dostavlja pisano obrazloženje. Te se informacije ne objavljuju.

Provedbeni akt iz trećeg podstavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 68. stavka 3.

Informacije o suspenziji mehanizma obveznog nakupa dostavljaju se ESMA-i i objavljuju se u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Komisije.

Suspenzija mehanizma obveznog nakupa valjana je tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od šest mjeseci od datuma početka primjene te suspenzije.

Ako razlozi za suspenziju i dalje postoje, Komisija provedbenim aktom može produljiti suspenziju za dodatna razdoblja od kojih svako nije dulje od tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje suspenzije ne traje dulje od 12 mjeseci. Svako produljenje suspenzije objavljuje se u skladu s petim podstavkom.

Provedbeni akt iz sedmog podstavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 68. stavka 3. ESMA dovoljno prije kraja razdoblja suspenzije iz šestog podstavka ili produljenja suspenzije iz sedmog podstavka izdaje mišljenje za Komisiju o tome postoje li i dalje razlozi za suspenziju.

14.  
Ako je Komisija donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 1., ona redovito, a najmanje svake četiri godine, preispituje tu odluku kako bi procijenila jesu li uvjeti utvrđeni u tom stavku i dalje ispunjeni.

Ako Komisija smatra da obvezni nakupi više nisu opravdani ili da se njima ne smanjuju neuspjele namire u Uniji te da više nisu potrebni, primjereni ili proporcionalni, ona bez odgode donosi provedbene akte o izmjeni ili stavljanju izvan snage provedbenog akta iz stavka 1.

Provedbeni akt iz drugog podstavka donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2.

Ako ESMA smatra da obvezni nakupi više nisu opravdani ili da se njima ne smanjuju neuspjele namire u Uniji te da više nisu potrebni, primjereni ili proporcionalni, ESMA može preporučiti Komisiji da izmijeni ili stavi izvan snage provedbeni akt iz stavka 1. Stavak 13. podstavci od prvog do četvrtog primjenjuju se mutatis mutandis.

15.  

ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi podrobnijeg utvrđivanja:

(a) 

pojedinosti o funkcioniranju odgovarajućeg postupka nakupa iz stavaka od 4. do 10., uključujući odgovarajuće vremenske okvire, podešene uzimajući u obzir vrstu imovine i likvidnost financijskih instrumenata, za isporuku financijskog instrumenta nakon postupka nakupa;

(b) 

okolnosti pod kojima bi se produljeno razdoblje moglo produljiti u skladu s vrstom imovine i likvidnošću financijskih instrumenata i u skladu s uvjetima iz stavka 4. drugog podstavka, uzimajući u obzir kriterije za procjenu likvidnosti na temelju članka 2. stavka 1. točke 17. Uredbe (EU) br. 600/2014;

(c) 

pojedinosti o mehanizmu prijenosa na temelju stavka 6.;

(d) 

drugih vrsta transakcija za koje je postupak nakupa nepotreban kako je navedeno u stavku 7. točki (c), kao što su ugovori o financijskom kolateralu ili transakcije koje uključuju odredbe o konačnom netiranju;

(e) 

metodologije izračuna novčane naknade iz stavka 9.;

(f) 

potrebnih informacija za namiru iz stavka 11. drugog podstavka; i

(g) 

pojedinosti o tome kako sudionici CSD-ova, središnje druge ugovorne strane i članovi mjesta trgovanja moraju uzimati u obzir posebnosti malih ulagatelja pri izvršavanju obveznog nakupa u skladu sa stavkom 11.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

Članak 8.

Provedba

1.  
Nadležno tijelo CSD-a koji upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira, relevantno tijelo odgovorno za nadgledanje dotičnog sustava za namiru vrijednosnih papira kao i nadležna tijela za nadzor mjesta trgovanja, investicijskih društava i CCP-ova nadležni su za osiguravanje da institucije koje podliježu njihovu nadzoru primjenjuju članke 6. i 7. te za praćenje izrečenih kazni. Ako je potrebno, dotična nadležna tijela blisko surađuju. Države članice obavješćuju ESMA-u o imenovanim nadležnim tijelima koja su dio nadzorne strukture na nacionalnoj razini.
2.  
Kako bi se osigurala postojana, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa u Uniji u odnosu na članke 6. i 7. ove Uredbe, ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3.  
Kršenje pravila u skladu s ovom glavom neće utjecati na valjanost privatnog ugovora o financijskim instrumentima ili na mogućnost da stranke provode odredbe privatnog ugovora na financijske instrumente.

POGLAVLJE IV.

Internalizirana namira

Članak 9.

Internalizatori namire

1.  
Internalizatori namire na tromjesečnoj osnovi izvješćuju nadležna tijela svojeg mjesta poslovnog nastana o zbirnom volumenu i vrijednosti svih transakcija vrijednosnim papirima koje namiruju izvan sustava za namiru vrijednosnih papira.

Nadležna tijela bez odgađanja prenose ESMA-i informacije primljene u skladu s prvim podstavkom i izvješćuju ESMA-u o svim potencijalnim rizicima koji proizlaze iz takve djelatnosti namire.

2.  
ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda koji dodatno određuju sadržaj takvih izvješća.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.  
ESMA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za utvrđivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za izvješćivanje i prijenos informacija iz stavka 1.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

GLAVA III.

SREDIŠNJI DEPOZITORIJI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

POGLAVLJE I.

Odobrenje i nadzor CSD-ova

Odjeljak 1.

Nadležna tijela odgovorna za odobrenje i nadzor CSD-ova

Članak 10.

Nadležna tijela

Ne dovodeći u pitanje nadgledanje od strane članova ESSB-a iz članka 12. stavka 1., nadležno tijelo matične države članice CSD-a izdaje mu odobrenje za rad i provodi nadzor nad njim.

Članak 11.

Imenovanje nadležnog tijela

1.  
Svaka država članica imenuje nadležno tijelo odgovorno za izvršavanje zadaća u skladu s ovom Uredbom za izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova s poslovnim nastanom na njezinom državnom području te o tome izvješćuje ESMA-u.

Ako država članica imenuje više od jednog nadležnog tijela, ona određuje njihove uloge te određuje jedinstveno tijelo odgovorno za suradnju s ostalim nadležnim tijelima država članica, relevantnim tijelima, ESMA-om i EBA-om ako je to posebno navedeno u ovoj Uredbi.

2.  
ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis nadležnih tijela imenovanih u skladu sa stavkom 1.
3.  
Nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražiteljske ovlasti potrebne za provođenje svojih funkcija.

Članak 12.

Relevantna tijela

1.  

Sljedeća tijela uključena su u izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova ako je to posebno navedeno u ovoj Uredbi:

(a) 

tijelo odgovorno za nadgledanje sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD u državi članici čije se pravo primjenjuje na taj sustav za namiru vrijednosnih papira;

▼M4

(b) 

središnje banke u Uniji koje izdaju najvažnije valute u kojima se namira izvršava ili će se izvršiti;

(c) 

ako je to primjenjivo, središnja banka u Uniji u čijoj se evidenciji izvršava ili će se izvršiti namira gotovinskih plaćanja sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD.

▼B

2.  
ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis relevantnih tijela iz stavka 1.
3.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda pobliže određujući uvjete pod kojima se valute Unije iz stavka 1. točke (b) smatraju najvažnijima te učinkovite praktične mehanizme za savjetovanje s relevantnim tijelima iz točaka (b) i (c) tog stavka.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 13.

Razmjena informacija

1.  
Nadležna tijela, relevantna tijela i ESMA, na zahtjev i bez nepotrebnog odgađanja, međusobno razmjenjuju informacije koje su potrebne za izvršavanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
2.  
Nadležna tijela, relevantna tijela, ESMA i druga tijela ili fizičke i pravne osobe koje primaju povjerljive informacije u izvršavanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom koriste ih isključivo tijekom izvršavanja svojih zadaća.

Članak 14.

Suradnja između nadležnih tijela

1.  
Nadležna tijela, relevantna tijela i ESMA blisko surađuju, uključujući razmjenom svih relevantnih informacija za primjenu ove Uredbe. Takva suradnja uključuje druga javna tijela i ostala tijela, posebno ona koja su uspostavljena ili imenovana u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, ako je prikladno i relevantno.

Kako bi se osigurala dosljedna, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa u Uniji, uključujući suradnju između nadležnih tijela i relevantnih tijela u različitim procjenama potrebnima za primjenu ove Uredbe, ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdati smjernice upućene nadležnim tijelima u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.  
U obavljanju svojih općih zadaća nadležna tijela uzimaju u obzir mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim ostalim dotičnim državama članicama, posebno u izvanrednim situacijama iz članka 15., na temelju informacija koje su dostupne.

Članak 15.

Izvanredne situacije

Ne dovodeći u pitanje postupak obavješćivanja naveden u članku 6. stavku 3. Direktive 98/26/EZ, nadležna tijela i relevantna tijela odmah obavješćuju ESMA-u, Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) i jedno drugo o svim izvanrednim situacijama koje se odnose na CSD, uključujući sve događaje na financijskim tržištima koji bi mogli imati nepovoljan učinak na tržišnu likvidnost, stabilnost valute u kojoj se namira izvršava, integritet monetarne politike ili na stabilnost financijskog sustava u svakoj državi članici u kojoj CSD ili jedan od njegovih sudionika imaju poslovni nastan.

Odjeljak 2.

Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenje za rad CSD-ova

Članak 16.

Odobrenje za rad CSD-a

1.  
Svaka pravna osoba na koju se odnosi definicija CSD-a prije početka obavljanja svoje djelatnosti treba dobiti odobrenje za rad od nadležnog tijela države članice u kojoj ima poslovni nastan.
2.  
Odobrenjem za rad određuju se usluge koje CSD smije pružati, osnovne usluge navedene u odjeljku A Priloga i pomoćne usluge nebankovnog tipa dopuštene na temelju odjeljka B Priloga.
3.  
CSD uvijek mora zadovoljavati uvjete koji su potrebni za odobrenje.
4.  
CSD kao i njegovi neovisni revizori, bez nepotrebnog odgađanja, obavješćuju nadležno tijelo o svakoj bitnoj promjeni koja utječe na usklađenost s uvjetima za odobrenje.

Članak 17.

Postupak izdavanja odobrenja

1.  
CSD - podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za odobrenje svojem nadležnom tijelu.
2.  
Zahtjev za odobrenje popraćen je svim informacijama koje su potrebne kako bi se nadležno tijelo uvjerilo da je u trenutku izdavanja odobrenja za rad CSD – podnositelj zahtjeva uspostavio sve potrebne mehanizme kako bi udovoljio obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad uključuje, između ostalog, program djelovanja u kojemu su uspostavljene vrste predviđenog poslovanja i strukturna organizacija CSD-a.

▼M4

Odstupajući od prvog podstavka, ako CSD podnositelj zahtjeva ne ispunjava sve zahtjeve iz ove Uredbe, ali se može razumno pretpostaviti da će to učiniti kad počne obavljati svoje djelatnosti, nadležno tijelo može izdati odobrenje za rad pod uvjetom da CSD podnositelj zahtjeva ima sve potrebne mehanizme za ispunjavanje zahtjevâ iz ove Uredbe kad počne obavljati svoje djelatnosti.

▼B

3.  
U roku od 30 radnih dana od zaprimanja zahtjeva nadležno tijelo procjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo određuje rok do kojega CSD – podnositelj zahtjeva mora pružiti dodatne informacije. Nadležno tijelo izvješćuje CSD – podnositelja zahtjeva kada se zahtjev bude smatrao potpunim.

▼M4

4.  
Od trenutka kad se zahtjev smatra potpunim nadležno tijelo dostavlja relevantnim tijelima sve informacije uključene u zahtjev te se savjetuje s tim tijelima o svojstvima sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD podnositelj zahtjeva.

Svako relevantno tijelo može nadležnom tijelu izdati obrazloženo mišljenje u područjima svoje nadležnosti u roku od tri mjeseca od kada je relevantno tijelo primilo informacije. Ako relevantno tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog vremenskog okvira, smatra se da je izdalo pozitivno mišljenje.

Ako barem jedno od relevantnih tijela izda negativno obrazloženo mišljenje, a nadležno tijelo ipak namjerava izdati odobrenje za rad, to nadležno tijelo u roku od mjesec dana od primitka negativnog mišljenja dostavlja relevantnim tijelima razloge zbog kojih namjerava izdati odobrenje bez obzira na negativno mišljenje.

Svako relevantno tijelo koje je izdalo negativno mišljenje iz trećeg podstavka može to pitanje uputiti ESMA-i radi pomoći na temelju članka 31. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako se to pitanje ne riješi u roku od mjesec dana od upućivanja ESMA-i, nadležno tijelo koje namjerava izdati odobrenje za rad donosi konačnu odluku i relevantnim tijelima u pisanom obliku dostavlja detaljno objašnjenje svoje odluke.

Ako nadležno tijelo namjerava odbiti izdavanje odobrenja, pitanje se ne upućuje ESMA-i.

U negativnom mišljenju iz trećeg podstavka u pisanom se obliku navode potpuni i detaljni razlozi zbog kojih nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi ili drugi zahtjevi prava Unije.

▼B

5.  
Ako CSD - podnositelj zahtjeva namjerava pružati usluge iz članka 4. stavka 1. točke 2. Direktive 2014/65/EU, uz pružanje pomoćnih usluga nebankarskog tipa koje su izričito navedene u odjeljku B Priloga, nadležno tijelo prenosi tijelu iz članka 67. Direktive 2014/65/EU sve informacije uključene u zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te se savjetuje s tim tijelom o sposobnosti CSD - podnositelja zahtjeva da ispuni zahtjeve Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014.
6.  

Nadležno se tijelo, prije izdavanja odobrenja za rad CSD - podnositelju zahtjeva, savjetuje s nadležnim tijelima druge uključene države članice u sljedećim slučajevima:

(a) 

CSD je poduzeće kći CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici;

(b) 

CSD je poduzeće kći matičnog poduzeća CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici;

(c) 

CSD kontroliraju iste fizičke ili pravne osobe koje kontroliraju različiti CSD koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.

7.  

Savjetovanje iz stavka 6. obuhvaća sljedeće:

(a) 

prikladnost dioničara i osoba iz članka 27. stavka 6. te ugled i iskustvo osoba koje stvarno upravljaju poslovanjem CSD-a iz članka 27. stavaka 1. i 4. kad god su ti dioničari i osobe zajednički za CSD i za CSD koji ima odobrenje za rad u drugoj državu članici;

(b) 

kad god odnosi iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c) između CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državu članici i CSD - podnositelja zahtjeva ne utječu na sposobnost potonjeg da ispuni zahtjeve ove Uredbe.

▼M4

7.a  
Uz savjetovanje s nadležnim tijelima iz stavka 6., nadležno tijelo može se, prije izdavanja odobrenja CSD-u podnositelju zahtjeva, savjetovati s drugim tijelima koja nadziru subjekt koji ima kvalificirani udjel u CSD-u podnositelju zahtjeva u vezi s pitanjima iz stavka 7.

▼B

8.  
U roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva nadležno tijelo pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom obavješćuje CSD - podnositelja zahtjeva je li odobrenje izdano ili odbijeno.

▼M4

8.a  
Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje tijela s kojima se savjetovalo na temelju stavaka od 4. do 7. o rezultatima postupka izdavanja odobrenja za rad, među ostalim i o eventualnim korektivnim mjerama.

▼B

9.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje podataka koje CSD - podnositelj zahtjeva treba dostaviti nadležnom tijelu u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

10.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.

ESMA predaje Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 18.

Učinci odobrenja za rad

1.  
Djelatnosti CSD-a koji ima odobrenje za rad ograničene su na pružanje usluga koje su obuhvaćene njegovim odobrenjem za rad ili priopćenjem u skladu s člankom 19. stavkom 8.
2.  
Sustavima za namiru vrijednosnih papira mogu upravljati isključivo CSD-ovi koji imaju odobrenje za rad uključujući središnje banke koje djeluju kao CSD-ovi.
3.  
CSD koji ima odobrenje za rad može imati udjel samo u pravnoj osobi čije su djelatnosti ograničene na pružanje usluga navedenih u odjeljcima A i B Priloga, osim ako je takvo sudjelovanje odobrilo njegovo nadležno tijelo na temelju činjenice da se time znatno ne povećava profil rizika CSD-a.
4.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir za odobravanje sudjelovanja CSD-ova u pravnim osobama koje ne pružaju usluge navedene u odjeljcima A i B Priloga. Takvi kriteriji mogu uključivati provjeru jesu li usluge koje pruža ta pravna osoba komplementarne uslugama koje pruža CSD te opseg izloženosti CSD-a obvezama koje nastaju takvim sudjelovanjem.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom navedenim u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 19.

Proširenje i izdvajanje djelatnosti i usluga

1.  

CSD koji ima odobrenje za rad podnosi zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu svoje matične države članice ako želi izdvojiti osnovne usluge vanjskoj trećoj strani u skladu s člankom 30. ili proširiti svoje djelatnosti na jedno ili više od sljedećeg:

(a) 

dodatne osnovne usluge navedene u odjeljku A Priloga, a koje nisu obuhvaćene početnim odobrenjem za rad;

(b) 

pomoćne usluge koje su dozvoljene u skladu s njim, no nisu izričito navedene u odjeljku B Priloga, a koje nisu obuhvaćene početnim odobrenjem za rad;

(c) 

upravljanje drugim sustavom za namiru vrijednosnih papira;

(d) 

namiru cijele ili dijela gotovinske strane svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira u evidencijama drugog posrednika za namire;

(e) 

uspostavu interoperabilnih veza, uključujući one s CSD-ovima trećih zemalja.

▼M4

2.  
Pri izdavanju odobrenja za izdvajanje osnovne usluge trećoj strani na temelju stavka 1. ili za proširenje djelatnosti na temelju stavka 1. točaka (a), (c) i (d) primjenjuje se postupak utvrđen u članku 17.

Pri izdavanju odobrenja na temelju stavka 1. točke (b) primjenjuje se postupak utvrđen u članku 17. stavcima 1., 2., 3., 5. i 8.a.

Pri izdavanju odobrenja na temelju stavka 1. točke (e) primjenjuje se postupak utvrđen u članku 17. stavcima 1., 2. i 3.

Nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od podnošenja potpunog zahtjeva obavješćuje CSD-a podnositelja zahtjeva o tome je li odobrenje izdano ili odbijeno.

▼B

3.  
CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji koji namjeravaju uspostaviti interoperabilne veze podnose svojem nadležnom tijelu zahtjev za odobrenje u skladu sa stavkom 1. točkom (e). Ta nadležna tijela međusobno se savjetuju u pogledu odobrenja veze CSD-ova. U slučaju različitih odluka te ako se oba nadležna tijela slože, predmet se može uputiti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4.  
Nadležna tijela iz stavka 3. odbijaju odobriti vezu samo ako bi takva veza CSD-ova ugrozila neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročila sistemski rizik.
5.  
Interoperabilne veze CSD-ova koji izdvajaju neke od svojih usluga koje se odnose na te interoperabilne veze, javnom subjektu u skladu s člankom 30. stavkom 5. i veze CSD-ova koje nisu navedene u stavku 1. točki (e) nisu podložne odobrenju u skladu s tom točkom, već se o njima izvještavaju CSD-ova nadležna i relevantna tijela prije njihove provedbe, dostavom svih relevantnih informacija koje takvim tijelima omogućuju procjenu sukladnosti sa zahtjevima iz članka 48.
6.  
CSD s poslovnim nastanom i s odobrenjem za rad u Uniji može održavati ili uspostaviti vezu s CSD-om treće zemlje u skladu s uvjetima i postupcima iz ovog članka. Ako se uspostavljaju veze s CSD-ovima treće zemlje, informacije koje dostavlja CSD koji zahtijeva uspostavu veze omogućuju nadležnom tijelu da ocijeni ispunjavaju li takve veze zahtjeve iz članka 48. ili zahtjeve koji su istovjetni onima iz članka 48.
7.  
Nadležno tijelo za CSD koji zahtijeva uspostavu veze zahtijeva od tog CSD-a da prekine vezu CSD-ova o kojoj je izviješteno ako takva veza ne ispunjava zahtjeve navedene u članku 48. te bi stoga prijetila neometanom i pravilnom funkcioniranju financijskih tržišta ili uzrokovala sistemski rizik. Ako nadležno tijelo koje od CSD-a zahtijeva da prekine vezu CSD-ova, ono slijedi postupak utvrđen u članku 20. stavcima 2. i 3.
8.  
Dodatne pomoćne usluge koje su izričito navedene u odjeljku B Priloga ne podliježu odobrenju, nego se o njima izvještava nadležno tijelo prije nego što se počnu pružati.

Članak 20.

Oduzimanje odobrenja za rad

1.  

Ne dovodeći u pitanje nijednu korektivnu mjeru ili aktivnost u skladu s glavom V., nadležno tijelo matične države članice oduzima odobrenje za rad u bilo kojoj od sljedećih okolnosti kada CSD:

(a) 

nije iskoristio odobrenje za rad unutar 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili nije pružao usluge ili obavljao ikakvu djelatnost u prethodnih šest mjeseci;

(b) 

dobio je odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima;

(c) 

više ne zadovoljava uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano te nije poduzeo korektivne mjere koje je nadležno tijelo zatražilo unutar zadanog roka;

(d) 

CSD je ozbiljno ili sustavno kršio zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi ili, gdje je to primjenjivo, u Direktivi 2014/65/EU ili Uredbi (EU) br. 600/2014.

2.  
Od trenutka kada sazna za neku od okolnosti navedenih u stavku 1., nadležno tijelo se odmah savjetuje s relevantnim tijelima i, gdje je primjenjivo, s tijelom iz članka 67. Direktive 2014/65/EU o potrebi oduzimanja odobrenja za rad.
3.  
ESMA i bilo koje relevantno tijelo te, gdje je primjenjivo, tijelo iz članka 67. Direktive 2014/65/EU mogu, u bilo koje doba, zahtijevati od nadležnog tijela matične države članice da provjeri zadovoljava li CSD još uvijek uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.
4.  
Nadležno tijelo može ograničiti oduzimanje odobrenja za rad na određenu uslugu, djelatnost ili financijski instrument.

▼M4

5.  
CSD uspostavlja, provodi i održava prikladne postupke kojima se osiguravaju pravodobna i pravilna namira i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz stavka 1. Takvi postupci uključuju prijenos računa za izdavanje ili slične evidencije u kojoj se bilježi izdavanje vrijednosnih papira i evidencije povezane s pružanjem osnovnih usluga iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga.

▼B

Članak 21.

Registar CSD-a

1.  
Odluke koje su donijela nadležna tijela u skladu s člancima 16., 19. i 20. odmah se priopćuju ESMA-i.
2.  
Središnje banke bez nepotrebnog odgađanja izvješćuju ESMA-u o svakom sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravljaju.
3.  
Naziv svakog CSD-a koji djeluje u skladu s ovom Uredbom i kojemu je izdano odobrenje za rad ili priznanje na temelju članka 16., 19. ili 25. unosi se u registar kojim se određuju usluge i, gdje je primjenjivo, kategorije financijskih instrumenta za koje CSD ima odobrenje. Registar uključuje podružnice kojima upravlja CSD u drugim državama članicama, veze CSD-ova i informacije koje se traže u skladu s člankom 31. ako su države članice iskoristile mogućnosti koje su predviđene tim člankom. ESMA objavljuje registar na svojoj internetskoj stranici te ga ažurira.

Odjeljak 3.

Nadzor CSD-ova

Članak 22.

Preispitivanje i ocjena

▼M4

1.  
Nadležno tijelo preispituje aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje provodi CSD, uključujući planove iz članka 22.a, u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom te ocjenjuje rizike kojima je CSD izložen ili bi mogao biti izložen ili koje on stvara za neometano funkcioniranje tržištâ vrijednosnih papira ili za stabilnost financijskih tržišta.

Nadležno tijelo određuje učestalost i podrobnost preispitivanja i ocjene iz prvog podstavka s obzirom na veličinu, sistemski značaj, profil rizika, prirodu, opseg i složenost djelatnosti dotičnog CSD-a.

Preispitivanje i ocjena provode se najmanje svake tri godine.

▼M4 —————

▼B

5.  
Nadležno tijelo podvrgava CSD izravnom nadzoru.

▼M4

6.  
Pri provođenju preispitivanja i ocjene iz stavka 1. nadležno tijelo u ranoj fazi dostavlja potrebne informacije relevantnim tijelima i, ako je primjenjivo, tijelu iz članka 67. Direktive 2014/65/EU te se s njima savjetuje o tome ispunjava li CSD zahtjeve iz ove Uredbe ili druge zahtjeve na temelju prava Unije u pogledu funkcioniranja sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD.

Tijela s kojima je provedeno savjetovanje mogu izdati obrazloženo mišljenje u područjima svoje nadležnosti u roku od tri mjeseca od primitka informacija od nadležnog tijela.

Ako tijelo s kojim je provedeno savjetovanje ne dostavi mišljenje unutar tog roka, smatra se da je izdalo pozitivno mišljenje.

Ako tijelo s kojim je provedeno savjetovanje izda negativno obrazloženo mišljenje, s kojim se nadležno tijelo ne slaže, to nadležno tijelo u roku od mjesec dana od primitka negativnog mišljenja dostavlja tijelu s kojim je provedeno savjetovanje obrazloženje u vezi s negativnim mišljenjem.

Svako tijelo s kojim je provedeno savjetovanje, a koje je izdalo negativno mišljenje, može to pitanje uputiti ESMA-i radi pomoći na temelju članka 31. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako se to pitanje ne riješi u roku od mjesec dana od upućivanja ESMA-i, nadležno tijelo donosi konačnu odluku o preispitivanju i ocjeni te relevantnim tijelima u pisanom obliku dostavlja detaljno objašnjenje svoje odluke.

U negativnim mišljenjima iz četvrtog podstavka u pisanom se obliku navode potpuni i detaljni razlozi zbog kojih nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi ili drugi zahtjevi na temelju prava Unije.

7.  
Nadležno tijelo obavješćuje relevantna tijela, ESMA-u i, ako je primjenjivo, kolegij iz članka 24.a ove Uredbe i tijelo iz članka 67. Direktive 2014/65/EU o rezultatima preispitivanja i ocjene iz stavka 1. ovog članka, među ostalim i o eventualnim korektivnim mjerama ili sankcijama.

▼B

8.  
Prilikom provođenja preispitivanja i ocjene iz stavka 1. nadležna tijela odgovorna za nadzor CSD-ova koji održavaju vrste odnosa navedene članku 17. stavku 6. točkama (a), (b) i (c) međusobno razmjenjuju sve relevantne informacije koje im mogu olakšati zadaće.
9.  
Nadležno tijelo zahtijeva od CSD-a koji ne ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe da u ranoj fazi poduzme potrebne mjere ili radnje za rješavanje situacije.
10.  

ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila:

(a) 

informacije koje CSD treba dostaviti nadležnim tijelima u svrhu preispitivanja i ocjene iz stavka 1.;

▼M4

(b) 

informacije koje nadležno tijelo mora dostaviti u skladu sa stavkom 7.;

▼B

(c) 

informacije koje nadležna tijela iz stavka 8. trebaju međusobno razmjenjivati.

▼M4

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

▼B

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

11.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za pružanje informacija navedenih u prvom podstavku stavka 10.

▼M4

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

▼B

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4

Članak 22.a

Planovi oporavka i uredne likvidacije

1.  
CSD utvrđuje scenarije koji bi mu potencijalno mogli onemogućiti obavljanje njegovih ključnih operacija i pružanje njegovih usluga prema načelu kontinuiteta poslovanja te procjenjuje djelotvornost svih opcija za oporavak ili urednu likvidaciju. U tim se scenarijima u obzir uzimaju različiti neovisni i povezani rizici kojima je CSD izložen. Služeći se tom analizom, CSD priprema i nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće planove za vlastiti oporavak ili urednu likvidaciju.
2.  

U planovima iz stavka 1. uzimaju se u obzir veličina, sistemska važnost, priroda, opseg i složenost djelatnosti dotičnog CSD-a, a sadržavaju barem sljedeće:

(a) 

temeljni sažetak ključnih strategija oporavka ili uredne likvidacije;

(b) 

identifikaciju ključnih operacija i usluga CSD-a;

(c) 

odgovarajuće postupke kojima se osigurava prikupljanje dodatnog kapitala u slučajevima u kojima se temeljni kapital CSD-a približava zahtjevima utvrđenima u članku 47. stavku 1. ili pada ispod tih zahtjeva;

(d) 

odgovarajuće postupke kojima se osiguravaju uredna likvidacija ili restrukturiranje operacija i usluga CSD-a u slučaju da CSD nije u mogućnosti prikupiti novi kapital;

(e) 

odgovarajuće postupke kojima se osiguravaju pravodobna i pravilna namira i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u u slučaju trajne nemogućnosti za CSD da ponovno uspostavi ključne operacije i usluge;

(f) 

opis mjera potrebnih za provedbu ključnih strategija.

3.  
CSD mora imati kapacitet da pravodobno utvrdi i povezanim subjektima pruži informacije potrebne za provedbu planova tijekom scenarija otpornosti na stres.
4.  
Te planove odobrava upravljačko tijelo ili odgovarajući odbor upravljačkog tijela.
5.  
CSD te planove preispituje i ažurira redovito, a najmanje svake dvije godine. Svaki ažurirani plan dostavlja se nadležnom tijelu.
6.  
Ako nadležno tijelo smatra da planovi CSD-a nisu dostatni, ono može zahtijevati od CSD-a da poduzme dodatne mjere ili izradi alternativne mjere.
7.  
Ako se na CSD primjenjuje Direktiva 2014/59/EU i ako je na temelju te direktive sastavljen plan oporavka, CSD taj plan oporavka dostavlja nadležnom tijelu.

Ako se za CSD uspostavi i održava plan sanacije na temelju Direktive 2014/59/EU ili sličan plan na temelju nacionalnog prava u cilju osiguravanja kontinuiteta osnovnih usluga CSD-a, sanacijsko tijelo ili, ako takvo tijelo ne postoji, nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o postojanju takvog plana.

Ako plan oporavka i plan sanacije na temelju Direktive 2014/59/EU ili bilo koji sličan plan na temelju nacionalnog prava sadržavaju sve elemente navedene u stavku 2., CSD nije obvezan pripremiti planove na temelju stavka 1.

▼B

Odjeljak 4.

Pružanje usluga u drugoj državi članici

Članak 23.

Sloboda pružanja usluga u drugoj državi članici

1.  
CSD koji ima odobrenje za rad može pružati usluge iz Priloga na području Unije, uključujući putem uspostave podružnice, pod uvjetom da su te usluge obuhvaćene tim odobrenjem za rad.

▼M4

2.  
CSD koji ima odobrenje za rad ili je podnio zahtjev za odobrenje na temelju članka 17., a koji namjerava pružati osnovne usluge navedene u odjeljku A točkama 1. i 2. Priloga u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih na temelju prava druge države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka točke (a) ili namjerava uspostaviti podružnicu u drugoj državi članici, podliježe postupku navedenom u stavcima od 3. do 9. ovog članka. CSD može pružati takve usluge samo nakon što dobije odobrenje za rad na temelju članka 17. i ne prije datuma koji se primjenjuje u skladu sa stavkom 8. ovog članka.
3.  

Svaki CSD koji namjerava prvi put pružati usluge iz stavka 2. u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih na temelju prava druge države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka točke (a) ili namjerava promijeniti izbor usluga koje pruža, nadležnom tijelu matične države članice priopćuje sljedeće informacije:

(a) 

državu članicu domaćina;

(b) 

program djelovanja u kojem se posebno navode usluge koje CSD namjerava pružati, uključujući vrstu financijskih instrumenata koncipiranih na temelju prava države članice domaćina u pogledu kojih CSD namjerava pružati takve usluge;

(c) 

valutu ili valute koje CSD namjerava obrađivati;

(d) 

procjenu mjera koje CSD namjerava poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađenost s pravom države članice domaćina iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka točke (a) u vezi s dionicama.

4.  

CSD koji namjerava po prvi put uspostaviti podružnicu u drugoj državi članici ili namjerava promijeniti raspon osnovne usluge iz odjeljka A točke 1. Priloga odnosno osnovne usluge iz odjeljka A točke 2. Priloga, koje se pružaju putem podružnice, priopćuje nadležnom tijelu matične države članice sljedeće informacije:

(a) 

informacije iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c);

(b) 

organizacijsku strukturu podružnice i imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom;

(c) 

procjenu mjera koje CSD namjerava poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađenost s pravom države članice domaćina iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka točke (a) u vezi s dionicama.

5.  
Nadležno tijelo matične države članice bez nepotrebne odgode priopćuje procjenu iz stavka 3. točke (d) ili stavka 4. točke (c), ovisno o slučaju, nadležnom tijelu države članice domaćina. Nadležno tijelo države članice domaćina može dostaviti neobvezujuće mišljenje o toj procjeni nadležnom tijelu matične države članice u roku od mjesec dana od primitka te procjene.
6.  
U roku od dva mjeseca od primitka potpunih informacija iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) ili stavka 4. točaka (a) i (b), ovisno o slučaju, nadležno tijelo matične države članice priopćuje te informacije nadležnom tijelu države članice domaćina osim ako, uzimajući u obzir pružanje predviđenih usluga, ima razloga sumnjati u primjerenost administrativne strukture ili financijske situacije CSD-a koji namjerava pružati usluge u državi članici domaćinu ili u primjerenost mjera koje CSD namjerava poduzeti u skladu sa stavkom 3. točkom (d) ili stavkom 4. točkom (c), ovisno o slučaju. Unutar tog razdoblja, ako CSD već pruža usluge drugim državama članicama domaćinima, među ostalim putem podružnice, nadležno tijelo matične države članice izvješćuje i kolegij iz članka 24.a.

Nadležno tijelo države članice domaćina bez odgode obavješćuje relevantna tijela te države članice o svakom priopćenju primljenom na temelju prvog podstavka.

Nadležno tijelo matične države članice odmah obavješćuje CSD o datumu slanja priopćenja iz prvog podstavka.

7.  
Ako nadležno tijelo matične države članice odluči, u skladu sa stavkom 6., da nadležnom tijelu države članice domaćina ne priopći informacije iz stavka 3. ili stavka 4, ovisno o slučaju, pruža razloge za svoje odbijanje dotičnom CSD-u u roku od dva mjeseca nakon što je primilo te informacije te o svojoj odluci obavješćuje nadležno tijelo države članice domaćina i kolegij iz članka 24.a.
8.  
CSD može početi pružati usluge ili uspostaviti podružnicu kako je navedeno u stavku 2. najranije 15 kalendarskih dana nakon datuma na koji nadležno tijelo matične države članice dostavi priopćenje iz stavka 6. prvog podstavka nadležnom tijelu države članice domaćina.
9.  
U slučaju promjene informacija koje su navedene u dokumentima podnesenima u skladu sa stavkom 3. ili stavkom 4., ovisno o slučaju, CSD nadležnom tijelu matične države članice daje pisanu obavijest o toj promjeni najmanje mjesec dana prije provođenja promjene. Nadležno tijelo matične države članice o toj promjeni bez odgode također obavješćuje nadležno tijelo države članice domaćina i kolegij iz članka 24.a.
10.  
ESMA može izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kako bi se utvrdio opseg procjene koju je CSD obvezan pružati na temelju stavka 3. točke (d) i stavka 4. točke (c) ovog članka.

▼B

Članak 24.

Suradnja između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina i stručni pregled

1.  
Ako CSD koji ima odobrenje za rad u jednoj državi članici uspostavi podružnicu u drugoj državi članici, nadležno tijelo matične države članice i nadležno tijelo države članice domaćina blisko surađuju u izvršavanju svojih dužnosti predviđenih u ovoj Uredbi, posebno prilikom provedbe izravnog nadzora u toj podružnici. Nadležno tijelo matične države članice i države članice domaćina može, u izvršavanju svojih obveza, provoditi izravni nadzor u toj podružnici nakon što obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina, odnosno matične države članice.

▼M4

Nadležno tijelo matične države članice može pozvati osoblje nadležnih tijela država članica domaćina i ESMA-e da sudjeluje u izravnom nadzoru.

Nadležno tijelo matične države članice dostavlja ESMA-i i kolegiju iz članka 24.a nalaze izravnog nadzora i informacije o korektivnim mjerama ili sankcijama koje je odlučilo izreći.

▼B

2.  
Nadležna tijela iz matične države članice ili države članice domaćina mogu zahtijevati od CSD-ova koji pružaju usluge u skladu s člankom 23. da ih redovito izvješćuju o svojim aktivnostima u toj državi članici domaćinu, uključujući u svrhu prikupljanja statističkih podataka. Nadležno tijelo države članice domaćina dostavlja, na zahtjev nadležnog tijela matične države članice, ta redovita izvješća nadležnom tijelu matične države članice.

▼M4

3.  
Nadležno tijelo matične države članice CSD-a na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina i bez odgode priopćuje identitet izdavateljâ s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu i sudionika koji drže financijske instrumente koncipirane na temelju prava države članice domaćina u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD koji pruža osnovne usluge iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice domaćina, kao i sve druge relevantne informacije u pogledu djelatnosti CSD-a koji pruža osnovne usluge u državi članici domaćinu putem podružnice.

▼M4 —————

▼M4

5.  
Ako nadležno tijelo države članice domaćina ima jasne i dokazive osnove za pretpostavku da CSD koji pruža usluge na njezinu državnom području u skladu s člankom 23. krši obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, o tim dokazima obavješćuje nadležno tijelo matične države članice, ESMA-u i kolegij iz članka 24.a.

Ako usprkos mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice CSD nastavi kršiti obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, nadležno tijelo države članice domaćina, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzima sve odgovarajuće mjere koje su potrebne kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ove Uredbe na državnom području države članice domaćina. Nadležno tijelo države članice domaćina bez nepotrebne odgode o takvim mjerama obavješćuje ESMA-u i kolegij iz članka 24.a.

Nadležno tijelo države članice domaćina ili nadležno tijelo matične države članice mogu to pitanje uputiti ESMA-i, koja može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

6.  
Ne dovodeći u pitanje članak 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESMA, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a, organizira i provodi barem svake tri godine stručni pregled nadzora CSD-ova koji koriste slobodu pružanja usluga u drugoj državi članici, u skladu s člankom 23., ili sudjeluju u interoperabilnoj vezi.

U kontekstu stručnog pregleda iz prvog podstavka ESMA, ako je to primjereno, također traži mišljenje ili savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4 —————

▼B

8.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi uvela standardne obrasce, predloške i postupke za suradnju navedene u stavcima 1., 3. i 5.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4

Članak 24.a

Kolegij supervizora

1.  
Nadležno tijelo matične države članice osniva kolegij supervizora za obavljanje zadaća iz stavka 8. u vezi s CSD-om za čije se djelatnosti smatra da su od znatne važnosti za funkcioniranje tržištâ vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u najmanje dvjema državama članicama domaćinima.
2.  

Kolegij se osniva u roku od mjesec dana od datuma na koji je:

(a) 

nadležno tijelo matične države članice odredilo da su djelatnosti koje CSD provodi u najmanje dvjema državama članicama domaćinima od znatne važnosti; ili

(b) 

jedan od subjekata navedenih u stavku 4. obavijestio nadležno tijelo matične države članice da su djelatnosti koje CSD provodi u najmanje dvjema državama članicama domaćinima od znatne važnosti.

3.  
Nadležno tijelo matične države članice upravlja kolegijem i predsjeda njime.
4.  

Kolegij se sastoji od:

(a) 

ESMA-e;

(b) 

nadležnog tijela matične države članice;

(c) 

relevantnih tijela iz članka 12.;

(d) 

nadležnih tijela država članica domaćina u kojima su djelatnosti CSD-a od znatne važnosti;

(e) 

EBA-e, ako je CSD dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 54. stavkom 3.

5.  
Ako djelatnosti CSD-a za koje je kolegij osnovan nisu od znatne važnosti u državi članici u kojoj poduzeće kći koje pripada istoj grupi društava kao CSD, ili njegovo matično poduzeće, ima poslovni nastan odnosno ako CSD za koji je osnovan kolegij ima pravo pružati usluge u drugoj državi članici u skladu s člankom 23. stavkom 2., nadležno tijelo i relevantna tijela te države članice na njihov zahtjev mogu sudjelovati u kolegiju.
6.  
Predsjedavajući obavješćuje ESMA-u o sastavu kolegija u roku od mjesec dana od osnivanja kolegija, a o svakoj promjeni sastava kolegija u roku od mjesec dana od te promjene. ESMA i nadležno tijelo matične države članice na svojim internetskim stranicama bez nepotrebne odgode objavljuju popis članova tog kolegija i ažuriraju taj popis.
7.  
Nadležno tijelo koje nije član kolegija može od kolegija zatražiti sve informacije koje su relevantne za obavljanje vlastitih nadzornih zadaća.
8.  

Ne dovodeći u pitanje odgovornosti nadležnih tijela na temelju ove Uredbe, kolegij osigurava:

(a) 

razmjenu informacija, uključujući zahtjeve za pružanje informacija na temelju članaka 13., 14. i 15. te informacije o postupku preispitivanja i ocjene na temelju članka 22.;

(b) 

učinkovit nadzor izbjegavanjem nepotrebnih dvostrukih nadzornih mjera, kao što su zahtjevi za informacijama;

(c) 

dogovor o povjeravanju zadaća među svojim članovima na dobrovoljnoj osnovi;

(d) 

razmjenu informacija o izdvajanju ili proširenju djelatnosti i usluga koje je odobreno na temelju članka 19.;

(e) 

suradnju između tijelâ matične države članice i tijelâ države članice domaćina na temelju članka 24. u pogledu mjera iz članka 23. stavka 3. točke (d) i svih pitanja s kojima se susreo u vezi s pružanjem usluga u drugim državama članicama;

(f) 

razmjenu informacija o strukturi grupe, višem rukovodstvu, upravljačkom tijelu i dioničarima u skladu s člankom 27.;

(g) 

razmjenu informacija o procesima ili aranžmanima koji imaju znatan utjecaj na upravljanje ili upravljanje rizikom za CSD-ove koji pripadaju grupi.

9.  
Predsjedavajući saziva sastanak kolegija najmanje jedanput godišnje ili na zahtjev člana kolegija.

Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegiju na temelju stavka 8., članovi kolegija mogu dodati točke dnevnom redu sastanka.

Predsjedavajući na rasprave kolegija o određenim temama može na ad hoc osnovi pozvati dodatne sudionike.

Članovi kolegija koji nisu predsjedavajući mogu odlučiti da neće sudjelovati na sastanku kolegija.

10.  

Kolegij na zahtjev bilo kojeg od svojih članova donosi, u skladu sa stavkom 11., neobvezujuća mišljenja u pogledu:

(a) 

pitanja utvrđenih tijekom postupaka preispitivanja i ocjene na temelju članka 22. ili članka 60.;

(b) 

pitanja koja se odnose na svako izdvajanje ili proširenje djelatnosti i usluga na temelju članka 19.; ili

(c) 

pitanja koja se odnose na svako potencijalno kršenje ove Uredbe koje proizlazi iz pružanja usluga u državi članici domaćinu kako je navedeno u članku 24. stavku 5.

11.  
Kolegij svoja neobvezujuća mišljenja donosi na temelju obične većine glasova. Članovi iz stavka 4. točaka (b), (c) i (d) imaju pravo glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Članovi s pravom glasa koji djeluju u više svojstava, među ostalim kao nadležno tijelo i kao relevantno tijelo, imaju jedan glas za svako svojstvo u kojem djeluju. EBA i ESMA nemaju pravo glasa.
12.  
Funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.

Tim sporazumom utvrđuju se praktični aranžmani za funkcioniranje kolegija, što uključuje modalitete komunikacije među članovima kolegija, a njime se mogu utvrditi zadaće koje se povjeravaju članovima kolegija.

13.  
ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju kriteriji na temelju kojih se može smatrati da su djelatnosti CSD-a u državi članici domaćinu od znatne važnosti za funkcioniranje tržištâ vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

Odjeljak 5.

Odnosi s trećim zemljama

Članak 25.

Treće zemlje

1.  
CSD-ovi trećih zemalja mogu pružati usluge iz Priloga na području Unije uključujući putem uspostave podružnice.
2.  
Neovisno o stavku 1., CSD treće zemlje koji namjerava pružati osnovne usluge iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga u vezi s financijskim instrumentima uspostavljenima na temelju prava države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka ili uspostaviti podružnicu u državi članici podliježe postupku navedenom u stavcima od 4. do 11. ovog članka.
3.  
CSD s poslovnim nastanom i s odobrenjem za rad u Uniji može zadržati ili uspostaviti vezu s CSD-om treće zemlje u skladu s člankom 48.
4.  

Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima iz stavka 5. ESMA može priznati CSD treće zemlje koji je zatražio priznavanje pružanja usluga iz stavka 2., kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a) 

Komisija je donijela odluku u skladu sa stavkom 9.;

(b) 

CSD treće zemlje podliježe stvarnom odobrenju, nadzoru i nadgledanju ili, ako sustavom za namiru vrijednosnih papira upravlja središnja banka, nadgledanju, osiguravajući potpunu usklađenost s bonitetnim zahtjevima primjenjivima u toj trećoj zemlji;

(c) 

dogovori o suradnji između ESMA-e i odgovornih tijela u toj trećoj zemlji („odgovorna tijela treće zemlje”), uspostavljeni su u skladu sa stavkom 10.;

(d) 

ako je primjereno, CSD treće zemlje poduzima potrebne mjere kako bi omogućio svojim korisnicima usklađenost s relevantnim nacionalnim pravom države članice u kojoj CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a, uključujući i pravo navedeno u članku 49. stavku 1. drugom podstavku, a primjerenost tih mjera potvrdila su nadležna tijela države članice u kojoj CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a;

▼M4

(e) 

CSD treće zemlje ima poslovni nastan ili odobrenje za rad u trećoj zemlji koja nije utvrđena kao visokorizična treća zemlja u delegiranim aktima donesenima na temelju članka 9. stavka 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ).

▼B

5.  

Prilikom procjene jesu li zadovoljeni uvjeti iz stavka 4., ESMA se savjetuje s:

(a) 

nadležnim tijelima država članica u kojima CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a, posebice o tome kako se CSD treće zemlje namjerava uskladiti sa zahtjevima navedenima u stavku 4. točki (d);

(b) 

relevantnim tijelima;

(c) 

odgovornim tijelima treće zemlje kojima su povjereni izdavanje odobrenja za rad, nadzor i nadgledanje CSD-ova.

6.  
CSD treće zemlje iz stavka 2. ESMA-i podnosi svoj zahtjev za priznavanje.

CSD - podnositelj zahtjeva pruža ESMA-i sve informacije koje se smatraju potrebnima za njegovo priznavanje. U roku od 30 radnih dana od zaprimanja zahtjeva ESMA procjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojega CSD - podnositelj zahtjeva mora pružiti dodatne informacije.

U roku od tri mjeseca od primitka svih potrebnih informacija od ESMA-e nadležna tijela država članica u kojima CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a procjenjuju usklađenost CSD-a treće zemlje sa zakonima navedenima u stavku 4. točki (d) te potpuno obrazloženom odlukom obavješćuju ESMA-u je li usklađenost postignuta ili nije.

Odluka o priznavanju temelji se na kriterijima utvrđenima u stavku 4.

▼M4

U roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva ili od trenutka kada Komisija donese odluku o jednakovrijednosti u skladu sa stavkom 9., ovisno o tome što nastupi kasnije, ESMA pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom obavješćuje CSD podnositelja zahtjeva o tome je li priznanje izdano ili odbijeno.

▼B

7.  

Nadležna tijela država članica u kojima CSD treće zemlje, propisno priznat u skladu sa stavkom 4., pruža usluge CSD-a, u bliskoj suradnji s ESMA-om, mogu zahtijevati od odgovornih tijela treće zemlje da:

(a) 

povremeno izvješćuju o aktivnostima CSD-a treće zemlje u tim državama članicama domaćinima, uključujući u svrhu prikupljanja statističkih podataka;

(b) 

priopćuju, u primjerenom roku, identitet izdavatelja i sudionika u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD treće zemlje koji pruža usluge u toj državi članici domaćinu te druge relevantne informacije povezane s aktivnostima tog CSD-a treće zemlje u državi članici domaćinu.

8.  
ESMA pregledava, nakon savjetovanja s tijelima iz stavka 5., priznavanje CSD-a treće zemlje u slučaju produljenja pružanja usluga toga CSD-a u Uniji prema postupku utvrđenom u stavcima od 4., 5. i 6.

ESMA oduzima priznavanje toga CSD-a ako više nisu zadovoljeni uvjeti utvrđeni u stavku 4. ili u okolnostima navedenima u članku 20.

9.  
Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje da pravni i nadzorni aranžmani treće zemlje osiguravaju da su CSD-ovi koji imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji usklađeni sa zakonski obvezujućim zahtjevima, koji su zapravo jednakovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, da ti CSD-ovi podliježu stvarnom nadzoru, nadgledanju i provedbi u toj trećoj zemlji na redovitoj osnovi te da zakonski okvir te treće zemlje pruža učinkovit jednakovrijedan sustav za priznavanje CSD-ova kojima je izdano odobrenje za rad prema pravnom sustavu treće zemlje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2.

Prilikom utvrđivanja iz prvog podstavka, Komisija također može razmotriti odražavaju li pravni i nadzorni aranžmani treće zemlje međunarodno dogovorene standarde CPSS - IOSCO, ako oni nisu u suprotnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

10.  

U skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ESMA uspostavlja dogovore o suradnji s odgovornim tijelima treće zemlje čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao jednakovrijedni ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 9. Takvi dogovori određuju najmanje:

(a) 

mehanizam razmjene informacija između ESMA-e, nadležnih tijela države članice domaćina i odgovornih tijela treće zemlje, uključujući pristup svim informacijama u vezi s CSD-ovima koji imaju odobrenje za rad u trećim zemljama koje zahtijeva ESMA te posebice pristup informacijama u slučajevima navedenima u stavku 7.;

(b) 

mehanizam za hitno obavješćivanje ESMA-e kada odgovorno tijelo treće zemlje smatra da CSD koji ono nadzire krši uvjete svojeg odobrenja za rad ili drugog primjenjivog prava;

(c) 

postupke povezane s koordinacijom nadzornih aktivnosti uključujući, prema potrebi, inspekcije na licu mjesta.

Kada se sporazumom o suradnji predviđa da država članica prenosi osobne podatke, takvi prijenosi usklađeni su s odredbama Direktive 95/46/EZ, a kada se sporazumom o suradnji predviđa da ESMA prenosi osobne podatke, takvi prijenosi usklađeni su s odredbama Uredbe (EZ) br. 45/2001.

11.  
Ako je CSD treće zemlje priznat, u skladu sa stavcima od 4. do 8. on može pružati usluge iz Priloga na području Unije uključujući putem uspostave podružnice.
12.  
ESMA izrađuje, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila podatke koje CSD - podnositelj zahtjeva treba pružiti ESMA-i u svojem zahtjevu za priznavanje prema stavku 6.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4

13.  

ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja informacija koje CSD treće zemlje mora dostaviti ESMA-i u obavijesti iz stavka 2.a. Takve su informacije ograničene na ono što je apsolutno nužno, što, ako je primjenjivo i dostupno, uključuje sljedeće:

(a) 

broj sudionika koji se nalaze u Uniji kojima CSD treće zemlje pruža ili namjerava pružati usluge iz stavka 2.a;

(b) 

broj i volumen transakcija u financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice koje su namirene tijekom prethodne godine;

(c) 

broj i volumen transakcija koje su sudionici iz Unije namirili tijekom prethodne godine.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

POGLAVLJE II.

Uvjeti za CSD-ove

Odjeljak 1.

Organizacijski zahtjevi

Članak 26.

Opće odredbe

1.  
CSD posjeduje pouzdane mehanizme upravljanja koji uključuju jasnu organizacijsku strukturu s dobro definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke identifikacije, upravljanja, praćenja i izvješćivanja o rizicima kojima jest ili bi mogao biti izložen te prikladne politike naknada i mehanizme unutarnje kontrole, uključujući dobre administrativne i računovodstvene postupke.
2.  
CSD usvaja politike i postupke koji su dovoljno djelotvorni za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom, uključujući i usklađenost njegovih rukovoditelja i zaposlenika sa svim odredbama ove Uredbe.

▼M4

Ako CSD namjerava pružati pomoćne usluge bankovnog tipa drugim CSD-ovima na temelju članka 54. stavka 2.a prvog podstavka točke (b), taj CSD mora imati jasna pravila i postupke za uklanjanje mogućih sukoba interesa i smanjenje rizika od diskriminirajućeg postupanja prema tim drugim CSD-ovim i njihovim sudionicima.

▼M4

3.  

CSD održava i provodi djelotvorne pisane organizacijske i administrativne aranžmane za utvrđivanje svakog potencijalnog sukoba interesa između svojih sudionika ili njihovih klijenata i samog CSD-a te upravljanje njime, što obuhvaća:

(a) 

rukovoditelje u CSD-u;

(b) 

zaposlenike CSD-a;

(c) 

članove upravljačkog tijela CSD-a;

(d) 

svaku osobu s izravnom ili neizravnom kontrolom nad CSD-om;

(e) 

svaku osobu koja je usko povezana s bilo kojom od osoba navedenih u točkama (a), (b) i (c); i

(f) 

svaku osobu koja je usko povezana sa samim CSD-om.

Ako dođe do mogućih sukoba interesa, CSD održava i primjenjuje prikladne postupke za njihovo rješavanje.

▼B

4.  
CSD svoj mehanizam upravljanja i pravila koja reguliraju njegovu djelatnost stavlja na raspolaganje javnosti.
5.  
CSD ima prikladne postupke kako bi njegovi zaposlenici mogli interno putem posebnog kanala izvještavati o kršenjima ove Uredbe.
6.  
CSD podliježe redovitim i neovisnim revizijama. Rezultati tih revizija priopćuju se upravljačkom tijelu i stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu te, ako je to potrebno uzimajući u obzir moguće sukobe interesa između članova odbora korisnika i CSD-a, odboru korisnika.
7.  
Ako je CSD dio skupine poduzeća, uključujući druge CSD-ove ili kreditne institucije iz glave IV., on donosi detaljne politike i postupke kojima se specificira način na koji se zahtjevi utvrđeni u ovom članku primjenjuju na skupinu i na različite subjekte iz skupine.
8.  

ESMA, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda koji određuje na razini CSD-a i na razini skupine iz stavka 7.:

(a) 

alate za praćenje rizika CSD-ova iz stavka 1.;

(b) 

odgovornosti ključnog osoblja u pogledu rizika CSD-ova iz stavka 1.;

(c) 

potencijalne sukobe interesa iz stavka 3.;

(d) 

revizijske metode iz stavka 6.; i

(e) 

okolnosti u kojima bi bilo primjereno, uzimajući u obzir potencijalne sukobe interesa između članova odbora korisnika i CSD-a, podijeliti nalaze revizije s odborom korisnika u sladu sa stavkom 6.

ESMA podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼M4

9.  
EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi podrobnijeg utvrđivanja pravila i postupaka iz stavka 2. drugog podstavka.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

▼B

Članak 27.

Više rukovodstvo, upravljačko tijelo i dioničari

1.  
Više rukovodstvo CSD-a posjeduje dovoljno dobru reputaciju i iskustvo za osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja CSD-om.
2.  
CSD ima upravljačko tijelo u kojem je nezavisna najmanje jedna trećina članova, no ne manje od dva njegova člana.

▼M4

Za potrebe ovog članka neovisan član upravljačkog tijela znači član upravljačkog tijela koji nije u poslovnom, obiteljskom ili drugom odnosu koji dovodi do sukoba interesa s obzirom na dotični CSD ili vlasnike njegovih kontrolnih udjela, njegovu upravu ili njegove sudionike i koji nije bio u takvom odnosu tijekom pet godina koje su prethodile njegovu članstvu u upravljačkom tijelu.

▼B

3.  
Primici od rada neovisnih i drugih neizvršnih članova upravljačkog tijela nisu povezani s poslovnim rezultatima CSD-a.
4.  
Upravljačko tijelo sastoji se od prikladnih članova dovoljno dobre reputacije s odgovarajućom kombinacijom vještina, iskustva i znanja o subjektu i tržištu. Neizvršni članovi upravljačkog tijela odlučuju o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu te pripremaju politiku o načinu povećanja broja predstavnika nedovoljno zastupljenog spola kako bi se ispunio taj cilj. Cilj, politika i njezina provedba javno se objavljuju.
5.  
CSD jasno određuje ulogu i odgovornosti upravljačkog tijela u skladu s relevantnim nacionalnim pravom. CSD stavlja na raspolaganje zapisnike sa sastanaka upravljačkog tijela nadležnom tijelu i revizoru na njihov zahtjev.

▼M4

6.  
Nadležno tijelo izdaje odobrenje za rad CSD-u samo ako je bilo obaviješteno o identitetu dioničara ili članova, bilo izravnih ili neizravnih, te fizičkih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima u CSD-u i o iznosima tih udjela.
7.  
Nadležno tijelo odbija izdati odobrenje za rad CSD-u ako se ne uvjeri u prikladnost dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u CSD-u, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja dobrog i razboritog upravljanja CSD-om.
8.  
Ako postoji uska povezanost između CSD-a i drugih fizičkih ili pravnih osoba, nadležno tijelo izdaje odobrenje za rad samo ako ta povezanost ne sprečava učinkovito obavljanje nadzornih funkcija nadležnog tijela.
9.  
Ako osobe iz stavka 6. imaju utjecaj koji vjerojatno može dovesti u pitanje dobro i razborito upravljanje CSD-om, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ta situacija okončala, što može uključivati oduzimanje odobrenja za rad CSD-u.
10.  
Nadležno tijelo odbija izdati odobrenje za rad ako zakoni ili drugi propisi treće zemlje koji vrijede za jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je CSD usko povezan, odnosno poteškoće u izvršavanju tih zakona ili drugih propisa, sprečavaju nadležno tijelo u učinkovitom obavljanju nadzornih funkcija.
11.  

CSD bez odgode:

(a) 

dostavlja nadležnom tijelu informacije o vlasništvu CSD-a, a osobito o identitetu i opsegu interesa svake osobe s kvalificiranim udjelom u CSD-u;

(b) 

objavljuje:

i. 

informacije dostavljene nadležnom tijelu u skladu s točkom (a); i

ii. 

prijenos vlasničkih prava koji dovodi do promjene kontrole nad CSD-om.

▼M4

Članak 27.a

Obavješćivanje nadležnih tijela

1.  
CSD obavješćuje svoje nadležno tijelo o svim promjenama u svojoj upravi i dostavlja nadležnom tijelu sve informacije potrebne za procjenu njegove usklađenosti s člankom 27. stavcima od 1. do 5.

Kada postoji vjerojatnost da će ponašanje člana upravljačkog tijela dovesti u pitanje dobro i razborito upravljanje CSD-om, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere, koje mogu uključivati uklanjanje tog člana iz upravljačkog tijela.

2.  
Svaka fizička ili pravna osoba ili te osobe kada djeluju zajednički (‚predloženi stjecatelj’) koje su donijele odluku o stjecanju, izravnom ili neizravnom, kvalificiranog udjela u CSD-u ili o daljnjem povećanju, izravnom ili neizravnom, takvog kvalificiranog udjela u CSD-u slijedom kojega bi udio pravâ glasa ili kapitala koji imaju dosegao ili premašio 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % odnosno koje bi dovelo do toga da CSD postane njihovo poduzeće kći (‚predloženo stjecanje’), o tome prvo obavješćuju nadležno tijelo tog CSD-a pisanim putem, pri čemu navode veličinu planiranog udjela i relevantne informacije, kako je navedeno u članku 27.b stavku 4.

Svaka fizička ili pravna osoba koja je donijela odluku o prodaji, izravnoj ili neizravnoj, kvalificiranog udjela u CSD-u (‚predloženi prodavatelj’) o tome prvo pisanim putem obavješćuje nadležno tijelo, pri čemu navodi veličinu tog udjela. Ta osoba također obavješćuje nadležno tijelo ako je odlučila smanjiti kvalificirani udjel slijedom čega bi udio pravâ glasa ili kapitala kojim raspolaže pao ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili slijedom čega bi CSD prestao biti poduzeće kći te osobe.

3.  
Nadležno tijelo odmah, a u svakom slučaju u roku od dva radna dana od primitka obavijesti iz stavka 2. i informacija iz stavka 4., pisanim putem potvrđuje njihov primitak predloženom stjecatelju ili predloženom prodavatelju.

Nadležno tijelo ima najviše 60 radnih dana nakon datuma pisane potvrde primitka obavijesti i svih dokumenata koje treba priložiti obavijesti na temelju popisa iz članka 27.b stavka 4. (‚razdoblje procjene’) za provedbu procjene predviđene u članku 27.b stavku 1. (‚procjena’).

Nadležno tijelo u trenutku potvrde primitka obavješćuje predloženog stjecatelja ili predloženog prodavatelja o datumu isteka razdoblja procjene.

4.  
Nadležno tijelo može tijekom razdoblja procjene, ali najkasnije 50. radnog dana tijekom razdoblja procjene, zahtijevati sve daljnje informacije koje su potrebne za dovršetak procjene. Taj se zahtjev podnosi pisanim putem, uz navođenje potrebnih dodatnih informacija.

Razdoblje procjene suspendira se tijekom razdoblja koje teče od datuma kada je nadležno tijelo uputilo zahtjev za pružanje informacija do datuma na koji je primljen odgovor predloženog stjecatelja na taj zahtjev. Ta suspenzija ne smije biti dulja od 20 radnih dana. Nadležno tijelo može u skladu sa svojim diskrecijskim pravom dodatno zatražiti dopunu ili pojašnjenje informacija, ali to ne dovodi do suspenzije razdoblja procjene.

5.  
Nadležno tijelo može produljiti suspenziju iz stavka 4. drugog podstavka do 30 radnih dana ako predloženi stjecatelj ima sjedište ili je uređen izvan Unije odnosno fizička je ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru na temelju ove Uredbe ili na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 ili na temelju direktiva 2009/65/EZ ( 6 ), 2009/138/EZ ( 7 ) ili 2011/61/EU ( 8 ) Europskog parlamenta i Vijeća odnosno direktiva 2013/36/EU ili 2014/65/EU.
6.  
Ako se nadležno tijelo, nakon dovršetka procjene, odluči usprotiviti predloženom stjecanju, ono u roku od dva radna dana, i to bez prekoračivanja razdoblja procjene, o tome pisanim putem obavješćuje predloženog stjecatelja i navodi razloge za tu odluku. Podložno nacionalnom pravu, odgovarajuće obrazloženje te odluke može se staviti na raspolaganje javnosti na zahtjev predloženog stjecatelja. Međutim, nadležno tijelo može objaviti takvo obrazloženje i bez zahtjeva predloženog stjecatelja ako je to predviđeno nacionalnim pravom.
7.  
Ako mu se nadležno tijelo ne usprotivi tijekom razdoblja procjene, predloženo stjecanje smatra se odobrenim.
8.  
Nadležno tijelo može odrediti maksimalan rok za zaključenje predloženog stjecanja i prema potrebi ga može produljiti.
9.  
Države članice ne smiju uvesti zahtjeve za obavješćivanje nadležnog tijela o izravnim ili neizravnim stjecanjima pravâ glasa ili kapitala kao ni zahtjeve za odobravanje tih stjecanja od strane nadležnog tijela koji su stroži od onih utvrđenih u ovoj Uredbi.

Članak 27.b

Procjena

1.  

Prilikom procjenjivanja obavijesti iz članka 27.a stavka 2. i informacija iz članka 27.a stavka 4., a kako bi osiguralo dobro i razborito upravljanje CSD-om u kojem se predlaže stjecanje te uzimajući u obzir vjerojatni utjecaj predloženog stjecatelja na CSD, nadležno tijelo procjenjuje prikladnost predloženog stjecatelja i financijsku stabilnost predloženog stjecatelja s obzirom na sve sljedeće elemente:

(a) 

reputaciju i financijsku stabilnost predloženog stjecatelja;

(b) 

reputaciju, znanje, vještine i iskustvo svake osobe koja će usmjeravati poslovanje CSD-a slijedom predloženog stjecanja;

(c) 

hoće li se CSD moći uskladiti s ovom Uredbom i održavati tu usklađenost;

(d) 

postoje li u vezi s predloženim stjecanjem opravdani razlozi za sumnju da se obavlja ili se pokušava obaviti, ili da je obavljeno ili se pokušalo obaviti, pranje novca ili financiranje terorizma u smislu članka 1. Direktive (EU) 2015/849 odnosno sumnju da bi predloženo stjecanje moglo povećati rizik da do toga dođe.

Prilikom procjenjivanja financijske stabilnosti predloženog stjecatelja, nadležno tijelo posvećuje posebnu pozornost vrsti poslovanja koja se obavlja i koja se namjerava obavljati u CSD-u u kojem se predlaže stjecanje.

Prilikom procjenjivanja sposobnosti CSD-a za usklađivanje s ovom Uredbom, nadležno tijelo posvećuje posebnu pozornost pitanju ima li grupa čiji će dio on postati strukturu koja omogućava učinkovit nadzor, učinkovitu razmjenu informacija između nadležnih tijela i određivanje raspodjele odgovornosti između nadležnih tijela.

2.  
Nadležna tijela mogu se usprotiviti predloženom stjecanju samo ako postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija iz stavka 1. ili ako informacije koje je pružio predloženi stjecatelj nisu potpune.
3.  
Države članice ne smiju uvesti nikakve prethodne uvjete u odnosu na razinu udjela koji se treba steći niti smiju dopustiti svojim nadležnim tijelima da analiziraju predloženo stjecanje u smislu gospodarskih potreba tržišta.
4.  
Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti popis na kojem se utvrđuju informacije koje su potrebne za provedbu procjene i koje se dostavljaju nadležnim tijelima prilikom dostave obavijesti iz članka 27.a stavka 2. Zatražene informacije moraju biti proporcionalne i prilagođene prirodi predloženog stjecatelja i predloženog stjecanja. Države članice ne zahtijevaju informacije koje nisu relevantne za bonitetnu procjenu.
5.  
Neovisno o članku 27.a stavcima od 2. do 5., ako je nadležno tijelo obaviješteno o dva ili više prijedloga za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom CSD-u, ono prema predloženim stjecateljima mora postupati na nediskriminirajući način.
6.  
Nadležna tijela, bez nepotrebne odgode, jedna drugima pružaju sve informacije koje su ključne ili relevantne za procjenu. Nadležna tijela, na zahtjev, jedna drugima priopćuju sve relevantne informacije, a na vlastitu inicijativu jedna drugima priopćuju sve ključne informacije. U odluci nadležnog tijela koje je CSD-u u kojem se predlaže stjecanje izdalo odobrenje za rad navode se sva stajališta ili zadrške koje je izrazilo nadležno tijelo odgovorno za predloženog stjecatelja.
7.  
ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om, izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 o procjeni prikladnosti svake osobe koja će usmjeravati poslovanje CSD-a, kao i o postupovnim pravilima i kriterijima ocjenjivanja za bonitetnu procjenu izravnih ili neizravnih stjecanja i povećanja udjela u CSD-ovima.

Članak 27.c

Odstupanje za CSD-ove koji pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa

Članci 27.a i 27.b ne primjenjuju se na CSD koji je dobio odobrenje za rad na temelju članka 54. stavka 3. i koji podliježe Direktivi 2013/36/EU.

▼B

Članak 28.

Odbor korisnika

1.  
CSD uspostavlja odbore korisnika za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, a koji se sastoje od predstavnika izdavatelja i sudionika tih sustava za namiru vrijednosnih papira. Savjeti odbora korisnika neovisni su od bilo kakvog izravnog utjecaja rukovodstva CSD-a.
2.  
CSD na nediskriminacijski način definira mandat svakog uspostavljenog odbora korisnika, mehanizme upravljanja potrebne za osiguravanje njihove neovisnosti te njihove operativne postupke, kao i kriterije pristupanja i mehanizme odabira članova odbora korisnika. Mehanizmi upravljanja javno su dostupni i osiguravaju da odbor korisnika izravno odgovara upravljačkom tijelu te da održava redovite sastanke.

▼M4

3.  
Odbori korisnika savjetuju upravljačko tijelo o ključnim aranžmanima koji utječu na njihove članove, uključujući kriterije za prihvaćanje izdavatelja ili sudionika u njihove sustave za namiru vrijednosnih papira te o razini usluge. Razina usluge uključuje izbor mehanizma poravnanja i namire, operativne strukture CSD-a, opsega proizvoda koji se namiruju ili evidentiraju te primjene tehnologije za poslovanje CSD-a i relevantnih postupaka.

▼B

4.  
Odbori korisnika mogu dostaviti neobvezujuće mišljenje upravljačkom tijelu, u kojem su sadržana detaljna obrazloženja u pogledu cjenovnih struktura CSD-a.
5.  
Ne dovodeći u pitanje pravo nadležnih tijela da budu odgovarajuće informirana, članovi odbora korisnika obvezuju se na povjerljivost. Kada predsjedavajući odbora korisnika ustanovi da član ima stvarni ili potencijalni sukob interesa u vezi s određenim pitanjem, dotičnom članu nije dozvoljeno glasovanje o tom pitanju.
6.  
CSD žurno obavještava nadležno tijelo i odbor korisnika o svakoj odluci kojom upravljačko tijelo odluči da neće slijediti savjet odbora korisnika. Odbor korisnika može izvijestiti nadležno tijelo o svakom području za koje smatra da se u njemu ne slijedi savjet odbora korisnika.

Članak 29.

Vođenje evidencije

1.  
CSD čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, svu svoju dokumentaciju o uslugama i aktivnostima, kao i o pomoćnim uslugama iz odjeljaka B i C iz Priloga, kako bi nadležnom tijelu omogućio praćenje usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe.

▼M4

1.a  
CSD zahtijeva od izdavatelja da pribave valjanu identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI) i dostave je CSD-u.

▼B

2.  
CSD stavlja na raspolaganje dokumentaciju iz stavka 1. na zahtjev nadležnog tijela i relevantnih tijela te bilo kojeg drugog javnog tijela koje ima, prema pravu Unije ili nacionalnom pravu njegove matične države članice, ovlast zahtijevati pristup takvoj dokumentaciji u svrhu ispunjavanja svojeg mandata.
3.  
ESMA, blisko surađujući s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda koji određuje pojedinosti o dokumentaciji iz stavka 1., koju treba voditi u svrhu praćenja usklađenosti CSD-ova s odredbama ove Uredbe.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  
ESMA, blisko surađujući s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojim se utvrđuje oblik dokumentacije iz stavka 1., koju treba voditi u svrhu praćenja usklađenosti CSD-a s odredbama ove Uredbe.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 30.

Izdvajanje usluga ili djelatnosti

1.  

U slučaju kada CSD izdvaja usluge ili djelatnosti trećoj strani, on ostaje u potpunosti odgovoran za izvršavanje svih svojih obveza prema ovoj Uredbi i u svakom trenutku mora biti usklađen sa sljedećim uvjetima:

(a) 

izdvajanje ne dovodi do delegiranja odgovornosti;

(b) 

ne mijenjaju se odnosi i obveze CSD-a prema svojim sudionicima ili izdavateljima;

(c) 

uvjeti za dobivanje odobrenja za rad CSD-a efektivno se ne mijenjaju;

(d) 

izdvajanje ne sprečava provođenje nadzornih funkcija i funkcija nadgledanja, uključujući izravan pristup kako bi se dobile sve relevantne informacije potrebne za ispunjavanje tih funkcija;

(e) 

izdvajanje ne dovodi do lišavanja CSD-a sustava i kontrola potrebnih za upravljanje rizicima s kojima se suočava;

(f) 

CSD zadržava stručnost i sredstva potrebne za ocjenu kvalitete pruženih usluga, organizacijsku i kapitalnu adekvatnost pružatelja usluga, za učinkoviti nadzor izdvojenih usluga te za upravljanje rizicima povezanima s izdvajanjem usluga i djelatnosti na kontinuiranoj osnovi;

(g) 

CSD ima izravan pristup relevantnim informacijama o izdvojenim uslugama;

(h) 

pružatelj usluga surađuje s nadležnim tijelom i relevantnim tijelima u vezi s izdvojenim djelatnostima;

(i) 

CSD osigurava da pružatelj usluga zadovoljava standarde određene relevantnim pravom o zaštiti podataka, a koje bi bilo primjenjivo da pružatelji usluga imaju poslovni nastan u Uniji. CSD je odgovoran za osiguravanje da ti standardi budu navedeni u ugovoru između strana te da se ti standardi održavaju.

2.  
CSD u pisanom sporazumu definira svoja prava i obveze, kao i ona pružatelja usluge. Sporazum o izdvajanju usluga i djelatnosti trećim stranama mora omogućivati da CSD raskine sporazum.
3.  
Na zahtjev nadležnog tijela i relevantnih tijela CSD i pružatelj usluge stavljaju na raspolaganje sve potrebne informacije kako bi isti mogli ocijeniti usklađenost izdvojenih djelatnosti sa zahtjevima ove Uredbe.
4.  
Izdvajanje osnovne usluge trećim stranama podliježe odobrenju nadležnog tijela u skladu s člankom 19.
5.  
Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se kada CSD izdvoji neke od svojih usluga ili djelatnosti javnom subjektu te kada je takvo izdvajanje regulirano posebnim zakonskim, regulatornim i operativnim okvirom koji su zajednički dogovorili i formalizirali javni subjekt i dotični CSD te s kojim su se nadležna tijela usuglasila na temelju zahtjeva određenih ovom Uredbom.

Članak 31.

Usluge koje pružaju stranke koje nisu CSD-ovi

1.  
Neovisno o članku 30. i ako se to zahtijeva prema nacionalnom pravu osoba koja nije CSD može biti odgovorna za knjiženja na računima vrijednosnih papira koje vode CSD-ovi.
2.  
Države članice koje omogućuju strankama koje nisu CSD-ovi da pružaju osnovne usluge iz odjeljka A Priloga u skladu sa stavkom 1. određuju u svojem nacionalnom pravu zahtjeve koji se primjenjuju u tom slučaju. Ti zahtjevi uključuju odredbe ove Uredbe koji se primjenjuju i na CSD-ove i, ako je to potrebno, na dotičnu drugu stranu.
3.  
Države članice koje omogućuju strankama koje nisu CSD-ovi pružanje određenih osnovnih usluga iz odjeljka A Priloga u skladu sa stavkom 1. priopćuju ESMA-i sve relevantne informacije koje se odnose na pružanje takvih usluga, uključujući svoje odgovarajuće nacionalno pravo.

ESMA takve informacije uključuje u registar CSD-ova iz članka 21.

Odjeljak 2.

Provođenje poslovnih pravila

Članak 32.

Opće odredbe

1.  
CSD ima jasno definirane ciljeve i svrhe koji su ostvarivi, poput područja minimalne razine usluga, očekivanja upravljanja rizikom i poslovnih prioriteta.
2.  
CSD ima transparentna pravila za postupanje s pritužbama.

Članak 33.

Zahtjevi za sudjelovanje

1.  
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD ima javno objavljene kriterije za sudjelovanje što omogućuje pošten i otvoren pristup svim pravnim osobama koje imaju namjeru postati sudionicima. Ti su kriteriji transparentni, objektivni i nediskriminirajući kako bi osigurali pošten i otvoren pristup CSD-u uzimajući u obzir rizike za financijsku stabilnost i uređenost tržišta. Kriteriji kojima se ograničava pristup dozvoljeni su samo u mjeri u kojoj je njihova svrha opravdani nadzor određenog rizika za CSD.
2.  
CSD žurno rješava zahtjeve za pristupom pružajući odgovor na takve zahtjeve najkasnije u roku od mjesec dana, a postupke obrade zahtjeva za pristupom čini javno dostupnima.
3.  
CSD uskraćuje pristup sudioniku koji zadovoljava kriterije navedene u stavku 1. samo ako je to opravdano pisanim putem i utemeljeno na sveobuhvatnoj ocjeni rizika.

U slučaju odbijanja sudionik koji je podnio zahtjev ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji je odbio pristup.

To nadležno tijelo pažljivo ispituje pritužbu i procjenjuje razloge za odbijanje te pruža predmetnom sudioniku obrazloženi odgovor.

To nadležno tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom u mjestu poslovnog nastana sudionika koji je podnio zahtjev u vezi njegove procjene pritužbe. Kada se nadležno tijelo sudionika koji je podnio zahtjev ne slaže s pruženom procjenom, bilo koje od dvaju tijela može predmet proslijediti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja pristupa sudioniku koji je podnio zahtjev smatra neopravdanim, nadležno tijelo CSD-a koji je uskratio pristup izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva odobravanje pristupa sudioniku koji je podnio zahtjev.

4.  
CSD ima objektivne i transparentne postupke za suspenziju i propisan izlazak sudionika koji više ne udovoljavaju kriterijima sudjelovanja navedenima u stavku 1.
5.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju rizici koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 3., te čimbenike postupka iz stavka 3.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi uspostavila standardne obrasce i modele iz stavka 3.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 34.

Transparentnost

1.  
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, kao i za svaku od ostalih osnovnih usluga koje obavlja, CSD javno objavljuje cijene i naknade povezane s osnovnim uslugama navedenima u odjeljku A Priloga koje pružaju. On objavljuje cijene i naknade za svaku pruženu uslugu i funkciju zasebno, uključujući popuste i rabate te uvjete pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja. Svojim klijentima dopušta zaseban pristup specifičnim pruženim uslugama.
2.  
CSD objavljuje svoj cjenik kako bi olakšao usporedbu ponuda i klijentima omogućio da predvide cijenu koju će morati platiti za korištenje usluga.
3.  
CSD je vezan objavljenom politikom cijena svojih osnovnih usluga.
4.  
CSD klijentima pruža informacije koje im omogućuju usklađivanje računâ s objavljenim cjenikom.
5.  
CSD svim klijentima objavljuje informacije koje im omogućuju procjenu rizika u vezi s pruženim uslugama.
6.  
CSD odvojeno obračunava troškove i prihode pruženih osnovnih usluga i te informacije objavljuje nadležnome tijelu.
7.  
CSD obračunava troškove i prihode pruženih pomoćnih usluga u cjelini i te informacije objavljuje nadležnome tijelu.
8.  
Kako bi se osigurala učinkovita primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju i omogućilo, između ostalog, utvrđivanje unakrsnog subvenicioniranja pomoćnih usluga od strane osnovnih usluga, CSD vodi analitičko računovodstvo za svoje djelatnosti. U tim analitičkim računima barem se razdvajaju troškovi i prihodi povezani sa svakom od njegovih osnovnih usluga od onih povezanih s pomoćnim uslugama.

Članak 35.

Komunikacijski postupak sa sudionicima i ostalim tržišnim infrastrukturama

U svojim komunikacijskim postupcima sa sudionicima sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju, kao i s tržišnim infrastrukturama s kojima se povezuju, CSD-ovi koriste međunarodne otvorene komunikacijske postupke i standarde za prijenos poruka i referentnih podataka kako bi olakšali učinkovito evidentiranje, plaćanje i namiru.

Odjeljak 3.

Zahtjevi za usluge CSD-a

▼M4

Članak 36.

Opće odredbe

CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja ima odgovarajuća pravila i postupke, uključujući pouzdanu računovodstvenu praksu i nadzor, koji doprinose osiguravanju integriteta izdavanja vrijednosnih papira i svođenju rizika povezanih s čuvanjem i namirom transakcija vrijednosnim papirima na najmanju moguću mjeru i upravljanju njima.

▼B

Članak 37.

Integritet izdanja

1.  
CSD poduzima odgovarajuće mjere usklađivanja kako bi potvrdio da je broj vrijednosnih papira koji tvore jedno izdanje vrijednosnih papira ili dio izdanja vrijednosnih papira dostavljenih CSD-u jednak zbroju vrijednosnih papira zabilježenom na računima vrijednosnih papira sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD i, ovisno o slučaju, na računima vlasnika koje vodi CSD. Takve mjere usklađivanja treba provoditi najmanje na dnevnoj osnovi.
2.  
Prema potrebi te ako su drugi subjekti uključeni u postupak usklađivanja za određeno izdanje vrijednosnih papira, poput izdavatelja, voditelja registara, agenata za izdavanje, agenata za prijenos, zajedničkih depozitorija, ostalih CSD-ova ili drugih subjekata, CSD i svi takvi subjekti organiziraju odgovarajuću međusobnu suradnju i mjere razmjene informacija kako bi se održao integritet izdanja.
3.  
Prekoračenja ili dugovni saldo na računu vrijednosnih papira ili stvaranje vrijednosnih papira nije dozvoljeno u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji vodi CSD.
4.  
ESMA izrađuje, blisko surađujući s članovima ESSB-a, nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju mjere usklađivanja koje CSD treba poduzeti na temelju stavaka od 1. do 3.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 38.

Zaštita vrijednosnih papira sudionika i onih njihovih klijenata

1.  
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD vodi evidenciju i račune koji mu omogućuju da u svako doba i bez odgode odvoji na računima kod CSD-a vrijednosne papire jednog sudionika od vrijednosnih papira svih ostalih sudionika te, prema potrebi, od vlastite imovine CSD-a.
2.  
CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju svakom sudioniku da odvoji vrijednosne papire toga sudionika od onih klijenata toga sudionika.
3.  
CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju svakom sudioniku da na jednom računu vrijednosnih papira drži vrijednosne papire koji pripadaju različitim klijentima tog sudionika („odvajanje zbirnih računa za klijente”).
4.  
CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju sudioniku da odvoji vrijednosne papire bilo kojeg klijenta sudionika, ako i na način na koji to sudionik zahtijeva („odvajanje pojedinačnih računa za klijente”).
5.  
Sudionik svojim klijentima pruža barem mogućnost odabira između odvajanja zbirnih računa i odvajanja pojedinačnog računa za klijente te ih obavješćuje o troškovima i rizicima povezanim sa svakom opcijom.

Međutim, CSD i njegovi sudionici omogućuju odvajanje pojedinačnog računa za klijente za građane i rezidente i pravne osobe s poslovnim nastanom u državi članici ako se to zahtijeva prema nacionalnom pravu države članice na temelju kojeg su vrijednosni papiri koncipirani, kako to nacionalno pravo glasi na dan 17. rujna 2014. Ta se obveza primjenjuje sve dok se nacionalno pravo ne izmijeni ili stavi izvan snage i njezini ciljevi su još uvijek valjani.

6.  
CSD-ovi i njihovi sudionici javno objavljuju razinu zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje pružaju i te usluge nude na razumnoj tržišnoj osnovi. Pojedinosti o različitim razinama odvajanja uključuju opis glavnih pravnih posljedica ponuđenih razina odvajanja uključujući informacije o zakonu o mjerodavnom stečajnom pravu u predmetnim nadležnostima.
7.  
CSD ne koristi ni u koje svrhe vrijednosne papire koji mu ne pripadaju. Međutim, CSD može koristiti vrijednosne papire sudionika ako je dobio prethodnu izričitu suglasnost tog sudionika. CSD od svojih sudionika mora zatražiti dobivanje svake potrebne prethodne suglasnosti od njihovih klijenata.

Članak 39.

Konačnost namire

1.  
CSD osigurava da sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja pruža odgovarajuću zaštitu sudionicima. Države članice imenuju i objavljuju sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi u skladu s postupkom navedenim u članku 2. točki (a) Direktive 98/26/EZ.
2.  
CSD osigurava da svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja definira trenutke unosa i neopozivosti naloga za prijenos u tom sustavu za namiru vrijednosnih papira u skladu s člancima 3. i 5. Direktive 98/26/EZ.
3.  
CSD objavljuje pravila koja reguliraju konačnost prijenosa vrijednosnih papira i gotovine u sustavu za namiru vrijednosnih papira.
4.  
Stavci 2. i 3. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe primjenjive na veze CSD-ova i ne dovodeći u pitanje članak 48. stavak 8.

▼C2

5.  
CSD poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao, u skladu s pravilima iz stavka 3., postizanje konačnosti prijenosa vrijednosnih papira i gotovine navedenih u stavku 3. ili u realnom vremenu ili tijekom dana ili u svakom slučaju najkasnije do kraja dana poslovanja stvarnog datuma namire.
6.  
Ako CSD nudi usluge iz članka 40. stavka 2., on mora osigurati da novčani primici od namire vrijednosnih papira budu dostupni primateljima za korištenje najkasnije do kraja dana poslovanja predviđenog datuma namire.

▼B

7.  
Sve transakcije vrijednosnim papirima u gotovini između izravnih sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD i one koje su namirene u tom sustavu za namiru vrijednosnih papira namiruju se na osnovi isporuke po plaćanju.

Članak 40.

Gotovinske namire

1.  
Za transakcije izražene u valuti države u kojoj se namira provodi, CSD namiruje gotovinska plaćanja svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira preko računa otvorenih pri središnjoj banci koja izdaje relevantnu valutu ako je to izvedivo i dostupno.

▼M4

2.  
Ako nije izvedivo ni dostupno namiriti se s računa središnjih banaka, kako je predviđeno u stavku 1., CSD može ponuditi namiru gotovinskih plaćanja za sve svoje sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od njih preko računa otvorenih pri kreditnoj instituciji, preko CSD-a koji ima odobrenje za pružanje usluga navedenih u odjeljku C Priloga, neovisno o tome je li u istoj grupi poduzeća pod krajnjom kontrolom istog matičnog poduzeća, ili preko vlastitih računa. Ako CSD nudi namiru takvih gotovinskih plaćanja preko računa otvorenih pri kreditnoj instituciji, preko vlastitih računa ili preko računa drugog CSD-a, to čini u skladu s odredbama glave IV.

▼B

3.  
CSD osigurava da sve informacije koje se pružaju sudionicima na tržištu o rizicima i troškovima povezanima s namirom na računima kreditnih institucija ili preko vlastitih računa budu jasne, poštene i nezavaravajuće. CSD daje na raspolaganje dovoljno informacije klijentima ili potencijalnim klijentima kako bi im omogućio utvrđivanje i ocjenu rizika i troškova povezanih s namirom na računima kreditnih institucija ili preko vlastitih računa te takve informacije pruža na zahtjev.

Članak 41.

Pravila i postupci u slučaju neispunjavanja obveza sudionika

1.  
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD ima djelotvorna i jasno definirana pravila i postupke za upravljanje neispunjavanjem obveza jednog ili više njegovih sudionika, osiguravajući da CSD može poduzeti pravodobne mjere za obuzdavanje gubitaka i pritisaka na likvidnost te nastaviti ispunjavati svoje obveze.
2.  
CSD svoja pravila u slučaju neispunjavanja obveza i odgovarajuće postupke stavlja na raspolaganje javnosti.
3.  
CSD sa sudionicima i drugim relevantnim dionicima provodi povremena testiranja i preglede postupaka u slučaju neispunjavanja obveza kako bi osigurao da su isti praktični i djelotvorni.
4.  
Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka ESMA može, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Odjeljak 4.

Bonitetni zahtjevi

Članak 42.

Opći zahtjevi

CSD donosi pouzdan okvir za upravljanje rizikom u svrhu sveobuhvatnog upravljanja pravnim, poslovnim, operativnim i ostalim izravnim ili neizravnim rizicima, uključujući mjere za smanjenje prijevara i nemara.

Članak 43.

Pravni rizici

1.  
Za potrebe izdavanja odobrenja za rad i nadzora, kao i za informiranje klijenata, CSD ima jasna i razumljiva pravila, postupke i ugovore za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja i za sve druge usluge koje pruža.
2.  
CSD oblikuje svoja pravila, postupke i ugovore tako da su izvršivi u svim relevantnim nadležnostima, uključujući i u slučaju neispunjavanja obveza sudionika.
3.  
CSD koji vodi poslovanje u različitim nadležnostima poduzima sve razumne mjere za utvrđivanje i smanjenje rizika koji proizlaze iz potencijalnog sukoba zakona u različitim nadležnostima.

Članak 44.

Opći poslovni rizik

CSD ima čvrste sustave upravljanja i kontrole kao i informatičke alate za utvrđivanje, praćenje i upravljanje općim poslovnim rizicima, uključujući gubitke zbog slabe izvedbe poslovne strategije, novčane tokove i operativne izdatke.

Članak 45.

Operativni rizici

▼M3

1.  
CSD utvrđuje izvore operativnog rizika, kako unutarnje tako i vanjske, te svodi njihov utjecaj na najmanju moguću mjeru, među ostalim i primjenom odgovarajućih IKT alata, procesa i politika koji su uspostavljeni i kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ) te svim drugim relevantnim primjerenim alatima, kontrolama i postupcima za druge vrste operativnog rizika, uključujući za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja.

▼M3 —————

▼M3

3.  
Za usluge koje pruža, kao i za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, CSD uspostavlja, provodi i održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan za oporavak u slučaju katastrofe, uključujući politiku kontinuiteta poslovanja i planove odgovora i oporavka u području IKT-a uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, kako bi osigurao očuvanje svojih usluga, pravodoban oporavak poslovanja i ispunjavanje obveza CSD-a u slučaju događaja koji predstavljaju značajan rizik za poremećaj poslovanja.
4.  
Planom iz stavka 3. predviđa se oporavak svih transakcija i pozicija sudionika u trenutku poremećaja kako bi se sudionicima CSD-a omogućilo da nastave poslovati sa sigurnošću i dovrše namiru na predviđeni datum, među ostalim i osiguravanjem da ključni IT sustavi mogu nastaviti s radom nakon poremećaja kako je predviđeno u članku 12. stavcima 5. i 7. Uredbe (EU) 2022/2554.

▼B

5.  
CSD planira i provodi program testiranja mehanizama iz stavaka od 1. do 4.

▼M3

6.  
CSD utvrđuje i prati rizike te upravlja rizicima koje bi ključni sudionici u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, kao i pružatelji javnih i drugih usluga te drugi CSD-ovi ili tržišne infrastrukture, mogli predstavljati za njegov rad. Na zahtjev dostavlja nadležnim i relevantnim tijelima informacije o svakom takvom utvrđenom riziku. Također bez odgode obavješćuje nadležno tijelo i relevantna tijela o svim operativnim incidentima koji proizlaze iz tih rizika, a koji nisu povezani s IKT rizikom.
7.  
ESMA, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se preciznije utvrđuju operativni rizici iz stavaka od 1. do 6., osim IKT rizika, te metode testiranja i uklanjanja rizika ili njihova svođenja na najmanju moguću mjeru, uključujući politike kontinuiteta poslovanja i planove oporavka u slučaju katastrofe iz stavaka 3. i 4. i metode njihove procjene.

▼B

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 46.

Investicijska politika

1.  
CSD drži svoju financijsku imovinu u središnjim bankama, kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad ili CSD-ovima koji imaju odobrenje za rad.
2.  
CSD, kada je to potrebno, ima brz pristup svojoj imovini.
3.  
CSD svoje financijske izvore investira samo u gotovinu ili druge visoko likvidne financijske instrumente s minimalnim tržišnim ili kreditnim rizikom. Te investicije moguće je brzo likvidirati s minimalnim nepovoljnim učinkom na cijenu.
4.  
Količina kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve CSD-a koje se ne investiraju u skladu sa stavkom 3., ne uzimaju se u obzir za potrebe članka 47. stavka 1.
5.  
CSD osigurava da njegova sveukupna izloženost bilo kojoj pojedinačnoj kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za rad ili CSD-u koji ima odobrenje za rad u kojima drži svoju financijsku imovinu ostaje u prihvatljivim koncentracijskim ograničenjima.
6.  
ESMA izrađuje, blisko surađujući s EBA-om i članovima ESSB-a, nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje financijskih instrumenata koji se mogu smatrati visoko likvidnima s minimalnim tržišnim i kreditnim rizikom u skladu sa stavkom 3., odgovarajuće vremenske okvire za pristup imovini iz stavka 2. te koncentracijska ograničenja iz stavka 5. Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda prema potrebi se usklađuju s regulatornim tehničkim standardima koji su doneseni u skladu s člankom 47. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 47.

Kapitalni zahtjevi

1.  

Kapital, uz zadržanu dobit i rezerve CSD-a, proporcionalan je riziku koji proizlazi iz djelatnosti CSD-a. U svakom trenutku kapital je dostatan za:

(a) 

osiguravanje odgovarajuće zaštite CSD-a od operativnih, pravnih, skrbničkih, investicijskih i poslovnih rizika tako da CSD može nastaviti pružati usluge prema načelu trajnosti poslovanja;

(b) 

osiguravanje uredne likvidacije ili restrukturiranja djelatnosti CSD-a tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja od najmanje šest mjeseci po različitim scenarijima otpornosti na stres.

▼M4 —————

▼B

3.  
EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje zahtjeva u vezi s kapitalom, zadržanom dobiti i rezervama CSD-a iz stavka 1.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

▼M4

Članak 47.a

Odgođena neto namira

3.  
ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja pojedinosti o mjerenju i praćenju kreditnih i likvidnosnih rizika CSD-ova u vezi s odgođenom neto namirom, upravljanju tim rizicima i izvješćivanju o njima.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisija se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

Odjeljak 5.

Uvjeti za veze CSD-ova

Članak 48.

veze CSD-ova

1.  
Prije uspostave veze CSD-ova te neprekidno nakon uspostave veze CSD-ova, svi dotični CSD-ovi utvrđuju, procjenjuju, prate i upravljaju svim potencijalnim izvorima rizika za sebe i za svoje sudionike koji proizlaze iz veze CSD-ova i poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo smanjenje.
2.  
CSD-ovi koji namjeravaju uspostaviti veze podnose zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu CSD-a podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 19. stavkom 1.točkom (e) ili obavješćuju nadležna tijela i relevantna tijela CSD-a podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 19. stavkom 5.
3.  
Veza pruža odgovarajuću zaštitu povezanim CSD-ovima i njihovim sudionicima, posebno u vezi s mogućim kreditima koje su uzeli CSD-ovi i rizikom koncentracije i likvidnosnim rizikom kao posljedicama aranžmana o vezi.

Vezu podupire odgovarajući ugovorom u kojem se navode odnosna prava i obveze povezanih CSD-ova i, po potrebi, CSD-ovih sudionika. Ugovor s implikacijama unakrsne nadležnosti predviđa nedvosmisleni izbor prava koje uređuje sve aspekte djelovanja veze.

4.  
U slučaju privremenog prijenosa vrijednosnih papira između povezanih CSD-ova zabranjen je ponovni prijenos vrijednosnih papira prije konačnosti prvoga transfera.
5.  
CSD koji koristi neizravnu vezu ili posrednika za upravljanje jednom vezom CSD-ova s drugim CSD-om mjeri, prati i upravlja dodatnim rizicima koji proizlaze iz korištenja te neizravne veze ili posrednika te poduzima odgovarajuće mjere za njihovo smanjenje.
6.  
Povezani CSD-ovi imaju pouzdane postupke usklađivanja kako bi osigurali točnost svojih evidencija.
7.  
Veze između CSD-ova omogućuju namiru transakcija između sudionika u povezanim CSD-ovima po načelu isporuke po plaćanju (DVP), ako je to moguće i izvedivo. Iscrpni razlozi za sve veze CSD-ova koje ne omogućuju namiru po načelu DVP-a priopćuju se relevantnim i nadležnim tijelima.
8.  

Interoperabilni sustavi za namiru vrijednosnih papira i CSD-ovi koji koriste zajedničku infrastrukturu namire uspostavljaju jednake trenutke za:

(a) 

ulaz naloga za prijenos u sustav;

(b) 

neopozivost naloga za prijenos;

Sustavi za namiru vrijednosnih papira i CSD-ovi iz prvoga podstavka koriste istovjetna pravila u vezi s trenutkom konačnosti prijenosa vrijednosnih papira i gotovine.

9.  
Do 18. rujna 2019. sve interoperabilne veze između CSD-ova koji posluju u državama članicama postaju, gdje je to primjenjivo, veze koje podupiru namiru po načelu DVP-a.
10.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje uvjeta iz stavka 3. prema kojima svaka vrsta aranžmana o vezi osigurava adekvatnu zaštitu povezanih CSD-ova i njihovih sudionika, posebno ako CSD namjerava sudjelovati u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja drugi CSD, praćenje i upravljanje dodatnim rizicima iz stavka 5. koji proizlaze iz korištenja posrednika, metode usklađivanja navedenih u stavku 6., slučajeve kada je namira po načelu DVP-a putem veza CSD-ova moguća i provediva prema stavku 7. te metode njihove procjene.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

POGLAVLJE III.

Pristup CSD-ovima

Odjeljak 1.

Pristup izdavatelja CSD-ovima

Članak 49.

Sloboda izdavanja u CSD-u koji ima odobrenje za rad u Uniji

1.  
Izdavatelj ima pravo dogovoriti za svoje vrijednosne papire koji su prihvaćeni za trgovanje na uređenim tržištima ili MTP-ovima ili kojima se trguje na mjestu trgovanja upisivanje u bilo koji CSD s poslovnim nastanom u bilo kojoj državi članici uz obvezu da taj CSD poštuje uvjete iz članka 23.

▼M4

Ne dovodeći u pitanje pravo izdavatelja iz prvog podstavka, i dalje se primjenjuje pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri. Pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri znači:

(a) 

pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice u kojoj je izdavatelj osnovan; i

(b) 

mjerodavno pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su vrijednosni papiri izdani.

Države članice sastavljaju popis ključnih relevantnih odredaba svojeg prava trgovačkih društava ili drugog sličnog prava iz drugog podstavka. Nadležna tijela taj popis podnose ESMA-i do 17. siječnja 2025. ESMA objavljuje taj popis do 17. veljače 2025. Države članice taj popis ažuriraju redovito, a najmanje svake dvije godine. Države članice ažurirani popis u tim redovitim vremenskim razmacima dostavljaju ESMA-i. ESMA objavljuje taj ažurirani popis.

▼B

CSD može izdavateljima naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za svoje usluge na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane dogovore drukčije.

2.  
Ako izdavatelj podnese zahtjev za evidentiranje svojih vrijednosnih papira u CSD-u, potonji žurno i na nediskriminirajući način daje odgovor izdavatelju podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca.
3.  
CSD može odbiti pružiti usluge izdavatelju. Takvo odbijanje može se temeljiti samo na sveobuhvatnoj ocjeni rizika ili ako taj CSD ne pruža usluge navedene u odjeljku A točki 1. Priloga u vezi s vrijednosnim papirima koncipiranim prema pravu trgovačkih društava ili drugom sličnom pravu relevantne države članice.
4.  
Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) te Direktivu Komisije 2006/70/EZ ( 11 ), ako CSD odbije izdavatelju pružiti usluge, dostavlja izdavatelju podnositelju zahtjeva potpuno pisano obrazloženje svojeg odbijanja.

U slučaju odbijanja izdavatelj podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji odbija pružiti usluge.

Nadležno tijelo toga CSD-a propisno pregledava pritužbu i procjenjuje razloge odbijanja koje je dostavio CSD te izdavatelju dostavlja obrazloženi odgovor.

Nadležno tijelo CSD-a savjetuje se s nadležnim tijelom iz mjesta poslovnog nastana izdavatelja podnositelja zahtjeva u vezi s njegovom procjenom pritužbe. Ako se nadležno tijelo iz mjesta poslovnog nastana izdavatelja podnositelja zahtjeva ne slaže s tom procjenom, bilo koje od dvaju nadležnih tijela može predmet proslijediti ESMA-i, koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja usluga izdavatelju koji je podnio zahtjev smatra neopravdanim, odgovorno nadležno tijelo izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva pružanje usluga izdavatelju koji je podnio zahtjev.

5.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje CSD-ovi trebaju uzeti u obzir kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela koja procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavcima 3. i 4., te čimbenike postupka iz stavka 4.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za uspostavu standardnih obrazaca i modela za postupak iz stavka 4.

ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Odjeljak 2.

Pristup među CSD-ovima

Članak 50.

Pristup standardnoj vezi

CSD ima pravo postati sudionikom drugog CSD-a i uspostaviti standardnu vezu s tim CSD-om u skladu s člankom 33. i podložno prethodnoj obavijesti o vezi CSD-ova sukladno članku 19. stavku 5.

Članak 51.

Pristup prilagođenoj vezi

1.  
Kada CSD zahtijeva od drugog CSD-a uspostavljanje prilagođene veze za pristup potonjem, CSD primatelj odbija takav zahtjev isključivo na temelju razmatranja rizika. Ne smije odbiti zahtjev na osnovi gubitka tržišnog udjela.
2.  
CSD primatelj može CSD-u podnositelju zahtjeva naplatiti razumnu komercijalnu naknadu na osnovi metode troškovi plus za omogućavanje pristupa prilagođenoj vezi osim ako se obje strane dogovore drukčije.

Članak 52.

Postupak za veze CSD-ova

▼M4

1.  
Kada CSD podnese zahtjev za pristup drugom CSD-u na temelju članaka 50. i 51., CSD primatelj žurno rješava zahtjev te dostavlja odgovor CSD-u podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca. Ako CSD primatelj prihvati zahtjev, veza CSD-ova provodi se u razumnom roku, koji nije dulji od 12 mjeseci.

▼B

2.  
CSD odbija pristup CSD-u podnositelju zahtjeva samo ako bi takav pristup ugrozio neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Takvo odbijanje zasniva se isključivo na sveobuhvatnoj ocjeni rizika.

Kada CSD odbije pristup, dostavlja CSD-u podnositelju zahtjeva potpuno obrazloženje svojeg odbijanja.

U slučaju odbijanja CSD podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji je odbio pristup.

Nadležno tijelo za CSD-a primatelja zahtjeva propisno pregledava pritužbu i procjenjuje razloge odbijanja te dostavlja CSD-u podnositelju zahtjeva obrazloženi odgovor.

Nadležno tijelo za CSD primatelja zahtjeva savjetuje se s nadležnim tijelom za CSD podnositelja zahtjeva i relevantnim tijelom za CSD podnositelja zahtjeva iz članka 12. stavka 1. točke (a) o svojoj procjeni pritužbe. Ako se bilo koje tijelo za CSD-a podnositelja zahtjeva ne slaže s dostavljenom procjenom, bilo koje tijelo može predmet uputiti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja pristupa CSD-u podnositelju zahtjeva smatra neopravdanim, nadležno tijelo za CSD primatelja zahtjeva izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva dodjela pristupa za CSD podnositelja zahtjeva.

3.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 2., te čimbenike postupka iz stavka 2.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca i predložaka za postupke navedene u stavcima 1., 2..

ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Odjeljak 3.

Pristup između CSD-a i druge tržišne infrastrukture

Članak 53.

Pristup između CSD-a i druge tržišne infrastrukture

1.  
CCP i mjesto trgovanja osiguravaju CSD-u transakcijske unose na nediskriminacijskoj i transparentnoj osnovi na zahtjev CSD-a te mogu naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za takve transakcijske unose CSD-u podnositelju zahtjeva na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane drukčije dogovore.

CSD omogućava pristup svome sustavu za namiru vrijednosnih papira na nediskriminacijskoj i transparentnoj osnovi CCP-u ili mjestu trgovanja te može naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za takav pristup na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane drukčije dogovore.

2.  
Kada jedna strana drugoj strani podnese zahtjev za pristupom u skladu sa stavkom 1., takav se zahtjev žurno rješava a odgovor strani koja je podnijela zahtjev dostavlja se u roku od tri mjeseca.
3.  
Strana koja je primatelj odbija pristup samo ako bi takav pristup ugrozio neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Ne smije odbiti zahtjev na osnovi gubitka tržišnog udjela.

Strana koja odbija pristup dostavlja strani koja je podnijela zahtjev potpuno pisano obrazloženje takvog odbijanja zasnovano na sveobuhvatnoj ocjeni rizika. U slučaju odbijanja, strana podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu strane koja je odbila pristup.

Nadležno tijelo za stranu koja je primatelj i relevantno tijelo iz članka 12. stavka 1. točke (a) propisno pregledavaju pritužbu procjenjujući razloge odbijanja te dostavljaju strani koja podnosi zahtjev obrazložen odgovor.

Nadležno tijelo za stranu koja je primatelj savjetuje se s nadležnim tijelom podnositelja zahtjeva i relevantnim tijelom iz članka 12. stavka 1. točke (a) o svojoj procjeni pritužbe. Ako se bilo koje tijelo za CSD podnositelja zahtjeva ne slaže s dostavljenom procjenom, bilo koje tijelo može predmet proslijediti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako se odbijanje strane za odobravanje pristupa smatra neopravdanim, odgovorno nadležno tijelo izdaje nalog kojim se od te strane zahtijeva odobravanje pristupa njezinim uslugama u roku od tri mjeseca.

4.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 3. te čimbenike postupka iz stavka 3.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

5.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca i modela za postupak naveden u stavcima 2. i 3.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

GLAVA IV.

PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA BANKOVNOG TIPA ZA SUDIONIKE CSD-ova

Članak 54.

Odobravanje i imenovanje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa

1.  
CSD ne pruža pomoćne usluge bankovnog tipa određene u odjeljku C Priloga osim ako je dobio dodatno odobrenje za pružanje takvih usluga u skladu s ovim člankom.

▼M4

2.  
CSD-u koji namjerava podmiriti gotovinska plaćanja za sve svoje sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od njih preko vlastitih računa u skladu s člankom 40. stavkom 2. ili koji na drugi način namjerava pružati pomoćne usluge bankovnog tipa iz stavka 1. izdaje se odobrenje pod uvjetima navedenima u stavcima 3., 6., 7., 8. i 9.a ovog članka.

▼M4

2.a  

CSD-u koji namjerava podmiriti gotovinska plaćanja za sve svoje sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od njih preko računa otvorenih pri kreditnoj instituciji ili preko CSD-a u skladu s člankom 40. stavkom 2. izdaje se odobrenje, pod uvjetima navedenima u stavcima od 3. do 9.a ovog članka, da u tu svrhu imenuje jedno ili više sljedećih tijela:

(a) 

kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU; ili

(b) 

CSD-ove koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa na temelju stavka 3. ovog članka.

Odobrenje za imenovanje kreditnih institucija ili CSD-ova u skladu s prvim podstavkom smije se koristiti samo u pogledu pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga za namiru gotovinskih plaćanja za sve sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od tih sustava CSD-a koji se želi koristiti pomoćnim uslugama bankovnog tipa, a ne za obavljanje bilo kakvih drugih djelatnosti.

Kreditne institucije i CSD-ovi koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa i koji su imenovani u skladu s prvim podstavkom smatraju se posrednicima za namire.

▼B

3.  

Ako CSD želi pružati bilo koju vrstu pomoćnih usluga bankovnog tipa iz iste pravne osobe koja vodi i sustav za namiru vrijednosnih papira, odobrenje iz stavka 2. dodjeljuje se samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a) 

CSD ima odobrenje za rad kao kreditna institucija kako je predviđeno u članku 8. Direktive 2013/36/EU;

(b) 

CSD zadovoljava bonitetne zahtjeve iz članka 59. stavaka 1., 3. i 4. te nadzorne zahtjeve iz članka 60.;

(c) 

odobrenje iz točke (a) ovog podstavka koristi se samo za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa navedenih u odjeljku C Priloga, a ne za izvođenje bilo kakvih drugih djelatnosti;

(d) 

CSD podliježe dodatnom kapitalnom zahtjevu koji odražava rizike, uključujući kreditni i likvidnosni rizik koji proizlaze iz odobravanja dnevnog kredita između ostalog sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili ostalim korisnicima usluga CSD-a;

(e) 

CSD najmanje jednom mjesečno izvješćuje nadležno tijelo i jednom godišnje u sklopu svoje javne objave u skladu sa zahtjevima dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 o opsegu i upravljanju dnevnim likvidnosnim rizikom u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (j) ove Uredbe;

(f) 

CSD je nadležnom tijelu podnio odgovarajući plan za oporavak kako bi se osigurao kontinuitet ključnih operacija, uključujući u situacijama kada se rizik likvidnosti ili kreditni rizik pojavljuju kao rezultat pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa.

U slučaju proturječnih odredaba utvrđenih u ovoj Uredbi, u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU, CSD iz prvog podstavka točke (a) podliježe strožim zahtjevima o bonitetnom nadzoru. Regulatorni tehnički standardi iz članaka 47. i 59. ove Uredbe pojašnjavaju slučajeve proturječnih odredaba.

▼M4

4.  

CSD-u se može izdati odobrenje za imenovanje kreditne institucije za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa za namiru gotovinskih plaćanja za sve sustave za namiru vrijednosnih papira tog CSD-a ili za neke od njih na temelju stavka 2.a točke (a) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) 

kreditna institucija ispunjava bonitetne zahtjeve utvrđene u članku 59. stavcima 1., 3. i 4. te zahtjeve u vezi s nadzorom utvrđene u članku 60.;

(b) 

sama kreditna institucija ne provodi nijednu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga;

(c) 

odobrenje na temelju članka 8. Direktive 2013/36/EU koristi se samo za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga za namiru gotovinskih plaćanja za sve sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od tih sustava CSD-a koji se želi koristiti pomoćnim uslugama bankovnog tipa, a ne za obavljanje bilo kakvih drugih djelatnosti;

(d) 

kreditna institucija podliježe dodatnom kapitalnom zahtjevu koji odražava rizike, uključujući kreditne i likvidnosne rizike koji proizlaze iz odobravanja dnevnog kredita, između ostalog, sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili ostalim korisnicima usluga središnjih depozitorija vrijednosnih papira;

(e) 

kreditna institucija najmanje jedanput mjesečno izvješćuje nadležno tijelo i jedanput godišnje u sklopu svoje javne objave kako se zahtijeva na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 obznanjuje javnosti informacije o opsegu dnevnog likvidnosnog rizika i upravljanju njime u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (j) ove Uredbe; i

(f) 

kreditna institucija podnijela je nadležnom tijelu odgovarajući plan oporavka kako bi se osigurao kontinuitet njezinih ključnih operacija, među ostalim u situacijama kada se likvidnosni rizik ili kreditni rizik pojavljuje kao rezultat pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odvojenog pravnog subjekta.

▼M4

4.a  
Ako CSD želi imenovati kreditnu instituciju ili CSD u skladu sa stavkom 2.a za podmirivanje gotovinskih plaćanja za sve svoje sustave za namiru vrijednosnih papira ili za neke od njih, ta gotovinska plaćanja ne smiju biti u valuti zemlje u kojoj CSD imenovatelj ima poslovni nastan.

▼B

5.  
Stavak 4. ne primjenjuje se na kreditne institucije iz stavka 2. točke (b) koje pružaju namiru gotovinskih plaćanja za dio CSD-ova sustava za namiru vrijednosnih papira ako je ukupna vrijednost te gotovinske namire preko računa otvorenih pri tim kreditnim institucijama, izračunana tijekom razdoblja od godine dana, manja od jedan posto ukupne vrijednosti svih transakcija vrijednosnim papirima u gotovini namirenih u knjigama CSD-a te ne prelazi maksimalni iznos od 2,5 milijardi EUR na godinu.

Nadležno tijelo najmanje jednom godišnje prati poštuje li se prag definiran u prvom podstavku te o nalazima izvješćuje ESMA-u. Ako nadležno tijelo utvrdi da je prag prekoračen, od dotičnog CSD zahtijeva traženje odobrenja u skladu sa stavkom 4. Dotični CSD podnosi zahtjev za odobrenje u roku šest mjeseci.

6.  
Nadležno tijelo može od CSD-a zatražiti imenovanje više od jedne kreditne institucije ili imenovanje kreditne institucije uz vlastito pružanje usluga u skladu s stavkom 2. točkom (a) ovog članka ako smatra da izloženost jedne kreditne institucije koncentraciji rizika prema članku 59. stavku 3. i 4. nije dovoljno smanjena. Imenovana kreditna institucija smatra se posrednikom za namire.
7.  
CSD koji ima odobrenje za pružanje bilo koje vrste pomoćnih usluga bankovnog tipa i kreditna institucija imenovana u skladu sa stavkom 2. točkom (b) u svako se doba pridržavaju uvjeta potrebnih za odobrenje prema ovoj Uredbi te, bez odgode, obavješćuju nadležna tijela o bilo kakvim značajnim promjenama koje utječu na uvjete za odobrenje.

▼M4

8.  
EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih standarda za određivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva iz stavka 3. točke (d) i stavka 4. točke (d) koji se temelje na rizicima.

▼B

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

▼C1

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

▼M4

9.  

EBA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi određivanja praga iz stavka 5., kao i povezanih odgovarajućih zahtjeva za upravljanje rizikom i bonitetnih zahtjeva za smanjenje rizika u vezi s imenovanjem kreditnih institucija u skladu sa stavkom 2.a. Pri izradi tih standarda EBA uzima u obzir sljedeće:

(a) 

posljedice za stabilnost tržišta koje bi mogle proizići iz promjene profila rizika CSD-ova i njihovih sudionika, uključujući sistemski značaj CSD-ova za funkcioniranje tržištâ vrijednosnih papira;

(b) 

posljedice za kreditne i likvidnosne rizike za CSD-ove, za uključene imenovane kreditne institucije i za sudionike CSD-a, koji proizlaze iz namire gotovinskih plaćanja preko računa otvorenih pri kreditnim institucijama koje ne podliježu stavku 4.;

(c) 

mogućnost za CSD-ove da namiruju gotovinska plaćanja u nekoliko valuta;

(d) 

potrebu za izbjegavanjem nenamjernog prelaska s namire novcem središnje banke na namiru novcem komercijalne banke i odvraćanjem CSD-ova od namire novcem središnje banke; i

(e) 

potrebu da se osiguraju jednaki uvjeti među CSD-ovima u Uniji.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

▼B

Članak 55.

Postupak dodjele i odbijanja odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa

▼M4

1.  
CSD nadležnom tijelu svoje matične države članice podnosi zahtjev za odobrenje imenovanja kreditne institucije ili CSD-a koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa odnosno zahtjev da sâm pruža pomoćne usluge bankovnog tipa, kao što se zahtijeva člankom 54.
2.  
Zahtjev mora sadržavati sve informacije koje su potrebne nadležnom tijelu da se uvjeri da su CSD i, ako je primjenjivo, imenovana kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, u vrijeme izdavanja odobrenja uspostavili sve potrebne aranžmane kako bi ispunili svoje obveze kako su utvrđene u ovoj Uredbi. Zahtjev mora sadržavati program operacija u kojem se utvrđuju predviđene pomoćne usluge bankovnog tipa, strukturna organizacija odnosa između CSD-a i, ako je primjenjivo, imenovane kreditne institucije ili CSD-a koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa te način na koji taj CSD i, ako je primjenjivo, imenovana kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, namjerava ispuniti bonitetne zahtjeve utvrđene u članku 59. stavcima 1., 3., 4. i 4.a te ostale uvjete utvrđene u članku 54.

▼B

3.  
Nadležno tijelo primjenjuje postupak prema članku 17. stavcima 3. i 8.
4.  

Od trenutka kada se zahtjev smatra potpunim, nadležno tijelo prenosi sve informacije uključene u zahtjev sljedećim tijelima:

(a) 

relevantnim tijelima;

(b) 

nadležnim tijelima iz članka 4. stavka 1. točke 40. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c) 

nadležnim tijelima u državama članicama u kojima CSD ima uspostavljene interoperabilne veze s drugim CSD-om osim ako je CSD uspostavio interoperabilne veze iz članka 19. stavka 5.;

(d) 

nadležnim tijelima u državi članici domaćinu ako su djelatnosti CSD-a vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnim papirima te za zaštitu ulagatelja u smislu članka 24. stavka 4.;

(e) 

nadležnim tijelima odgovornima za nadzor sudionika CSD-a s poslovnim nastanom u trima državama članicama s najvećim vrijednostima namire unutar sustava za namiru vrijednosnih papira CSD-a na zbirnoj osnovi u razdoblju od godine dana;

(f) 

ESMA-i; i

(g) 

EBA-i.

▼M4

5.  
Tijela iz stavka 4. točaka od (a) do (e) izdaju obrazloženo mišljenje o odobrenju u roku od dva mjeseca od primitka informacija iz tog stavka. Ako tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog roka, smatra se da je izdalo pozitivno mišljenje.

Ako tijelo iz stavka 4. točaka od (a) do (e) izda negativno obrazloženo mišljenje, nadležno tijelo koje namjerava izdati odobrenje u roku od mjesec dana od primitka tog negativnog mišljenja dostavlja tijelima iz stavka 4. točaka od (a) do (e) obrazloženje u vezi s negativnim mišljenjem.

Ako u roku od mjesec dana od dostavljanja tog obrazloženja bilo koje od tijela iz stavka 4. točaka od (a) do (e) izda negativno mišljenje, a nadležno tijelo ipak namjerava izdati odobrenje, svako tijelo koje je izdalo negativno mišljenje može to pitanje uputiti ESMA-i radi pomoći na temelju članka 31. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.

▼B

Ako se 30 dana nakon upućivanja ESMA-i pitanje ne riješi, nadležno tijelo koje želi dodijeliti odobrenje donosi konačnu odluku i pruža detaljno pisano obrazloženje svoje odluke tijelima iz stavka 4. točaka od (a) do (e).

Ako nadležno tijelo želi odbiti odobrenje, stvar se ne prosljeđuje ESMA-i.

Negativna mišljenja u pisanom obliku pružaju potpune i iscrpne razloge zbog kojih zahtjevi iz ove Uredbe ili drugih dijelova prava Unije nisu ispunjeni.

▼M4

Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje tijela iz stavka 4. točaka od (a) do (e) o rezultatima postupka izdavanja odobrenja, što uključuje eventualne korektivne mjere.

▼B

6.  
Ako ESMA smatra da je nadležno tijelo dodijelilo odobrenje koje možda nije u skladu s pravom Unije, ona djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
7.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i EBA-e, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje informacija koje CSD treba pružiti nadležnom tijelu u svrhu dobivanja relevantnih odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa za namiru.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

8.  
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i EBA-e izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za savjetovanje s nadležnim tijelima iz stavka 4. prije dodjele odobrenja.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 56.

Proširenje pomoćnih usluga bankovnog tipa

1.  
CSD koji namjerava proširiti pomoćne usluge bankovnog tipa, za koje imenuje kreditnu instituciju ili koje sam pruža u skladu s člankom 54., podnosi zahtjev za proširenjem nadležnom tijelu matične države članice.
2.  
Zahtjev za proširenjem podliježe postupku prema članku 55.

Članak 57.

Oduzimanje odobrenja za rad

1.  

Ne dovodeći u pitanje nijednu korektivnu aktivnost ili mjeru prema glavi V., nadležno tijelo CSD-ove matične države članice oduzima odobrenje za rad navedeno u članku 54. u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a) 

ako CSD nije iskoristio odobrenje unutar 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja ili ako imenovana kreditna institucija nije pružala usluge niti obavljala ikakvu djelatnost u prethodnih šest mjeseci;

(b) 

ako je CSD dobio odobrenje za rad iznošenjem netočnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima;

(c) 

ako CSD ili imenovana kreditna institucija nisu više usklađeni s uvjetima pod kojima je dodijeljeno odobrenje za rad te nisu poduzeli korektivne aktivnosti koje je nadležno tijelo zatražilo unutar zadanoga roka;

(d) 

ako su CSD ili imenovana kreditna institucija ozbiljno i sustavno kršili zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

2.  
Od trenutka kada postane upoznato s jednom od okolnosti navedenih u stavku 1., nadležno tijelo odmah konzultira tijela iz članka 55. stavka 4. o potrebi oduzimanja odobrenja za rad.
3.  
ESMA, bilo koje relevantno tijelo iz članka 12. stavka 1. točke (a) i bilo koje tijelo navedeno u članku 60. stavku 1., odnosno tijela iz članka 55. stavka 4., mogu u bilo koje doba zahtijevati od nadležnog tijela CSD-ove matične države članice da provjeri jesu li CSD i, ovisno o slučaju, imenovana kreditna institucija još uvijek usklađeni s uvjetima pod kojima je odobrenje za rad dodijeljeno.
4.  
Nadležno tijelo može ograničiti oduzimanje na određenu uslugu, djelatnost ili financijski instrument.
5.  
CSD i imenovana kreditna institucija uspostavljaju, primjenjuju i održavaju odgovarajući postupak kojim osiguravaju pravodobnu i urednu namiru i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom posredniku za namire u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz prvog podstavka.

Članak 58.

Registar CSD-a

1.  
Odluke koje su donijela nadležna tijela u skladu s člancima 54., 56. i 57. priopćuju se ESMA-i.
2.  

ESMA unosi u registar koji je dužna učiniti dostupnim na svojoj tome posvećenoj internetskoj stranici, u skladu s člankom 21. stavkom 3., sljedeće informacije:

(a) 

naziv svakog CSD-a koji je bio predmetom odluke na temelju članaka 54., 56. i 57.;

(b) 

naziv svih imenovanih kreditnih institucija;

(c) 

popis pomoćnih usluga bankovnog tipa koje su imenovana kreditna institucija ili CSD koji je dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 54. ovlašteni pružati sudionicima CSD-a.

3.  
Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o onim subjektima koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa u skladu sa zahtjevima nacionalnog prava do 16. prosinca 2014.

Članak 59.

Bonitetni zahtjevi primjenjivi na kreditne institucije ili CSD-ove koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa

1.  
Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa pružaju samo one usluge navedene u odjeljku C Priloga koje su obuhvaćene odobrenjem.
2.  
Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni su s bilo kojim sadašnjim ili budućim zakonodavstvom primjenjivim na kreditne institucije.
3.  

Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni su sa sljedećim specifičnim bonitetnim zahtjevima za kreditne rizike povezane s tim uslugama što se tiče svakog sustava za namiru vrijednosnih papira:

(a) 

imaju uspostavljen pouzdani okvir za upravljanje odgovarajućim kreditnim rizicima;

(b) 

utvrđuju, često i redovito, izvore tog kreditnog rizika, mjere i prate odgovarajuće kreditne izloženosti te koriste odgovarajuće alate za upravljanje rizikom kako bi se ti rizici nadzirali;

(c) 

u potpunosti pokrivaju odgovarajuće kreditne izloženosti prema pojedinim sudionicima koji se zadužuju koristeći kolateral i druga jednakovrijedna financijska sredstva;

(d) 

ako se kolateral upotrebljava za upravljanje odgovarajućim kreditnim rizikom, prihvaćaju visoko utržive kolaterale s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom; mogu koristiti druge vrste kolaterala u posebnim situacijama ako se primijeni odgovarajući korektivni faktor (engl. haircut);

(e) 

određuju i primjenjuju na odgovarajući način konzervativne korektivne faktore i granice za koncentraciju vrijednosti kolaterala uspostavljene za pokrivanje kreditne izloženosti iz točke (c), uzimajući u obzir ciljeve osiguravanja brzog unovčenja kolaterala bez značajnih nepovoljnih učinaka na cijene;

(f) 

utvrđuju granicu za svoje odgovarajuće kreditne izloženosti;

(g) 

analiziraju i planiraju način rješavanja bilo kakvih potencijalnih preostalih kreditnih izloženosti, usvajaju pravila i postupke provedbu takvih planova;

(h) 

daju kredit samo onim sudionicima koji kod njih imaju gotovinske račune;

(i) 

osiguravaju učinkovite postupke isplate dnevnih kredita i destimuliraju prekonoćni kredit primjenom sankcijskih stopa koje djeluju kao učinkovito sredstvo odvraćanja.

4.  

Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa moraju biti usklađeni sa sljedećim specifičnim bonitetnim zahtjevima za likvidnosne rizike povezanima s tim uslugama što se tiče svakog sustava za namiru vrijednosnih papira:

(a) 

imaju uspostavljen pouzdani okvir i alate za mjerenje, praćenje i upravljanje svojim likvidnosnim rizicima, uključujući dnevne likvidnosne rizike, za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koje djeluju kao posrednik za namire;

(b) 

mjere i prate kontinuirano i pravodobno, te barem jednom dnevno, svoje likvidnosne potrebe i razinu likvidne imovine koju drže; pri tome utvrđuju vrijednost svoje raspoložive likvidne imovine, uzimajući u obzir odgovarajuće korektivne faktore za tu imovinu;

(c) 

imaju dovoljno likvidnih sredstava u svim relevantnim valutama za pravodobno pružanje usluga namire u širokom rasponu potencijalnih stresnih scenarija uključujući, ali ne i ograničavajući se na njih, likvidnosni rizik nastao zbog neispunjavanja obveze najmanje jednog sudionika, uključujući njegova matična poduzeća i poduzeća kćeri, kojima su najviše izloženi;

(d) 

smanjuju odgovarajuće likvidnosne rizike kvalificiranim likvidnim sredstvima u svakoj valuti poput gotovine u središnjoj banci izdanja i u drugim bonitetnim financijskim institucijama, namjenskim kreditnim linijama ili sličnim aranžmanima te visoko utrživim kolateralima ili investicijama koje su odmah dostupne i zamjenjive za gotovinu preko prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih financijskih aranžmana, čak i u ekstremnim, ali prihvatljivim tržišnim uvjetima te utvrđuju, mjere i prate svoj likvidnosni rizik koji proizlazi iz različitih financijskih institucija korištenih za upravljanje likvidnosnim rizicima;

(e) 

ako se upotrebljavaju prethodno dogovoreni aranžmani financiranja, odabiru samo bonitetne financijske institucije kao pružatelje likvidnosti; uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuća koncentracijska ograničenja za svaki od dotičnih pružatelja likvidnosti, uključujući svoja matična poduzeća i poduzeća kćeri;

(f) 

određuju i testiraju dostatnost odgovarajućih sredstava redovitim i strogim testiranjima na stres;

(g) 

analiziraju i planiraju načine rješavanja svih nepredviđenih i potencijalno neotkrivenih manjkova likvidnosti te donose pravila i postupke za primjenu takvih planova;

(h) 

ako je to izvedivo i dostupno, ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti središnje banke, imaju pristup računima središnje banke i drugim uslugama središnje banke kako bi poboljšali svoje upravljanje likvidnosnim rizicima, a kreditne institucije Unije deponiraju odgovarajuća gotovinska salda na namjenske račune središnjih banaka izdanja Unije;

(i) 

imaju prethodno dogovorene i vrlo pouzdane aranžmane kako bi osigurale da mogu na vrijeme utržiti kolateral klijenata koji ne ispunjava svoje obveze;

(j) 

redovito izvješćuju tijela iz članka 60. stavka 1., i obavještavaju javnost kako mjere i prate svoje likvidnosne rizike te kako upravljaju njima, uključujući dnevne likvidnosne rizike.

▼M4

4.a  
Ako CSD namjerava pružati pomoćne usluge bankovnog tipa drugim CSD-ovima na temelju članka 54. stavka 2.a prvog podstavka točke (b), CSD mora imati jasna pravila i postupke za uklanjanje svakog potencijalnog kreditnog, likvidnosnog i koncentracijskog rizika proizišlog iz pružanja tih usluga.

▼M4

5.  
EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda radi podrobnijeg utvrđivanja pojedinosti okvirâ i alatâ za praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje i objavljivanje kreditnih i likvidnosnih rizika, uključujući one koji se pojave unutar jednog dana, iz stavaka 3. i 4., kao i pravilâ i postupaka iz stavka 4.a. Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda prema potrebi se usklađuju s regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu s člankom 46. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

▼B

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 60.

Nadzor imenovanih kreditnih institucija i CSD-ova koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa

1.  
Ne dovodeći u pitanje članke 17. i 22. ove Uredbe, nadležna tijela iz članka 4. stavka 1. točke 40. Uredbe (EU) 575/2013 odgovorna su za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama i nadzor kreditnih institucija na temelju uvjeta predviđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU za imenovane kreditne institucije i CSD-ove koje imaju odobrenje na temelju ove Uredbe za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa.

Nadležna tijela iz prvog podstavka također su odgovorna za nadzor imenovanih kreditnih institucija i CSD-ova iz tog podstavka u pogledu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima iz članka 59. ove Uredbe.

▼M4

Nadležna tijela iz prvog podstavka redovito, a najmanje svake dvije godine, procjenjuju jesu li imenovana kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni s člankom 59. te obavješćuju nadležno tijelo CSD-a, koje zatim o rezultatima svojeg nadzora na temelju ovog stavka, što uključuje eventualne korektivne mjere ili sankcije, obavješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. i, ako je primjenjivo, kolegij iz članka 24.a.

▼B

2.  

►M4  Nadležno tijelo CSD-a, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima iz stavka 1. i relevantnim tijelima, preispituje i ocjenjuje najmanje svake dvije godine sljedeće: ◄

(a) 

u slučaju iz članka 54. stavka 2. točke (b), omogućuju li svi potrebni aranžmani između imenovanih kreditnih institucija i CSD-a ispunjavanje njihovih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi;

(b) 

u slučaju iz članka 54. stavka 2. točke (a), omogućuju li aranžmani koji se odnose na odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-u da ispuni svoje obveze utvrđene u ovoj Uredbi.

▼M4

Nadležno tijelo CSD-a redovito, a najmanje svake dvije godine, obavješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. i, ako je primjenjivo, kolegij iz članka 24.a, o rezultatima svojeg preispitivanja i ocjene na temelju ovog stavka, što uključuje eventualne korektivne mjere ili sankcije.

▼B

Ako CSD imenuje kreditnu instituciju koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 54., s ciljem zaštite sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, CSD osigurava da putem kreditnih institucija koje je imenovao ima pristup svim potrebnim informacijama za potrebe ove Uredbe te o svakom kršenju ove Uredbe izvješćuje nadležno tijelo CSD-a i nadležna tijela iz stavka 1.

3.  
Kako bi se osiguralo dosljedan, učinkovit i djelotvoran nadzor unutar Unije kreditnih institucija i CSD-ova s odobrenjem za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, EBA može, blisko surađujući s ESMA-om i članovima ESSB-a, izdati smjernice za nadležna tijela u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

GLAVA V.

SANKCIJE

Članak 61.

Upravne sankcije i druge mjere

1.  
Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila i osiguravaju da njihova nadležna tijela uvedu odgovarajuće upravne sankcije i druge mjere koje se primjenjuju u okolnostima definiranim člankom 63. na osobe odgovorne za kršenje odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Takve sankcije i druge mjere moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama za kršenja iz prvog podstavka kada kršenja iz tog podstavka već podliježu kaznenopravnim sankcijama prema njihovom nacionalnom pravu do 18. rujna 2016. Kada tako odluče, države članice detaljno obavješćuju Komisiju i ESMA-u o odgovarajućim dijelovima svojeg kaznenopravnog zakonodavstva.

Do 18. rujna 2016. države članice priopćuju Komisiji i ESMA-i pravila navedena u prvom podstavku. Države članice obavještavaju Komisiju i ESMA-u bez nepotrebne odgode o svim njihovim daljnjim izmjenama.

2.  
Nadležna tijela mogu primjenjivati administrativne sankcije i druge mjere na CSD-ove, imenovane kreditne institucije i, prema uvjetima iz nacionalnog prava u područjima koja se ne usklađuju ovom Uredbom, članove njihovih upravljačkih tijela i druge osobe koje stvarno kontroliraju njihovo poslovanje, kao i na bilo koju drugu pravnu ili fizičku osobu koja je prema nacionalnom pravu odgovorna za kršenje.
3.  
U izvršavanju svojih ovlasti određivanja sankcija u okolnostima definiranima člankom 63. nadležna tijela moraju blisko surađivati kako bi osigurala da administrativne sankcije i druge mjere proizvedu rezultate kojima teži ova Uredba te uskladiti svoje aktivnosti kako bi se izbjeglo bilo kakvo udvostručivanje ili preklapanje prilikom primjene administrativnih sankcija i drugih mjera na prekogranične slučajeve u skladu s člankom 14.
4.  
Ako su se države članice, u skladu sa stavkom 1., odlučile za propisivanje kaznenih sankcija za kršenje odredaba iz članka 63., one moraju osigurati postojanje odgovarajućih mjera tako da nadležna tijela imaju sve potrebne ovlasti da se povežu sa sudskim vlastima u okviru njihove nadležnosti kako bi primila određene informacije u vezi s kaznenim istragama ili sudskim postupcima pokrenutim zbog mogućih kršenja ove Uredbe te kako bi iste dostavila drugim nadležnim tijelima i ESMA-i, s ciljem ispunjenja svoje obveze međusobne suradnje i suradnje s ESMA-om za potrebe ove Uredbe.
5.  
Nadležna tijela također mogu surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u pogledu olakšavanja naplate novčanih kazni.
6.  
Države članice jednom godišnje ESMI dostavljaju skupne informacije o svim sankcijama i drugim mjerama koje se izriču u skladu sa stavkom 1. ESMA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

Ako su se države članice, u skladu sa stavkom 1., odlučile za određivanje kaznenih sankcija za kršenja odredaba iz članka 63., njihova nadležna tijela dostavljaju ESMA-i godišnje anonimizirane i zbirne podatke o svim poduzetim kaznenim istragama i izrečenim kaznenim sankcijama. ESMA u godišnjem izvješću objavljuje podatke o izrečenim kaznenim sankcijama.

7.  
Kada nadležno tijelo javno objavi administrativnu sankciju ili administrativnu mjeru, ili kaznenu sankciju, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
8.  

Nadležna tijela provode svoje funkcije i ovlasti u skladu sa svojim nacionalnim okvirima:

(a) 

izravno;

(b) 

u suradnji s drugim tijelima;

(c) 

pod svojom odgovornošću delegiranjem subjektima kojima su zadaci delegirani u skladu s ovom Uredbom; ili

(d) 

podnošenjem zahtjeva nadležnim sudskim tijelima.

Članak 62.

Objava odluka

1.  
Države članice osiguravaju da nadležna tijela objavljuju na svojim službenim internetskim stanicama sve odluke o izricanju administrativnih sankcija ili drugih mjera za kršenje ove Uredbe bez nepotrebne odgode nakon što je sankcionirana osoba obaviještena o toj odluci. Objava uključuje u najmanju mjeru informacije o vrsti i prirodi kršenja i o identitetu fizičke ili pravne osobe za koju su izrečene sankcije.

Ako je odluka o izricanju sankcija ili druge mjere predmet žalbe kod mjerodavnih sudskih ili drugih relevantnih tijela, nadležna tijela također objavljuju, bez nepotrebne odgode, na svojim službenim internetskim stranicama informacije o statusu žalbe i o njezinu ishodu. Osim toga, objavljuje se i svaka odluka kojom se poništava prethodna odluka o izricanju sankcije ili mjere.

Međutim, ako nadležno tijelo smatra objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba nerazmjernim, prema procjeni od slučaja do slučaja provedenoj o razmjernosti objavljivanja takvih podataka, ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, države članice osiguravaju da nadležna tijela poduzmu jedno od sljedećeg:

(a) 

odgode objavu odluke o izricanju sankcije ili druge mjere do trenutka ako razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

(b) 

objave odluku o izricanju sankcije ili druge mjere na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom ako se takvom anonimnom objavom osigurava djelotvorna zaštita osobnih podataka;

(c) 

uopće ne objave odluku o izricanju sankcije ili druge mjere ako smatraju da mogućnosti u točkama (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:

i. 

neugrožavanje stabilnosti financijskih tržišta;

ii. 

razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

U slučaju odluke o anonimnoj objavi sankcije ili druge mjere, objava bitnih podataka može se odgoditi za razumno razdoblje ako se predviđa da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog razdoblja.

Nadležna tijela informiraju ESMA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama koje nisu objavljene u skladu s trećim podstavkom točkom (c) uključujući svaku žalbu koja je s tim povezana te ishod toga. Države članice osiguravaju da nadležna tijela dobiju informacije i konačnu presudu povezanu sa svakom izrečenom kaznenom sankcijom te je podnose ESMA-i. ESMA održava središnju bazu podataka o sankcijama koje su joj dostavljene isključivo u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela. Toj bazi podataka mogu pristupiti samo nadležna tijela i ona se ažurira na temelju informacija koje su pružila nadležna tijela.

2.  
Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava, u skladu s ovim člankom, ostaje na njihovoj službenoj internetskoj stranici najmanje pet godina nakon objave. Osobni podaci sadržani u objavi pohranjuju se samo na službenoj internetskoj stranici nadležnog tijela u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 63.

Sankcije za kršenja

1.  

Ovaj se članak primjenjuje na sljedeće odredbe ove Uredbe:

(a) 

pružanje usluga navedenih u odjeljcima A, B i C Priloga kojima se krše članci 16., 25. i 54.;

(b) 

dobivanje odobrenja potrebnog prema člancima 16. i 54. iznošenjem lažnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima navedenim u članku 20. stavku 1. točki (b) i članku 57. stavku 1. točki (b);

(c) 

propust CSD-ova u držanju potrebnog kapitala, čime se krši članak 47. stavak 1.;

(d) 

propust CSD-ova da se usklade s organizacijskim zahtjevima, čime se krše članci od 26. do 30.;

(e) 

propust CSD-ova da se usklade s vođenjem poslovnih pravila, čime se krše članci od 32. do 35.;

(f) 

propust CSD-ova da se usklade sa zahtjevima za usluge CSD-a, čime se krše članci od 37. do 41.;

(g) 

propust CSD-ova da se usklade s bonitetnim zahtjevima, čime se krše članci od 43. do 47.;

(h) 

propust CSD-ova da se usklade sa zahtjevima za veze CSD-ova, čime se krši članak 48.;

(i) 

nedozvoljeno uskraćivanje dodjele različitih vrsta pristupa od strane CSD-ova, čime se krše članci od 49. do 53.;

(j) 

propust imenovanih kreditnih institucija da se usklade sa specifičnim bonitetnim zahtjevima povezanim s kreditnim rizicima, čime se krši članak 59. stavak 3.;

(k) 

propust imenovanih kreditnih institucija da se usklade sa specifičnim bonitetnim zahtjevima povezanim s likvidnosnim rizicima, čime se krši članak 59. stavak 4.

2.  

Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela, barem u slučaju kršenja iz ovog članka, nadležna tijela, u skladu s nacionalnim pravom, imaju ovlasti izreći najmanje sljedeće upravne sankcije i druge mjere:

(a) 

javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za kršenje i prirodu kršenja u skladu s člankom 62.;

(b) 

nalog kojim se nalaže osobi odgovornoj za kršenje prestanak takvog ponašanja i da takvo ponašanje više ne ponavlja;

(c) 

oduzimanje odobrenja za rad dodijeljenog u skladu s člankom 16. ili 54., u skladu s člankom 20. ili 57.;

(d) 

privremenu ili, za ponovljena ozbiljna kršenja, trajnu zabranu obavljanja upravljačkih funkcija u instituciji svakom članu upravljačkog tijela institucije ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom;

(e) 

najviše novčane upravne sankcije u najmanje dvostrukom iznosu dobiti koja je ostvarena kao rezultat kršenja, kada se ti iznosi mogu odrediti;

(f) 

u slučaju fizičke osobe, najviše novčane upravne sankcije od barem 5 milijuna EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti na datum donošenja ove Uredbe;

(g) 

u slučaju pravne osobe, najviše novčane upravne sankcije od barem 20 milijuna EU ili do 10 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe prema posljednjim raspoloživim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo; ako je pravna osoba matično poduzeće ili poduzeće kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnim računovodstvenim direktivama, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog poduzeća.

3.  
Nadležna tijela mogu imati druge ovlasti sankcioniranja uz one navedene u stavku 2. te mogu odrediti više razine novčanih upravnih kazni od onih utvrđenih u ovom stavku.

Članak 64.

Djelotvorna primjena sankcija

Države članice osiguravaju da pri utvrđivanju vrste i razine upravnih sankcija ili drugih mjera nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući, prema potrebi:

(a) 

težinu i trajanje kršenja;

(b) 

stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje;

(c) 

financijsku snagu osobe odgovorne za kršenje, primjerice kao što ukazuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji prihod odgovorne fizičke osobe;

(d) 

značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za kršenje izbjegla ili gubitaka za treće strane koji proizlaze iz kršenja, u mjeri u kojoj se mogu odrediti;

(e) 

razinu suradnje osobe odgovorne za kršenje s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu za osiguravanje povrata dobivene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(f) 

prethodna kršenja osobe odgovorne za kršenje.

Članak 65.

Prijave kršenja

1.  
Države članice osiguravaju da nadležna tijela uspostave djelotvorne mehanizme kako bi potaknule prijave mogućih ili stvarnih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima.
2.  

Mehanizmi navedeni u stavku 1. obuhvaćaju najmanje:

(a) 

posebne postupke za zaprimanje i istragu prijava mogućih ili stvarnih kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave;

(b) 

odgovarajuću zaštitu zaposlenika institucija koji prijave moguća ili stvarna kršenja unutar institucije od, u najmanju mjeru, osvete, diskriminacije ili drugih vrsta nepravednog postupanja;

(c) 

zaštitu osobnih podataka koji se odnose na osobu koja prijavljuje moguća ili stvarna kršenja i fizičku osobu koja je navodno odgovorna za kršenje u skladu s načelima utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ;

(d) 

zaštitu identiteta i osobe koja prijavi kršenja i fizičke osobe koja je navodno odgovorna za kršenje, u svakom trenutku postupaka, osim ako se takva objava zahtijeva prema nacionalnom pravu u kontekstu daljnje istrage ili naknadnog upravnog ili sudskog postupka.

3.  
Države članice zahtijevaju da institucije imaju primjerene postupke za svoje zaposlenike za internu prijavu stvarnih ili mogućih unutarnjih kršenja putem specifičnog, neovisnog i samostalnog kanala.

Takav kanal može se osigurati i aranžmanima koje pružaju socijalni partneri. Primjenjuje se jednaka zaštita kao i u stavku 2. točkama (b), (c) i (d).

Članak 66.

Pravni lijek

Države članice osiguravaju da odluke i mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom budu propisno obrazložene i da podliježu pravnom lijeku pred sudom. Pravni lijek pred sudom primjenjuje se kada nije donesena nikakva odluka, u roku od šest mjeseci od podnošenja, a u pogledu zahtjeva za izdavanjem odobrenja koji sadrži sve informacije potrebne u skladu s odredbama koje su na snazi.

GLAVA VI.

DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE OVLASTI, PRIJELAZNE ODREDBE, IZMJENE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Izvršavanje delegiranja

1.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

▼M4

2.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 17. rujna 2014.

▼M4

2.a  
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavaka 5. i 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od 16. siječnja 2024.

▼M4

3.  
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2. i članka 7. stavaka 5. i 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

▼B

4.  
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

▼M4

5.  
Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2. i članka 7. stavaka 5. i 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

▼B

Članak 68.

Postupak odbora

1.  
Komisiji pomaže Europski odbor za vrijednosne papire koji je osnovan Odlukom Komisije 2001/528/EZ ( 12 ). Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  
Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

▼M4

3.  
Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

▼B

Članak 69.

Prijelazne odredbe

1.  
Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o onim institucijama koje posluju kao CSD-ovi do 16. prosinca 2014.
2.  
CSD-ovi podnose zahtjeve za sva odobrenja potrebna za potrebe ove Uredbe te obavješćuju relevantne veze CSD-ova u roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu o svim regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu s člancima 17., 26., 45., 47., 48. i, prema potrebi, člancima 55. i 59.
3.  
U roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda prema člancima 12., 17., 25., 26., 45., 47., 48. i, prema potrebi, člancima 55. i 59. ili provedbene odluke iz članka 25. stavka 9., ovisno o tome što je kasnije, CSD treće zemlje podnosi zahtjev za priznanje ESMA-i kada želi pružati usluge na temelju članka 25.

▼M4

4.  
Nacionalna pravila za odobravanje CSD-ova nastavljaju se primjenjivati do datuma na koji je na temelju ove Uredbe donesena odluka o odobrenju CSD-ova i njihovih djelatnosti, uključujući veze CSD-ova, ili do 17. siječnja 2025., ovisno o tome što nastupi ranije.

▼M4

4.a  
Nacionalna pravila za priznavanje CSD-ova iz trećih zemalja nastavljaju se primjenjivati do datuma na koji je na temelju ove Uredbe donesena odluka o priznavanju CSD-ova iz trećih zemalja i njihovih djelatnosti ili do 17. siječnja 2027., ovisno o tome što nastupi ranije.

CSD treće zemlje koji pruža osnovne usluge iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima o priznavanju CSD-ova trećih zemalja obavješćuje ESMA-u o tome u roku od dvije godine od 16. siječnja 2024.

ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje je CSD treće zemlje obvezan dostaviti ESMA-i u obavijesti iz drugog podstavka. Takve su informacije ograničene na ono što je apsolutno nužno, uključujući, ako je primjenjivo i dostupno:

(a) 

broj sudionika kojima CSD treće zemlje pruža ili namjerava pružati usluge iz drugog podstavka;

(b) 

kategorije financijskih instrumenata u vezi s kojima CSD treće zemlje pruža takve usluge; i

(c) 

ukupan volumen i vrijednost takvih financijskih instrumenata.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 17. siječnja 2025.

Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.b  
CSD treće zemlje koji je pružao osnovnu uslugu iz odjeljka A točke 3. Priloga u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka prije 17. siječnja 2026. dostavlja obavijest iz članka 25. stavka 2.a do 17. siječnja 2026.
4.c  
Ako je CSD podnio potpuni zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 25. stavcima 4., 5. i 6. prije 16. siječnja 2024., ali ESMA do tog datuma nije donijela odluku u skladu s člankom 25. stavkom 6., nacionalna pravila o priznavanju CSD-ova nastavljaju se primjenjivati do donošenja odluke ESMA-e.

▼B

5.  
CSD-ovi kojima upravljaju subjekti iz članka 1. stavka 4. usklađuju se sa zahtjevima ove Uredbe najkasnije u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda navedenih u stavku 2.

▼M4

6.  
Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 14. kako je primjenjiv prije 16. siječnja 2024. nastavlja se primjenjivati do datuma početka primjene delegiranog akta donesenog na temelju članka 7. stavka 5.;

Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 15. točaka (a), (b) i (g) kako su primjenjive prije 16. siječnja 2024. nastavlja se primjenjivati do datuma početka primjene delegiranog akta donesenog na temelju članka 7. stavka 10.;

7.  
Nadležna tijela osnivaju kolegije na temelju članka 24.a u roku od mjesec dana od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda donesenih na temelju članka 24.a stavka 13.
8.  

CSD koji je u drugoj državi članici pružao osnovne usluge iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga ili koji je u drugoj državi članici uspostavio podružnicu u skladu s člankom 23. kako je primjenjiv prije 16. siječnja 2024., podliježe postupku utvrđenom u članku 23. stavcima od 3. do 6. samo u vezi s:

(a) 

uspostavom nove podružnice;

(b) 

promjenom opsega tih usluga.

▼B

Članak 70.

Izmjene Direktive 98/26/EZ

Direktiva 98/26/EZ mijenja se kako slijedi:

1. 

Članak 2. točka (a) prvi podstavak treća alineja zamjenjuje se sljedećim:

— 
„— 

koji je odabran, ne dovodeći u pitanje druge strože uvjete opće primjene koje propisuje nacionalno pravo, kao sustav te o kojem je država članica čije se pravo primjenjuje izvijestila Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala, nakon što se ta država članica uvjerila u adekvatnost pravila sustava.”;

2. 

U članku 11. dodaje se sljedeći stavak:

„3.  
Do 18. ožujka 2015. države članice donose i objavljuju te dostavljaju Komisiji potrebne mjere za usklađivanje s člankom 2. točkom (a) prvim podstavkom trećom alinejom.”

Članak 71.

Izmjene Direktive 2014/65/EU

Direktiva 2014/65/EU mijenja se kako slijedi:

1. 

U članku 2. stavku 1., točka (o) zamjenjuje se sljedećim:

„(o) 

CSD-ove osim kako je predviđeno u članku 73. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).

2. 

U članku 4. stavku 1., dodaje se sljedeća točka:

„64. 

‘,središnji depozitorij vrijednosnih papira’ ili, CSD’ znači središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.”

3. 

U Prilogu I. odjeljku B, točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Čuvanje i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući skrbništvo i povezane usluge kao što su upravljanje gotovinom/kolateralom izuzev pružanja i održavanja računa vrijednosnih papira na najvišoj razini („središnja usluga održavanja”) iz odjeljka A točke 2. Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014.”

▼M4 —————

▼B

Članak 73.

Primjena Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014

Za CSD-ove koji imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 16. ove Uredbe nije potrebno odobrenje iz Direktive 2014/65/EU* kako bi pružali usluge izričito navedene u odjeljcima A i B Priloga ovoj Uredbi.

Ako CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 16. ove Uredbe pruža jednu ili više investicijskih usluga ili obavlja jednu ili više investicijskih aktivnosti osim pružanja usluga izričito navedenih u odjeljcima A i B Priloga ovoj Uredbi, primjenjuje se Direktiva 2014/65/EU* uz izuzeće članaka od 5. do 8., članka 9. stavaka 1., 2., 4., 5. i 6. i članaka od 10. do 13. te Uredba (EU) br. 600/2014.

Članak 74.

Izvješća

1.  

►M4  ESMA, u suradnji s EBA-om te nadležnim tijelima i relevantnim tijelima, podnosi izvješća Komisiji u kojima pruža procjenu trendova, potencijalnih rizika i slabosti te, prema potrebi, preporuke za preventivne ili korektivne mjere na tržištima usluga pokrivenih ovom Uredbom. Ta izvješća obuhvaćaju procjenu sljedećeg: ◄

▼M4

(a) 

učinkovitosti namire za domaće i prekogranične operacije za svaku državu članicu, uzimajući u obzir barem sljedeće:

i. 

broj i opseg neuspjelih namira i njihov razvoj;

ii. 

učinak novčanih kazni na neuspjele namire za sve instrumente;

iii. 

trajanje i glavne uzroke neuspjelih namira;

iv. 

kategorije financijskih instrumenata i tržišta u kojima odnosno na kojima su uočene najviše stope neuspjelih namira;

v. 

međunarodnu usporedbu stopa neuspjelih namira;

vi. 

iznos novčanih kazni iz članka 7.;

vii. 

ako je primjenjivo, broj i opseg obveznih nakupa iz članka 7.a;

viii. 

sve mjere koje su poduzela nadležna tijela kako bi odgovorila na situacije u kojima je učinkovitost namire tijekom šestomjesečnog razdoblja znatno niža od prosječnih razina učinkovitosti namire zabilježenih na tržištu Unije;

(aa) 

razinâ učinkovitosti namire u usporedbi sa stanjem na glavnim tržištima kapitala trećih zemalja kao i s obzirom na instrumente kojima se trguje na takvim tržištima i vrste transakcija koje se na takvim tržištima izvršavaju;

(b) 

primjerenosti novčanih kazni za neuspjele namire, posebice potrebe za dodatnom fleksibilnošću s obzirom na te kazne za neuspjele namire u pogledu nelikvidnih financijskih instrumenata;

(c) 

broja i opsega transakcija koje se namiruju izvan sustavâ za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi i njihova razvoja tijekom vremena, uključujući usporedbu s brojem i opsegom transakcija koje se namiruju u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi, na temelju informacija zaprimljenih u skladu s člankom 9. i svih drugih relevantnih informacija, kao i učinka tog razvoja na konkurentnost na tržištu namire i sve potencijalne rizike za financijsku stabilnost od internalizirane namire;

▼B

(d) 

prekograničnih pružanja usluga koje su obuhvaćene ovom Uredbom na temelju broja i vrste veza CSD-ova, broja inozemnih sudionika u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi, broja i opsega transakcija s tim sudionicima, broja inozemnih izdavatelja koji svoje vrijednosne papire bilježe u CSD-u u skladu s člankom 49. i svih drugih relevantnih kriterija;

(e) 

postupanja sa zahtjevima za pristup iz članaka 49., 52. i 53. kako bi se utvrdili razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup od strane CSD-ova, CCP-ova te mjesta trgovanja, svih trendova u takvim odbijanjima i načina smanjivanja utvrđenih rizika u budućnosti kako bi se omogućilo odobravanje pristupa te svih drugih značajnih prepreka tržišnom natjecanju u poslijetrgovinskim financijskim uslugama;

(f) 

postupanja sa zahtjevima podnesenim u skladu s postupcima iz članka 23. stavaka od 3. do 7. i članka 25. stavaka od 4. do 10.;

(g) 

prema potrebi, nalaza postupka stručnog pregleda za prekogranični nadzor iz članka 24. stavka 6. te može li se učestalost takvih pregleda smanjiti u budućnosti, uključujući naznaku ukazuju li ti nalazi na potrebu za formalnijim kolegijima supervizora;

(h) 

primjene pravila o građanskopravnoj odgovornosti država članica u odnosu na gubitke koji se mogu pripisati CSD-ovima;

(i) 

postupaka i uvjeta pod kojima se CSD-ovima izdaje odobrenje za imenovanje kreditnih institucija ili da sami pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa, u skladu s člancima 54. i 55., uključujući procjenu učinaka koje takvo pružanje usluga može imati na financijsku stabilnost i tržišno natjecanje za usluge namire i pomoćne usluge bankovnog tipa u Uniji;

(j) 

primjene pravila iz članka 38. o zaštiti vrijednosnih papira sudionika i onih njihovih klijenata, posebice onih iz članka 38. stavka 5.;

(k) 

primjene sankcija te posebno potrebe za dodatnim usklađivanjem upravnih sankcija za kršenje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

▼M4

(l) 

postupanja s obavijestima dostavljenima u skladu s člankom 25. stavkom 2.a.

▼M4

2.  

Izvješća iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji kako slijedi:

(a) 

najmanje svake dvije za izvješća iz stavka 1. točaka (a), (aa), (b), (c), (i) i (l);

(b) 

svake tri godine za izvješća iz stavka 1. točaka (d) i (f);

(c) 

najmanje svake tri godine, a u svakom slučaju od roku od šest mjeseci od stručnog pregleda koji je proveden u skladu s člankom 24. za izvješće iz stavka 1. točke (g);

(d) 

na zahtjev Komisije, za izvješća iz stavka 1. točaka (e), (h), (j) i (k).

Izvješća iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji do 30. travnja relevantne godine kako je utvrđeno u skladu s periodičnošću navedenom u prvom podstavku ovog stavka.

▼M4

3.  

Do 17. siječnja 2025. i svake dvije godine nakon toga ESMA, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o procjeni u vezi s mogućim skraćivanjem razdoblja iz članka 5. stavka 2. prve rečenice („ciklus namire”). To izvješće uključuje sve sljedeće elemente:

(a) 

procjenu primjerenosti skraćivanja ciklusa namire i mogućeg učinka takvog skraćivanja na CSD-ove, mjesta trgovanja i druge sudionike na tržištu;

(b) 

procjenu troškova i koristi skraćivanja ciklusa namire u Uniji, uz, prema potrebi, razlikovanje različitih financijskih instrumenata i kategorija transakcija;

(c) 

detaljan opis načina prelaska na kraći ciklus namire, uz, prema potrebi, razlikovanje različitih financijskih instrumenata i kategorija transakcija;

(d) 

pregled međunarodnog razvoja događaja u vezi s ciklusima namire i njihovim učinkom na tržišta kapitala Unije.

4.  

ESMA na zahtjev Komisije dostavlja analizu troškova i koristi uvođenja postupka obveznog nakupa. Takva analiza troškova i koristi uključuje sljedeće elemente:

(a) 

prosječno trajanje neuspjelih namira s obzirom na financijske instrumente ili kategorija transakcija u onim financijskim instrumentima na koje bi se mogli primjenjivati obvezni nakupi;

(b) 

učinak uvođenja postupka obveznog nakupa na tržište Unije, uključujući procjenu temeljnih uzroka neuspjelih namira na koje bi se mogli primjenjivati obvezni nakupi i analizu posljedica podvrgavanja određenih financijskih instrumenata i kategorija transakcija obveznim nakupima;

(c) 

primjenu sličnog postupka nakupa na usporedivim tržištima trećih zemalja i učinak na konkurentnost tržišta Unije;

(d) 

svaki jasan učinak na financijsku stabilnost u Uniji proizišao iz neuspjelih namira;

(e) 

svaki jasan učinak na fragmentaciju tržištâ kapitala Unije proizišao iz razlika u stopama učinkovitosti namire, uključujući razloge za te razlike i odgovarajuće mjere za njihovo ograničavanje.

5.  
EBA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i ESMA-om objavljuje godišnje izvješće o onim CSD-ovima koji imenuju druge CSD-ove ili kreditne institucije za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa. U tom se izvješću uzimaju u obzir nalazi povezani s praćenjem praga koje provode nadležna tijela iz članka 54. stavka 5. te kreditne i likvidnosne posljedice za CSD-ove koji pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa uz takav prag.
6.  
ESMA nakon savjetovanja s članovima ESSB-a Komisiji do 17. siječnja 2025. podnosi izvješće o primjerenosti primjene dodatnih regulatornih alata s ciljem povećanja učinkovitosti namire u Uniji.

To izvješće sadržava barem definiranje veličina transakcija, djelomičnu namiru neuspjelih trgovanja i upotrebu programâ automatskog davanja/uzimanja zajmova.

Nakon toga ESMA, slijedom savjetovanja s članovima ESSB-a, svake tri godine izvješćuje o eventualnim mogućim dodatnim alatima za povećanje učinkovitosti namire u Uniji. Ako se ne identificiraju novi alati, ESMA o tome obavješćuje Komisiju i nije obvezna dostaviti izvješće.

7.  
EBA, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i ESMA-om, Europskom parlamentu i Vijeću do 17. siječnja 2026. dostavlja izvješće o procjeni gubitka preostalog iznosa kredita povezanog s preostalim kreditnim izloženostima iz članka 59. stavka 3. točke (g) i načinima njegova otklanjanja. To izvješće stavlja se na raspolaganje javnosti.

▼M4

Članak 75.

Preispitivanje

Komisija do 17. siječnja 2029. preispituje ovu Uredbu i priprema opće izvješće o njoj. Komisija posebno procjenjuje:

(a) 

pitanja iz članka 74. stavka 1. točaka od (a) do (l) i određuje postoje li znatne prepreke za tržišno natjecanje u pogledu usluga koje podliježu ovoj Uredbi, a kojima nije posvećena dovoljna pozornost, te razmatra moguću potrebu za primjenom dodatnih mjera u cilju:

i. 

poboljšanja učinkovitosti namire;

ii. 

ograničavanja učinka propasti CSD-ova na porezne obveznike;

iii. 

rješavanja svih utvrđenih pitanja u pogledu tržišnog natjecanja ili financijske stabilnosti povezanih s internaliziranom namirom;

iv. 

svođenja prepreka prekograničnoj namiri na najmanju moguću mjeru;

v. 

osiguravanja da nadležna tijela raspolažu odgovarajućim ovlastima i informacijama za praćenje rizika;

(b) 

funkcioniranje regulatornog i nadzornog okvira za CSD-ove u Uniji, osobito onih CSD-ova čije su djelatnosti od znatne važnosti za funkcioniranje tržištâ vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u Uniji u najmanje dvjema državama članicama, uz poseban naglasak na prekogranično pružanje usluga, potencijalne rizike za klijente i sudionike CSD-ova, zaštitu ulagatelja i financijsku stabilnost u Uniji;

(c) 

funkcioniranje i područje primjene regulatornog i nadzornog okvira Unije za CSD-ove trećih zemalja, osobito nadzor nad takvim CSD-ovima kada pružaju usluge u Uniji, što uključuje ulogu ESMA-e.

Komisija podnosi to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno sa svim odgovarajućim prijedlozima.

▼B

Članak 76.

Stupanje na snagu i primjena

1.  
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2.  
Članak 3. stavak 1. primjenjuje se od 1. siječnja 2023. na prenosive vrijednosne papire koji su izdani nakon tog datuma i od 1. siječnja 2025. na sve prenosive vrijednosne papire.
3.  
Članak 5. stavak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, u slučaju mjesta trgovanja koje ima pristup CSD-u navedenom u članku 30. stavku 5., primjenjuje se članak 5. stavak 2. najmanje šest mjeseci prije no što taj CSD izdvoji svoje djelatnosti relevantnom javnom subjektu, a u svakom slučaju od 1. siječnja 2016.

4.  
Mjere discipline namire iz članka 6. stavaka 1. do 4.primjenjuju se od datuma stupanja na snagu delegiranog akta kojeg donese Komisija u skladu s člankom 6. stavkom 5.
5.  
►M2  Sve mjere discipline namire iz članka 7. stavaka od 1. do 13. primjenjuju se od datuma početka primjene navedenog za svaku mjeru discipline namire u delegiranom aktu koji je Komisija donijela na temelju članka 7. stavka 15. ◄

Drugi podstavak članka 7. stavka 3. ove Uredbe primjenjuje se na MTP koja ispunjava uvjete utvrđene u članku 33. stavku 3. Direktive 2014/65/EU:

(a) 

do konačnog utvrđenja njezine prijave za registraciju na temelju članka 33. Direktive 2014/65/EU, ili

(b) 

ako MTP nije podnijela prijavu za registraciju na temelju članka 33. Direktive 2014/65/EU do ►M1  13. lipnja 2018. ◄

6.  
Mjere izvješćivanja iz članka 9. stavka 1. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu provedbenog akta kojeg donosi Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 3.
7.  
Upućivanja u ovoj Uredbi na Direktivu 2014/65/EU i Uredbu (EU) br. 600/2014 prije ►M1  3. siječnja 2018. ◄ čitaju se kao upućivanja na Direktivu 2004/39/EZ u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV. Direktivi 2014/65/EU u mjeri u kojoj ta korelacijska tablica sadrži odredbe kojima se upućuje na Direktivu 2004/39/EZ.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG

POPIS USLUGA

ODJELJAK A

Osnovne usluge središnjih depozitorija vrijednosnih papira

1. Početno evidentiranje u sustav u nematerijaliziranom obliku („bilježnička usluga”);

2. Osiguravanje i vođenje računa vrijednosnih papira na najvišoj razini („usluga središnjeg vođenja računa”);

3. Upravljanje sustavom za namiru vrijednosnih papira („usluga namire”).

ODJELJAK B

Pomoćne usluge nebankovnog tipa CSD-ova koje ne uključuju kreditne ili likvidnosne rizike

Usluge koje pružaju CSD-ovi koji doprinose povećanju sigurnosti, djelotvornosti i transparentnosti tržišta vrijednosnih papira, a koje mogu uključivati, ali nisu ograničene na:

1. 

Usluge povezane s uslugama namire, poput:

(a) 

organiziranja mehanizma za pozajmljivanje vrijednosnih papira, kao posrednik između sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira;

(b) 

pružanja usluga upravljanja kolateralima kao posrednik između sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira;

(c) 

usklađivanja namira, određivanja redoslijeda uputa, potvrda trgovanja, provjera trgovanja.

2. 

Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama središnjeg vođenja računa, poput:

(a) 

usluga povezanih s registrom dioničara;

(b) 

podrške obrade korporativnih akcija, uključujući poreze, opće sastanke i usluge informiranja;

(c) 

usluge novih izdanja, uključujući alokaciju i upravljanje ISIN oznakama i sličnim oznakama;

(d) 

određivanja redoslijeda i obrade uputa, naplata i obrada naknada te povezano izvješćivanje.

3. 

Uspostavu veza CSD-ova, osiguravanje, vođenje ili upravljanje računima vrijednosnih papira u vezi s uslugom namire, upravljanje kolateralima i druge pomoćne usluge.

4. 

Sve druge usluge, poput:

(a) 

pružanja općih usluga upravljanja kolateralima u svojstvu posrednika;

(b) 

osiguravanja regulatornog izvješćivanja;

(c) 

pružanja informacija, podataka i statističkih podataka tržišnim/statističkim uredima ili drugim vladinim ili međuvladinim subjektima;

(d) 

pružanja IT usluga.

ODJELJAK C

Pomoćne usluge bankovnog tipa

Usluge bankovnog tipa izravno povezane s osnovnim ili pomoćnim uslugama navedenim u odjeljcima A i B, poput:

(a) 

osiguravanja gotovinskih računa te prihvaćanja depozita od sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira te vlasnika računa vrijednosnih papira, unutar značenja Priloga I. točke 1. Direktive 2013/36/EU;

▼C2

(b) 

osiguravanja gotovinskih kredita za isplatu najkasnije sljedećeg dana poslovanja, gotovinska posudba za pretfinanciranje korporativnih akcija i pozajmljivanje vrijednosnih papira vlasnicima računa vrijednosnih papira u smislu Priloga I. točke 2. Direktive 2013/36/EU;

▼B

(c) 

usluga plaćanja koje uključuju obradu gotovinskih i deviznih transakcija u smislu Priloga I. točke 4. Direktive 2013/36/EU;

(d) 

garancija i preuzetih obveza povezanih s pozajmljivanjem i uzajmljivanjem vrijednosnih papira u smislu Priloga I. točke 6. Direktive 2013/36/EU;

(e) 

djelatnosti riznice koje uključuju devizne i prenosive vrijednosne papire povezane s upravljanjem dugim saldima sudionika u smislu Priloga I. točke 7. podtočaka (b) i (e) Direktive 2013/36/EU.



( 1 ) Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

( 2 ) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).

( 3 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

( 4 ) Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

( 5 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

( 6 ) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

( 7 ) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

( 8 ) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

( 9 ) Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, 27.12.2022., str. 1..).

( 10 ) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma Tekst značajan za EGP (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).

( 11 ) Direktiva Komisije 2006/70/EZ od 1. kolovoza 2006. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s definicijom „politički izložene osobe” i tehničkim kriterijima za postupke pojednostavljene temeljite identifikacije stranaka i za oslobođenje na temelju financijske djelatnosti koja se provodila povremeno ili u vrlo ograničenom opsegu (SL L 214, 4.8.2006., str. 29.).

( 12 ) Odluka Komisije 2001/528/EZ od 6. lipnja 2001. o osnivanju Europskog odbora za vrijednosne papire (SL L 191, 13.7.2001., str. 45.).

( 13 ) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).”