Article 34 Uredba (EU) 2026/1392 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2026. o…: Sankcije

Službeni list
Europske unije

Serija L

2026/1392

26.6.2026

UREDBA (EU) 2026/1392 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. svibnja 2026.

o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031 i (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/105/EZ (Uredba o šumskom reprodukcijskom materijalu)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)	Direktivom Vijeća 1999/105/EZ (3) utvrđuju se pravila o proizvodnji s ciljem stavljanja na tržište i o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

(2)

Šume pokrivaju oko 45 % kopnenog područja Unije i imaju multifunkcionalnu ulogu koja obuhvaća socijalne, gospodarske, okolišne, ekološke i kulturne funkcije. Među ostalim, šume oduvijek imaju funkciju ponora ugljika, ključnu za politiku ublažavanja klimatskih promjena Šumski reprodukcijski materijal koji je visoke kakvoće, prilagođen klimatskim promjenama, raznolik i dokazanog identiteta ključan je za ispunjavanje tih uloga.

(3)

Uzimajući u obzir nova dostignuća u znanstvenim ili tehničkim spoznajama, ažuriranje pravila i propisa sustava Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala u međunarodnoj trgovini („sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice”), nove prioritete politike Unije u pogledu održivosti, prilagodbe klimatskim promjenama i bioraznolikosti, a posebno komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan”, kao i iskustva stečena tijekom provedbe Direktive 1999/105/EZ, tu bi direktivu trebalo zamijeniti novim aktom. Kako bi se osigurala ujednačena primjena novih pravila u Uniji, taj bi akt trebao imati oblik uredbe.

(4)

Cilj je sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice potaknuti proizvodnju i uporabu sjemena, biljnih dijelova i biljaka koji su sabrani, prerađeni i stavljeni na tržište na način kojim se osigurava visoka kakvoća i raspoloživost šumskog reprodukcijskog materijala. Zbog dugih ciklusa rasta šuma, troškova nasada te dugoročne naravi ulaganja u šume, ključno je da šumari prime pouzdane informacije o podrijetlu i genetskim značajkama šumskog reprodukcijskog materijala koji upotrebljavaju u svojim nasadima. Sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice zadovoljava tu potrebu putem certificiranja i sljedivosti. Ima važnu ulogu u prilagodbi svjetskih šuma promjenjivim klimatskim uvjetima. Naglasak je na osiguravanju visoke genetske raznolikosti vrsta i očuvanju raznolikosti vrsta, među ostalim diversifikacijom šumskih zemljišta. Zbog toga se zadržava i poboljšava potencijal za prilagodbu šuma za buduću ponovnu sadnju stabala na određenim površinama („ponovno pošumljavanje”) i stvaranje novih šuma („pošumljavanje”). Ponovno pošumljavanje može biti nužno za održivo upravljanje šumama ili ako su dijelovi postojeće šume pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, bolestima i najezdama štetnih organizama i drugim katastrofama.

(5)

U europskom zelenom planu utvrđuje se predanost Komisije borbi protiv klimatskih promjena i izazova povezanih s okolišem. Njegov je cilj preobraziti gospodarstvo Unije radi ostvarivanja održivije budućnosti. Pravila Unije o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala moraju biti u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (4), kojom se uspostavlja okvir Unije za postizanje klimatske neutralnosti, i s trima provedbenim strategijama europskog zelenog plana, kako su predstavljene u komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenoj „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” („strategija EU-a za bioraznolikost”), komunikaciji Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenoj „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” („strategija EU-a za prilagodbu”) i komunikaciji Komisije od 16. srpnja 2021. naslovljenoj „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” („strategija EU-a za šume”).

(6)

Uredbom (EU) 2021/1119 od relevantnih se institucija Unije i država članica zahtijeva da osiguravaju neprekidan napredak u poboljšavanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene. Stoga je jedan od ciljeva strategije EU-a za prilagodbu ubrzati kapacitet Unije za prilagodbu klimatskim promjenama, među ostalim izmjenom pravila o šumskom reprodukcijskom materijalu. Pravo Unije trebalo bi poticati proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala na razini Unije.

(7)

Glavni su ciljevi strategije EU-a za šume djelotvorno pošumljavanje te očuvanje i obnova šuma u Uniji. Ostvarivanjem tih ciljeva doprinijet će se povećanju apsorpcije CO2, smanjenju pojave i opsega šumskih požara te promicanju biogospodarstva, uz potpuno poštovanje ekoloških načela koja pogoduju bioraznolikosti. Osiguravanje obnove šuma i jačanje održivog gospodarenja šumama neophodni su za prilagodbu klimatskim promjenama i za otpornost šuma. U tom se pogledu u strategiji EU-a za šume navodi da će za prilagodbu šuma klimatskim promjenama i obnovu šuma nakon štete uzrokovane klimatskim promjenama biti potrebne velike količine odgovarajućeg šumskog reprodukcijskog materijala. To podrazumijeva napore za osiguravanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora o kojima ovisi šumarstvo koje je otpornije na klimatske promjene. Potrebno je uložiti trud i kako bi se povećala proizvodnja i raspoloživost takvog šumskog reprodukcijskog materijala, pružile bolje informacije o njegovoj prikladnosti s obzirom na konkretne klimatske i ekološke uvjete područja gdje se namjerava sijati ili saditi te poboljšala suradnička proizvodnja i prijenos takvog šumskog reprodukcijskog materijala preko nacionalnih granica unutar Unije.

(8)

Cilj strategije EU-a za bioraznolikost jest usmjeriti bioraznolikost Unije prema oporavku do 2030. Na temelju te strategije u pravu Unije potrebno je dati prednost očuvanju raznolikosti vrsta i osigurati visoku genetsku raznolikost unutar vrsta i partija šumskog reprodukcijskog materijala kako bi se olakšala opskrba genetski raznolikim šumskim reprodukcijskim materijalom visoke kakvoće i dokazanog identiteta koji je prilagođen ili prilagodljiv sadašnjim i predviđenim klimatskim uvjetima. Očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti šuma, uključujući genetsku raznolikost unutar pojedinačnih vrsta stabala, ključni su za održivo gospodarenje šumama i očuvanje šumskih genetskih izvora, a time i za potporu prilagodbi šuma klimatskim promjenama.

(9)

Postoji dugoročna prekogranična dimenzija zbog činjenice da se očekuje da će se migracija vegetacijskih zona prema sjeveru, koja je već uočena, znatno ubrzati u idućim desetljećima. Stoga bi za šumare bio vrlo koristan zahtjev iz ove Uredbe u pogledu pružanja informacija o područjima na kojima je šumski reprodukcijski materijal prilagođen lokalnim uvjetima. Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost određivanja takvih područja („područja uvođenja”).

(10)

Direktivom 1999/105/EZ definira se šumski reprodukcijski materijal s obzirom na njegovu važnost za šumarstvo u cijeloj Uniji ili njezinu dijelu, ali i dalje postoje nejasnoće u pogledu šumarskih svrha. Radi jasnoće, u području primjene ove Uredbe stoga je potrebno navesti svrhe u koje je važno upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal visoke kakvoće. Šumski reprodukcijski materijal može se proizvoditi za upotrebu u pošumljavanju, ponovnom pošumljavanju, diversifikaciji na šumskom zemljištu i druge mjere sadnje stabala te izravnom sijanju u jednu ili više sljedećih svrha: multifunkcionalno šumarstvo, proizvodnja drva, biomaterijala, biomase ili drugih šumskih proizvoda te očuvanje šumskih genetskih izvora.

(11)

Međutim, agrošumarstvo bi trebalo isključiti iz područja primjene ove Uredbe jer se, uz preciznu poljoprivredu, ekološku poljoprivredu, agroekologiju i trajne travnjake niskog intenziteta, smatra jednom od mnogih poljoprivrednih praksi koje doprinose zaštiti bioraznolikosti, usluga ekosustava i obilježja krajobraza. Agrošumarska obilježja, a posebno živice, priznaju se kao neproizvodni poljoprivredni elementi kojima se štite poljoprivredne površine, čime se obuhvaćaju ciljevi i svrhe koji nadilaze ciljeve i svrhe utvrđene ovom Uredbom.

(12)

Istraživanja su pokazala da je izuzetno važno temeljiti ocjenu i odobrenje osnovnog materijala na posebnoj svrsi u koju će se šumski reprodukcijski materijal primjenjivati. Nadalje, sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće na pravom mjestu ima pozitivan učinak na svrhu u koju se taj materijal upotrebljava. Sjetva i sadnja „na pravom mjestu” znači da je šumski reprodukcijski materijal genetski i fenotipski prikladan za lokaciju na kojoj se uzgaja, što uključuje i relevantna klimatska predviđanja za njega.

(13)	Nakon odobrenja osnovnog materijala nadležna tijela trebala bi razlikovati autohtone i indigene sjemenske izvore ili sastojine. Specijalizirani subjekti trebali bi imati mogućnost uzeti u obzir tu razliku u dokumentu specijaliziranog subjekta.

(14)

Kako bi se osigurala dostatna opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom kao odgovor na povećanu potražnju za njime, potrebno je otkloniti sve stvarne ili potencijalne prepreke trgovini koje bi mogle ometati slobodno kretanje šumskog reprodukcijskog materijala unutar Unije. Taj se cilj može ostvariti samo ako se odgovarajućim Unijinim pravilima o šumskom reprodukcijskom materijalu propisuju najviši mogući standardi.

(15)

Pravilima Unije o proizvodnji za stavljanje na tržište i o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala trebalo bi uzeti u obzir praktične potrebe i ta bi se pravila trebala primjenjivati samo na određene vrste i njihove hibride koji su važni za ciljeve ove Uredbe. Te bi vrste trebalo navesti u ovoj Uredbi.

(16)

Cilj je ove Uredbe pomoći u održavanju i stvaranju otpornih šuma te obnovi šumskih ekosustava, kao i poduprijeti njihove usluge ekosustava i uspostaviti druge mjere sadnje stabala. To će se konkretno postići održivom proizvodnjom, stavljanjem na tržište i sljedivošću šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće, te osiguravanjem da su korisnici prije kupnje šumskog reprodukcijskog materijala obaviješteni o posebnim klimatskim i ekološkim uvjetima u kojima se nalazi odgovarajući osnovni materijal.

(17)

Kako bi se osigurala prilagođenost certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala konkretnim klimatskim i ekološkim uvjetima područja gdje se namjerava sijati ili saditi, nadležna tijela trebala bi ocijeniti značajke održivosti osnovnog materijala tijekom postupka njegova odobrenja. Te značajke održivosti trebale bi obuhvaćati prilagodbu tog osnovnog materijala konkretnim klimatskim i ekološkim uvjetima, uključujući biotičke i abiotičke čimbenike koji prevladavaju u području provenijencije te njegovu otpornost ili toleranciju na štetne organizme i nepovoljne klimatske uvjete i uvjete na lokaciji u kojima je rastao.

(18)

Kako bi se osigurala najveća moguća kakvoća šumskog reprodukcijskog materijala, on bi se trebao prikupljati samo od osnovnog materijala upisanog u nacionalni registar. Trebalo bi utvrditi pravila o prikupljanju i sabiranju šumskog reprodukcijskog materijala iz osnovnog materijala kako bi se osigurala visoka kakvoća i sljedivost takvog šumskog reprodukcijskog materijala. Kako bi se nadležnim tijelima omogućio nadzor nad prikupljanjem i sabiranjem, specijalizirani subjekti trebali bi ih unaprijed obavijestiti o svojoj namjeri prikupljanja.

(19)	Nadležna tijela trebala bi ocijeniti i odobriti osnovni materijal. Odobreni osnovni materijal trebalo bi upisati u nacionalni registar pod jedinstvenim upućivanjem u registru i upućivanjem na jedinicu odobrenja.

(20)

Međutim, kako bi se osigurala veća fleksibilnost u pogledu šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” u slučaju ekstremnih vremenskih i klimatskih uvjeta, nadležna tijela trebala bi imati mogućnost, nakon odobrenja Komisije, ovlastiti specijalizirane subjekte za odobravanje osnovnog materijala za određene vrste namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala te kategorije.

(21)	Kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja i primjenjivih međunarodnih normi, trebalo bi biti moguće u postupak odobravanja osnovnog materijala uključiti upotrebu biokemijskih i molekularnih tehnika kao dopunsku metodu.

(22)

Kako bi se osigurao djelotvoran pregled i transparentnost u pogledu šumskog reprodukcijskog materijala koji se proizvodi i stavlja na tržište u cijeloj Uniji, svaka država članica trebala bi uspostaviti, objaviti i ažurirati elektronički nacionalni registar osnovnog materijala različitih vrsta i njihovih hibrida koji je odobren na njezinu državnom području.

(23)

Iz istog bi razloga Komisija trebala u elektroničkom obliku objaviti Unijin popis odobrenog osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala na temelju nacionalnih registara koje dostave države članice. Unijin popis trebao bi sadržavati informacije o osnovnom materijalu koji sadržava genetski modificirani organizam ili se od njega sastoji, uključujući onaj koji je proizveden određenim novim genomskim tehnikama.

(24)

Nadležna tijela trebala bi izdati glavni certifikat za sav šumski reprodukcijski materijal koji potječe od odobrenog osnovnog materijala. Glavnim certifikatom trebala bi se osigurati identifikacija šumskog reprodukcijskog materijala te on treba sadržavati informacije o podrijetlu tog materijala i najprikladnije podatke za korisnike i nadležna tijela zadužena za njegovu službenu kontrolu. Trebalo bi biti moguće izdavanje glavnog certifikata u elektroničkom obliku.

(25)	Svaka država članica trebala bi uspostaviti i ažurirati nacionalni popis izdanih glavnih certifikata te ga staviti na raspolaganje Komisiji i nadležnim tijelima svih ostalih država članica.

(26)

Trebalo bi dopustiti naknadno certificiranje i stavljanje na tržište samo onog šumskog reprodukcijskog materijala koji je prikupljen iz odobrenog osnovnog materijala. Nadležna tijela trebala bi certificirati šumski reprodukcijski materijal prema kategoriji „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” te bi ga trebala staviti na tržište s upućivanjem na te kategorije. Kategorije šumskog reprodukcijskog materijala „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” trebale bi podlijegati ujednačenim zahtjevima u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište kako bi se osigurala transparentnost, kako bi se uspostavili jednaki uvjeti za specijalizirane subjekte u cijeloj Uniji i kako bi se očuvala cjelovitost unutarnjeg tržišta.

(27)

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora razlikuje se od osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u komercijalne svrhe zbog različitih selekcijskih kriterija koji se primjenjuju na te dvije vrste osnovnog materijala. Stoga bi trebalo biti moguće ovlastiti specijalizirane subjekte da pod određenim uvjetima odobre osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora. Ovlašteni specijalizirani subjekti trebali bi odobriti takav osnovni materijal u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i s upućivanjem na jedinicu odobrenja te nadležnom tijelu dostaviti pojedinosti o toj jedinici odobrenja. Odluku o uključivanju tog osnovnog materijala u nacionalni registar trebalo bi donijeti nadležno tijelo dotične države članice.

(28)

Kategorija „poznato podrijetlo” minimalni je standard potreban za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala zbog ograničene ili nepostojeće fenotipske selekcije osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala te kategorije. Kako bi se osigurala sljedivost, specijalizirani subjekt trebao bi evidentirati lokaciju osnovnog materijala iz kojeg se sabire šumski reprodukcijski materijal ili, drugim riječima, njegovu provenijenciju. Potrebno je navesti podrijetlo tog osnovnog materijala ako je poznato. To je u skladu sa sustavom OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i iskustvom stečenim u provedbi Direktive 1999/105/EZ.

(29)

Na temelju iskustva stečenog u provedbi Direktive 1999/105/EZ i uzimajući u obzir sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice, nadležno tijelo trebalo bi ocijeniti osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „selekcioniran”. Ta bi se ocjena trebala temeljiti na promatranju svojstava tog osnovnog materijala i njome bi se trebala uzeti u obzir konkretna svrha u koju se treba upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal prikupljen iz tog osnovnog materijala. Trebalo bi osigurati općenitu kakvoću te kategorije. Reprodukcijska populacija trebala bi imati barem određeni stupanj ujednačenosti.

(30)

Za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „kvalificiran” specijalizirani subjekt trebao bi odabrati sastavne dijelove osnovnog materijala koji će se pojedinačno upotrebljavati u planu križanja zbog njihovih izuzetnih značajki u pogledu, na primjer, proizvodnje drva ili prilagodbe lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima. Nadležno tijelo trebalo bi odobriti sastav i predloženi plan križanja tih sastavnih dijelova, terenski raspored, uvjete izolacije i lokaciju tog osnovnog materijala. To je važno radi usklađivanja s primjenjivim međunarodnim normama na temelju sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice te kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno u primjeni Direktive 1999/105/EZ.

(31)

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” trebao bi podlijegati najstrožim mogućim zahtjevima. Superiornost šumskog reprodukcijskog materijala trebalo bi ocijeniti u odnosu na jednu ili, ako je moguće, više odobrenih ili prethodno odabranih normi. Te norme trebale bi biti utvrđene na temelju svrhe u koju će se upotrebljavati šumski reprodukcijski materijal kategorije „testiran”. Nakon selekcije sastavnih dijelova osnovnog materijala superiornost šumskog reprodukcijskog materijala trebala bi se dokazati usporednim testiranjem ili procijeniti ocjenjivanjem genetskih sastavnica tog osnovnog materijala. Nadležno tijelo trebalo bi biti uključeno u taj postupak. Trebalo bi odobriti plan pokusa i testove za odobrenje osnovnog materijala, provjeriti evidenciju koju je dostavio specijalizirani subjekt i odobriti rezultate testova superiornosti šumskog reprodukcijskog materijala ili genetske procjene. U izvođenju tih zadaća nadležno tijelo trebalo bi težiti usklađivanju s primjenjivim međunarodnim normama na temelju sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i drugim primjenjivim međunarodnim normama te bi trebalo uzeti u obzir iskustvo stečeno u primjeni Direktive 1999/105/EZ.

(32)

Ocjena osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” u prosjeku traje 10 godina. Kako bi se osigurao brži pristup tržištu za šumski reprodukcijski materijal te kategorije dok je ocjena osnovnog materijala još u tijeku, države članice trebale bi imati mogućnost privremeno odobriti osnovni materijal na razdoblje od najviše 10 godina. To bi se odobrenje trebalo dodijeliti samo ako privremeni rezultati genetske procjene ili usporednih testiranja pokazuju da će taj osnovni materijal nakon testiranja zadovoljiti zahtjeve iz ove Uredbe. Kako bi se osiguralo da je odobrenje i dalje primjereno, te bi rezultate trebalo preispitati najkasnije nakon 10 godina.

(33)

Usklađenost šumskog reprodukcijskog materijala stavljenog na tržište sa zahtjevima za kategorije „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” trebalo bi potvrditi službenom etiketom. Prije stavljanja na tržište ili izravne upotrebe te do izdavanja službene etikete prikupljeni šumski reprodukcijski materijal trebao bi imati privremenu etiketu kako bi se osigurala sljedivost.

(34)

Osim službene etikete specijalizirani subjekti trebali bi izdati i dokument specijaliziranog subjekta. On bi trebao sadržavati sve informacije sa službene etikete, kao i dodatne informacije. To je potrebno kako bi se korisnika što sveobuhvatnije informiralo o šumskom reprodukcijskom materijalu i kako bi se te informacije evidentirale na najučinkovitiji način.

(35)

Genetski modificirani šumski reprodukcijski materijal trebao bi se stavljati na tržište samo ako je siguran za zdravlje ljudi i okoliš i odobren za uzgoj u skladu s Direktivom 2001/18/EZ (5) ili Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (6) Europskog parlamenta i Vijeća te ako taj šumski reprodukcijski materijal pripada kategoriji „testiran”. Šumski reprodukcijski materijal dobiven određenim novim genomskim tehnikama trebalo bi biti moguće staviti na tržište samo ako ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) 2026/1388 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i ako pripada kategoriji „testiran”.

(36)	Službena etiketa trebala bi sadržavati informacije o osnovnom materijalu koji sadržava genetski modificirani organizam ili se od njega sastoji, uključujući onaj koji je proizveden određenim novim genomskim tehnikama.

(37)

Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i uspostavili jednaki uvjeti, trebalo bi utvrditi određene zahtjeve u pogledu obveze specijaliziranih subjekata da osiguraju sljedivost i identifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište te da te subjekte podvrgnu službenim kontrolama. Nadležno tijelo treba ovlastiti specijalizirane subjekte prije nego što im se povjeri obavljanje svih ili određenih aktivnosti potrebnih za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala pod službenim nadzorom nadležnog tijela. Trebalo bi utvrditi pravila za izdavanje, povlačenje ili izmjenu takvog ovlaštenja i za provedbu službenog nadzora od strane nadležnih tijela.

(38)

Nadležna tijela trebala bi osobito imati mogućnost ovlastiti specijalizirane subjekte da pod službenim nadzorom izdaju i tiskaju službenu etiketu za određene vrste i kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Time će se specijaliziranim subjektima omogućiti veća fleksibilnost u pogledu naknadnog stavljanja na tržište tog šumskog reprodukcijskog materijala. Međutim, specijaliziranim subjektima trebalo bi dopustiti da počnu izdavati i tiskati službenu etiketu tek nakon što se utvrdi da šumski reprodukcijski materijal ispunjava primjenjive zahtjeve. To je ovlaštenje potrebno zbog službenog karaktera službene etikete i kako bi se korisnicima šumskog reprodukcijskog materijala zajamčili najviši mogući standardi kakvoće.

(39)	U mjeri u kojoj neke vrste i njihovi hibridi ne podliježu mjerama sadržanim u ovoj Uredbi, države članice mogu za te vrste i hibride u odnosu na svoje državno područje poduzeti jednake ili strože ili manje stroge mjere.

(40)

Kako bi se osigurala transparentnost i djelotvornije kontrole proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, specijalizirani subjekti trebali bi biti upisani u registre koje uspostave države članice u skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (8). To je potrebno radi pravilnog funkcioniranja službenog registra specijaliziranih subjekata i izbjegavanja dvostrukog upisa. Specijalizirani subjekti na koje se primjenjuje ova Uredba u velikoj su mjeri obuhvaćeni područjem primjene službenog registra specijaliziranih subjekata na temelju Uredbe (EU) 2016/2031.

(41)

Prije prijenosa šumskog reprodukcijskog materijala specijalizirani subjekti trebali bi potencijalnim korisnicima svojeg šumskog reprodukcijskog materijala omogućiti pristup postojećim dostupnim informacijama o prikladnosti šumskog reprodukcijskog materijala za konkretne klimatske i ekološke uvjete kako bi se korisnicima omogućilo da odaberu najprikladniji šumski reprodukcijski materijal za predviđenu uporabu na predviđenoj lokaciji.

(42)

Ako je osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran”, države članice trebale bi za odgovarajuće vrste razgraničiti područja provenijencije kako bi utvrdile područja ili skupine područja s dovoljno ujednačenim ekološkim uvjetima i koja sadržavaju osnovni materijal sličnih fenotipskih ili genetskih značajki. To je potrebno jer će se šumski reprodukcijski materijal proizveden od tog osnovnog materijala stavljati na tržište s upućivanjem na ta područja provenijencije.

(43)

Trebalo bi utvrditi odredbe o izradi i ažuriranju planova za nepredvidive situacije za jednu ili više vrsta stabala koje države članice mogu izraditi kako bi osigurale da budu pripravne i da imaju kapacitet za uspostavu dostatne opskrbe šumskim reprodukcijskim materijalom potrebnim za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, bolestima, najezdama štetnih organizama, katastrofama ili bilo kojim drugim štetnim događajima. Trebalo bi utvrditi pravila o sadržaju planova za nepredvidive situacije kako bi se osigurale proaktivne i djelotvorne mjere protiv takvih rizika, ako se pojave. Također bi trebalo biti moguće prilagoditi sadržaj planova za nepredvidive situacije posebnim klimatskim i ekološkim uvjetima na državnim područjima država članica. Te bi mogućnosti trebale odražavati i mjere opće pripravnosti koje države članice poduzimaju na dobrovoljnoj osnovi u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(44)

Kako bi se osigurala sljedivost šumskog reprodukcijskog materijala, on bi se tijekom svih faza proizvodnje i stavljanja na tržište trebao držati u odvojenim partijama, uz upućivanje na pojedinačne jedinice odobrenja i na glavni certifikat nakon njegova izdavanja. Radi transparentnosti i sljedivosti svaku partiju šumskog reprodukcijskog materijala trebalo bi identificirati oznakom partije i, nakon izdavanja glavnog certifikata, oznakom glavnog certifikata.

(45)	Na tržište bi se trebalo stavljati samo sjeme koje ispunjava određene standarde kakvoće. Trebalo bi ih označivati i stavljati na tržište samo u zatvorenim pakiranjima koja su zapečaćena kako bi se omogućila njihova točna identifikacija, osigurala njihova kakvoća i sljedivost te izbjegle prijevare.

(46)

Tijekom razdoblja kada ima privremenih poteškoća u prikupljanju dostatnih zaliha šumskog reprodukcijskog materijala određenih vrsta trebalo bi biti moguće pod određenim uvjetima privremeno odobriti osnovni materijal ili šumski reprodukcijski materijal koji ispunjava manje stroge zahtjeve u pogledu kakvoće. Ti manje strogi zahtjevi trebali bi obuhvaćati odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji različitih kategorija šumskog reprodukcijskog materijala ili stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve u pogledu kakvoće. To je potrebno kako bi se osigurao fleksibilan pristup u područjima pogođenima nepovoljnim okolnostima i izbjegli poremećaji na unutarnjem tržištu šumskog reprodukcijskog materijala.

(47)

Kako bi se uskladila provedba službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti povezanih sa šumskim reprodukcijskim materijalom u cijeloj Uniji, trebalo bi utvrditi pravila o imenovanju nadležnih tijela odgovornih za takve zadaće i zahtjevima u pogledu tih tijela, kao i u pogledu izvođenja i mogućeg delegiranja takvih zadaća.

(48)	Stručnjacima Komisije trebalo bi omogućiti provedbu kontrola, uključujući revizije, u državama članicama radi verifikacije primjene relevantnog zakonodavstva Unije te funkcioniranja nacionalnih sustava kontrola i nadležnih tijela.

(49)

Kako bi se osigurala načela dobre uprave i povjerenje javnosti, nadležna tijela trebala bi provoditi službene kontrole uz visoku razinu transparentnosti. U tu bi svrhu trebala staviti na raspolaganje javnosti, među ostalim objavljivanjem na internetu, relevantne informacije o organizaciji i provedbi službenih kontrola, uključujući, prema potrebi, vrstu i broj službenih kontrola, slučajeve neusklađenosti, poduzete mjere i izrečene sankcije.

(50)

Šumski reprodukcijski materijal trebao bi se uvoziti iz trećih zemalja samo ako se utvrdi da ispunjava zahtjeve jednake onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji. To je potrebno kako bi se osiguralo da je uvezeni šumski reprodukcijski materijal jednake kakvoće kao onaj proizveden u Uniji. Tim će se pristupom osigurati da uvezeni šumski reprodukcijski materijal ne samo ispunjava standarde Unije, već i doprinosi genetskoj raznolikosti i održivosti.

(51)

Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti mogu uzrokovati nestašice šumskog reprodukcijskog materijala u jednoj ili više država članica koje ne mogu riješiti druge države članice ili treće zemlje za koje je odobrena jednakovrijednost. Stoga bi u tim iznimnim slučajevima tim državama članicama pod određenim uvjetima trebalo dopustiti privremeni uvoz šumskog reprodukcijskog materijala iz trećih zemalja za koje nije odobrena jednakovrijednost. Pri ocjeni tih uvjeta Komisija bi trebala uzeti u obzir i posebne potrebe dotičnih država članica, kao što su podrijetlo i genetske značajke dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala.

(52)

Ako se šumski reprodukcijski materijal uvozi u Uniju iz treće zemlje, dotični specijalizirani subjekt trebao bi unaprijed obavijestiti relevantno nadležno tijelo o tom uvozu, putem sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Osim toga, uz uvezeni šumski reprodukcijski materijal trebalo bi priložiti certifikat OECD-a ili istovrijedni službeni certifikat, koji izdaje treća zemlja podrijetla, i evidenciju koja sadržava podatke o tom materijalu koje dostavi specijalizirani subjekt u toj trećoj zemlji. Uz taj bi šumski reprodukcijski materijal trebalo priložiti etiketu OECD-a ili istovrijednu službenu etiketu jer je to potrebno kako bi se korisnicima tog šumskog reprodukcijskog materijala omogućilo donošenje utemeljenih odluka i kako bi se nadležnim tijelima olakšalo provođenje odgovarajućih službenih kontrola.

(53)

Kako bi se pratio učinak ove Uredbe i Komisiji omogućilo da ocijeni uvedene mjere, države članice trebale bi svakih pet godina izvješćivati o godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala po kategorijama, broju donesenih planova za nepredvidive situacije, dostupnim i relevantnim internetskim stranicama i vodičima za sadnju, kao i o količinama šumskog reprodukcijskog materijala po rodovima i vrstama uvezenima iz trećih zemalja, izrečenim sankcijama i broju registriranih specijaliziranih subjekata.

(54)

Kako bi se ova Uredba prilagodila ekološkim promjenama, a posebno promjeni vrsta stabala i njihovih areala zbog klimatskih promjena, te kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom ove Uredbe dodavanjem vrsta stabala na popis vrsta koje podliježu ovoj Uredbi ili njihovim uklanjanjem s njega, ovisno o tome ispunjavaju li određene kriterije ili ih prestanu ispunjavati.

(55)

Kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja te sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice i drugih primjenjivih međunarodnih normi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama zahtjeva za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran”, kao i kategorija u kojima se šumski reprodukcijski materijal iz različitih tipova osnovnog materijala može stavljati na tržište.

(56)

Kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunom ove Uredbe utvrđivanjem određenih zahtjeva za partije sjemenskog materijala vrsta stabala obuhvaćenih ovom Uredbom, osim njihovih hibrida, za dijelove bilja takvih vrsta i njihovih hibrida, za standarde vanjske kakvoće za Populus spp., koji se razmnožava stabljičnim reznicama, s korijenom ili bez njega, za sadni materijal vrsta stabala i njihovih hibrida obuhvaćenih ovom Uredbom te za sadni materijal koji se stavlja na tržište za krajnje korisnike u regijama s posebnim ekološko-klimatskim uvjetima.

(57)

Kako bi se osigurala jasnoća i usklađen pristup s uspostavom i provedbom planova za nepredvidive situacije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunom ove Uredbe utvrđivanjem elemenata koji se mogu uključiti u plan za nepredvidive situacije u skladu s ovom Uredbom.

(58)

Kako bi se povećala vjerodostojnost sustava za ovlašćivanje specijaliziranih subjekata i službenog nadzora koji provode nadležna tijela, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunom ove Uredbe utvrđivanjem postupka kojim specijalizirani subjekt treba podnijeti zahtjev za ovlašćivanje i kojim se potvrđuje usklađenost s primjenjivim zahtjevima.

(59)

Kako bi se postigao cilj komunikacije Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljene „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, to jest da prelazak na digitalne tehnologije bude u interesu građana i poduzeća i da se uzme u obzir tehnički razvoj u digitalizaciji usluga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s dopunom ove Uredbe uspostavljanjem pravila o digitalnom evidentiranju glavnih mjera u pogledu verifikacije zahtjeva za odobrenje osnovnog materijala i proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala, što dovodi do izdavanja glavnih certifikata, službenih etiketa i dokumenata specijaliziranih subjekata te u pogledu uspostavljanja centralizirane platforme koja povezuje sve države članice i Komisiju.

(60)

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada na delegiranim aktima provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(61)

Radi osiguranja proporcionalnog pristupa, određene zahtjeve ne bi trebalo biti potrebno ispuniti za stavljanje na tržište male količina sjemena. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje toga što za pojedinačne vrste čini malu količinu na temelju koje ih se može isključiti iz određenih zahtjeva za stavljanje na tržište.

(62)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se osiguralo da ovlašteni specijalizirani subjekti pravilno i dosljedno provode odobravanje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u odnosu na konkretne uvjete za ocjenu prihvatljivosti specijaliziranih subjekata koji trebaju biti ovlašteni za odobravanje osnovnog materijala i uvjete za dostavljanje pojedinosti o jedinici odobrenja nadležnom tijelu.

(63)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se riješile privremene poteškoće u općoj opskrbi šumskim reprodukcijskim materijalom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za to da jednoj ili više država članica odobri da privremeno dopuste stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u ovoj Uredbi ili potječe od osnovnog materijala koji ispunjava te zahtjeve.

(64)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se omogućila prepoznatljivost i upotreba glavnih certifikata, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za to da donese sadržaj i predložak glavnog certifikata te da utvrdi pravila o mehanizmima i tehničkim aranžmanima kako bi se osiguralo izdavanje točnih i pouzdanih glavnih certifikata i spriječio rizik od prijevare, postupke koje treba slijediti u slučaju povlačenja glavnih certifikata i izdavanja zamjenskih certifikata, pravila za izradu ovjerenih preslika glavnih certifikata te pravila za izdavanje elektroničkih certifikata i upotrebu elektroničkih potpisa.

(65)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se osigurao usklađen okvir za označivanje i pružanje informacija o šumskom reprodukcijskom materijalu, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje formata, veličine, oblika i boje službene etikete i dokumenta specijaliziranog subjekta za sve ili određene kategorije šumskog reprodukcijskog materijala. Pri definiranju boje Komisija bi trebala uzeti u obzir pravila i propise sustava OECD-a za šumsko sjeme i sadnice. Državama članicama trebalo bi dopustiti da prema potrebi primjenjuju pravila o boji.

(66)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se uzeo u obzir razvoj digitalizacije sektora šumskog reprodukcijskog materijala, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja tehničkih aranžmana za izdavanje elektroničkih glavnih certifikata, elektroničkih službenih etiketa i elektroničkih dokumenata specijaliziranih subjekata.

(67)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se osiguralo da specijalizirani subjekti odobravaju osnovni materijal kategorije „poznato podrijetlo”, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu izdavanja takvog odobrenja, podložno određenim uvjetima.

(68)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i kako bi se osigurala pravilna primjena odstupanja u pogledu privremenog odobrenja osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja maksimalnog broja jedinica šumskog reprodukcijskog materijala i maksimalne veličine površine koja može podlijegati takvom odobrenju.

(69)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu odlučivanja o organizaciji privremenih pokusa radi pronalaska boljih alternativa za zahtjeve iz ove Uredbe u pogledu ocjene i odobrenja osnovnog materijala te proizvodnje i stavljanja na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

(70)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i istodobno omogućujući provedbu nacionalnih ili regionalnih pristupa proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala te u cilju poboljšanja kvalitete dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite okoliša ili doprinosa zaštiti bioraznolikosti i obnovi šumskih ekosustava, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za to da odobre državama članicama da pod određenim uvjetima donesu strože ili dodatne zahtjeve za odobrenje osnovnog materijala i proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala, ograniče odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” ili zabrane stavljanje na tržište određenog šumskog reprodukcijskog materijala krajnjem korisniku radi sjetve ili sadnje na cijelom svojem državnom području ili njegovu dijelu ako taj šumski reprodukcijski materijal nije prikladan za ekološke uvjete u šumarstvu dotične države članice i za relevantne svrhe.

(71)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kada je riječ o odluci da šumski reprodukcijski materijal određenih rodova, vrsta ili kategorija i, prema potrebi, onaj koji potječe od posebnih vrsta osnovnog materijala ili s određenog područja provenijencije, proizveden u trećoj zemlji, ispunjava zahtjeve jednake onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji.

(72)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja određenih pravila o ujednačenim praktičnim aranžmanima za provedbu službenih kontrola radi provjere usklađenosti s pravilima o šumskom reprodukcijskom materijalu.

(73)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja tehničkog formata, među ostalim u pogledu digitalnog podnošenja i obrađivanja koje treba upotrebljavati za izvješća koja države članice podnose Komisiji o godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala po kategorijama, broju donesenih planova za nepredvidive situacije, dostupnim i relevantnim internetskim stranicama i vodičima za sadnju, količinama šumskog reprodukcijskog materijala po rodovima i vrstama uvezenima iz trećih zemalja, sankcijama i broju registriranih specijaliziranih subjekata.

(74)	Provedbene ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju ove Uredbe trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(75)

U cijeloj Uniji trebalo bi biti dopušteno stavljanje na tržište samo zdravog šumskog reprodukcijskog materijala. Šumski reprodukcijski materijal koji se stavlja na tržište u skladu s ovom Uredbom trebao bi biti u skladu i s pravilima utvrđenima ili predviđenima u relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2016/2031 u pogledu karantenskih štetnih organizama Unije, karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja i reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije te s mjerama donesenima na temelju članka 30. stavka 1. te uredbe.

(76)

Kvalitativni štetni organizmi jesu štetni organizmi na koje se ne primjenjuje Uredba (EU) 2016/2031. Mogu se pojaviti tijekom proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala i kad se on tijekom dugog razdoblja skladišti u prekomjerno mokrim ili vlažnim uvjetima. Stoga bi njihova prisutnost na šumskom reprodukcijskom materijalu koji se stavlja na tržište trebala biti toliko niska da nema štetnih učinaka na njegovu kakvoću.

(77)	Kako bi se poboljšala dosljednost s pravilima iz Uredbe (EU) 2016/2031 o biljnim putovnicama koja se odnose na šumski reprodukcijski materijal, trebalo bi dopustiti objedinjavanje službene etikete za šumski reprodukcijski materijal s biljnom putovnicom.

(78)

Zbog posebnosti sektora šumskog reprodukcijskog materijala primjereno je da ova Uredba utvrdi vlastite odredbe o službenim kontrolama šumskog reprodukcijskog materijala. Kako bi se osigurala dosljedna primjena službenih kontrola šumskog reprodukcijskog materijala u svim državama članicama, stvorile sinergije sa sustavom službenih kontrola u sličnim sektorima, posebno u sektoru zdravlja bilja, te kako bi se državama članicama omogućilo da upotrebljavaju postojeće instrumente i alate kao što je IMSOC za provjeru usklađenosti s pravilima o šumskom reprodukcijskom materijalu, odredbe o službenim kontrolama iz ove Uredbe trebale bi se prema potrebi primjenjivati uz relevantne odredbe Uredbe (EU) 2017/625.

(79)	Podrazumijeva se da nadležna tijela država članica kojima je povjereno obavljanje zadaća na temelju ove Uredbe mogu biti i nadležna tijela određena u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2017/625 i stoga odgovorna za organizaciju službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti u drugim područjima.

(80)	Uredbe (EU) 2016/2031 i (EU) 2017/625 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(81)	Radi pravne jasnoće i transparentnosti Direktivu 1999/105/EZ trebalo bi staviti izvan snage.

(82)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest osiguravanje usklađenog pristupa u vezi s proizvodnjom i stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih posljedica, složenosti i međunarodnog učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. U tom pogledu, i prema potrebi, ovom se Uredbom uvode odstupanja ili posebni zahtjevi za određene tipove šumskog reprodukcijskog materijala i specijalizirane subjekte.

(83)	S obzirom na vrijeme i resurse koji su potrebni nadležnim tijelima i dotičnim specijaliziranim subjektima za prilagodbu novim zahtjevima iz ove Uredbe, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati od 17. srpnja 2031.

(84)

Kako bi se izbjegli poremećaji u proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji, trebalo bi dopustiti da se šumski reprodukcijski materijal proizveden prije 17. srpnja 2031. u skladu s Direktivom 1999/105/EZ ili nacionalnim pravilima nastavi stavljati na tržište do iscrpljenja njegovih zaliha. Iz istog bi razloga trebalo dopustiti da se šumski reprodukcijski materijal proizveden u skladu s Direktivom 1999/105/EZ i dalje stavlja na tržište s glavnim certifikatom izdanim na temelju te direktive,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala radi stavljanja na tržište i o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

Ovom se Uredbom posebice utvrđuju zahtjevi u pogledu podrijetla osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala, odobrenja takvog osnovnog materijala i njegove registracije te zahtjevi u pogledu sljedivosti šumskog reprodukcijskog materijala, službenih kontrola, kategorija šumskog reprodukcijskog materijala, identiteta i kakvoće, certificiranja, označivanja, pakiranja, uvoza, specijaliziranih subjekata i nacionalnih planova za nepredvidive situacije.

Članak 2.

Područje primjene i ciljevi

1. Ova se Uredba primjenjuje na proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji pripada vrstama stabala navedenima u Prilogu I. i njihovim hibridima.

Za potrebe ove Uredbe hibridi se smatraju hibridima vrsta stabala navedenih u Prilogu I. ako je u njemu navedena barem jedna od roditeljskih vrsta.

2. Ciljevi su ove Uredbe doprinijeti održavanju i stvaranju otpornih šuma, obnovi šumskih ekosustava i bioraznolikosti šuma te poduprijeti usluge šumskih ekosustava i drugu sadnju stabala, posebno putem:

(a)	održive proizvodnje, stavljanja na tržište i sljedivosti šumskog reprodukcijskog materijala visoke kakvoće u Uniji;

(b)	pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)	potpore održivoj proizvodnji drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda;

(d)	potpore očuvanju šumskih genetskih izvora;

(e)	doprinosa šumskog reprodukcijskog materijala ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi šuma klimatskim promjenama i zaštiti od erozije tla.

3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 31. kojima se izmjenjuje popis iz Priloga I., uzimajući u obzir:

(a)	ekološke promjene, uključujući pomake u vrstama stabala i njihovih areala uslijed klimatskih promjena;

(b)	razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja.

Tim delegiranim aktima dodaju se vrste stabala na popis u Prilogu I. samo ako te vrste ispunjavaju jedan ili više sljedećih kriterija:

(a)	čine veliko područje i velik udio gospodarske vrijednosti proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji;

(b)	stavljaju se na tržište kao šumski reprodukcijski materijal u najmanje dvije države članice; ili

(c)	smatraju se važnima za prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje šumskih genetskih izvora.

Tim delegiranim aktima vrste stabala s popisa u Prilogu I. uklanjaju se kad god te vrste više ne ispunjavaju bilo koji od kriterija utvrđenih u drugom podstavku ovog stavka.

4. Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeći materijal:

(a)	sjeme i drugi biljni reprodukcijski materijal obuhvaćen direktivama Vijeća 66/401/EEZ (13), 66/402/EEZ (14), 68/193/EEZ (15), 2002/53/EZ (16), 2002/54/EZ (17), 2002/55/EZ (18), 2002/56/EZ (19), 2002/57/EZ (20), 2008/72/EZ (21) i 2008/90/EZ (22);

(b)	poljoprivredni reprodukcijski materijal ukrasnog bilja kako je definiran u članku 2. stavku 1. Direktive Vijeća 98/56/EZ (23);

(c)	šumski reprodukcijski materijal proizveden isključivo za izvoz u treće zemlje, pod uvjetom da je identificiran kao takav;

(d)	šumski reprodukcijski materijal koji se upotrebljava isključivo za službeno ispitivanje, u znanstvene svrhe ili za selekciju, pod uvjetom da je identificiran kao takav s pomoću mjera označivanja i sljedivosti;

(e)

šumski reprodukcijski materijal koji je predmet ugovora o uslugama radi čišćenja, dezinfekcije, obrade i prijevoza, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i.	pružatelj usluga ne stječe vlasništvo ni nad tim šumskim reprodukcijskim materijalom ni nad proizvodom berbe;

ii.	osigurana je sljedivost šumskog reprodukcijskog materijala;

iii.	specijalizirani subjekt koji proizvodi šumski reprodukcijski materijal dostavio je nadležnom tijelu, na zahtjev, primjerak relevantnih dijelova ugovora sklopljenog s pružateljem usluga, uključujući standarde i uvjete koje šumski reprodukcijski materijal mora ispunjavati u skladu s tim ugovorom; i

iv.	pružatelj usluga upisan je u registar iz članka 10. stavka 1. točke (b).

Uvjet utvrđen u prvom podstavku točki iv. ne primjenjuje se na pružatelje usluga prijevoza.

5. Za vrste stabala koje nisu navedene u Prilogu I. i njihove hibride države članice mogu u odnosu na svoje državno područje poduzeti jednake ili strože ili manje stroge mjere od mjera predviđenih ovom Uredbom. Hibridi se smatraju hibridima vrsta stabala koje nisu navedene u Prilogu I. ako u njemu nije navedena nijedna roditeljska vrsta.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

„šumski reprodukcijski materijal” znači sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadnice koji pripadaju vrstama stabala navedenima u Prilogu I. i njihovim hibridima te su namijenjeni za upotrebu u pošumljavanju, ponovnom pošumljavanju, diversifikaciji na šumskom zemljištu i drugoj sadnji stabala te izravnom sijanju u jednu ili više sljedećih svrha:

(a)	multifunkcionalno šumarstvo;

(b)	proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda; ili

(c)	očuvanje šumskih genetskih izvora;

2.	„sjemenski materijal” znači češeri, suplodišta, plodovi i sjeme namijenjeni proizvodnji sadnog materijala ili izravnom sijanju;

3.	„sadni materijal” znači svaka biljka ili biljni dio koji se upotrebljava za razmnožavanje biljaka i obuhvaća biljke uzgojene iz sjemenskog materijala, biljnih dijelova ili biljaka prirodnim podmlatkom;

4.	„biljni dijelovi” znači stabljične reznice, s korijenjem ili bez njega, lisne reznice i ukorijenjene reznice, eksplantati ili zameci za mikropropagaciju, pupovi, povaljenice, korijeni, plemke i drugi biljni dijelovi namijenjeni proizvodnji sadnog materijala;

5.	„pošumljavanje” znači stvaranje šume sadnjom ili planskim sijanjem, uključujući sadnju ili plansko sijanje regionalno prilagođenih vrsta stabala, na zemljištu koje se do tada upotrebljavalo u drukčije svrhe i podrazumijeva prenamjenu zemljišta iz nešumskog u šumsko;

6.	„ponovno pošumljavanje” znači ponovno stvaranje šume sadnjom, planskim sijanjem, vegetativnim umnažanjem ili prirodnom obnovom na zemljištu klasificiranom kao šuma;

7.	„osnovni materijal” znači bilo koja od sljedećih vrsta materijala iz tablice u Prilogu VI.: sjemenski izvor, sastojina, sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon ili klonska smjesa;

8.	„sjemenski izvor” znači stabla na određenom području na kojem se sabire šumski reprodukcijski materijal;

9.	„sastojina” znači razgraničena populacija stabala koja je dovoljno ujednačenog sastava;

10.

„sjemenska plantaža” znači plantaža od odabranih stabala, među kojima se svako pojedinačno stablo identificira klonom ili obitelji i ta je plantaža izolirana ili se njome upravlja tako da se izbjegne ili smanji oprašivanje iz vanjskih izvora te da proizvodi čest i obilan urod sjemenskog materijala koji se lako prikuplja;

11.	„roditeljska stabla” znači stabla koja se koriste za dobivanje potomstva kontroliranim ili slobodnim oprašivanjem jednog poznatog roditelja koji se koristi kao žensko stablo, s peludom jednog roditelja (puni srodnici) ili smjesom peludi poznatih ili nepoznatih roditelja (polusrodnici);

12.	„klon” znači jedna jedinka ili skupina jedinki („ramete”) koje izvorno potječu od jedne jedinke („orteta”), a nastala je vegetativnim umnažanjem, na primjer reznicama, mikropropagacijom, plemkama, položenicama ili djeljenicama ili izvorno potječe od staničnih linija;

13.	„klonska smjesa” znači smjesa poznatih klonova u definiranim omjerima;

14.	„jedinica odobrenja” znači cijela površina osnovnog materijala ili jedne ili više jedinki osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koju su odobrila nadležna tijela;

15.	„partija” znači bilo što od sljedećeg: partija sjemena, partija sjemenskog materijala, partija biljaka ili partija biljnih dijelova;

16.	„partija sjemena” znači skup sjemena koje je sabrano iz odobrenog osnovnog materijala i jednoliko obrađeno;

17.	„partija biljaka” znači skup biljaka koji je uzgojen iz jedne partije sjemena ili iz vegetativno umnoženog sadnog materijala koji je uzgojen na prostorno omeđenom području i jednoliko obrađen;

18.	„partija sjemenskog materijala” znači skup partija sjemena koje su sabrane iz odobrenog osnovnog materijala i jednoliko obrađene;

19.	„partija biljnih dijelova” znači niz biljnih dijelova koji su jednoliko sabrani i obrađeni;

20.	„oznaka partije” znači identifikacijska oznaka partije;

21.	„provenijencija” znači naziv mjesta rasta bilo kojeg sjemenskog izvora ili sastojine;

22.	„područje provenijencije” znači područje ili skupina područja dovoljno ujednačenih ekoloških uvjeta u kojima sastojine ili sjemenski izvori pokazuju slične fenotipske ili genetske značajke, uzimajući u obzir, prema potrebi, visinske granice;

23.

„autohtoni sjemenski izvor ili sastojina” znači sjemenski izvor ili sastojina koja se neprekidno i prirodno obnavlja ili koja je umjetno obnovljena iz šumskog reprodukcijskog materijala sabranog u istom sjemenskom izvoru ili sastojini ili u drugim autohtonim sjemenskim izvorima ili sastojinama u neposrednoj blizini tog sjemenskog izvora ili sastojine;

24.

„indigeni sjemenski izvor ili sastojina” znači sjemenski izvor ili sastojina koji se nalaze u određenom području provenijencije koje je dio prirodnog područja rasprostranjenosti dotične vrste, uzgojeni iz sjemena ili vegetativno razmnoženi, čije se podrijetlo nalazi unutar istog područja provenijencije;

25.

„podrijetlo” znači sljedeće:

(a)	za autohtoni sjemenski izvor ili sastojinu, mjesto na kojem rastu stabla;

(b)	za neautohtoni sjemenski izvor ili sastojinu, mjesto iz kojeg su sjeme ili biljke prvobitno dobiveni;

(c)	za sjemensku plantažu, mjesta na kojima su se njezini sastavni dijelovi izvorno nalazili, kao što je njihova provenijencija ili druge relevantne zemljopisne informacije;

(d)	za roditeljska stabla, mjesta na kojima su se njihovi sastavni dijelovi izvorno nalazili, kao što su njihove provenijencije ili druge relevantne zemljopisne informacije;

(e)	za klon, mjesto na kojem se orteta ili stanična linija nalazi ili se izvorno nalazila ili na kojem je selekcionirana;

(f)	za klonsku smjesu, mjesta na kojima se ortete ili stanične linije nalaze ili su se izvorno nalazile ili na kojima su selekcionirane;

26.	„lokacija osnovnog materijala” znači zemljopisno područje ili zemljopisni položaj ili položaji osnovnog materijala kako je primjereno za pojedinu kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala;

27.	„osnovni fond” znači biljka, skupina biljaka, šumski reprodukcijski materijal, zbirka DNA ili genetske informacije o klonu, odnosno klonovima u klonskim smjesama, koji služe kao referentni materijal za provjeru identiteta dotičnog klona ili klonova;

28.	„specijalizirani subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je profesionalno odgovorna za proizvodnju ili stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, ili oboje;

29.

„proizvodnja” znači sve faze stvaranja partija šumskog reprodukcijskog materijala za stavljanje na tržište, uključujući prikupljanje, sabiranje, skladištenje, obradu i distribuciju, te otpremanje tijekom tih faza, kao i pretvorba partija sjemenskog materijala i partija biljnih dijelova te uzgoj, umnožavanje, održavanje, skladištenje i prikupljanje partija biljaka;

30.

„stavljanje na tržište” znači sljedeće radnje koje provodi specijalizirani subjekt u vezi sa šumskim reprodukcijskim materijalom, besplatno ili uz naplatu:

(a)	prodaja, držanje ili ponuda šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu prodaje ili bilo kojeg drugog načina njegova prijenosa, distribucije ili otpreme u svrhu prodaje u Uniji; ili

(b)	uvoz u Uniju;

31.

„nadležno tijelo” znači:

(a)

središnje ili regionalno tijelo države članice odgovorno za organizaciju službenih kontrola, registraciju osnovnog materijala, certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala, registraciju specijaliziranih subjekata i druge službene aktivnosti povezane s proizvodnjom i stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala;

(b)	bilo koje drugo tijelo kojem su u skladu s pravom Unije dodijeljene odgovornosti iz točke (a);

(c)	ako je primjenjivo, tijelo treće zemlje koje odgovara tijelu iz točke (a);

32.	„delegirano tijelo” znači zasebna pravna osoba kojoj je nadležno tijelo delegiralo određene zadaće službenih kontrola ili određene zadaće povezane s drugim službenim aktivnostima;

33.	„kategorija” znači klasifikacija šumskog reprodukcijskog materijala koji se može smatrati materijalom poznatog podrijetla ili selekcioniranim, kvalificiranim ili testiranim materijalom;

34.	„poznato podrijetlo” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala koji se sastoji od sjemenskog izvora ili sastojine unutar jednog područja provenijencije i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu II.;

35.	„selekcioniran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala iz sastojine unutar jednog područja provenijencije koji je odabran na razini populacije i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu III.;

36.	„kvalificiran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala iz sjemenskih plantaža, roditeljskih stabala, klonova ili klonskih smjesa, čiji su sastavni dijelovi pojedinačno odabrani i koji ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu IV.;

37.

„testiran” znači kategorija šumskog reprodukcijskog materijala koji potječe od osnovnog materijala i sastoji se od sastojina, sjemenskih plantaža, roditeljskih stabala, klonova ili klonskih smjesa, pri čemu je superiornost tog šumskog reprodukcijskog materijala dokazana usporednim testiranjem ili je procjena superiornosti šumskog reprodukcijskog materijala izračunana na temelju genetske procjene komponenti osnovnog materijala, te koja ispunjava zahtjeve utvrđene u Prilogu V.;

38.	„službeno certificiranje” znači postupak koji vodi do izdavanja i sâmo izdavanje glavnog certifikata ili službene etikete, u skladu s ovom Uredbom;

39.	„službene kontrole” znači aktivnosti za provjeru usklađenosti s ovom Uredbom koje provode nadležna tijela odgovorna za organizaciju tih aktivnosti ili tijela ili fizičke osobe kojima su delegirane neke od tih aktivnosti;

40.	„druge službene aktivnosti” znači aktivnosti povezane s odobravanjem osnovnog materijala te proizvodnjom i stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, osim službenih kontrola, koje provode nadležna tijela ili tijela ili fizičke osobe kojima su delegirane neke od tih aktivnosti;

41.	„provjera dokumentacije” znači pregled glavnih certifikata i drugih dokumenata;

42.	„genetski modificirani organizam” znači genetski modificirani organizam kako je definiran u članku 2. stavku 2. Direktive 2001/18/EZ, isključujući organizme dobivene s pomoću tehnika genetske modifikacije navedenih u Prilogu I.B toj direktivi;

43.	„biljka dobivena novim genomskim tehnikama” znači biljka dobivena novim genomskim tehnikama kako su definirane u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2026/1388;

44.	„područje za uvođenje” znači područje koje su odredila nadležna tijela, na kojem je šumski reprodukcijski materijal kategorija „kvalificiran” i „testiran” prilagođen klimatskim i ekološkim uvjetima tog područja;

45.	„FOREMATIS” znači Komisijin informacijski sustav za šumski reprodukcijski materijal;

46.	„prirodna obnova” znači obnova šume prirodnim procesima, uključujući prirodno sijanje, klijanje, ukorjenjivanje ili razmnožavanje reznicama;

47.

„kvalitativni štetni organizmi” znači štetni organizmi:

(a)	koji nisu karantenski štetni organizmi Unije, karantenski štetni organizmi zaštićenih područja ni regulirani nekarantenski štetni organizmi Unije u smislu Uredbe (EU) 2016/2031 ni štetni organizmi na koje se primjenjuju mjere donesene na temelju članka 30. stavka 1. te uredbe;

(b)	koji se pojavljuju tijekom proizvodnje ili skladištenja šumskog reprodukcijskog materijala; i

(c)	čija prisutnost ima neprihvatljiv štetni učinak na kakvoću šumskog reprodukcijskog materijala i neprihvatljiv gospodarski učinak u pogledu uporabe tog šumskog reprodukcijskog materijala u Uniji.

POGLAVLJE II.

Osnovni materijal i šumski reprodukcijski materijal koji od njega potječe

Članak 4.

Odobrenje osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala

1. Za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala upotrebljava se samo osnovni materijal koji su odobrila nadležna tijela.

2. Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „poznato podrijetlo” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga II.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „selekcioniran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga III.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „kvalificiran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga IV.

Osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala koji se certificira u kategoriji „testiran” odobrava se ako ispunjava zahtjeve iz Priloga V.

Ocjena ispunjenosti zahtjeva za odobrenje osnovnog materijala utvrđenih u prilozima od II. do V. uključuje, prema potrebi, vizualne preglede, provjere dokumentacije, testiranja i analize. Mogu se upotrebljavati i druge komplementarne metode, kao što su biokemijske i molekularne tehnike, ako su primjerene za potrebe tog odobrenja.

Osnovni materijal za sve kategorije ocjenjuje se s obzirom na njegove značajke održivosti kako je utvrđeno u prilozima od II. do V., uzimajući u obzir klimatske i ekološke uvjete.

Odobrenje osnovnog materijala provodi se upućivanjem na jedinicu odobrenja.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31. kojima se mijenjaju prilozi od II. do V.

Tim se izmjenama prilagođavaju pravila za odobravanje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja, uključujući uporabu biokemijskih i molekularnih tehnika, te razvoj primjenjivih međunarodnih normi.

4. Samo se odobreni osnovni materijal upisuje u nacionalni registar u skladu s člankom 15. Registrira se upućivanjem na jedinicu odobrenja. Svaka jedinica odobrenja u tom nacionalnom registru mora biti identificirana jedinstvenim upućivanjem u registru.

5. Nakon odobrenja nadležna tijela u redovitim razmacima ponovno pregledavaju osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala iz kategorija „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran”.

6. Odobrenje osnovnog materijala povlači se ako više nisu ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe.

Članak 5.

Zahtjevi za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala

1. Šumski reprodukcijski materijal kategorija „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” stavlja se na tržište u Uniji samo:

(a)

ako mu je priložena službena etiketa izdana na temelju članka 20. („službena etiketa”) od strane:

i.	nadležnog tijela; ili

ii.	specijaliziranog subjekta pod službenim nadzorom nadležnih tijela;

(b)	ako je u skladu sa stavkom 2.;

(c)	ako mu je priložen dokument specijaliziranog subjekta izdan na temelju članka 20. („dokument specijaliziranog subjekta”); i

(d)	ako je slobodan od kvalitativnih štetnih organizama i nema simptome koje oni uzrokuju ili je prisutnost takvih štetnih organizama na tom šumskom reprodukcijskom materijalu toliko niska da ti štetni organizmi ne utječu negativno na njegovu kakvoću.

2. Specijalizirani subjekti stavljaju šumski reprodukcijski materijal na tržište u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)	šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih prirodnih hibrida stavlja se na tržište samo ako pripada kategorijama „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i ako potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4.;

(b)	šumski reprodukcijski materijal umjetnih hibrida vrsta stabala navedenih u Prilogu I. stavlja se na tržište samo ako pripada kategorijama „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i ako potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4.;

(c)

šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida koji sadržava genetski modificirane organizme, uključujući biljke dobivene novim genomskim tehnikama 2. kategorije ili se od njih sastoji, kako je definirano u članku 3. stavku 14. Uredbe (EU) 2026/1388, stavlja se na tržište samo ako:

i.	pripada kategoriji „testiran”;

ii.	potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4.; i

iii.	ima odobrenje za uzgoj u Uniji na temelju članka 19. Direktive 2001/18/EZ ili članaka 7. i 19. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 ili, ako je primjenjivo, poglavlja III. Uredbe (EU) 2026/1388, i na taj uzgoj ne utječe izuzeće u skladu s člankom 26.b Direktive 2001/18/EZ u dotičnoj državi članici;

(d)

šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida koji sadržava biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 1. kategorije ili se od nje sastoji, kako je definirano u članku 3. točki 13. Uredbe (EU) 2026/1388, stavlja se na tržište samo ako:

i.	pripada kategoriji „testiran”;

ii.	potječe od osnovnog materijala koji je odobren u skladu s člankom 4. ove Uredbe; i

iii.	biljka ima deklaraciju o statusu biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije u skladu s člankom 6. ili 7. Uredbe (EU) 2026/1388 ili je potomak takve biljke ili takvih biljaka;

(e)

šumski reprodukcijski materijal koji se stavlja na tržište u skladu s ovom Uredbom u skladu je s pravilima utvrđenima ili predviđenima u relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2016/2031 u pogledu karantenskih štetnih organizama Unije, karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja i reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije te s mjerama donesenima na temelju članka 30. stavka 1. te uredbe.

3. U slučaju partija sjemena šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida stavlja se na tržište samo ako su, uz usklađenost sa stavkom 2. ovog članka, dostupne informacije o:

(a)	čistoći, izmjerenoj kao postotak mase čistog sjemena, drugog sjemena i nežive tvari;

(b)	postotku klijavosti čistog sjemena ili, u slučajevima kad je testiranje klijavosti nemoguće ili nepraktično, postotku vitalnosti čistog sjemena procijenjenom uz navođenje primijenjene metode;

(c)	masi 1 000 čistih sjemenki;

(d)	broju klijavih sjemenki u kilogramu ili litri proizvoda koji se stavlja na tržište kao sjeme, ili, ako je broj klijavih sjemenki nemoguće ili nepraktično procijeniti, broju vitalnih sjemenki u kilogramu ili litri;

(e)	za umjetne hibride, postotku hibrida.

U slučaju malih količina, zahtjevi utvrđeni u točkama (b), (d) i (e) prvog podstavka ovog stavka ne moraju biti ispunjeni.

4. Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila što čini malu količinu, kako je navedeno u stavku 3. drugom podstavku ovog članka, u odnosu na pojedinačne vrste. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

5. Odstupajući od stavka 3., ako je sjeme usjeva iz tekuće sezone potrebno brzo staviti na raspolaganje, šumski reprodukcijski materijal može se staviti na tržište za prvog kupca prije završetka testiranja klijavosti kako je utvrđeno u stavku 3. prvom podstavku točkama (b) i (d). Specijalizirani subjekt što prije obavješćuje kupca o usklađenosti s uvjetima utvrđenima u stavku 3. prvom podstavku točkama (b) i (d). Specijalizirani subjekt koji namjerava iskoristiti odstupanje predviđeno ovim stavkom o toj namjeri jednom obavješćuje nadležna tijela.

6. Kategorije na temelju kojih se šumski reprodukcijski materijal iz različitih tipova osnovnog materijala može stavljati na tržište utvrđene su u tablici u Prilogu VI.

7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31. stavkom 2. kojima se izmjenjuje tablica iz Priloga VI.

Tim se izmjenama prilagođavaju kategorije u kojima se šumski reprodukcijski materijal iz različitih vrsta osnovnog materijala može stavljati na tržište kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja i razvoj primjenjivih međunarodnih normi.

Članak 6.

Odobrenje osnovnog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora

1. Odstupajući od članka 4. stavka 1., nadležna tijela mogu ovlastiti specijalizirane subjekte za odobravanje osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora.

Ti specijalizirani subjekti podliježu zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavcima 1. i 2.

2. Kako bi dobio ovlaštenje na temelju stavka 1., specijalizirani subjekt mora:

(a)	posjedovati potrebno znanje za ocjenu usklađenosti sa zahtjevima iz članka 4. stavka 2. i priloga od II. do V.;

(b)	biti kvalificiran ili zapošljavati kvalificirano osoblje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u članku 4. stavku 2. i prilozima od II. do V.;

(c)	imati sposobnost ocjene razine genetske raznolikosti dotičnog osnovnog materijala, praćenja kritičnih točaka za odobrenje osnovnog materijala i vođenja evidencije o rezultatima tog praćenja.

3. Specijalizirani subjekti ovlašteni u skladu sa stavkom 1. osiguravaju da se osnovni materijal odobrava uz upućivanje na jedinicu odobrenja u skladu sa zahtjevima utvrđenima u prilozima od II. do V. u pogledu očuvanja šumskih genetskih izvora. Pojedinosti o toj jedinici odobrenja dostavljaju nadležnom tijelu.

Nadležno tijelo odlučuje o upisu odobrenog osnovnog materijala u nacionalni registar na temelju članka 15. nakon provjere usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 4. stavku 2. i prilozima od II. do V. u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora.

4. Ako specijalizirani subjekt više ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1. drugog podstavka ili iz stavka 2. ovog članka, na povlačenje ili izmjenu ovlaštenja iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se članak 12.

5. Komisija može donijeti provedbene akte kako bi utvrdila posebne uvjete za ocjenu prihvatljivosti specijaliziranih subjekata za odobravanje osnovnog materijala i uvjete za dostavljanje pojedinosti o jedinici odobrenja nadležnom tijelu.

Tim se provedbenim aktima uzima u obzir razvoj primjenjivih međunarodnih normi. Oni se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 7.

Privremeno odobrenje za stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve ili potječe od osnovnog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve

1. U slučaju privremenih poteškoća u opskrbi šumskim reprodukcijskim materijalom koji ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe u jednoj ili više država članica, koje se ne mogu riješiti opskrbom iz Unije, Komisija može donijeti provedbene akte kako bi ovlastila jednu ili više država članica da privremeno dopuste stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u članku 5. stavku 2. točkama (a) i (b), članku 5. stavku 3. i članku 8. ili koji potječe od osnovnog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u prilozima od II. do V., pod uvjetom da je takvo odobrenje potrebno kako bi se osiguralo postizanje ciljeva ove Uredbe.

Tim se provedbenim aktima utvrđuju uvjeti privremenog odobrenja, i to:

(a)	najdulje trajanje odobrenja, koje ne smije biti dulje od 12 mjeseci;

(b)	obveze u pogledu službenih kontrola specijaliziranih subjekata koji primjenjuju odobrenje;

(c)	države članice na koje se odnosi odobrenje;

(d)	dotična područja, specijalizirani subjekti ili vrste za svaku državu članicu, prema potrebi;

(e)	područje na kojem se šumski reprodukcijski materijal može stavljati na tržište;

(f)	ostali uvjeti stavljanja na tržište prema potrebi za svaku državu članicu; i

(g)	kategorije na koje je odobrenje ograničeno.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

2. Šumskom reprodukcijskom materijalu koji podliježe privremenom odobrenju na temelju stavka 1. ovog članka prilažu se službena oznaka i dokument specijaliziranog subjekta. Osim toga, u dokumentu tog specijaliziranog subjekta navodi se da dotični šumski reprodukcijski materijal ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u članku 5. stavku 2. točkama (a) i (b), članku 5. stavku 3. i članku 8. ili da potječe od osnovnog materijala koji ispunjava manje stroge zahtjeve od onih utvrđenih u prilozima od II. do V.

Članak 8.

Posebni zahtjevi za određene tipove, vrste i kategorije šumskog reprodukcijskog materijala

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 31. kojima se prema potrebi dopunjuje ova Uredba u pogledu zahtjevâ za svaki tip, vrstu ili kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala u odnosu na:

(a)	sjemenski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. u pogledu čistoće vrsta;

(b)	biljne dijelove vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida s obzirom na kakvoću u odnosu na opće značajke, zdravlje i veličinu;

(c)	standarde vanjske kakvoće za Populus spp. koji se razmnožava stabljičnim reznicama s korijenom ili bez njega s obzirom na nedostatke i najmanje dimenzije stabljičnih reznica s korijenom ili bez njega;

(d)	sadni materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida s obzirom na kakvoću u odnosu na opće značajke, zdravlje, vitalnost i fiziološku kakvoću;

(e)	sadni materijal koji se stavlja na tržište za korisnike na područjima s posebnim ekološko-klimatskim uvjetima s obzirom na nedostatke, veličinu i dob bilja te, prema potrebi, veličinu spremnika.

Ti delegirani akti temelje se na iskustvu stečenom tijekom primjene relevantnih zahtjeva za svaki tip, vrstu ili kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala u pogledu odredaba za inspekcijske preglede, uzorkovanje i testiranje te izolaciju. Njima se prilagođavaju ti zahtjevi kako bi se uzeo u obzir razvoj primjenjivih međunarodnih normi, razvoj tehničkih i znanstvenih spoznaja ili klimatske i ekološke promjene.

Članak 9.

Planovi za nepredvidive situacije

1. Svaka država članica može sastaviti jedan ili više planova za nepredvidive situacije kako bi se osigurala pripravnost i kapaciteti za uspostavu dostatne opskrbe šumskim reprodukcijskim materijalom za pošumljavanje područja pogođenih ekstremnim vremenskim uvjetima, šumskim požarima, bolestima, najezdama štetnih organizama, katastrofama ili bilo kojim drugim štetnim događajem, kako je utvrđeno u nacionalnim procjenama rizika izrađenima u skladu s člankom 6. stavkom 1. Odluke br. 1313/2013/EU.

Ti planovi za nepredvidive situacije mogu se izraditi za jednu ili više vrsta stabala navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi i njihovih hibrida za koje je država članica utvrdila da su ekološki relevantni s obzirom na njezine trenutačne i predviđene klimatske i ekološke uvjete te da su primjereni za uklanjanje utvrđenih rizika od nestašice šumskog reprodukcijskog materijala.

2. Plan za nepredvidive situacije može uključivati sljedeće elemente, ovisno o slučaju, u skladu s potrebama dotičnih država članica:

(a)	procjenu rizika od velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala i njegova mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi, životinja i biljaka te na okoliš, na temelju predviđene rasprostranjenosti vrsta stabala iz stavka 1. i na temelju simulacija klimatskih modela, ako su dostupne;

(b)

uloge i odgovornosti aktera uključenih u provedbu plana za nepredvidive situacije i mjere koje trebaju poduzeti nadležna tijela, specijalizirani subjekti i drugi relevantni akteri kako bi se osigurala opskrba šumskim reprodukcijskim materijalom u slučaju velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)	koordinaciju sa susjednim državama članicama i susjednim trećim zemljama, ako je primjenjivo;

(d)	opis resursa i osoblja koje treba imati i rasporediti u slučaju velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(e)	objašnjenje načina na koji će se resursi i osoblje rasporediti u slučaju velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)	opis koordinacije djelovanja među uključenim akterima u slučaju velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(g)	načela koja se odnose na odgovarajuće kompetencije osoblja nadležnih tijela i, prema potrebi, tijela, javnih vlasti, laboratorija, specijaliziranih subjekata i drugih osoba iz točke (b);

(h)	mjere za obavješćivanje Komisije, država članica, pogođenih dionika i civilnog društva o velikoj nestašici šumskog reprodukcijskog materijala i mjere poduzete za rješavanje te nestašice;

i.	aranžmane za evidentiranje velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(j)	metode za razgraničenje geografskih područja na kojima je došlo do velike nestašice šumskog reprodukcijskog materijala;

(k)	utvrđivanje ranjivosti u opskrbi šumskim reprodukcijskim materijalom, među ostalim u pogledu socioekonomskog učinka, i mjere za smanjenje tih ranjivosti.

3. Države članice preispituju i prema potrebi ažuriraju svoje planove za nepredvidive situacije kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja u pogledu rasprostranjenosti vrsta stabala i hibrida obuhvaćenih tim planovima.

4. Države članice stavljaju svoje planove za nepredvidive situacije na raspolaganje Komisiji, drugim državama članicama i svim relevantnim specijaliziranim subjektima objavom putem sustava FOREMATIS.

5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 31. kojima se ova Uredba dopunjuje određivanjem elemenata navedenih u stavku 2. ovog članka kako bi se poduprla uspostava i provedba planova za nepredvidive situacije.

POGLAVLJE III.

Registracija i ovlašćivanje specijaliziranih subjekata i službeni nadzor od strane nadležnih tijela

Članak 10.

Obveze specijaliziranih subjekata

1. Specijalizirani subjekti moraju:

(a)	imati poslovni nastan u Uniji;

(b)	u svakoj državi članici u kojoj obavljaju aktivnosti povezane s proizvodnjom ili stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala biti registrirani za obavljanje tih aktivnosti u skladu s člankom 66. Uredbe (EU) 2016/2031 u registru iz članka 65. te uredbe;

(c)	biti osobno dostupni ili imenovati drugu osobu koja će biti osobno dostupna za kontakt s nadležnim tijelima kako bi se omogućila provedba službenih kontrola.

2. Specijalizirani subjekti obavješćuju relevantno nadležno tijelo ako više ne obavljaju aktivnosti povezane s proizvodnjom i stavljanjem na tržište šumskog reprodukcijskog materijala. U tom slučaju nadležno tijelo opoziva njihovu registraciju.

3. Specijalizirani subjekti osiguravaju sljedivost i identifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište, među ostalim evidentiranjem informacija o specijaliziranim subjektima koji isporučuju šumski reprodukcijski materijal i o specijaliziranim subjektima ili korisnicima kojima se isporučuje šumski reprodukcijski materijal te informacijama sadržanim u službenoj etiketi i dokumentu specijaliziranog subjekta. Specijalizirani subjekt mora imati sustav koji omogućuje praćenje informacija relevantnih za sljedivost i identifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala za potrebe vlastitih provjera i službenih kontrola.

4. Informacije iz stavka 3. čuvaju se najmanje 10 godina na način kojim se osigurava da se informacije ne mogu krivotvoriti. To razdoblje počinje na kraju godine u kojoj je izrađen dokument specijaliziranog subjekta. Informacije se mogu čuvati u digitalno čitljivom obliku. Države članice mogu regulirati sadržaj evidencije i zahtijevati samo digitalnu evidenciju.

5. Specijalizirani subjekti korisnicima olakšavaju pristup postojećim dostupnim informacijama o šumskom reprodukcijskom materijalu koje se odnose na njegovu prikladnost za klimatske i ekološke uvjete, na temelju dostupnog znanja i podataka. Te se informacije prije prijenosa dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala pružaju potencijalnom korisniku putem internetskih stranica, vodiča za sadnju ili drugim odgovarajućim sredstvima.

6. U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu službenih kontrola subjekti, ako to zahtijevaju nadležna tijela, osoblju nadležnih tijela omogućuju pristup:

(a)	opremi, prostorima i drugim mjestima, uključujući osnovni materijal, pod njihovim nadzorom;

(b)	svojim računalnim sustavima za upravljanje informacijama;

(c)	šumskom reprodukcijskom materijalu pod njihovim nadzorom;

(d)	svojim dokumentima i svim ostalim relevantnim informacijama.

7. Tijekom službenih kontrola subjekti pomažu osoblju nadležnih tijela u obavljanju njihovih zadaća te surađuju s njima.

8. Obveze specijaliziranih subjekata utvrđene u stavcima 6. i 7. primjenjuju se i ako službene kontrole ili druge službene aktivnosti provode delegirana tijela i fizičke osobe kojima su delegirane određene zadaće službene kontrole ili određene zadaće povezane s drugim službenim aktivnostima.

Članak 11.

Ovlaštenje specijaliziranog subjekta pod službenim nadzorom nadležnog tijela za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala

1. Nadležno tijelo može, na zahtjev specijaliziranog subjekta, ovlastiti specijaliziranog subjekta za obavljanje svih ili određenih aktivnosti potrebnih za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala pod službenim nadzorom tog nadležnog tijela i za izdavanje službene etikete za taj šumski reprodukcijski materijal.

Kako bi bio prihvatljiv za takva ovlaštenja, te ovisno o aktivnostima za koje je ovlaštenje potrebno, specijalizirani subjekt mora:

(a)	posjedovati potrebno znanje za ispunjavanje zahtjeva iz članka 5.;

(b)

biti kvalificiran ili zapošljavati kvalificirano osoblje za obavljanje jedne ili više sljedećih aktivnosti kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz članka 5.:

i.	inspekcijskih pregleda;

ii.	uzorkovanja;

iii.	testiranja;

(c)	prepoznati i biti kadar pratiti kritične točke proizvodnog postupka koje mogu utjecati na kakvoću i identitet šumskog reprodukcijskog materijala te voditi evidenciju o rezultatima tog praćenja; i

(d)	imati uspostavljene sustave kojima se osigurava ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na partije u skladu s člankom 19. i izdavanje službene etikete u skladu s člankom 20.

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 31. kojima se dopunjuje stavak 1. ovog članka određivanjem jednog ili obaju sljedećih elemenata:

(a)	postupka za podnošenje zahtjeva za ovlaštenje specijaliziranog subjekta;

(b)	posebnih mjera koje nadležno tijelo treba poduzeti kako bi potvrdilo usklađenost sa stavkom 1. točkama od (a) do (d) ovog članka.

Članak 12.

Povlačenje ili izmjena ovlaštenja specijaliziranog subjekta

1. Ako specijalizirani subjekt kojem je izdano ovlaštenje u skladu s člankom 11. više ne ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. točke (c), članka 10. stavka 5. i članka 11. stavka 1., nadležno tijelo zahtijeva od specijaliziranog subjekta da u određenom roku poduzme popravne radnje.

2. Nadležno tijelo bez odgode povlači ili prema potrebi izmjenjuje ovlaštenje ako ovlašteni specijalizirani subjekt u određenom roku ne poduzme popravne radnje iz stavka 1.

3. Ako nadležno tijelo zaključi da je ovlaštenje specijaliziranog subjekta stečeno prijevarom, nadležno tijelo izriče primjerene sankcije specijaliziranom subjektu.

4. Ako specijalizirani subjekt zbog razloga osim zatvaranja poslovanja privremeno ili trajno više ne obavlja aktivnosti koje su bile predmet ovlaštenja, specijalizirani subjekt mora zahtijevati privremenu suspenziju ili povlačenje ovlaštenja u skladu s uputama nadležnog tijela.

Članak 13.

Službeni nadzor nadležnih tijela

1. Za potrebe aktivnosti specijaliziranih subjekata pod službenim nadzorom nadležnih tijela, nadležna tijela provode redovite provjere kako bi osigurala da specijalizirani subjekti ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. stavka 1.

2. Provjere iz stavka 1. ovog članka sastoje se od službenih inspekcijskih pregleda te uzorkovanja i testiranja šumskog reprodukcijskog materijala kako bi se, prema potrebi, potvrdila njegova usklađenost sa zahtjevima iz članka 5.

Učestalost tih provjera određuje se na temelju procjene mogućeg rizika od neusklađenosti šumskog reprodukcijskog materijala s tim zahtjevima.

3. Provjere iz stavka 1. mogu uključivati uvođenje referentnih sustava za genetsku provjeru identiteta šumskog reprodukcijskog materijala, kao što su biokemijske i molekularne tehnike.

POGLAVLJE IV.

Registracija osnovnog materijala i razgraničenje područja provenijencije

Članak 14.

Razgraničenje područja provenijencije za određene kategorije

1. Za odgovarajuće vrste osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran” države članice razgraničuju područja provenijencije.

2. Nadležna tijela izrađuju i na svojim internetskim stranicama objavljuju zemljovide s prikazom razgraničenja područja provenijencije. Te karte stavljaju na raspolaganje Komisiji i nadležnim tijelima drugih država članica u sustavu FOREMATIS.

Članak 15.

Nacionalni registar osnovnog materijala

1. Svaka država članica uspostavlja, objavljuje u elektroničkom obliku i ažurira nacionalni registar osnovnog materijala različitih vrsta koji je odobren na njezinu državnom području u skladu s člancima 4., 6. i 22.

Taj registar stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama u elektroničkom obliku putem sustava FOREMATIS i u obliku koji se upotrebljava u tom sustavu.

2. Države članice upotrebljavaju oblik koji se upotrebljava u sustavu FOREMATIS za prikazivanje svake jedinice odobrenja u nacionalnom registru.

3. Nacionalni registar obuhvaća barem sljedeće elemente:

(a)	znanstveni naziv roda i vrste te, prema potrebi, uobičajeni naziv na službenom jeziku institucija Unije;

(b)	kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)	tip osnovnog materijala;

(d)	upućivanje u registru;

(e)

lokaciju osnovnog materijala, što znači kratki naziv, prema potrebi, te jednu od sljedećih skupina podataka:

i.	za kategoriju „poznato podrijetlo”: područje provenijencije i zemljopisni položaj ili položaje određene zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom ili rasponom zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine;

ii.	za kategoriju „selekcioniran”: područje provenijencije i zemljopisni položaj ili položaje određene zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom ili rasponom zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine;

iii.	za kategoriju „kvalificiran”: točan zemljopisni položaj ili položaje određene zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom ili rasponom zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine gdje se osnovni materijal održava;

iv.	za kategoriju „testiran”: točan zemljopisni položaj ili položaje određene zemljopisnom širinom, dužinom i nadmorskom visinom ili rasponom zemljopisne širine, dužine i nadmorske visine gdje se osnovni materijal održava;

(f)	veličinu svakog sjemenskog izvora, sastojine ili sjemenske plantaže, navedenu u hektarima ili broju stabala;

(g)

podrijetlo:

i.	napomenu o tome je li osnovni materijal indigen, neindigen ili nepoznatog podrijetla te, ako je indigen, o tome je li autohton ili neautohton;

ii.	informacije o podrijetlu, ako je poznato;

iii.	u slučaju sjemenske plantaže, područje ili područja provenijencije ili druge relevantne zemljopisne informacije o mjestu na kojem su se njezini sastavni dijelovi izvorno nalazili, ako je poznato;

(h)	jednu ili više svrha upotrebe šumskog reprodukcijskog materijala iz članka 3. stavka l.;

i.	druge informacije relevantne za osnovni materijal;

(j)

za šumski reprodukcijski materijal kategorije „testiran” navodi se:

i.	ima li odobrenje za uzgoj kao genetski modificirani organizam u Uniji na temelju članka 19. Direktive 2001/18/EZ ili članaka 7. i 19. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i da na taj uzgoj ne utječe izuzeće u skladu s člankom 26.b Direktive 2001/18/EZ u dotičnoj državi članici;

ii.	sadržava li biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 1. kategorije kako je definirana u članku 3. točki 13. Uredbe (EU) 2026/1388 ili se od nje sastoji;

iii.	sadržava li biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 2. kategorije kako je definirana u članku 3. točki 14. Uredbe (EU) 2026/1388 ili se od nje sastoji;

(k)	za šumski reprodukcijski materijal kategorija „kvalificiran” i „testiran”, informacije o mjestu proizvodnje potomaka roditeljskih stabala, klonova ili klonskih smjesa, što znači mjesto ili točan zemljopisni položaj na kojem je šumski reprodukcijski materijal proizveden;

(l)	ako je baza podataka nadležnog tijela javno dostupna, poveznicu na tu bazu podataka, uključujući glavne certifikate i oznake koji odgovaraju relevantnim jedinicama odobrenja, ili poveznicu na platformu iz članka 18. stavka 9. točke (b);

(m)	informacije o selekcijskim kriterijima koji su primijenjeni za odobrenje osnovnog materijala u skladu s prilozima od II. do V., ovisno o slučaju, te dokumentaciju ili dokaze upotrijebljene za utvrđivanje podrijetla dotičnog osnovnog materijala.

Lokacija osnovnog materijala iz prvog podstavka točke (e) navodi se jedinstvenim koordinatnim sustavom koji odredi FOREMATIS.

Za potrebe prvog podstavka točke (g) podtočke iii. za sjemenske plantaže koje predstavljaju napredniju fazu oplemenjivanja mogu se upotrebljavati informacije iz evidencije o oplemenjivanju umjesto informacija o podrijetlu i području ili područjima provenijencije.

4. Odstupajući od članka 4., nadležna tijela odmah upisuju u svoje nacionalne registre iz stavka 1. ovog članka osnovni materijal koji su prije 17. srpnja 2031. uvrstila u svoje nacionalne registre iz članka 10. stavka 1. Direktive 1999/105/EZ, bez primjene postupka registracije iz stavka 2. tog članka.

Članak 16.

Unijin popis odobrenog osnovnog materijala

Na temelju nacionalnih registara koje su uspostavile države članice u skladu s člankom 15. Komisija objavljuje popis pod nazivom „Unijin popis odobrenog osnovnog materijala za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala”.

Taj se popis stavlja na raspolaganje u elektroničkom obliku u sustavu FOREMATIS.

POGLAVLJE V.

Glavni certifikat, označivanje i pakiranje

Članak 17.

Prikupljanje i sabiranje osnovnog materijala

1. Specijalizirani subjekt u razumnom roku prije prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala o svojoj namjeri obavješćuje nadležno tijelo kako bi se tom tijelu omogućilo da organizira službene kontrole.

2. Ako se šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala navedenih u Prilogu I. i njihovih hibrida prikuplja u svrhe koje nisu stavljanje na tržište kao šumski reprodukcijski materijal u Uniji, specijalizirani subjekt to navodi u obavijesti iz stavka 1. ovog članka.

3. Tijekom sabiranja i prerade šumskog reprodukcijskog materijala prije stavljanja na tržište ili izravne uporabe prikupljeni šumski reprodukcijski materijal nosi privremenu etiketu koju izdaje specijalizirani subjekt i koja sadržava jedinstveno upućivanje na osnovni materijal, datum sabiranja, naziv specijaliziranog subjekta i prikupljenu količinu. Ta se etiketa zamjenjuje službenom etiketom nakon što se ispune relevantni zahtjevi.

4. Nadležno tijelo može odrediti tehničke uvjete koje treba uzeti u obzir tijekom prikupljanja i sabiranja.

5. Specijalizirani subjekt odgovoran za prikupljanje šumskog reprodukcijskog materijala osigurava da prikupljanje ne ugrozi obnovu odobrenog osnovnog materijala u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora.

6. Specijalizirani subjekt odgovoran za prikupljanje, ekstrakciju, čišćenje i pakiranje šumskog reprodukcijskog materijala u skladu s primjenjivim međunarodnim normama osigurava da su partije sjemenskog materijala i partije biljnih dijelova dovoljno homogene prije stavljanja na tržište ili upotrebe.

7. Specijalizirani subjekti najmanje 10 godina vode i nadležnom tijelu na zahtjev dostavljaju evidenciju koja sadržava pojedinosti o svim pošiljkama koje su zadržane i stavljene na tržište.

Članak 18.

Glavni certifikat

1. Glavnim certifikatom o identitetu („glavni certifikat”) potvrđuje se da šumski reprodukcijski materijal ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	potječe od jedne jedinice odobrenog osnovnog materijala u skladu s člankom 4. stavkom 2. sedmim podstavkom;

(b)	dobiven je daljnjim vegetativnim umnažanjem u skladu s člankom 19. stavkom 2.;

(c)	potječe od mješavine partija sjemena ili partija biljnih dijelova u skladu s člankom 19. stavkom 3.;

(d)	uvozi se i njegov se službeni certifikat zamjenjuje u skladu s člankom 27. stavkom 3. točkom (a).

2. Nadležna tijela izdaju glavni certifikat za šumski reprodukcijski materijal koji nosi jedinstvenu oznaku na zahtjev specijaliziranog subjekta, što je prije moguće nakon prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala ili ekstrakcije sjemena, ovisno o okolnostima i prirodi šumskog reprodukcijskog materijala, ili nakon uvoza šumskog reprodukcijskog materijala, te u kojem se navodi jedinstveno upućivanje u registru osnovnog materijala.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju sadržaj i predlošci glavnog certifikata, osobito:

(a)	predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven iz sjemenskih izvora i sastojina;

(b)	predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven iz sjemenskih plantaža ili roditeljskih stabala; i

(c)	predložak glavnog certifikata za šumski reprodukcijski materijal dobiven od klonova i klonskih smjesa.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

4. Ako u skladu s člankom 19. stavkom 2. specijalizirani subjekt provodi daljnje vegetativno umnažanje šumskog reprodukcijskog materijala, o tome obavješćuje nadležno tijelo i izdaje se novi glavni certifikat u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

5. Ako dođe do miješanja u skladu s člankom 19. stavkom 3., države članice osiguravaju da se upućivanja u registru sastavnih dijelova smjesa mogu identificirati te se izdaje novi glavni certifikat u skladu sa stavkom 2 ovog članka. Specijalizirani subjekt obavješćuje nadležno tijelo o svojoj namjeri miješanja u razumnom roku prije nego što to učini. Nadležno tijelo može odlučiti nadzirati postupak miješanja.

6. Ako se partija iz članka 19. stavka 1. dijeli na manje partije koje se ne obrađuju jednoliko i podvrgavaju se daljnjem vegetativnom umnažanju, izdaje se novi glavni certifikat u skladu sa stavkom 2 ovog članka i upućuje na oznaku prethodnog glavnog certifikata.

7. Na zahtjev specijaliziranog subjekta nadležna tijela izdaju glavni certifikat u skladu sa stavkom 2., koji zamjenjuje glavni certifikat izdan u skladu s Direktivom 1999/105/EZ. U tom se slučaju na glavnom certifikatu navodi izjava: „Osnovni materijal u skladu je sa zahtjevima iz Direktive 1999/105/EZ.”

8. Glavni certifikat može se izdati u elektroničkom obliku („elektronički glavni certifikat”).

Komisija može provedbenim aktima utvrditi tehničke aranžmane za izdavanje elektroničkih glavnih certifikata i korištenje elektroničkih potpisa kako bi se osigurala usklađenost elektroničkih glavnih certifikata s ovim člankom te prikladan, vjerodostojan i djelotvoran način njihova izdavanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

9. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 31. kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem pravila o:

(a)	digitalnom evidentiranju glavnih mjera koje se odnose na provjeru zahtjeva za odobrenje osnovnog materijala na temelju kojih se izdaje glavni certifikat;

(b)	uspostavi centralizirane platforme koja povezuje sve države članice i Komisiju kako bi se olakšali obrada, pristup i uporaba glavnih certifikata.

10. Svaka država članica uspostavlja i ažurira nacionalni popis izdanih glavnih certifikata te ga, na zahtjev, stavlja na raspolaganje Komisiji i ostalim državama članicama.

11. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)	postupcima i tehničkim aranžmanima kojima se osigurava izdavanje točnih i pouzdanih glavnih certifikata i sprečava rizik od prijevare;

(b)	postupcima koje treba slijediti u slučaju povlačenja glavnih certifikata te pri izdavanju zamjenskih glavnih certifikata;

(c)	pravilima za izradu ovjerenih preslika glavnih certifikata.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 19.

Partije

1. Šumski reprodukcijski materijal tijekom svih faza proizvodnje i stavljanja na tržište čuva se odvojeno u partijama, uz upućivanje na pojedinačne jedinice odobrenja i na glavni certifikat nakon njegova izdavanja.

Svaka partija šumskog reprodukcijskog materijala identificira se sljedećim elementima:

(a)	oznakom partije; tijekom prikupljanja oznaka partije može služiti kao oznaka glavnog certifikata dok se čeka da nadležno tijelo izda glavni certifikat;

(b)	svrhama kako su navedene u članku 3. stavku l.;

(c)	oznakom glavnog certifikata, nakon izdavanja glavnog certifikata;

(d)	znanstvenim nazivom roda i vrste te, prema potrebi, uobičajenim nazivom na nekom od službenih jezika institucija Unije;

(e)	kategorijom šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)	tipom osnovnog materijala;

(g)	upućivanjem u registru;

(h)	područjem provenijencije za šumski reprodukcijski materijal kategorija „poznato podrijetlo” i „selekcioniran” ili drugi šumski reprodukcijski materijal, prema potrebi;

i.	podrijetlom, ako je primjenjivo, i napomenom o tome je li osnovni materijal indigen, neindigen ili nepoznatog podrijetla te, ako je indigen, o tome je li autohton ili neautohton;

(j)	za sjemenski materijal godinom sazrijevanja;

(k)	dobi i tipom sadnog materijala sadnica ili reznica, neovisno o tome je li riječ o rezanim ili presađenim biljkama ili biljkama u teglama;

(l)

za kategoriju „testiran”, napomenom o tome:

i.	ima li šumski reprodukcijski materijal odobrenje za uzgoj kao genetski modificirani organizam u Uniji na temelju članka 19. Direktive 2001/18/EZ ili članaka 7. i 19. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i da na taj uzgoj ne utječe izuzeće u skladu s člankom 26.b Direktive 2001/18/EZ u dotičnoj državi članici;

ii.	sadržava li šumski reprodukcijski materijal biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 1. kategorije kako je definirana u članku 3. točki 13. Uredbe (EU) 2026/1388 ili se od nje sastoji;

iii.	sadržava li šumski reprodukcijski materijal biljku dobivenu novim genomskim tehnikama 2. kategorije kako je definirana u članku 3. točki 14. Uredbe (EU) 2026/1388 ili se od nje sastoji.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., specijalizirani subjekti odvojeno čuvaju sav šumski reprodukcijski materijal koji podliježe daljnjem vegetativnom umnažanju i identificiraju ga kao takav. U takvim se slučajevima šumski reprodukcijski materijal proizveden tim daljnjim vegetativnim umnažanjem svrstava u istu kategoriju kao i izvorni šumski reprodukcijski materijal.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., miješanje partija sjemena ili partija biljnih dijelova podliježe jednom ili više sljedećih uvjeta, ovisno o slučaju:

(a)	u kategorijama „poznato podrijetlo” ili „selekcioniran” miješaju se partije sjemena koje potječu od dviju ili više jedinica odobrenja unutar jednog područja provenijencije;

(b)	miješanje se smije odvijati samo unutar iste vrste, istog područja provenijencije i iste kategorije;

(c)	pri miješanju partija sjemena iz sjemenskih izvora i sastojina kategorije „poznato podrijetlo”, nova kombinirana partija certificira se kao „partije sjemena koje potječu od sjemenskog izvora”;

(d)	pri miješanju partija sjemena koje potječu od neindigenog osnovnog materijala s partijama sjemena od osnovnog materijala nepoznatog podrijetla, nova kombinirana partija certificira se u kategoriji „nepoznato podrijetlo”;

(e)	pri miješanju partija sjemena koje potječu od jedne jedinice odobrenja iz iste godine ili različitih godina sazrijevanja evidentiraju se stvarne godine sazrijevanja i omjer sjemena iz svake godine;

(f)	pri miješanju partija biljnih dijelova koje potječu od jedne jedinice odobrenja iz jedne ili različitih godina sabiranja evidentiraju se stvarne godine prikupljanja i omjer biljnih dijelova iz svake godine.

Pri miješanju iz prvog podstavka točke (a), (c) ili (d) identifikacijska oznaka za područje provenijencije može se upotrijebiti umjesto upućivanja u registru kako je navedeno u stavku 1. točki (g). Dobivena partija mora se miješati tako da bude homogena.

Članak 20.

Službena etiketa i dokument specijaliziranog subjekta

1. Službenu etiketu za svaku partiju šumskog reprodukcijskog materijala za stavljanje na tržište, s upućivanjem na oznaku glavnog certifikata i oznaku partije, izdaje i tiska:

(a)	nadležno tijelo; ili

(b)	ovlašteni specijalizirani subjekt ili osoba koju je taj specijalizirani subjekt angažirao pod službenim nadzorom nadležnog tijela.

Ta službena etiketa potvrđuje usklađenost sa zahtjevima iz članaka 5. i 19. te, prema potrebi, članka 8.

Službena etiketa ne mora se izdavati i tiskati u slučaju partije šumskog reprodukcijskog materijala koja se drži i nudi u svrhu prodaje. Međutim, u tom se slučaju navodi upućivanje na oznaku glavnog certifikata i oznaku partije.

2. Službena etiketa osigurava jedinstvenu identifikaciju i sljedivost partije jer joj je priložena tijekom stavljanja na tržište iz stavka 1.

3. Pri isporuci partija šumskog reprodukcijskog materijala drugom korisniku specijalizirani subjekt, uz službenu etiketu, izdaje i tiska dokument specijaliziranog subjekta za svaku isporučenu partiju koji može biti priložen dostavnici ili računu.

4. Službene etikete moraju biti:

(a)	vjerodostojne i točne;

(b)	sastavljene na jednom ili više službenih jezika institucija Unije i, prema potrebi, na jednom od službenih jezika države članice odredišta.

5. Službena etiketa sadržava sve elemente navedene u članku 19. stavku 1. točkama od (a) do (e) i točkama (g) i (l), kao i:

(a)	registracijsku oznaku specijaliziranog subjekta dobavljača koji izdaje službenu etiketu ili kojem je nadležno tijelo izdalo službenu etiketu; i

(b)	u slučaju šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” čiji je osnovni materijal odobren na temelju članka 23., riječi „privremeno odobren”.

Službena etiketa može sadržavati neslužbeni dio koji uključuje jedan ili više elemenata dokumenta specijaliziranog subjekta iz stavka 7. ovog članka.

Službena etiketa može sadržavati i digitalni element, kao što je QR kod, koji sadržava bilo koji od elemenata iz ovog stavka.

6. Službena etiketa pričvršćuje se na vanjsku stranu pakiranja, snopova, mreža, spremnika ili pojedinačnih biljaka. Ako se službena etiketa kombinira s biljnom putovnicom, primjenjuje se članak 88. Uredbe (EU) 2016/2031.

7. Dokument specijaliziranog subjekta sadržava:

(a)	sve elemente iz stavka 5. prvog podstavka;

(b)	sve elemente iz članka 19. stavka 1. koji nisu navedeni u stavku 5. ovog članka;

(c)	naziv i adresu specijaliziranog subjekta;

(d)	količinu dobavljenog šumskog reprodukcijskog materijala;

(e)	ako je primjenjivo, državu članicu ili države članice proizvodnje dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)	ako je primjenjivo, treću zemlju podrijetla dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala;

(g)	naziv i adresu primatelja dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala;

(h)	datum izdavanja dokumenta specijaliziranog subjekta;

i.	oznaku dokumenta specijaliziranog subjekta;

(j)	napomenu o tome je li šumski reprodukcijski materijal bio vegetativno umnožen; i

(k)	dodatne informacije u slučaju partija sjemena iz članka 5. stavka 3.; međutim, u slučaju malih količina sjemena, kako je navedeno u članku 5. stavku 3., podaci iz točaka (b) i (d) tog stavka ne moraju biti navedeni u dokumentu specijaliziranog subjekta.

8. Osim elemenata navedenih u stavku 7., dokument specijaliziranog subjekta može uključivati:

(a)	napomenu o tome je li šumski reprodukcijski materijal dobiven od autohtonog ili neautohtonog osnovnog materijala, ako je tako registriran u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (g);

(b)	sve dodatne informacije koje specijalizirani subjekt smatra primjerenima za stavljanje na tržište dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala.

9. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju format, veličina, oblik i boja službene etikete i dokumenta specijaliziranog subjekta za sve ili posebne kategorije ili druge tipove šumskog reprodukcijskog materijala.

Tim provedbenim aktima utvrđuju se sljedeći elementi:

(a)	navođenje sadržaja,

(b)	boja etikete za određene kategorije ili druge tipove šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)	dodatne informacije u slučaju sjemena i malih količina sjemena;

(d)	dodatne informacije u slučaju određenih rodova ili vrsta.

Pri određivanju boje etikete u skladu s drugim podstavkom točkom (b) ovog stavka Komisija uzima u obzir sustav OECD-a za šumsko sjeme i sadnice te druge primjenjive međunarodne norme.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati provedbene akte donesene na temelju ovog stavka u pogledu uporabe boje za službenu etiketu i dokument specijaliziranog subjekta, kako je navedeno u drugom podstavku točki (b) ovog stavka.

10. Službena etiketa ili dokument specijaliziranog subjekta mogu se izdati u elektroničkom obliku („elektronička službena etiketa” ili „elektronički dokument specijaliziranog subjekta”). U tom se slučaju dotičnom šumskom reprodukcijskom materijalu prilaže tiskana referentna oznaka, kao što je QR kod.

Komisija može provedbenim aktima utvrditi tehničke aranžmane za izdavanje elektroničkih službenih etiketa ili elektroničkih dokumenata specijaliziranog subjekta kako bi se osigurala njihova usklađenost s ovim člankom te prikladan, vjerodostojan i djelotvoran način njihova izdavanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

11. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 31. kojima se dopunjuje ovaj članak utvrđivanjem pravila o:

(a)	digitalnom evidentiranju glavnih mjera za proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koje su poduzeli specijalizirani subjekti i nadležna tijela na temelju kojih se izdaju službene etikete i dokumenti specijaliziranog subjekta;

(b)	uspostavi centralizirane platforme koja povezuje države članice i Komisiju kako bi se olakšali obrada, pristup i uporaba te evidencije.

Članak 21.

Pakiranje sjemenskog materijala

Sjemenski materijal stavlja se na tržište samo u zatvorenim pakiranjima, uključujući mreže ili druge spremnike, koji su plombirani. Ta pakiranja moraju biti plombirana na način da svako njihovo otvaranje bude vidljivo i sljedivo.

Plombiranje nije potrebno u slučaju rekalcitrantnog sjemena.

POGLAVLJE VI.

Odstupanja od članka 4.

Članak 22.

Odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” koje izdaju specijalizirani subjekti

1. Odstupajući od članka 4. stavka 1., nadležna tijela nakon odobrenja Komisije mogu ovlastiti specijalizirane subjekte da za određene vrste odobre osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo” ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	područje provenijencije u kojem se nalazi osnovni materijal podložno je ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima;

(b)	ti ekstremni vremenski i klimatski uvjeti utječu na reproduktivni ciklus osnovnog materijala i smanjuju učestalost godina punog uroda, čime se smanjuje česta dostupnost visokokvalitetnog šumskog reprodukcijskog materijala;

(c)	mjesto prikupljanja udaljeno je i nadležnim tijelima vrlo je teško pristupiti mu tijekom prikupljanja šumskog reprodukcijskog materijala.

2. Komisija donosi provedbeni akt kojim se svakoj državi članici dodjeljuje odobrenje za određeno razdoblje. Odobrenje se dodjeljuje na zahtjev dotične države članice.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 23.

Privremeno odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”

1. Odstupajući od članka 4. stavka 2., države članice mogu na najviše 10 godina odobriti osnovni materijal namijenjen proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” ako se, na temelju privremenih rezultata genetske procjene ili usporednih testiranja iz Priloga V., može pretpostaviti da će osnovni materijal nakon testiranja zadovoljiti zahtjeve za odobrenje na temelju ove Uredbe.

2. Komisija može donijeti provedbeni akt kojim se određuje najveći broj jedinica odobrenja i najveća veličina površine koja može podlijegati takvom odobrenju.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 24.

Privremeni pokusi radi pronalaska boljih alternativa za određene aspekte ove Uredbe

1. Odstupajući od članaka 4. i 5., Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljne aranžmane za organizaciju privremenih pokusa radi pronalaska boljih alternativa za određene aspekte ove Uredbe koji se odnose na vrste stabala navedene u Prilogu I. i njihove hibride, zahtjeve u pogledu odobrenja osnovnog materijala te proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Takvi se pokusi provode samo ako u tome sudjeluju najmanje dvije države članice, na njihov zahtjev.

Ti pokusi mogu biti tehnička ili znanstvena ispitivanja u kojima se ispituje izvedivost i prikladnost novih zahtjeva u usporedbi s onima utvrđenima u člancima 4. i 5.

2. U provedbenim aktima iz stavka 1. utvrđuje se jedan ili više sljedećih elemenata:

(a)	dotične vrste stabala i, prema potrebi, provenijencija;

(b)	uvjeti pokusa za svaku vrstu stabla ili hibrid;

(c)	trajanje pokusa;

(d)	obveze država članica sudionica u pogledu praćenja i izvješćivanja.

3. U provedbenim aktima iz stavka 1. u obzir se uzima razvoj:

(a)	metoda za određivanje podrijetla osnovnog materijala, uključujući primjenu biokemijskih i molekularnih tehnika;

(b)	metoda za očuvanje i održivo korištenje šumskih genetskih izvora, uzimajući u obzir primjenjive međunarodne norme;

(c)	metoda za proizvodnju i razmnožavanje, uključujući primjenu inovativnih postupaka proizvodnje;

(d)	metoda za oblikovanje planova križanja sastavnih dijelova osnovnog materijala;

(e)	metoda za ocjenu značajki osnovnog materijala i šumskog reprodukcijskog materijala;

(f)	metoda za kontrolu predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala.

Provedbeni akti iz stavka 1. prilagođavaju se razvoju tehnika za proizvodnju dotičnog šumskog reprodukcijskog materijala i temelje se na svim usporednim ispitivanjima i testiranjima koje provode države članice.

4. Komisija preispituje rezultate pokusa provedenih na temelju ovog članka i sažeto ih opisuje u izvješću te, prema potrebi, navodi je li potrebno izmijeniti članke 1., 4. ili 5.

Članak 25.

Ovlaštenje za donošenje strožih ili dodatnih zahtjeva

1. Odstupajući od članka 4., Komisija može provedbenim aktom ovlastiti državu članicu na njezin zahtjev da:

(a)

u pogledu zahtjevâ za odobrenje osnovnog materijala i proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala donese strože zahtjeve za proizvodnju od onih iz članka 4. ili dodatne zahtjeve za proizvodnju na cijelom državnom području dotične države članice ili njegovu dijelu, pod uvjetom da se tim zahtjevima ne nameću ili iz njih ne proizlaze zabrane ili ograničenja unosa na područje Unije ili premještanja unutar njega i kroz njega šumskog reprodukcijskog materijala koji je u skladu s ovom Uredbom;

(b)	na svojem državnom području ograniči odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo”;

(c)

zabrani stavljanje na tržište određenog šumskog reprodukcijskog materijala krajnjem korisniku radi sjetve ili sadnje na cijelom svojem državnom području ili njegovu dijelu ako taj šumski reprodukcijski materijal nije prikladan za ekološke uvjete u šumarstvu dotične države članice ni za relevantne svrhe.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

2. Zahtjev države članice iz stavka 1. uključuje:

(a)	nacrt odredaba s predloženim zahtjevima; i

(b)	obrazloženje potrebe i proporcionalnosti tih zahtjeva.

3. Ovlaštenje iz stavka 1. dodjeljuje se samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

zatraženim mjerama osigurava se barem jedno od sljedećeg:

i.	poboljšanje kakvoće predmetnog šumskog reprodukcijskog materijala;

ii.	zaštita okoliša, primjerice prilagodba klimatskim promjenama, unaprjeđenje bioraznolikosti ili obnova šumskih ekosustava i potpora funkcioniranju šumskih ekosustava;

(b)	zatražene mjere nužne su i razmjerne cilju u skladu s točkom (a); i

(c)	mjere su opravdane na temelju posebnih klimatskih i ekoloških uvjeta u predmetnoj državi članici.

4. Države članice koje su donijele dodatne ili strože zahtjeve na temelju članka 7. Direktive 1999/105/EZ dužne su do 17. srpnja 2032. osigurati usklađenost tih mjera s ovom Uredbom. Obavješćuju Komisiju i ostale države članice o mjerama koje su poduzele kako bi osigurale usklađenost.

POGLAVLJE VII.

Uvoz šumskog reprodukcijskog materijala

Članak 26.

Uvoz na temelju istovjetnosti s Unijom

1. Šumski reprodukcijski materijal uvozi se u Uniju iz trećih zemalja samo ako se u skladu sa stavkom 2. utvrdi da ispunjava zahtjeve jednake onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji.

2. Komisija može donijeti provedbene akte kako bi odlučila da šumski reprodukcijski materijal određenih rodova, vrsta, kategorija i, prema potrebi, onaj koji potječe od posebnih tipova osnovnog materijala ili s određenog područja provenijencije, proizveden u trećoj zemlji, ispunjava zahtjeve jednake onima koji se primjenjuju na šumski reprodukcijski materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište u Uniji.

Komisija donosi te provedbene akte samo na temelju:

(a)	temeljitog pregleda informacija i podataka koje dostavi dotična treća zemlja;

(b)	zadovoljavajućeg rezultata revizije koju je Komisija provela u dotičnoj trećoj zemlji, ako je Komisija tu reviziju smatrala potrebnom;

(c)	sudjelovanja te treće zemlja u sustavu OECD-a za šumsko sjeme i sadnice.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2. i njima se utvrđuju odgovarajući uvjeti uvoza.

3. Kad donosi provedbene akte iz stavka 2. ovog članka, Komisija razmatra pružaju li sustavi za odobrenje i registraciju osnovnog materijala te daljnju proizvodnju i stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala iz tog osnovnog materijala, koji se primjenjuju u dotičnoj trećoj zemlji, ista jamstva kao i oni predviđeni člancima 4. i 5. te, prema potrebi, člankom 14. za kategorije „poznato podrijetlo”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran”.

4. Odstupajući od stavaka 1. i 2., Komisija na zahtjev najmanje jedne države članice može donijeti provedbeni akt kojim se privremeno dopušta uvoz šumskog reprodukcijskog materijala određenih vrsta iz treće zemlje koji ne ispunjava zahtjeve iz tih stavaka:

(a)

ako je došlo do nestašice šumskog reprodukcijskog materijala dotičnih vrsta u jednoj ili više država članica, primjerice zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, šumskih požara, bolesti, najezda štetnih organizama, katastrofa ili bilo kojih drugih nepovoljnih događaja, i tu nestašicu ne mogu riješiti druge države članice ili treće zemlje za koje je odobrena jednakovrijednost u skladu sa stavkom 2.; i

(b)	ako su dotična država članica ili države članice dostavile dokaze o postojanju i uzrocima te nestašice šumskog reprodukcijskog materijala.

Tim se provedbenim aktima utvrđuju uvjeti uvoza.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 27.

Obavješćivanje i certifikati za šumski reprodukcijski materijal uvezen iz trećih zemalja

1. Specijalizirani subjekt koji uvozi šumski reprodukcijski materijal u Uniju unaprijed obavješćuje relevantno nadležno tijelo o uvozu putem sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole (IMSOC) iz članka 131. Uredbe (EU) 2017/625.

2. Uz uvezeni šumski reprodukcijski materijal prilaže se:

(a)	certifikat OECD-a ili istovrijedni službeni certifikat koji je izdala treća zemlja podrijetla;

(b)	etiketa OECD-a ili istovrijedna službena etiketa; i

(c)	evidencija koja sadržava pojedinosti o tom šumskom reprodukcijskom materijalu koju je dostavio specijalizirani subjekt u toj trećoj zemlji.

3. Nakon uvoza šumskog reprodukcijskog materijala u Uniju nadležno tijelo dotične države članice:

(a)	zamjenjuje certifikat OECD-a ili istovrijedni službeni certifikat iz stavka 2. točke (a) novim glavnim certifikatom izdanim u toj državi članici; i

(b)	zamjenjuje etiketu OECD-a ili istovrijednu službenu etiketu iz stavka 2. točke (b) novom službenom etiketom ili prilaže novu službenu etiketu uz tu etiketu OECD-a ili istovrijednu službenu etiketu; novoj službenoj etiketi prilaže se dokument specijaliziranog subjekta.

4. Novi glavni certifikat i nova službena etiketa iz stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) sadržavaju upućivanje na odgovarajuće izvorne dokumente.

POGLAVLJE VIII.

Službene kontrole

Članak 28.

Službene kontrole šumskog reprodukcijskog materijala

1. Države članice imenuju svoje nadležno tijelo ili tijela i dodjeljuju im odgovornost za organizaciju ili provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti. Ta nadležna tijela mogu biti ista tijela koja su određena u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2017/625.

2. Nadležna tijela moraju uspostaviti mehanizme kako bi osigurala:

(a)	djelotvornost i primjerenost službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti;

(b)	nepristranost, kvalitetu i dosljednost službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti;

(c)	da osoblje koje provodi službene kontrole i druge službene aktivnosti nije u sukobu interesa;

(d)	da osoblje koje provodi službene kontrole i druge službene aktivnosti ima odgovarajuće kvalifikacije, iskustvo i izobrazbu za obavljanje svojih dužnosti; i

(e)	da su odgovarajući objekti i oprema na raspolaganju osoblju za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (c), komercijalne aktivnosti povezane sa šumskim reprodukcijskim materijalom koje obavlja osoblje nadležnih tijela u ime svoje države članice ne predstavljaju sukob interesa.

3. Nadležna tijela moraju imaju pravne ovlasti za provođenje službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti te uspostavljene pravne postupke kako bi osigurala da osoblje ima pristup prostorima specijaliziranih subjekata i dokumentima koje oni drže.

4. Nadležna tijela provode službene kontrole svih specijaliziranih subjekata, na temelju rizika te s odgovarajućom učestalošću, uzimajući u obzir:

(a)	utvrđene rizike od neusklađenosti s ovom Uredbom i razvoj tih rizika;

(b)	aktivnosti koje su pod kontrolom specijaliziranih subjekata; i

(c)	sve informacije koje upućuju na vjerojatnost dovođenja kupaca šumskog reprodukcijskog materijala u zabludu, posebice u vezi s prirodom, identitetom, osobinama, sastavom, količinom, zemljom podrijetla ili provenijencijom šumskog reprodukcijskog materijala.

5. Države članice mogu naplaćivati naknade ili pristojbe za pokrivanje troškova službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.

6. Države članice osiguravaju dostupnost odgovarajućih financijskih sredstava kako bi nadležna tijela imala na raspolaganju osoblje i druga sredstva koja su potrebna za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti. To se primjenjuje i u slučaju delegiranja određenih zadaća službenih kontrola i određenih zadaća povezanih s drugim službenim aktivnostima.

7. Nadležna tijela mogu delegirati određene zadaće službenih kontrola delegiranim tijelima ili fizičkim osobama na temelju članka 28. stavka 1. i članaka od 29. do 31., osim članka 29. točke (b) podtočke iv. Uredbe (EU) 2017/625. Nadležna tijela koja su delegirala određene zadaće službenih kontrola ili određene zadaće povezane s drugim službenim aktivnostima delegiranim tijelima ili fizičkim osobama prema potrebi organiziraju revizije ili inspekcijske preglede tih tijela ili osoba kako bi se osiguralo odgovarajuće obavljanje tih zadaća. Nadležna tijela moraju izbjegavati udvostručavanje revizija i inspekcijskih pregleda, uzimajući u obzir svaku akreditaciju delegiranih tijela u skladu sa standardima relevantnima za delegirane zadaće.

8. Države članice osiguravaju da Komisija bude obaviještena o podacima za kontakt i svim promjenama u vezi s nadležnim tijelima imenovanima u skladu sa stavkom 1. Te informacije države članice također javno objavljuju, među ostalim na internetu.

9. Komisija može provedbenim aktima utvrditi pravila o ujednačenim praktičnim aranžmanima za provedbu službenih kontrola radi provjere usklađenosti s pravilima o šumskom reprodukcijskom materijalu u pogledu:

(a)	pojedinosti aranžmana iz stavka 2.;

(b)	posebnih obveza izvješćivanja delegiranih tijela i fizičkih osoba iz stavka 7.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

10. Fizičke i pravne osobe imaju pravo na žalbu u skladu s nacionalnim pravom protiv svih odluka koje nadležno tijelo u pogledu tih osoba donese na temelju članka 66. stavaka 3. i 6., članka 137. stavka 3. ili članka 138. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/625.

11. Metode koje se upotrebljavaju za uzorkovanje i laboratorijske analize, ispitivanja i dijagnosticiranja u svrhu utvrđivanja informacija iz članka 5. stavka 3. moraju biti u skladu s pravilima Međunarodne udruge za ispitivanje sjemena ili drugim usporedivim međunarodnim normama kojima se utvrđuju te metode ili kriteriji učinkovitosti za te metode.

Članak 29.

Transparentnost službenih kontrola

Nadležna tijela provode službene kontrole uz visoku razinu transparentnosti. Javno objavljuju, među ostalim na internetu, relevantne informacije o organizaciji i provedbi službenih kontrola.

Članak 30.

Komisijine kontrole u državama članicama

Stručnjaci Komisije mogu provoditi kontrole, uključujući revizije, u svakoj državi članici radi verifikacije primjene pravila i funkcioniranja nacionalnih sustava kontrola obuhvaćenih ovom Uredbom.

Te se kontrole organiziraju u suradnji s nadležnim tijelima država članica. Provode se na temelju rizika i mogu uključivati provjere na licu mjesta.

Države članice poduzimaju odgovarajuće daljnje mjere kako bi otklonile sve posebne ili sustavne nedostatke utvrđene kontrolama na temelju ovog članka.

POGLAVLJE IX.

Postupovne odredbe

Članak 31.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 7., članka 8., članka 9. stavka 5., članka 11. stavka 2., članka 18. stavka 9. i članka 20. stavka 11. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 16. srpnja 2026. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 7., članka 8., članka 9. stavka 5., članka 11. stavka 2., članka 18. stavka 9. i članka 20. stavka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 5. stavka 7., članka 8., članka 9. stavka 5., članka 11. stavka 2., članka 18. stavka 9. ili članka 20. stavka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 32.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje osnovan člankom 58. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (24). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kad se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata ako u roku za davanje mišljenja tako odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

POGLAVLJE X.

Izvješćivanje, sankcije i izmjene uredaba (EU) 2016/2031 i (EU) 2017/625

Članak 33.

Izvješćivanje

1. Do 17. srpnja 2036. i svakih pet godina nakon toga države članice Komisiji dostavljaju izvješće o:

(a)	godišnjim količinama certificiranog šumskog reprodukcijskog materijala po kategoriji;

(b)	broju donesenih nacionalnih planova za nepredvidive situacije iz članka 9.;

(c)	informacijama o dostupnim i relevantnim internetskim stranicama i vodičima za sadnju koji pružaju savjete o najboljem načinu uporabe šumskog reprodukcijskog materijala;

(d)	količinama šumskog reprodukcijskog materijala po rodu i vrstama uvezenima iz trećih zemalja iz članka 26.;

(e)	sankcijama izrečenima u skladu s člankom 34.; i

(f)	broju registriranih specijaliziranih subjekata.

2. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje tehnički format izvješća predviđenog u stavku 1. ovog članka, među ostalim u pogledu digitalnog podnošenja i obrade. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 32. stavka 2.

Članak 34.

Sankcije

1. Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2. Države članice osiguravaju da financijske sankcije za kršenja ove Uredbe počinjena prijevarnim ili obmanjujućim praksama odgovaraju, u skladu s nacionalnim pravom, barem ekonomskoj prednosti koju stekne specijalizirani subjekt ili, prema potrebi, postotku prometa specijaliziranog subjekta.

3. Ako je primjenjivo, države članice mogu odlučiti primjenjivati pravila o sankcijama utvrđena u članku 139. Uredbe (EU) 2017/625.

Članak 35.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/2031

Uredba (EU) 2016/2031 mijenja se kako slijedi:

u članku 37. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija, prema potrebi, donosi provedbeni akt radi utvrđivanja mjera za sprečavanje prisutnosti reguliranih nekarantenskih štetnih organizama Unije na dotičnom bilju za sadnju, kako je navedeno u članku 36. točki (f) ove Uredbe. Ti se provedbeni akti, prema potrebi, odnose na unos tog bilja na područje Unije i njegovo premještanje unutar područja Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s načelima utvrđenima u odjeljku 2. Priloga II. ovoj Uredbi. Ti se provedbeni akti primjenjuju ne dovodeći u pitanje mjere donesene na temelju direktiva 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 98/56/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ.”

;

u članku 83. umeće se sljedeći stavak:

„5.a U slučaju bilja za sadnju koje je proizvedeno ili se stavlja na tržište kao materijal kategorije ‚poznato podrijetlo’, ‚selekcioniran’, ‚kvalificiran’ ili ‚testiran’, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2026/1392 Europskog parlamenta i Vijeća (*1), biljna putovnica u posebnom se obliku kombinira sa službenom etiketom izrađenom u skladu s odgovarajućim odredbama te uredbe.

Kad se primjenjuje ovaj stavak:

(a)	biljna putovnica za premještanje unutar područja Unije sadržava elemente utvrđene u dijelu E Prilogu VII. ovoj Uredbi;

(b)	biljna putovnica za unos na zaštićeno područje i premještanje unutar njega sadržava elemente utvrđene u dijelu F Priloga VII. ovoj Uredbi.

(*1) Uredba (EU) 2026/1392 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2026. o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031 i (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/105/EZ (Uredba o šumskom reprodukcijskom materijalu) (SL L, 2026/1392, 26.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1392/oj).”;"

3.	Prilog VII. mijenja se u skladu s Prilogom VII. ovoj Uredbi.

Članak 36.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/625

Uredba (EU) 2017/625 mijenja se kako slijedi:

u članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„2.a Članci 8., 13. i od 28. do 33., osim članka 29. točke (b) podtočke iv. i članka 33. točke (a), članci od 43. do 46., članci od 65. do 68., članak 69. stavci 1., 2. i 4., članci 70., 71., 72., 75., 88., 89., od 102. do 108. i 120., članak 130. stavci 1., 2., 3., 5. i 6. te članci od 131. do 138. primjenjuju se, prema potrebi, na kontrole koje se provode radi provjere usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2026/1392 (*2);

(*2) Uredba (EU) 2026/1392 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2026. o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031 i (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/105/EZ (Uredba o šumskom reprodukcijskom materijalu) (SL L, 2026/1392, 26.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1392/oj).”;"

2.	u članku 2., članku 3. točki 3., člancima 31. i 44., članku 45. stavku 3., člancima 65., 66., 67., 71., 88., 102., 106., 107., 108., 120., 130., 131. i 132., članku 133. stavku 1. prvom podstavku i članku 138. riječi „članka 1. stavka 2.” zamjenjuju se riječima „članka 1. stavaka 2. i 2.a”.

POGLAVLJE XI.

Završne odredbe

Članak 37.

Stavljanje izvan snage Direktive 1999/105/EZ

Direktiva 1999/105/EZ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na tu direktivu koja je stavljena izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII. ovoj Uredbi.

Članak 38.

Prijelazne mjere

1. Šumski reprodukcijski materijal proizveden prije 17. srpnja 2031. u skladu s Direktivom 1999/105/EZ ili nacionalnim pravilima može se nastaviti stavljati na tržište dok se ne potroše zalihe.

2. Uz šumski reprodukcijski materijal koji se stavlja na tržište u skladu sa stavkom 1. prilaže se etiketa na kojoj je navedeno da se odnosi na „šumski reprodukcijski materijal koji nije odobren na temelju Uredbe (EU) 2026/1392 o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala”.

3. Šumski reprodukcijski materijal proizveden prije 17. srpnja 2031. u skladu s Direktivom 1999/105/EZ može se i dalje stavljati na tržište na temelju glavnog certifikata izdanog na temelju te Direktive.

Članak 39.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 17. srpnja 2031.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. svibnja 2026.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

N. IOANNIDES

(1) SL C, C/2024/1583, 5.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1583/oj.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 24. travnja 2024. (SL C, C/2025/3768, 17.9.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/3768/oj) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 21. travnja 2026. (SL C, C/2026/2570, 30.4.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/2570/oj). Stajalište Europskog parlamenta od 19. svibnja 2026. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) Direktiva Vijeća 1999/105/EZ od 22. prosinca 1999. o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala (SL L 11, 15.1.2000., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1999/105/oj).

(4) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1119/oj).

(5) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2001/18/oj).

(6) Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2003/1829/oj).

(7) Uredba (EU) 2026/1388 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2026. o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama i o njihovim proizvodima te o izmjeni Uredbe (EU) 2017/625 (SL L, 2026/1388, 26.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1388/oj).

(8) Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/2031/oj).

(9) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2013/1313/oj).

(10) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/625/oj).

(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj.

(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(13) Direktiva Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (SL 125, 11.7.1966., str. 2298/66., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1966/401/oj).

(14) Direktiva Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1966/402/oj).

(15) Direktiva Vijeća 68/193/EEZ od 9. travnja 1968. o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje vinove loze (SL L 93, 17.4.1968., str. 15., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1968/193/oj).

(16) Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/53/oj).

(17) Direktiva Vijeća 2002/54/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena repe (SL L 193, 20.7.2002., str. 12., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/54/oj).

(18) Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20.7.2002., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/55/oj).

(19) Direktiva Vijeća 2002/56/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (SL L 193, 20.7.2002., str. 60., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/56/oj).

(20) Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/57/oj).

(21) Direktiva Vijeća 2008/72/EZ od 15. srpnja 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća, osim sjemena (SL L 205, 1.8.2008., str. 28., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/72/oj).

(22) Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/90/oj).

(23) Direktiva Vijeća 98/56/EZ od 20. srpnja 1998. o stavljanju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja na tržište (SL L 226, 13.8.1998., str. 16., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1998/56/oj).

(24) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/178/oj).

PRILOG I.

Popis vrsta stabala

Abies alba Mill.	Pinus cembra L.
Abies cephalonica Loudon	Pinus contorta Douglas ex Loudon
Abies grandis (Douglas ex D.Don) Lindl.	Pinus halepensis Mill.
Abies nordmanniana (Steven) Spach	Pinus heldreichii Christ
Acer campestre L.	Pinus mugo Turra
Acer monspessulanum L.	Pinus nigra J.F. Arnold
Acer opalus Mill.	Pinus peuce Griseb.
Acer platanoides L.	Pinus pinaster Aiton
Acer pseudoplatanus L.	Pinus pinea L.
Alnus cordata (Loisel.) Duby	Pinus radiata D. Don
Alnus glutinosa (L.) Gaertn.	Pinus sylvestris L.
Alnus incana (L.) Moench	Pinus taeda L.
Alnus lusitanica Vít et al.	Pinus uncinata Mill. ex Mirb.
Betula pendula Roth.	Populus spp.
Betula pubescens Ehrh.	Pyrus communis var. pyraster L.
Carpinus betulus L.	Prunus avium (L.) L.
Carpinus orientalis Mill.	Prunus padus L.
Castanea sativa Mill.	Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco
Cedrus atlantica (Endl.) G. Manetti ex Carrière	Quercus cerris L.
Cedrus libani A. Rich.	Quercus frainetto Ten.
Celtis australis L.	Quercus ilex L.
Ceratonia siliqua L.	Quercus petraea (Matt.) Liebl.
Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl.	Quercus pubescens Willd.
Corylus colurna L.	Quercus robur L.
Cupressus sempervirens L.	Quercus rubra L.
Fagus orientalis Lipsky	Quercus suber L.
Fagus sylvatica L.	Robinia pseudoacacia L.
Fraxinus angustifolia Vahl	Salix alba L.
Fraxinus ornus L.	Sorbus aria (L.) Crantz
Fraxinus excelsior L.	Sorbus aucuparia L.
Juglans spp.	Sorbus domestica L.
Larix decidua Mill.	Sorbus torminalis (L.) Crantz
Larix kaempferi (Lamb.) Carrière	Taxus baccata L.
Larix sibirica Ledeb.	Thuja plicata Donn ex D.Don.
Malus sylvestris (L.) Mill.	Tilia cordata Mill.
Olea europaea L.	Tilia platyphyllos Scop.
Ostrya carpinifolia Scop.	Tilia tomentosa Moench
Picea abies Karst.	Ulmus glabra Huds.
Picea sitchensis (Bong.) Carrière	Ulmus laevis Pall.
Pinus brutia Ten.	Ulmus minor Mill.

PRILOG II.

Zahtjevi za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznato podrijetlo”

A. Opći zahtjevi:

1. Ocjena osnovnog materijala

Nadležno tijelo ocjenjuje sjemenski izvor ili sastojinu s obzirom na svrhe za koje se šumski reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati, kako je navedeno u članku 3. točki 1., te utvrđuje selekcijske kriterije na temelju tih svrha. Te se svrhe navode u nacionalnom registru dotične države članice. Potrebna je ograničena ili nepostojeća fenotipska selekcija osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala te kategorije.

2. Podrijetlo

Na temelju povijesnih dokaza (npr. bibliografija ili dokumentacija koju čuvaju nadležna tijela, istraživačke ustanove ili bilo koje druge organizacije) ili drugih odgovarajućih sredstava (npr. ispitivanja provenijencije), uključujući međunarodno priznate biokemijske i molekularne tehnike, utvrđuje se jesu li sjemenski izvor ili sastojina indigeni, neindigeni ili nepoznatog podrijetla te, ako su indigeni, jesu li autohtoni ili neautohtoni. Za neindigeni osnovni materijal podrijetlo se navodi ako je poznato.

3. Tip osnovnog materijala i lokacija

Osnovni je materijal sjemenski izvor ili sastojina smještena unutar jednog područja provenijencije.

B. Posebni zahtjevi:

1. Broj stabala koja se mogu koristiti za prikupljanje i koja su spolno zrela

Sjemenski izvori ili sastojine sastoje se po mogućnosti od jedne ili više skupina spolno zrelih stabala. Ako je moguće, ta stabla moraju biti dobro raspoređena i dovoljno brojna na određenom području kako bi se očuvala genetska raznolikost, u skladu s dostupnim znanstvenim spoznajama, izbjegli nepovoljni učinci križanja u bliskom srodstvu i osiguralo odgovarajuće unakrsno oprašivanje tih stabala. Šumski reprodukcijski materijal sabire se od optimalnog broja jedinki odobrenog osnovnog materijala, uzimajući u obzir prirodne uvjete.

2. Ujednačenost

Sastojine po mogućnosti pokazuju normalan stupanj individualne varijabilnosti morfoloških značajki. Stabla lošije kakvoće po potrebi se uklanjaju. Ti se zahtjevi ne primjenjuju na sjemenske izvore.

3. Značajke održivosti

Ako je moguće, sjemenski izvori ili sastojine moraju biti dobro prilagođeni klimatskim i ekološkim uvjetima, uključujući biotičke i abiotičke čimbenike koji prevladavaju na području provenijencije. Stabla po mogućnosti pokazuju otpornost ili toleranciju na štetne organizme te nepovoljne klimatske i lokalne uvjete na mjestu rasta.

4. Ostali posebni zahtjevi za određene značajke i druge šumske proizvode

Nadležna tijela ocjenjuju sjemenski izvor ili sastojinu u odnosu na određene značajke ili proizvodnju određenih šumskih proizvoda i po potrebi donose druge posebne zahtjeve za te značajke ili proizvode. Ako se primjenjuju takvi zahtjevi, navode se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (m).

PRILOG III.

Zahtjevi za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „selekcioniran”

A. Opći zahtjevi

1. Ocjena osnovnog materijala

Nadležno tijelo ocjenjuje sastojinu s obzirom na svrhe za koje se šumski reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati, kako je navedeno u članku 3. točki 1., te utvrđuje selekcijske kriterije na temelju tih svrha. Te se svrhe navode u nacionalnom registru dotične države članice.

2. Podrijetlo

Na temelju povijesnih dokaza (npr. bibliografija ili dokumentacija koju čuvaju nadležna tijela, istraživačke ustanove ili bilo koje druge organizacije) ili drugih odgovarajućih sredstava (npr. ispitivanja provenijencije), uključujući međunarodno priznate biokemijske i molekularne tehnike, utvrđuje se je li sastojina indigena, neindigena ili nepoznatog podrijetla te, ako je indigena, je li autohtona ili neautohtona. Za neindigeni osnovni materijal podrijetlo se navodi ako je poznato.

3. Dob i razvoj

Dob ili faza razvoja stabala u sastojini mora biti takva da omogući jasno ocjenjivanje kriterija za selekciju tih stabala.

4. Tip osnovnog materijala i lokacija

Osnovni je materijal sastojina smještena unutar jednog područja provenijencije.

B. Posebni zahtjevi:

1. Izolacija

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: ako je moguće, sastojine moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od sastojina slabe kakvoće iste vrste ili od sastojina srodnih vrsta koje s dotičnom vrstom mogu tvoriti hibride. Posebna se pozornost obraća na taj zahtjev kad su sastojine koje okružuju autohtone/indigene sastojine neautohtone/neindigene ili nepoznatog podrijetla.

(b)

Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: ako je moguće, sastojine moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od sastojina iste vrste ili od sastojina srodnih vrsta koje s dotičnom vrstom mogu tvoriti hibride. Posebna se pozornost obraća na taj zahtjev kad su sastojine koje okružuju autohtone/indigene sastojine neautohtone/neindigene ili nepoznatog podrijetla.

2. Broj stabala koja se mogu koristiti za prikupljanje i koja su spolno zrela

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: sastojine se sastoje od jedne ili više skupina spolno zrelih stabala. Ta stabla moraju biti dobro raspoređena i dovoljno brojna na određenom području kako bi se očuvala genetska raznolikost, izbjegli nepovoljni učinci križanja u bliskom srodstvu i osiguralo odgovarajuće unakrsno oprašivanje tih stabala.

(b)

Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: sastojine se po mogućnosti sastoje od jedne ili više skupina spolno zrelih stabala. Ako je moguće, ta stabla moraju biti dobro raspoređena i dovoljno brojna na određenom području kako bi se očuvala genetska raznolikost, u skladu s dostupnim znanstvenim spoznajama, izbjegli nepovoljni učinci križanja u bliskom srodstvu i osiguralo odgovarajuće unakrsno oprašivanje tih stabala. Šumski reprodukcijski materijal sabire se od optimalnog broja jedinki odobrenog osnovnog materijala, uzimajući u obzir prirodne uvjete.

3. Ujednačenost

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: sastojine moraju pokazivati normalan stupanj individualne varijabilnosti morfoloških značajki. Taj se zahtjev ne primjenjuje na proizvodnju biomase. Stabla lošije kakvoće po potrebi se uklanjaju.

(b)	Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: Sastojine, ako je moguće, pokazuju normalan stupanj individualne varijabilnosti morfoloških značajki. Stabla lošije kakvoće po potrebi se uklanjaju.

4. Značajke održivosti

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: sastojine moraju biti dobro prilagođene klimatskim i ekološkim uvjetima, uključujući biotičke i abiotičke čimbenike koji prevladavaju na području provenijencije. Stabla moraju pokazivati otpornost ili toleranciju na štetne organizme te nepovoljne klimatske i lokalne uvjete na mjestu rasta.

(b)

Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: ako je moguće, sastojine moraju biti dobro prilagođene klimatskim i ekološkim uvjetima, uključujući biotičke i abiotičke čimbenike koji prevladavaju na području provenijencije. Stabla po mogućnosti pokazuju otpornost ili toleranciju na štetne organizme te nepovoljne klimatske i lokalne uvjete na mjestu rasta.

5. Obujam proizvodnje

(a)	Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: obujam proizvodnje u pravilu mora biti veći od prihvaćene prosječne količine proizvedene u sličnim ekološkim uvjetima i uvjetima upravljanja.

(b)	Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: Ne primjenjuju se zahtjevi u pogledu obujma proizvodnje.

6. Kakvoća drva

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: kakvoća drva u pravilu mora biti bolja od prihvaćene prosječne kakvoće u sličnim ekološkim uvjetima i uvjetima upravljanja. Taj se zahtjev ne primjenjuje na proizvodnju biomaterijala, biomase ili drugih šumskih proizvoda.

(b)	Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: ne primjenjuju se zahtjevi u pogledu kakvoće drva.

7. Oblik ili način rasta

(a)

Svrhe „multifunkcionalno šumarstvo”, „proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda”: stabla moraju pokazivati posebno dobre morfološke značajke, osobito uspravno i simetrično deblo, odgovarajuće oblikovanu krošnju, manje grane i odgovarajuće prirodno podrezivanje. Osim toga, omjer račvastih stabala i onih sa spiralnim deblom mora biti nizak i takva se stabla po potrebi uklanjaju. Taj se zahtjev ne primjenjuje na proizvodnju biomaterijala, biomase ili drugih šumskih proizvoda.

(b)	Svrha „očuvanje šumskih genetskih izvora”: ne primjenjuju se zahtjevi u pogledu oblika ili načina rasta.

8. Ostali posebni zahtjevi za određene značajke i druge šumske proizvode

Nadležna tijela ocjenjuju sastojinu u odnosu na određene značajke ili proizvodnju određenih šumskih proizvoda i po potrebi donose druge posebne zahtjeve za te značajke ili proizvode. Ako se primjenjuju takvi zahtjevi, navode se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (m).

		Svrhe
		Multifunkcionalno šumarstvo	Proizvodnja drva, biomaterijala, biomase i drugih šumskih proizvoda	Očuvanje šumskih genetskih izvora
Posebni zahtjevi	Izolacija	x.	x.	x.
	Broj stabala koja se mogu koristiti za prikupljanje i koja su spolno zrela	x	x	x.
	Ujednačenost	x	x (osim za proizvodnju biomase)	x.
	Značajke održivosti	x	x	x.
	Obujam proizvodnje	x	x	—
	Kakvoća drva	x	x (samo za proizvodnju drva)	—
	Oblik ili način rasta	x	x (samo za proizvodnju drva)	—
	Ostali posebni zahtjevi (posebne značajke ili proizvodi)	Ako je primjenjivo	Ako je primjenjivo	Ako je primjenjivo
x = primjenjivo; x. = primjenjivo, ako je moguće; – = nije primjenjivo

PRILOG IV.

Zahtjevi za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „kvalificiran”

I. Sjemenske plantaže

A. Opći zahtjevi

(a)

Nadležno tijelo odobrava svrhe sjemenske plantaže koje se odnose na svrhe iz članka 3. točke 1. Te se svrhe navode u nacionalnom registru dotične države članice. Klonovi ili pojedinačna roditeljska stabla koji čine sjemensku plantažu odabiru se zbog svojih izuzetnih značajki ovisno o odabranim svrhama.

(b)

Nadležno tijelo odobrava i registrira plan križanja klonova ili obitelji koji čine sjemensku plantažu i terenski raspored, klonove ili obitelji koji čine sjemensku plantažu te, prema potrebi, stupanj povezanosti klonova koji čine sjemensku plantažu, njihov broj i broj jedinki (rameta) po klonu u slučaju klonskih sjemenskih plantaža, izolaciju ili, ako je moguće, ograničenje protoka peludi i lokaciju te sve s tim povezane promjene.

(c)

Klonovi ili obitelji koji čine sjemensku plantažu sade se ili su posađeni u skladu s planom koji je odobrilo nadležno tijelo i koji je određen na takav način da se svaki sastavni dio može identificirati. Uzima se u obzir optimalna ravnoteža između stvarnog broja klonova ili obitelji koji čine sjemensku plantažu i genetske dobiti.

(d)	Prorjeđivanje provedeno na sjemenskim plantažama opisuje se zajedno sa selekcijskim kriterijima koji se koriste za takvo prorjeđivanje i registrira ga nadležno tijelo.

(e)	Sjemenskim plantažama mora se upravljati i sjeme se prikuplja na način da se ispune svrhe plantaže. U slučaju sjemenske plantaže namijenjene proizvodnji umjetnih hibrida, postotak hibrida u šumskom reprodukcijskom materijalu utvrđuje se molekularnim tehnikama.

B. Posebni zahtjevi

Nadležno tijelo ocjenjuje klonove ili obitelji koji čine sjemensku plantažu s obzirom na određene značajke ili proizvodnju određenih proizvoda (tj. selekcijske kriterije), uzimajući u obzir, prema potrebi, dob i razvoj, značajke održivosti, obujam proizvodnje, kakvoću drva, oblik ili način rasta i druge korisne posebne značajke. Nadležno tijelo te zahtjeve stavlja na raspolaganje Komisiji i ostalim državama članicama na zahtjev. Ako se takvi zahtjevi primjenjuju, navode se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (m).

II. Roditeljska stabla

A. Opći zahtjevi

(a)	Nadležno tijelo odobrava svrhe roditeljskih stabala koje se odnose na svrhe iz članka 3. stavka 1. Te se svrhe navode u nacionalnom registru dotične države članice. Roditeljska stabla odabiru se zbog svojih izuzetnih značajki u skladu s odabranim svrhama.

(b)	Nadležno tijelo odobrava i registrira plan križanja i sustav oprašivanja, sastavne dijelove, izolaciju ili, ako je moguće, ograničenje protoka peludi i lokaciju, te sve bitne promjene tih značajki.

(c)	Nadležno tijelo odobrava i registrira identitet, broj i udio roditeljskih stabala u mješavini.

(d)	U slučaju roditeljskih stabala namijenjenih proizvodnji umjetnih hibrida, postotak hibrida u šumskom reprodukcijskom materijalu utvrđuje se molekularnim tehnikama.

B. Posebni zahtjevi

Nadležno tijelo ocjenjuje roditeljska stabla s obzirom na određene značajke ili proizvodnju određenih šumskih proizvoda i po potrebi donosi posebne zahtjeve za te značajke ili proizvode (tj. selekcijske kriterije), uzimajući u obzir, prema potrebi, dob i razvoj, značajke održivosti, obujam proizvodnje, kakvoću drva, oblik ili način rasta i druge korisne posebne značajke. Nadležno tijelo te zahtjeve stavlja na raspolaganje Komisiji i ostalim državama članicama na zahtjev. Ako se takvi zahtjevi primjenjuju, navode se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (m).

III. Klonovi

A. Opći zahtjevi

Nadležno tijelo odobrava i registrira klonove koji se mogu identificirati na temelju razlikovnih značajki ili su sljedivi putem ciklusa razmnožavanja ili molekularnih tehnika, ovisno o slučaju.

Vrijednost pojedinačnih klonova utvrđuje se promatranjem i kvalitativnom ocjenom značajki tih klonova ili se dokazuje dovoljno dugim eksperimentiranjem.

Ortete ili stanične linije koje se upotrebljavaju za proizvodnju klonova odabiru se zbog svojih izuzetnih značajki, uzimajući u obzir svrhe za koje se dobiveni šumski reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati, kako su navedene u članku 3. stavku 1.

Nadležno tijelo ograničava odobrenje na maksimalan broj godina ili maksimalan broj proizvedenih rameta.

B. Posebni zahtjevi

Nadležno tijelo ocjenjuje ortete ili stanične linije s obzirom na određene značajke ili proizvodnju određenih šumskih proizvoda i po potrebi donosi posebne zahtjeve za te značajke ili proizvode (tj. selekcijske kriterije), uzimajući u obzir, prema potrebi, dob i razvoj, značajke održivosti, obujam proizvodnje, kakvoću drva, oblik ili način rasta i druge korisne posebne značajke. Nadležno tijelo te zahtjeve stavlja na raspolaganje Komisiji i ostalim državama članicama na zahtjev. Ako se takvi zahtjevi primjenjuju, navode se u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (m).

IV. Klonske smjese

A. Opći zahtjevi

Klonske smjese moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u dijelu III. odjeljku A točkama 1., 2. i 3.

Nadležno tijelo odobrava i registrira identitet, broj i udio sastavnih klonova smjese te metodu selekcije i osnovni fond. Svaka smjesa mora sadržavati dovoljnu genetsku raznolikost.

Nadležno tijelo ograničava odobrenje na maksimalan broj godina ili maksimalan broj proizvedenih rameta.

B. Posebni zahtjevi

Klonske smjese moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u dijelu III. odjeljku B.

PRILOG V.

Zahtjevi za odobrenje osnovnog materijala namijenjenog proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „testiran”

1. ZAHTJEVI ZA SVE TESTOVE

(a) Općenito

Ako je osnovni materijal sastojina, mora ispunjavati relevantne zahtjeve iz Priloga III. Ako je osnovni materijal bilo što od sljedećeg: sjemenska plantaža, roditeljsko stablo, klon ili klonska mješavina, mora ispunjavati relevantne zahtjeve iz Priloga IV. Nadležno tijelo utvrđuje selekcijske kriterije na temelju svrhe za koju se šumski reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati.

Testovi za odobrenje osnovnog materijala pripremaju se, osmišljaju, provode, a njihovi se rezultati tumače u skladu s međunarodno priznatim postupcima. Kad je riječ o usporednim testiranjima, šumski reprodukcijski materijal uspoređuje se s obzirom na jedan ili, po mogućnosti, nekoliko odobrenih ili prethodno odabranih standarda, kako je opisano u točki 3. podtočki (b).

(b) Značajke koje treba ispitati

i.	Testiranja su osmišljena kako bi se ocijenile značajke navedene u podtočki ii. i te se značajke navode za svako testiranje u evidenciji o testiranju.

ii.	Veća se važnost pridaje značajkama koje se smatraju bitnima s obzirom na svrhu za koju se šumski reprodukcijski materijal namjerava upotrebljavati. Te se značajke procjenjuju u odnosu na ekološke uvjete područja na kojem se testiranje provodi, uključujući sadašnje i predviđene klimatske uvjete.

Nadležna tijela ili, ovisno o slučaju, specijalizirani subjekti vode evidenciju u kojoj se opisuju sljedeći elementi: mjesto testiranja, uključujući lokaciju, klimu, tlo, prethodnu uporabu, stvaranje, upravljanje i svu štetu nastalu zbog abiotičkih i biotičkih čimbenika, zajedno sa svim rezultatima u trenutku procjene. Ako tu evidenciju vode specijalizirani subjekti, ona se stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima.

(d) Provođenje testiranja

i.	Svaki uzorak šumskog reprodukcijskog materijala uzgaja se, sadi i njime se upravlja na isti način u mjeri u kojoj to dopuštaju pojedini tipovi biljnih materijala.

ii.	Svaki test temelji se na statistički valjanom planu kako bi se mogle procijeniti pojedinačne značajke svakog sastavnog dijela koji se ispituje.

(e) Analiza i valjanost rezultata

i.	Podaci dobiveni u tim testovima analiziraju se pomoću međunarodno priznatih statističkih metoda, a rezultati se iznose za svaku ispitanu značajku.

ii.	Metodologija koja se primjenjuje za testiranje i, ako je moguće, dobiveni detaljni rezultati moraju biti javno dostupni.

iii.	Nadležno tijelo države članice u kojoj je provedeno testiranje određuje područje za uvođenje i putem sustava FOREMATIS stavlja na raspolaganje informacije o svim značajkama šumskog reprodukcijskog materijala koje bi mogle ograničiti njegovu upotrebljivost.

iv.	Ako se tijekom testiranja dokaže da šumski reprodukcijski materijal nema barem značajke osnovnog materijala od kojeg je proizveden, takav se šumski reprodukcijski materijal ne smije certificirati kao „testiran”.

2. ZAHTJEVI U POGLEDU GENETSKE PROCJENE SASTAVNIH DIJELOVA OSNOVNOG MATERIJALA

(a)	Sastavni dijelovi sljedećih vrsta osnovnog materijala mogu se genetski procijeniti: sjemenske plantaže, roditeljska stabla, klonovi i klonske smjese.

(b)

Dokumentacija

Za odobrenje osnovnog materijala potrebna je dodatna dokumentacija koja sadržava informacije o:

i.	identitetu, podrijetlu i pedigreu procijenjenih sastavnih dijelova; i

ii.	planu križanja koji je upotrijebljen za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala koji se upotrebljava u testovima za procjenu.

(c)

Postupci testiranja

i.	Genetska vrijednost svakog sastavnog dijela procjenjuje se na temelju informacija dobivenih s najmanje dva mjesta na kojima se provode testiranja, od kojih je barem jedno u okruženju relevantnom za predviđeno područje za uvođenje šumskog reprodukcijskog materijala.

ii.	Razdoblje testiranja mora biti dovoljno dugo da bi se testiranje značajke pokazale.

iii.	Procijenjena superiornost šumskog reprodukcijskog materijala koji se treba staviti na tržište izračunava se na temelju genetskih vrijednosti i posebnog plana križanja.

iv.	Testove procjenjivanja i genetske izračune odobrava nadležno tijelo.

(d)

Tumačenje

i.	Procijenjena superiornost šumskog reprodukcijskog materijala izračunava se u odnosu na referentnu populaciju za značajku ili skup značajki. Referentna populacija određuje se u programu oplemenjivanja i opisuje se u izvješćima o testiranju.

ii.	U izvješćima o testiranju navodi se je li procijenjena genetska vrijednost šumskog reprodukcijskog materijala inferiornija u odnosu na referentnu populaciju za bilo koju važnu značajku.

3. ZAHTJEVI ZA USPOREDNO TESTIRANJE ŠUMSKOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA

(a) Uzorkovanje šumskog reprodukcijskog materijala

i.	Uzorak šumskog reprodukcijskog materijala za usporedno testiranje mora biti istinski reprezentativan za šumski reprodukcijski materijal koji potječe od osnovnog materijala koji treba odobriti.

ii.

Generativno dobiven šumski reprodukcijski materijal za usporedno testiranje:

—	potječe od sjemena u godinama dobrog cvata i dobre proizvodnje plodova/sjemena, i

—	prikupljen je tako da osigurava reprezentativnost dobivenih uzoraka. Za proizvodnju takvog šumskog reprodukcijskog materijala može se upotrijebiti umjetno oprašivanje.

(b) Standardi

Kvaliteta standarda koji se upotrebljavaju za usporedna testiranja treba, ako je moguće, biti poznata tijekom dovoljno dugog razdoblja na području na kojem se testiranje treba provoditi. Standardi su u načelu osnovni materijal koji se pokazao korisnim za relevantnu svrhu u trenutku kad započinje testiranje i u ekološkim uvjetima koji se predlažu za certificiranje šumskog reprodukcijskog materijala. Ako je moguće, standardi koji se upotrebljavaju za usporedna testiranja moraju biti:

—	sastojine odabrane prema kriterijima iz Priloga III., ili

—	osnovni materijal koji je službeno odobren za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala testirane kategorije.

ii.	Za usporedno testiranje umjetnih hibrida matična stabla obiju vrsta moraju, ako je moguće, biti uključena u standarde.

iii.	Kad je to moguće primjenjuje se nekoliko standarda. Kad je to opravdano standardi se mogu zamijeniti najprikladnijim šumskim reprodukcijskim materijalom koji se testira ili prosjekom sastavnih dijelova testiranja.

iv.	Isti se standardi upotrebljavaju u svim testovima u što je moguće više različitih uvjeta s obzirom na mjesto testiranja.

i.	Statistički značajna superiornost u usporedbi sa standardima mora se dokazati za barem jednu važnu značajku.

ii.	Navodi se sve značajke od gospodarske ili okolišne važnosti koje pokazuju znatno slabije rezultate u odnosu na standarde, a njihovi se učinci kompenziraju povoljnim značajkama.

4. PRIVREMENO ODOBRENJE

Preliminarna ocjena ranih pokusa može biti osnova za privremeno odobrenje. Tvrdnje o superiornosti na temelju rane ocjene ponovno se ispituju najkasnije nakon 10 godina.

5. RANI TESTOVI

Nadležno tijelo može prihvatiti testove u rasadniku, stakleniku i laboratoriju za privremeno ili konačno odobrenje ako se može pokazati da postoji tijesna povezanost između ciljne značajke i značajki koje bi se uobičajeno ocjenjivale testovima u šumi. Druge značajke koje će se testirati moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 3.

PRILOG VI.

Kategorije unutar kojih se šumski reprodukcijski materijal iz različitih tipova osnovnog materijala može stavljati na tržište

Tip osnovnog materijala	Kategorija šumskog reprodukcijskog materijala
Tip osnovnog materijala	Poznato podrijetlo	Selekcioniran	Kvalificiran	Testiran
Sjemenski izvor	x
Sastojina	x	x		x
Sjemenska plantaža			x	x
Roditeljska stabla			x	x
Klon			x	x
Klonska smjesa			x	x

PRILOG VII.

Izmjena Priloga VII. Uredbi (EU) 2016/2031

U Prilogu VII. Uredbi (EU) 2016/2031 dodaju se sljedeći dijelovi:

„DIO E

Biljne putovnice za premještanje unutar područja Unije, u kombinaciji sa službenom etiketom, kako je navedeno u članku 83. stavku 5.a drugom podstavku točki (a)

Biljna putovnica za premještanje unutar područja Unije, prikazana na zajedničkoj etiketi u kombinaciji sa službenom etiketom za šumski reprodukcijski materijal iz članka 83. stavka 5.a, sadržava sljedeće elemente:

(a)	riječi ‚biljna putovnica’ u gornjem desnom kutu zajedničke etikete na jednom od službenih jezika Unije i na engleskom jeziku, ako su ti jezici različiti, odvojeno kosom crtom;

(b)	zastavu Unije u gornjem lijevom kutu zajedničke etikete otisnutu u boji ili crno-bijelo.

Biljna putovnica stavlja se na zajedničku etiketu neposredno iznad službene etikete te je iste širine kao ta službena etiketa.

2.	Dio A točka 2. primjenjuje se na odgovarajući način.

DIO F

Biljne putovnice za unos na zaštićena područja i premještanje unutar njih, u kombinaciji sa službenom etiketom, kako je navedeno u članku 83. stavku 5.a drugom podstavku točki (b)

Biljna putovnica za unos na zaštićena područja i premještanje unutar njih, prikazana na zajedničkoj etiketi u kombinaciji sa službenom etiketom za šumski reprodukcijski materijal iz članka 83. stavka 5.a, sadržava sljedeće elemente:

(a)	riječi ‚biljna putovnica – ZP’ u gornjem desnom kutu zajedničke etikete na jednom od službenih jezika Unije i na engleskom jeziku, ako su ti jezici različiti, odvojeno kosom crtom;

(b)	neposredno ispod riječi ‚biljna putovnica – ZP’ znanstveni naziv (ili više njih) ili kôd (ili više njih) dotičnog karantenskog štetnog organizma (ili više njih) zaštićenih područja;

(c)	zastavu Unije u gornjem lijevom kutu zajedničke etikete otisnutu u boji ili crno-bijelo.

Biljna putovnica stavlja se na zajedničku etiketu neposredno iznad službene etikete za šumski reprodukcijski materijal te je iste širine kao ta službena etiketa.

2.	Dio B točka 2. primjenjuje se na odgovarajući način.”.

PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

Direktiva 1999/105/EZ	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. točka (a)	Članak 3. točka 1.
Članak 2. točka (b) podtočka i.	Članak 3. točka 2.
Članak 2. točka (b) podtočka ii.	Članak 3. točka 4.
Članak 2. točka (b) podtočka iii.	Članak 3. točka 3.
Članak 2. točka (c)	Članak 3. točka 7.
Članak 2. točka (c) podtočka i.	Članak 3. točka 8.
Članak 2. točka (c) podtočka ii.	Članak 3. točka 9.
Članak 2. točka (c) podtočka iii.	Članak 3. točka 10.
Članak 2. točka (c) podtočka iv.	Članak 3. točka 11.
Članak 2. točka (c) podtočka v.	Članak 3. točka 12.
Članak 2. točka (c) podtočka vi.	Članak 3. točka 13.
Članak 2. točka (d) podtočka i.	Članak 3. točka 23.
Članak 2. točka (d) podtočka ii.	Članak 3. točka 24.
Članak 2. točka (e)	Članak 3. točka 25.
Članak 2. točka (f)	Članak 3. točka 21.
Članak 2. točka (g)	Članak 3. točka 22.
Članak 2. točka (h)	Članak 3. točka 29.
Članak 2. točka i.	Članak 3. točka 30.
Članak 2. točka (j)	Članak 3. točka 28.
Članak 2. točka (k)	Članak 3. točke 31. i 32.
Članak 2. točka (l) podtočka i.	Članak 3. točka 34.
Članak 2. točka (l) podtočka ii.	Članak 3. točka 35.
Članak 2. točka (l) podtočka iii.	Članak 3. točka 36.
Članak 2. točka (l) podtočka iv.	Članak 3. točka 37.
Članak 3. stavak 1.	Članak 2. stavak 3.
Članak 3. stavak 2.	Članak 2. stavak 5.
Članak 3. stavak 3.	—
Članak 3. stavak 4.	Članak 2. stavak 4. točka (c)
Članak 4. stavak 1.	Članak 4. stavak 1.
Članak 4. stavak 2. točka (a)	Članak 4. stavak 2. od prvog do četvrtog podstavka
Članak 4. stavak 2. točka (b)	Članak 4. stavak 2. sedmi podstavak i članak 4. stavak 4.
Članak 4. stavak 3. točka (a)	Članak 4. stavak 6.
Članak 4. stavak 3. točka (b)	Članak 4. stavak 5.
Članak 4. stavak 4.	Članak 6., Prilog III. dio B
Članak 4. stavak 5.	Članak 23.
Članak 5.	Članak 5. stavak 2. točka (c)
Članak 6. stavak 1. točka (a)	Članak 5. stavak 2. točka (a)
Članak 6. stavak 1. točke (b) i (c)	Članak 5. stavak 2. točka (b)
Članak 6. stavak 1. točka (d)	Članak 5. stavak 2. točka (c)
Članak 6. stavak 2.	Članak 5. stavak 6.
Članak 6. stavak 3.	Članak 8.
Članak 6. stavak 4.	Članak 10. stavak 1. točka (b)
Članak 6. stavak 5. točka (a)	Članak 2. stavak 4. točka (d); članak 6. stavci od 1. do 4.
Članak 6. stavak 5. točka (b)	—
Članak 6. stavak 6.	Članak 6. stavak 5.
Članak 6. stavak 7.	Članak 7.
Članak 6. stavak 8.	—
Članak 7.	Članak 25. stavak 1. točka (a)
Članak 8.	Članak 25. stavak 1. točka (b)
Članak 9. stavak 1.	Članak 14. stavak 1.
Članak 9. stavak 2.	Članak 14. stavak 2.
Članak 10. stavak 1.	Članak 15. stavak 1.
Članak 10. stavak 2.	Članak 15. stavci 2. i 3.
Članak 10. stavak 3.	—
Članak 11.	Članak 16.
Članak 12. stavak 1.	Članak 18. stavak 2.
Članak 12. stavak 2.	Članak 18. stavak 4.
Članak 12. stavak 3.	Članak 18. stavak 5.
Članak 13. stavak 1.	Članak 19. stavak 1.
Članak 13. stavak 2.	Članak 19. stavak 2.
Članak 13. stavak 3. točka (a)	Članak 19. stavak 3. prvi podstavak točka (a)
Članak 13. stavak 3. točka (b)	Članak 19. stavak 3. prvi podstavak točka (c)
Članak 13. stavak 3. točka (c)	Članak 19. stavak 3. prvi podstavak točka (d)
Članak 13. stavak 3. točka (d)	Članak 19. stavak 3. drugi podstavak
Članak 13. stavak 3. točke (e) i (f)	Članak 19. stavak 3. prvi podstavak točke (e) i (f)
Članak 14. stavak 1., uvodna rečenica	Članak 5. stavak 1. točka (a); članak 20. stavak 1.
Članak 14. stavak 1. točka (a)	Članak 20. stavak 1.
Članak 14. stavak 1. točka (b)	Članak 20. stavak 7. točka (c)
Članak 14. stavak 1. točka (c)	Članak 20. stavak 7. točka (d)
Članak 14. stavak 1. točka (d)	Članak 20. stavak 5. točka (b)
Članak 14. stavak 1. točka (e)	Članak 20. stavak 7. točka (j)
Članak 14. stavak 2.	Članak 5. stavak 3.; članak 20. stavak 7. točka (k)
Članak 14. stavak 3.	Članak 5. stavak 5.
Članak 14. stavak 4.	Članak 5. stavak 3. drugi podstavak i članak 5. stavak 4.
Članak 14. stavak 5.	—
Članak 14. stavak 6.	Članak 20. stavak 9. drugi podstavak točka (b) te treći i peti podstavak
Članak 14. stavak 7.	Članak 19. stavak 1. točka (l) podtočka i.
Članak 15.	Članak 21.
Članak 16. stavak 1.	Članak 28. stavak 4.
Članak 16. stavak 2.	Članak 36. stavak 1.
Članak 16. stavak 3.	Članak 10, stavci 3., 4. i 6.
Članak 16. stavak 4.	—
Članak 16. stavak 5.	Članak 28. stavak 4.
Članak 16. stavak 6.	Članak 30.
Članak 17. stavak 1.	—
Članak 17. stavak 2.	Članak 25. stavak 1. točka (c)
Članak 17. stavak 3.	Članak 25. stavak 2.
Članak 17. stavak 4.	—
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak	Članak 7. stavak 1.
Članak 18. stavak 1. drugi podstavak	Članak 7. stavak 2.
Članak 18. stavak 2.	Članak 7. stavak 1.
Članak 19.	Članak 26.
Članak 20.	—
Članak 21.	Članak 24.
Članak 22.	Članak 5. stavak 2. točka (e)
Članak 23.	Članak 2. stavak 3.; članak 4. stavak 3.; članak 5. stavak 7.
Članak 24.	Članak 5. stavak 4.; članak 6. stavak 5.; članak 7. stavak 1.; članak 18. stavak 3.; članak 18. stavak 8. drugi podstavak; članak 18. stavak 11.; članak 20. stavak 9.; članak 20. stavak 10. drugi podstavak; članak 22. stavak 2.; članak 23. stavak 2.; članak 24.; članak 25. stavak 1.; članak 26. stavci 2., 3. i 4.; članak 28. stavak 9.; članak 33. stavak 2.
Članak 25.	Članak 2. stavak 3.; članak 4. stavak 3.; članak 5. stavak 7.; članak 8.; članak 9. stavak 5.; članak 11. stavak 2.; članak 18. stavak 9.; članak 20. stavak 11.
Članak 26.	Članci 31. i 32.
Članak 27.	Članak 38.
Članak 28.	—
Članak 29.	Članak 37.
Članak 30.	Članak 39.
Članak 31.	—
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog IV.
Prilog V.	Prilog V.
Prilog VI.	Prilog VI.
Prilog VII.	Članak 8.
Prilog VIII.	Članak 18. stavak 3.
Prilog IX.	Prilog VIII.

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1392/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)