1.   Ovom Odlukom utvrđuju se aranžmani EU-a za integrirani politički odgovor na krizu („IPCR”). IPCR omogućuje pravodobnu koordinaciju i odgovor na političkoj razini Unije u vezi s krizama s dalekosežnim učinkom ili političkim značajem, bez obzira na to jesu li nastale u Uniji ili izvan nje.

2.   IPCR pruža Vijeću potrebne alate i fleksibilnost za odlučivanje o postupanju u pogledu odgovora Unije, među ostalim s pomoću brzih savjetovanja i mogućih prijedloga za djelovanje. Vodstvo predsjedništva Vijeća nadležno je za politički nadzor i strateško usmjeravanje u svim fazama procesa u vezi s IPCR-om, u potpunosti uzimajući u obzir nadležnosti Komisije i VP-a.

3.   IPCR je jedinstven skup aranžmana za odgovor na krize na političkoj razini Unije na usklađen, učinkovit i pravodoban način. Vijeće se koristi IPCR-om u svrhu provedbe koordinacije na političkoj razini pri pozivanju na klauzulu solidarnosti, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Odluke Vijeća 2014/415/EU na temelju članka 222. stavka 3. UFEU.

4.   Tim se aranžmanima ne zamjenjuju ni ne udvostručuju postojeći mehanizmi ili aranžmani Unije.

1.   IPCR ima dva oblika aktivacije, o kojima odlučuje predsjedništvo, ovisno o ozbiljnosti krize i potrebama za odgovorom:

2.   IPCR sadržava pomoćne elemente koji su ključni za osiguravanje donošenja dobro utemeljenih odluka u Vijeću i učinkovitu političku koordinaciju na razini Unije. Ti su pomoćni elementi sljedeći:

3.   Kako bi se poboljšalo donošenje odluka na političkoj razini Unije, pomoćni elementi iz stavka 2. točaka (a), (b) i (c) imaju sljedeće značajke:

1.   U slučaju krize predsjedništvo donosi odluku o aktivaciji IPCR-a. Svaka država članica može pozvati predsjedništvo da to učini.

2.   U slučajevima pozivanja na klauzulu solidarnosti, predsjedništvo odmah aktivira IPCR u obliku pune aktivacije, u skladu s člankom 5. stavkom 1. Odluke 2014/415/EU, ako on već nije u upotrebi.

3.   U slučajevima u kojima se ne poziva na klauzulu solidarnosti, predsjedništvo se prije donošenja odluke o aktivaciji savjetuje s pogođenim državama članicama, ako je to primjereno, te s Komisijom i VP-om.

4.   Glavno tajništvo Vijeća savjetuje i podupire predsjedništvo. Predsjedništvo također može tražiti stručno znanje od službi Komisije i ESVD-a, od svakog u okviru njegovih uloga i odgovornosti, kao i od relevantnih agencija Unije, država članica te relevantnih dionika ili organizacija.

5.   Glavno tajništvo Vijeća, službe Komisije i ESVD također mogu uz međusoban dogovor te savjetovanje s predsjedništvom donijeti odluku o aktivaciji IPCR-a u obliku za razmjenu informacija.

6.   Predsjedništvo može u svakom trenutku, ovisno o razvoju krize i političkim potrebama, proširiti ili suziti operaciju prelaskom iz jednog oblika aktivacije u drugi. Dok god je pozivanje na klauzulu solidarnosti aktivno, IPCR se nalazi u obliku pune aktivacije.

7.   Predsjedništvo obavješćuje glavnog tajnika Vijeća Europske unije o odluci o aktivaciji IPCR-a. Glavno tajništvo Vijeća bez odgode obavješćuje Komisiju i VP-a te kabinet predsjednika Europskog vijeća.

1.   Kako bi se osigurala dosljednost politika i djelovanja Unije, standardna razina na kojoj se provodi nadzor nad provedbom aranžmana za IPCR mora biti Coreper. Predsjedništvo bez odgode izvješćuje Coreper o glavnim aspektima krize i predviđenom postupku.

2.   S obzirom na značajke krize i povezane političke potrebe u okviru odgovora, Predsjedništvo odlučuje o tome treba li ta pitanja raspraviti u okviru odgovarajućih pripremnih tijela Vijeća, u skladu s Poslovnikom Vijeća. Ovisno o slučaju, rotirajuće predsjedništvo koordinira se s predstavnicima VP-a koji predsjedaju relevantnim pripremnim tijelima Vijeća, a ako je to primjereno, i s predsjedateljem Vojnog odbora, koji su odgovorni za sazivanje sastanaka tih tijela.

1.   Za okruglom stolovima nastoji se utvrditi i istražiti kriznu situaciju kako bi političke odluke mogle biti dobro utemeljene.

2.   Okrugli stolovi sazivaju se na inicijativu predsjedništva, uz potporu i savjete Glavnog tajništva Vijeća.

3.   O tome tko sudjeluje na okruglim stolovima odlučuje predsjedništvo. Službe Komisije i ESVD pozivaju se da sudjeluju i daju doprinos, svaki u vezi sa svojim područjem nadležnosti. Kabinet predsjednika Europskog vijeća također se poziva na okrugli stol. Ako je to primjereno, na razgovore za okruglim stolom pozivaju se i pogođene države članice i ostali relevantni dionici i stručnjaci za određena pitanja, uključujući predstavnike iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija, te koordinator Unije za borbu protiv terorizma.

4.   U obliku za razmjenu informacija, kada predsjedništvo sazove neformalni okrugli stol, taj okrugli stol služi prvenstveno za praćenje situacije, ocjenu potreba za informacijama i procjenu toga postoji li potreba za punom aktivacijom. U slučaju pune aktivacije sudionici okruglog stola prema potrebi i pod vodstvom predsjedništva pripremaju, izrađuju i ažuriraju nacrte prijedloga za djelovanje koji se iznose Vijeću za raspravu i donošenje potrebnih odluka.

1.   Kapacitet za potporu ISAA-e izrađuje izvješća radi doprinosa u pružanju informacija za raspravu za okruglim stolovima, na sastancima Vijeća i njegovih pripremnih tijela te Europskog vijeća.

2.   Izvješća ISAA-e prilagođena su potrebama političke razine Unije, kako ih utvrdi predsjedništvo Vijeća. U tu svrhu, nakon savjetovanja sa službama Komisije i ESVD-om, predsjedništvo objavljuje političke i strateške smjernice te ih po potrebi ažurira.

3.   Kapacitet za potporu ISAA-e omogućuje:

U tu svrhu države članice i relevantne agencije i tijela Unije nastoje podupirati taj rad i pravodobno dostavljati odgovarajuće informacije.

4.   ISAA je instrument za razmjenu informacija koji time doprinosi informiranju država članica te pruža potporu Komisiji i VP-u u njihovim aktivnostima.

5.   ISAA-u osmišljavaju službe Komisije i ESVD, svaki u okviru svoje uloge i svoje odgovornosti te u okviru svojih postojećih sredstava i sposobnosti. ISAA se isto tako temelji na relevantnim informacijama i analizi koje pružaju države članice (npr. iz odgovarajućih nacionalnih kriznih centara), posebno putem internetske platforme, te koje pružaju agencije Unije.

6.   Nakon aktivacije IPCR-a i do njegove deaktivacije ta potpora mora biti trajno dostupna. Pruža se predsjedništvu i Vijeću pravodobno tijekom čitavog trajanja krize omogućujući proaktivno upravljanje krizom. Ovisno o tome kako se kriza razvija, predsjedništvo može odlučiti zatražiti pojačanu ili smanjenu potporu od ISAA-e. Nastavlja se redovito praćenje sektorskih izvora Unije.

7.   Ovisno o prirodi krize, Coreper trećim zemljama i međunarodnim partnerima kao što su zemlje pridružene Schengenu može dati ovlasti za pristup izvješćima ISAA-e za određenu krizu.

1.   Posebna internetska platforma koju je izradilo i kojom upravlja Glavno tajništvo Vijeća ključni je alat IPCR-a i elektronička središnja baza među relevantnim dionicima.

2.   Pristup toj platformi ograničen je na osobe koje su imenovali relevantni dionici, konkretno Glavno tajništvo Vijeća (za Vijeće i Europsko vijeće), države članice, Komisija, ESVD (za VP-a) i relevantne agencije Unije.

3.   Kako bi se na internetskoj platformi potaknula razmjena informacija, posebno onih osjetljive prirode, informacije se ne otkrivaju stranama koje nisu relevantni dionici iz stavka 2. osim ako Coreper izričito da ovlasti za to. Glavno tajništvo Vijeća, u suradnji s predsjedništvom, sudjeluje u odgovaranju na zahtjeve za informacijama dobivenima od takvih strana.

4.   Kako bi se izbjeglo udvostručavanje, internetska platforma nije zamjena ni za kakav drugi sektorski internetski alat Unije niti nju takav alat može zamijeniti. Klasificirani podaci iznad stupnja tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED razmjenjuju se putem relevantnih akreditiranih kanala.

5.   Internetska platforma dostupna je čak i bez aktivacije IPCR-a, konkretno za relevantne popratne informacije, vježbe, stečena iskustva i osposobljavanje te kao točke za kontakt IPCR-a. Za svaku aktivaciju IPCR-a uspostavlja se stranica posvećena krizi.

6.   U slučaju krize, kada IPCR nije aktiviran, Glavno tajništvo Vijeća u suradnji s predsjedništvom može uspostaviti „stranicu za praćenje”, po mogućnosti na zahtjev pogođene države članice, službi Komisije ili ESVD-a. S pomoću te stranice olakšava se razmjena informacija i ona bi trebala služiti kao baza podataka s lako dostupnim izvješćima i informacijama o situaciji. Uspostava stranice za praćenje ne podrazumijeva izradu izvješća ISAA-e.

7.   Na internetskoj platformi IPCR-a nalaze se i posebni tematski forumi ili „hubovi” kojima se osobito koristi izvan razdoblja kriza u svrhu povezivanja, razmjene informacija i suradnje radi doprinosa pripravnosti za upravljanje krizama.

8.   Pri planiranju strukturnih promjena platforme Glavno tajništvo Vijeća savjetuje se s predsjedništvom i delegacijama Vijeća.

1.   Predsjedništvo, uz potporu Glavnog tajništva Vijeća, prema potrebi dalje izrađuje i ažurira već postojeće standardne operativne postupke za IPCR („SOP-ovi za IPCR”) radi jasnog utvrđivanja postupaka, kao i mjera koje se očekuju od svakog aktera u procesu IPCR-a. Poziva se države članice, službe Komisije i ESVD da daju doprinos. Svaka nova verzija SOP-ova za IPCR podnosi se Coreperu na odobrenje.

2.   Europska komisija i ESVD, svaki u okviru svoje uloge i svoje nadležnosti, izrađuje standardne operativne postupke za ISAA-u u skladu sa SOP-ovima za IPCR u kojima se detaljno opisuje funkcioniranje izrade izvješća ISAA-e i načini integriranja informacija koje pružaju države članice.

1.   S ciljem daljnjeg jačanja sposobnosti brzog odgovora na političkoj razini Unije na krize moraju se razviti mjere pripravnosti i okvir za komunikacijsku strategiju. Te mjere tiču se najrelevantnijih područja koja izazivaju zabrinutost i zbog kojih bi se moglo aktivirati IPCR, a temelje se na politici pripravnosti IPCR-a i pridruženog programa kojim će se nastojati poboljšati elementi sposobnosti IPCR-a.

2.   Politika pripravnosti podnosi se Vijeću na odobrenje. Program pripravnosti predstavlja se Coreperu.

3.   Radi poboljšanja znanja i pripravnosti svih relevantnih dionika organizira se prilagođeno osposobljavanje o postupcima i alatima koji se primjenjuju u krizi za koju je potrebna koordinacija na političkoj razini Unije.

4.   U politici pripravnosti IPCR-a moraju se predvidjeti međusektorske aktivnosti i utvrditi postupci i načini aktivnosti predviđanja u koje je uključen IPCR. Aktivnosti IPCR-a organizira predsjedništvo uz potporu Glavnog tajništva Vijeća, a države članice uključene su na dobrovoljnoj osnovi. Komisija i VP blisko su povezani s tim radom i po potrebi se pozivaju da daju doprinos. Pri svakoj aktivnost koja uključuje IPCR poštuje se politika pripravnosti IPCR-a.

5.   Politikom pripravnosti IPCR-a doprinosi se i boljem priopćavanju javnosti te usklađivanju poruke upućene u doba krize. Taj se posao može poduprijeti neformalnom mrežom komunikatora u kriznim situacijama („CCN”).

6.   Utvrdit će se iskustva stečena i u aktivnostima i u stvarnim aktivacijama aranžmana za IPCR. Primjenjuje se strukturirani proces stečenih iskustava.

1.   Predsjedništvo bez odgode obavješćuje Europski parlament o aktivaciji IPCR-a.

2.   Usklađena komunikacijska strategija, među ostalim putem zajedničkih poruka, dio je mjera odgovora predviđenih u slučaju aktivacije IPCR-a.

1.   Aranžmani u okviru ove Odluke preispituju se u skladu s utvrđenim potrebama, a u svakom slučaju u roku od 12 mjeseci od njihove deaktivacije kako bi se osiguralo da se utvrde i sagledaju relevantna prikupljena iskustva. Ovo se preispitivanje provodi u Vijeću na temelju informacija koje pripremaju države članice, Komisija i VP.

2.   Prema potrebi ova se Odluka može izmijeniti, posebno kako bi se u obzir uzele potrebe koje je Vijeće utvrdilo u kontekstu preispitivanja, na temelju članka 9. stavka 3. Odluke 2014/415/EU.