EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 17.6.2025.
COM(2025) 828 final
2025/0180(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o postupnom ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina, poboljšanju praćenja potencijalne energetske ovisnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938
{SWD(2025) 830 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Nezakonita potpuna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu u veljači 2022. pokazala je da su posljedice ovisnosti o ruskom prirodnom plinu za tržišta i sigurnost vrlo teške i imaju znatne negativne učinke na gospodarstvo Unije. Rat je ozbiljno poremetio globalne lance opskrbe, povećao cijene energije i destabilizirao tržišta. Trgovinski odnosi Unije s Rusijom zbog toga su temeljito narušeni.
Energetski sektor ozbiljno je pogođen. Rusija je iskoristila ovisnost Unije o njezinom izvozu energije za prisilu i manipulaciju. Zbog toga što se oslanjaju na uvoz energije iz Rusije, EU i njegove države članice pogađaju poremećaji u opskrbi i nestabilne cijene, što ima dalekosežne posljedice na cijelo gospodarstvo. Visoke cijene energije narušile su konkurentnost industrije EU-a i u konačnici ugrozile njegovu buduću gospodarsku stabilnost i rast.
Sigurnost opskrbe u Uniji Rusija je u prošlosti već ugrožavala jednostranim prekidima dotoka plina u Europu, kako je detaljno navedeno u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovom zakonodavnom prijedlogu. U radnom je dokumentu opisano kako je Rusija sustavno zlorabila ovisnosti opskrbe na štetu gospodarstva i ekonomske sigurnosti Unije. To dokazuje nekoliko ispitnih postupaka u području tržišnog natjecanja, a posebno ruska smanjenja ili prekidi opskrbe plinom 2006., 2009. i 2014. te namjerno smanjenje dotoka plina i napunjenosti skladišta u jesen 2021., nedugo prije potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu. Nakon što je napala Ukrajinu, Ruska Federacija iskoristila je ovisnost Unije tako što je strateški smanjila ili prekinula opskrbu te time održala visoke cijene energije i Uniju izložila ozbiljnoj energetskoj i gospodarskoj krizi 1 .
Ruski izvoznik Gazprom, koji je pod kontrolom države i ima monopol, više je puta bio predmet ispitnih postupaka u području tržišnog natjecanja u vezi s pitanjima kao što su zabrana ugovornim partnerima da preprodaju plin („klauzule o odredištu”), zlouporaba cijena ili pokušaji prisile ugovornih partnera. Ruska Federacija i njezina energetska poduzeća stoga se ne mogu smatrati pouzdanim trgovinskim partnerima Unije.
Zbog prekida u opskrbi došlo je i do vrlo ozbiljnih problema za sigurnost opskrbe energijom u Uniji te je 2022. jedanaest država članica bilo prisiljeno proglasiti energetsku krizu u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2017/1938. Rast cijena bio je bez presedana – prosječna promptna cijena plina 2022. dosegla je 125 EUR/MWh, šest do osam puta više od cijene prije krize. Posljedice krize bile su prisutne u cijeloj Uniji te je rast cijena energije pogodio čak i države članice na koje nisu utjecali poremećaji dotoka plina. Kriza u sektoru plina pogodila je i sektor električne energije jer je proizvodnja plina često faktor na kojem se temelji određivanje cijena na veleprodajnim tržištima električne energije. Veleprodajne cijene električne energije u Europi naglo su porasle u kolovozu 2022. na prosječno više od 400 EUR/MWh, a vršne cijene po nekoliko su dana u većini država članica bile znatno iznad 500 EUR/MWh. Energetski sustav Unije pretrpio je zbog toga ozbiljnu štetu, što je pak negativno utjecalo na maloprodajna tržišta i krajnje potrošače jer se gospodarstvo Unije oslanja na stabilnu i predvidljivu opskrbu energijom.
Rusko korištenje energije kao oružja ozbiljno je ugrozilo ne samo sigurnost opskrbe energijom nego i gospodarstvo Unije u cjelini. Cijene energije bile su glavni uzrok inflacije, koja je na svojem vrhuncu 2022. prešla 10 %. Kriza je pokazala da su za stabilnost tržišta, zaštitu života i zdravlja ljudi i ključne sigurnosne interese Unije neophodni pouzdani trgovinski odnosi s partnerima koji Uniju opskrbljuju energentima.
U odgovoru na rusku agresiju protiv Ukrajine započetu u veljači 2022. i u skladu s Izjavom čelnika država i vlada iz Versaillesa 11. ožujka 2022. Komisija je 18. svibnja 2022. pokrenula plan REPowerEU 2 kako bi omogućila potpunu diversifikaciju uvoza energije iz Rusije na siguran, priuštiv i održiv način. Plan se temelji na dugogodišnjoj politici diversifikacije koja je opisana i u europskoj strategiji energetske sigurnosti iz 2014. 3 te u Strategiji energetske unije iz 2015. 4 Od 2022. EU i države članice rade na provedbi plana REPowerEU kako bi uštedjeli energiju, ubrzali prelazak na čistu energiju, potaknuli domaću proizvodnju energije, dovršili ključnu infrastrukturu koja omogućuje daljnju diversifikaciju opskrbe plinom i poboljšali energetsku diplomaciju EU-a. Zahvaljujući tome Unija je od 2021. do 2023. smanjila uvoz ruskog plina sa 150 milijardi kubičnih metara na 43 milijarde kubičnih metara, što je više od 70 %, a cijene energije znatno su se smanjile u odnosu na vrhunac iz 2022.
Unatoč znatnom napretku i prestanku tranzita ruskog plina preko Ukrajine krajem 2024., Unija i dalje uvozi ruski plin. Procjenjuje se da je 13 % plina koji je od početka godine uvezen u Uniju podrijetlom iz Rusije. Budući da su preostale količine ruskog prirodnog plina koje ulaze u Uniju i dalje znatne, Komisija je u Planu za okončanje ovisnosti o uvozu ruske energije od 6. svibnja 202513 najavila zakonodavni prijedlog za potpuno ukidanje uvoza ruskog plina i poboljšanje postojećeg okvira za energetsku ovisnost.
Osim toga, velik dio kapaciteta za uvoz UPP-a u određenim državama članicama kontroliraju ruska poduzeća, zbog čega postoji rizik da bi se ta prava na kapacitet mogla iskoristiti za ometanje uvoza iz alternativnih izvora gomilanjem i blokiranjem kapaciteta. Dosadašnji slučajevi gomilanja i blokiranja kapaciteta za skladištenje plina dodatno su poremetili tržište, povećali cijene i ugrozili kritične sigurnosne mjere 5 .
Korištenjem plina kao oružja i manipuliranjem energetskim tržištima na štetu bitnih međunarodnih sigurnosnih interesa Unije Ruska Federacija već više od deset godina sustavno pokazuje da nije pouzdan partner. Preostali uvoz ruskog plina stoga predstavlja znatan rizik za gospodarsku sigurnost Unije, a posebno za sigurnost opskrbe energijom, što može imati štetne gospodarske i društvene posljedice. U tom kontekstu i s obzirom na to da kontinuirano plaćanje više od 15 milijardi EUR godišnje za uvoz ruskog plina ugrožava sigurnost Unije, potrebno je poduzeti dodatne mjere za prestanak tog uvoza imajući na umu da radi sigurnosti opskrbe i tržišta energije potpuno ukidanje opskrbe energijom iz Ruske Federacije mora biti postupan proces. S obzirom na bitnu ulogu koju će UPP imati u osiguravanju alternativne opskrbe energijom nužno je da se zabrana uvoza plina dopuni mjerom ograničavanja pružanja usluga terminala za UPP određenim subjektima.
Kako je navedeno u Planu od 6. svibnja 2025., Komisija predlaže sustavne mjere za ukidanje preostalog uvoza plina, nafte i nuklearne energije iz Ruske Federacije.
Komisija je pažljivo procijenila učinak moguće zabrane ruskog uvoza prirodnog plina i pružanja usluga terminala za UPP ruskim subjektima. Konkretno, od 2022. proveden je pripremni rad i nekoliko detaljnih analiza u kojima su procijenjene posljedice potpunog ukidanja uvoza ruskog plina 6 , a Komisija se oslanjala i na brojne studije vanjskih stručnjaka i agencija. Na temelju procjene učinka 7 koju je provela Komisija, kako je navedeno u radnom dokumentu službi, svrha je predložene uredbe djelotvorno doprinijeti eliminiranju ovisnosti Unije i njezine izloženosti ozbiljnim rizicima za trgovinu i energetsku sigurnost koji proizlaze iz uvoza plina i nafte iz Ruske Federacije. Ako se ne riješi preostala ovisnost, Unija bi mogla biti posebno izložena riziku potencijalnih nepredvidljivih prisilnih mjera Ruske Federacije.
Predloženom uredbom nastoji se beskompromisno obustaviti plin iz plinovoda i ukapljeni prirodni plin (UPP) podrijetlom iz Ruske Federacije ili izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije, i time spriječiti ulazak tog plina na tržište Unije.
S obzirom na to da je od 2022. većina država članica i sudionika na tržištu zaključila svoje odnose s Ruskom Federacijom u pogledu opskrbe, u ovom Prijedlogu uredbe od 1. siječnja 2026. predviđa se zabrana uvoza plina na temelju novih ugovora sklopljenih nakon 17. lipnja 2025. Do kraja 2027. ovom se Uredbom uvodi potpuni prestanak uvoza na temelju postojećih ugovora. Kako je utvrđeno u procjeni učinka, preostali uvoz plina može se postupno ukinuti bez znatnih posljedica za gospodarstvo ili rizika za sigurnost opskrbe jer na svjetskom tržištu plina postoji dovoljno alternativnih dobavljača, a tržište plina u Uniji dobro je povezano i raspolaže dostatnom infrastrukturom za uvoz. Stoga se ovom Uredbom uzima u obzir složenost postupnog ukidanja uvoza na temelju različitih vrsta ugovora i predlaže da se zabrana uvoza na temelju novih ugovora počne primjenjivati nakon stupanja na snagu ove Uredbe.
Kratkoročni ugovori, odnosno ugovori o pojedinačnoj ili višestrukoj opskrbi prirodnim plinom u razdoblju kraćem od godinu dana, podrazumijevaju manje količine od velikih višegodišnjih ugovora o opskrbi kakve uvoznici imaju s ruskim poduzećima. U svakom slučaju, kad ova Uredba stupi na snagu, tim će se ugovorima već bližiti istek. Prema tome se čini da iz postojećih kratkoročnih ugovora ne proizlazi visok rizik za gospodarsku sigurnost. Stoga je primjereno postojeće kratkoročne ugovore izuzeti iz neposredne primjene zabrane uvoza, čime bi se omogućila prijelazna faza do 17. lipnja 2026. Uvoznicima koji imaju dugoročne ugovore možda će trebati više vremena da pronađu alternativne načine opskrbe i izvore, među ostalim i zato što se dugoročni ugovori obično odnose na znatno veće količine nego kratkoročni. Stoga se uvodi prijelazno razdoblje prije početka primjene zabrane uvoza.
Kako bi se djelotvorno osigurala uspješna isporuka uvezenog UPP-a iz alternativnih pouzdanih izvora, bitno je da terminali za UPP unutar Unije tim dobavljačima stave na raspolaganje odgovarajući uvozni kapacitet. Budući da znatan dio kapaciteta za UPP u Europi kontroliraju ruski subjekti, Rusija bi mogla otežavati alternativni uvoz od neruskih dobavljača tako da narušava tržišno natjecanje, na primjer da blokira rezervirane kapacitete čak i kad nisu u upotrebi (gomilanje kapaciteta). Kako bi se podržala zabrana uvoza ruskog prirodnog plina, predloženom uredbom omogućuje se oslobađanje odgovarajućeg uvoznog kapaciteta u terminalima za UPP za alternativne dobavljače zabranom pružanja usluga terminala UPP kupcima iz Rusije ili kupcima pod kontrolom ruskih poduzeća od 1. siječnja 2028. Tom će se mjerom kapacitet terminala preusmjeriti na alternativne dobavljače, povećati otpornost energetskog tržišta i riješiti prethodni problemi narušavanja tržišta, rasta cijena i prijetnji sigurnosti.
Za razliku od druge robe, prirodni plin homogena je roba kojom se trguje u velikim količinama i često se među trgovcima na veleprodajnoj razini više puta preprodaje. Za djelotvornu provedbu zabrane uvoza ruskog prirodnog plina predloženom uredbom uvode se mehanizmi za poboljšanje transparentnosti, praćenja i sljedivosti ruskog plina na tržištima Unije. S obzirom na posebnu složenost praćenja podrijetla prirodnog plina i poticaje za ruske dobavljače da zaobiđu odredbe predložene uredbe, uvoznici ruskog plina bili bi obvezni carinskim tijelima dostaviti sve potrebne informacije kako bi se omogućila primjena ograničenja na uvoz plina iz Ruske Federacije. Ovom bi se Uredbom trebao osigurati djelotvoran okvir za utvrđivanje stvarnog podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju.
Radi provedbe odredaba ove Uredbe carinska tijela trebala bi poticati razmjenu informacija s regulatornim tijelima, nadležnim tijelima, Agencijom za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Komisijom. Takva bi suradnja omogućila djelotvorno praćenje provedbe i usklađenosti s ciljevima postupnog ukidanja. ACER bi svojim stručnim znanjem trebao doprinijeti procesu praćenja provedbe ove Uredbe i objaviti izvješće s pregledom ugovora o ruskom plinu i procjenom učinka diversifikacije na energetska tržišta.
Predloženom uredbom uspostavlja se novi okvir za transparentnost i praćenje tako što se u članak 14. Uredbe (EU) 2017/1938 izmjenom uvodi obveza uvoznika prirodnog plina ruskog podrijetla da Komisiji i nacionalnim nadležnim tijelima dostave detaljne ugovorne informacije. Iskustvo tijekom plinske krize 2022. i 2023. pokazalo je da su detaljne informacije o ovisnostima u opskrbi ključne za procjenu sigurnosti opskrbe plinom u Uniji kad je riječ o plinu iz Rusije. Ovom se Uredbom uvoznici prirodnog plina iz Rusije stoga obvezuju da Komisiji dostave sve informacije koje su potrebne za stvarnu procjenu mogućih rizika za trgovinu plinom i sigurnost opskrbe plinom. Te bi informacije trebale uključivati ključne parametre relevantnih ugovora o opskrbi plinom ili čak cijele odlomke teksta, isključujući informacije o cijeni, ako je to potrebno za razumijevanje konteksta određenih klauzula ili upućivanja na druge odredbe ugovora. Uvoznici moraju prijaviti promjene ugovornih odredaba odmah nakon donošenja ovog zakonodavnog prijedloga kako bi se olakšalo precizno praćenje ruskog plina koji ulazi u Uniju. Pri praćenju sigurnosti opskrbe plinom u Uniji Komisija bi također trebala uzeti u obzir informacije o uvozu koje su dostavila carinska tijela i informacije iz nacionalnih planova diversifikacije. Zahvaljujući pojačanoj suradnji s nacionalnim carinskim tijelima i tom sveobuhvatnom skupu podataka Komisija će raspolagati svim potrebnim informacijama o pojedinostima ugovora o ruskoj opskrbi.
Iskustvo iz najavljenog postupnog ukidanja opskrbe prirodnim plinom preko Ukrajine pokazalo je da se dobrom pripremom i koordinacijom u duhu solidarnosti mogu uspješno izbjeći poremećaji na tržištu ili problemi u sigurnosti opskrbe koji bi mogli nastati zbog promjene opskrbljivača plinom. Kako bi se države članice pripremile na potpuno i koordinirano ukidanje uvoza ruskog plina 2028. i tržištu dalo dovoljno vremena da se pripremi na s tim povezane promjene bez rizika za sigurnost opskrbe plinom ili značajnog utjecaja na cijene energije, predložena uredba obvezuje države članice da proaktivno izrade i provedu nacionalne planove diversifikacije usmjerene na postupno ukidanje ruskog prirodnog plina. U tim se planovima moraju utvrditi precizne mjere i ključne etape za postupno ukidanje izravnog ili neizravnog uvoza ruskog plina. Nacionalni planovi diversifikacije omogućit će Komisiji koordinaciju i, prema potrebi, pružanje savjeta o mjerama diversifikacije. Na temelju analize nacionalnih planova diversifikacije Komisija bi trebala objaviti izvješće i, prema potrebi, preporuke za mjere na razini EU-a za brže smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Uz okončanje uvoza plina predloženom uredbom državama članicama nalaže se i da izrade planove diversifikacije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte, s ciljem informiranja i koordinacije radi potpunog prestanka opskrbe ruskom naftom do kraja 2027., kako je predviđeno Izjavom iz Versaillesa.
Taj jedinstveni pristup predstavlja sveobuhvatnu i zajedničku strategiju utemeljenu na načelu solidarnosti i orijentiranu na koordinirano uklanjanje energetske ovisnosti o Ruskoj Federaciji, čime se potvrđuje predanost Unije neovisnom i otpornom energetskom sustavu.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Ovaj se prijedlog temelji na Komunikaciji o planu REPowerEU iz svibnja 2022. 8 i Izjavi iz Versaillesa čelnika država i vlada 9 , u kojima se poziva na okončanje ovisnosti Europe o ruskoj energiji povećanjem energetske učinkovitosti, ubrzavanjem uvođenja energije iz obnovljivih izvora i diversifikacijom opskrbe, te na prethodnim mjerama koje su na toj osnovi poduzele Unija i njezine države članice. Najavljen je u Komunikaciji Komisije o Planu za okončanje ovisnosti o uvozu ruske energije od 6. svibnja 2025. („Plan REPowerEU”) 10 .
S obzirom na Rusijino iskorištavanje kontrole nad opskrbom plina kao oružja, manipuliranje tržištem i korištenje prihoda od prirodnog plina za financiranje svojih ratnih aktivnosti, u skladu s člankom 6. stavkom 7. i člankom 8. stavkom 7. Uredbe (EU) 2024/1789 o unutarnjim tržištima prirodnog plina, plina iz obnovljivih izvora i vodika države članice mogu provesti privremene i proporcionalne mjere za ograničavanje kapaciteta za nadmetanje pojedinačnih korisnika mreže na ulaznim točkama plina i terminalima za UPP, posebno za isporuke iz Rusije i Bjelarusa. Cilj je tih mjera zaštititi bitne sigurnosne interese. Zbog toga se one prema potrebi mogu obnoviti, ali moraju biti usklađene s međunarodnim obvezama, uključujući članak XXI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT).
Takve bi mjere trebale podupirati Unijine ciljeve smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, kako je navedeno u planu REPowerEU. U skladu s načelom energetske solidarnosti države članice moraju se prije provedbe savjetovati s Komisijom i drugim državama članicama koje bi mogle biti pogođene, posebno o mogućim učincima na te države članice i na sigurnost opskrbe na razini EU-a. Tim se pristupom osigurava odgovarajući i dobro koordiniran odgovor na prijetnje i kontinuitet prema energetskoj neovisnosti.
Predložena uredba temelji se na tim odredbama Uredbe (EU) 2024/1789 i iz njih uklanja trenutačne nedostatke. Međutim, takve pojedinačne mjere država članica nisu dovoljne za rješavanje sveukupnog problema ovisnosti o uvozu ruskog plina. Stoga bi se predloženom uredbom trebala propisati koordiniranija zabrana uvoza na razini EU-a. Iako se člankom 6. stavkom 7. i člankom 8. stavkom 7. Uredbe (EU) 2024/1789 državama članicama omogućuje da poduzmu određene pojedinačne mjere sprečavanja uvoza UPP-a ili plina iz plinovoda na njihovo državno područje, tim se odredbama ne predviđa zajednički i koordinirani okvir za takve mjere. Nacionalne mjere ograničavanja ruskog uvoza razlikuju se u smislu područja primjene i sadržaja, posebno kad je riječ o primjenjivim pravilima za sprečavanje njihova izbjegavanja. Ta nekoordiniranost može dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta. Ovim bi se prijedlogom trebali ukloniti ti rizici tako što se utvrđuju jasna pravila o obvezama uvoznika i razmjeni informacija među svim uključenim tijelima.
Europa nije ovisna o Rusiji samo u području uvoza plina. Kako je detaljno navedeno u planu REPowerEU, Rusija opskrbljuje Uniju i nizom nuklearnih materijala, zbog čega su sektor proizvodnje nuklearne energije i drugi nuklearni sektori izloženi sličnim rizicima za gospodarsku sigurnost kakvi pogađaju plinski sektor. Međutim, proizvodi koje Rusija isporučuje u nuklearnom sektoru tehnički su složeni i obuhvaćaju prirodni, prerađeni i obogaćeni uranij, sklopove nuklearnog goriva, rezervne dijelove i usluge održavanja te medicinske radioizotope. Osim toga, pravna osnova za mjere u nuklearnom sektoru djelomično se razlikuje od pravne osnove ove Uredbe. Stoga je primjereno odvojiti zakonodavne prijedloge za mjere za plin/naftu od mjera za nuklearni sektor.
Ovaj je prijedlog usklađen i s prijedlogom Komisije predstavljenim 28. siječnja 2025., koji je nedavno podržao Europski parlament, o uvođenju carina na gnojiva i određene poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Rusije i Bjelarusa, čime se nastoji smanjiti ovisnost Unije o tom uvozu 11 . Cilj je predloženih mjera koje se odnose na zajedničku trgovinsku politiku Unije znatno smanjiti uvoz predmetne robe u Uniju, neovisno o tome je li podrijetlom iz Rusije i Bjelarusa ili je oni izravno ili neizravno izvoze. Očekuje se da će uvođenje uvoznih carina dovesti do daljnje diversifikacije proizvodnje gnojiva u Uniji.
Općenito, predloženom uredbom nastoji se poboljšati gospodarska sigurnost Unije u području opskrbe energijom. Ona je prema tome u skladu s Europskom strategijom gospodarske sigurnosti 12 i mjerama koje se poduzimaju u tom okviru, a posebno sa sljedećim prijedlozima Komisije:
dodatnim jačanjem zaštite sigurnosti i javnog poretka Unije poboljšanom provjerom stranih ulaganja 13 ;
poticanjem rasprava i mjera za bolju koordinaciju u području kontrola izvoza na razini Unije, uz potpuno poštovanje postojećih multilateralnih režima i ovlasti država članica 14 ;
savjetovanjem s državama članicama i dionicima radi utvrđivanja potencijalnih rizika koji proizlaze iz izlaznih ulaganja u ograničen skup tehnologija 15 ;
promicanjem dodatnih rasprava o mogućnostima za jačanje potpore istraživanju i razvoju koji obuhvaćaju tehnologije s mogućom dvojnom namjenom 16 ;
preporukom Vijeća o mjerama za jačanje sigurnosti istraživanja na nacionalnoj i sektorskoj razini 17 .
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Predložena zabrana uvoza prirodnog plina koji je podrijetlom iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi i popratne mjere iz prijedloga o boljem praćenju uvoza ruske energije u skladu su s mjerama ograničavanja koje je Unija poduzela nakon početka ruske vojne agresije na Ukrajinu. Stoga su zabrana uvoza prirodnog plina i popratne mjere iz predložene uredbe i za prirodni plin i za naftu u skladu s člankom 21. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, kojim se zahtijeva dosljednost među različitim područjima vanjskog djelovanja Unije te između njih i njezinih drugih politika. U skladu su i s člankom 207. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se predviđa da se zajednička trgovinska politika provodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna su osnova prijedloga članak 207. i članak 194. stavak 2. UFEU-a. Članak 207. UFEU-a pravna je osnova za predložene trgovinske mjere u okviru zajedničke trgovinske politike Unije kojima se zabranjuje uvoz prirodnog plina koji je podrijetlom ili izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije i pružanje usluga na terminalima za UPP u EU-u kupcima iz Ruske Federacije ili pod kontrolom osoba iz Ruske Federacije. Pravna je osnova mjera navedenih u ovom prijedlogu koje se odnose na (i) dostavljanje relevantnih informacija od strane uvoznika prirodnog plina i razmjenu tih informacija između relevantnih nacionalnih tijela u državama članicama i Komisije, (ii) uspostavu planova diversifikacije u državama članicama za postupno ukidanje ruskog prirodnog plina i nafte te (iii) povećanje transparentnosti ugovora o opskrbi ruskim prirodnim plinom izmjenom Uredbe (EU) 2017/1938 članak 194. stavak 2. UFEU-a.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (e) UFEU-a zajednička trgovinska politika definirana je kao isključiva nadležnost Unije, stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.
Za djelotvornu provedbu zabrane uvoza ruskog prirodnog plina u EU potrebne su druge mjere iz ovog Prijedloga uredbe koje se odnose na prirodni plin i koje treba donijeti u skladu s člankom 194. stavkom 2. UFEU-a, kao što su (i) dostavljanje relevantnih informacija od strane uvoznika prirodnog plina i razmjena tih informacija između relevantnih nacionalnih tijela u državama članicama i Komisije, (ii) uspostava planova diversifikacije u državama članicama za postupno ukidanje ruskog prirodnog plina i (iii) povećanje transparentnosti ugovora o opskrbi ruskim prirodnim plinom. Isto vrijedi i za uspostavu i praćenje nacionalnih planova diversifikacije za naftu koji će se donijeti na temelju članka 194. stavka 2. UFEU-a i koje treba koordinirati na razini Unije kako bi se na djelotvoran i koordiniran način postigao cilj postupnog ukidanja uvoza ruske nafte.
•Proporcionalnost
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti. Predložene mjere primjerene su i nužne za postizanje željenih ciljeva i njima se poduzećima i državama članicama ne nameće nikakvo opterećenje koje nije proporcionalno tim ciljevima.
Glavna je predložena mjera zabrana uvoza plina na temelju novih ugovora sklopljenih nakon 17. lipnja 2025. od 1. siječnja 2026. te zabrana preostalog uvoza plina na temelju postojećih ugovora od 17. lipnja 2026. za kratkoročne ugovore i od kraja 2027. za dugoročne. Potpuna zabrana uvoza ruskog prirodnog plina očito je primjerena za postizanje cilja okončanja ovisnosti Unije o takvom uvozu. Kako je navedeno u ovom obrazloženju, sve druge mjere koje su Unija i njezine države članice dosad poduzele od veljače 2022., iako su uspješno ublažile neke učinke energetske krize uzrokovane potpunom ruskom invazijom na Ukrajinu, pokazale su se nedostatnima za potpuno postizanje tog cilja, što dokazuju i dalje velike količine ruskog prirodnog plina koji se uvozi u Uniju. Stoga je za postizanje cilja okončanja ovisnosti Unije o uvozu ruskog plina potrebna potpuna zabrana uvoza. S obzirom na ozbiljne rizike za sigurnost opskrbe energijom u Uniji i, u konačnici, za ukupnu gospodarsku sigurnost i autonomiju Unije, učinak mjere na pogođene države članice i poduzeća za plin također je proporcionalan tom cilju. Osim toga, te će učinke ublaženi postupno uvođenje zabrane uvoza, koja u početku utječe samo na nove ugovore, a uvoz na temelju postojećih dugoročnih ugovora dopušten je do kraja 2027.
Zabrana pružanja usluga na terminalima za UPP u Uniji kupcima iz Ruske Federacije od 1. siječnja 2026. primjerena je i nužna za postizanje ciljeva osiguravanja da terminali za UPP unutar Unije stave odgovarajući uvozni kapacitet na raspolaganje alternativnim dobavljačima, povećanja otpornosti tržišta i rješavanja problema narušavanja tržišta, povećanja cijena i prijetnji sigurnosti. S obzirom na njihovu važnost, učinak te mjere na pružatelje usluga i kupce terminala za UPP također je proporcionalan tim ciljevima.
Popratne mjere:
i. dostavljanje relevantnih informacija od strane uvoznika prirodnog plina i razmjena tih informacija između relevantnih nacionalnih tijela u državama članicama i Komisije;
ii. uspostava planova diversifikacije u državama članicama za postupno ukidanje ruskog prirodnog plina; i
iii. povećanje transparentnosti ugovora o opskrbi ruskim prirodnim plinom
primjerene su i nužne za djelotvornu provedbu i praćenje zabrane uvoza plina iz Rusije i, s obzirom na opisane rizike, državama članicama i poduzećima za plin ne nameću opterećenja koja nisu proporcionalna cilju koji se želi postići.
Naposljetku, predložena obveza država članica da izrade i predstave nacionalne planove diversifikacije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte do kraja 2027. primjereno je, nužno i proporcionalno sredstvo za olakšavanje postupnog ukidanja u onim državama članicama koje imaju koristi od odstupanja od postojećih sankcija EU-a na uvoz ruske nafte.
•Odabir instrumenta
S obzirom na potrebu za obvezujućim i izravno primjenjivim aktom, kao i za brzim odgovorom na neposrednu prijetnju sigurnosti opskrbe energijom u Uniji, uredba je jedini odgovarajući instrument kojim se na razini Unije može koordinirano osigurati djelotvornost i učinkovitost predloženih mjera za postupno ukidanje uvoza ruskog plina u Uniju.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Nije primjenjivo.
•Savjetovanja s dionicima
Nije primjenjivo.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Nije primjenjivo.
•Procjena učinka
Komisija je od prvih ruskih prekida opskrbe plinom intenzivno analizirala učinak postupnog ukidanja uvoza ruskog plina na energetska tržišta EU-a i šire gospodarstvo. Rezultati sveobuhvatnih analiza mjera navedenih u predloženoj uredbi sažeti su u procjeni učinka priloženoj ovom Prijedlogu.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Ovaj prijedlog može utjecati na određena temeljna prava sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno na pravo na poslovanje (članak 16.) i pravo na vlasništvo (članak 17.). Međutim, kako je prethodno objašnjeno, predložena ograničenja tih temeljnih prava nužna su i proporcionalna s obzirom na cilj od općeg interesa koji se želi postići te se njima poštuje bit tih prava. Mjere su stoga u skladu sa zahtjevima za takva ograničenja iz članka 52. stavka 1. Povelje.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
U zakonodavnom financijskom izvještaju detaljnije se opisuje utjecaj predložene uredbe na proračun.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Države članice trebale bi do 1. ožujka 2026. izraditi nacionalne planove diversifikacije s konkretnim mjerama i rokovima za okončanje uvoza ruskog prirodnog plina i nafte u skladu s predloženom Uredbom.
Carinska tijela i uključena nacionalna nadležna tijela trebala bi pratiti provedbu zabrane uvoza ruskog prirodnog plina i obveza utvrđenih u predloženoj uredbi. Trebala bi razmjenjivati sve informacije potrebne za procjenu usklađenosti sa zabranom uvoza i povezanim obvezama.
Komisija ocjenjuje provedbu ove Uredbe i napredak u postupnom ukidanju plina iz Ruske Federacije na temelju primljenih informacija. Tu bi ocjenu trebalo objaviti u godišnjem izvješću.
•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)
Nije primjenjivo.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
U članku 1. navode se predmet i područje primjene predložene uredbe.
U članku 2. definiraju se pojmovi koji se koriste u cijelom tekstu, čime se podupire jasnoća mjera navedenih u predloženoj uredbi.
Člankom 3. utvrđuje se zabrana uvoza prirodnog plina iz plinovoda i ukapljenog prirodnog plina iz Ruske Federacije od 1. siječnja 2026. Zabrana se primjenjuje na robu podrijetlom iz Ruske Federacije ili koja se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije.
Člankom 4. predviđaju se iznimke od neposredne zabrane od 1. siječnja 2026. Za kratkoročne ugovore o opskrbi sklopljene prije 17. lipnja 2025. zabrana se primjenjuje tek od 17. lipnja 2026. Na plin koji se uvozi na temelju dugoročnih ugovora o opskrbi sklopljenih prije 17. lipnja 2025. zabrana se primjenjuje od 1. siječnja 2028. Ta prijelazna faza vrijedi samo za ugovorene količine.
Člankom 5. utvrđuje se zabrana pružanja dugoročnih usluga terminala za UPP u EU-u subjektima iz Ruske Federacije ili pod kontrolom osoba iz Ruske Federacije od 1. siječnja 2026. Zabrana se primjenjuje na usluge terminala za UPP koje se pružaju na temelju ugovora sklopljenih ili izmijenjenih nakon 17. lipnja 2025.
Člankom 6. utvrđuje se prijelazna faza zabrane za dugoročne ugovore o uslugama terminala za UPP sklopljene prije 17. lipnja 2025. U slučaju usluga koje se pružaju na temelju tih dugoročnih ugovora zabrana se primjenjuje od 1. siječnja 2028.
Člankom 7. utvrđuje se obveza uvoznika plina iz Ruske Federacije da carinskim tijelima država članica dostave sve potrebne informacije za provedbu članaka 3. i 4. predložene uredbe. Članak uključuje popis elemenata koje treba dostaviti, a carinska tijela imaju pravo zatražiti dodatne informacije. Člankom se utvrđuje i oboriva pretpostavka o ruskom podrijetlu uvoza u obliku popisa interkonekcijskih točaka.
Člankom 8. utvrđuje se obveza pružatelja usluga terminala za UPP da razmjenjuju informacije s carinskim tijelima kako bi se omogućila provedba članaka 5. i 6. predložene uredbe.
Člankom 9. utvrđuje se obveza carinskih tijela i uključenih nadležnih i regulatornih tijela da prate provedbu članaka od 3. do 6. predložene uredbe. Njime se zahtijeva suradnja između tijela država članica, ACER-a ili Komisije, prema potrebi.
Člankom 10. utvrđuje se obveza carinskih tijela da s Komisijom i tijelima drugih država članica razmjenjuju informacije koje prime od uvoznika plina iz Ruske Federacije. Takva suradnja omogućila bi ocjenu provedbe članaka od 3. do 6. predložene uredbe.
Člankom 11. od država članica zahtijeva se da uspostave plan diversifikacije s ciljem postupnog ukidanja ukupnog uvoza plina iz Ruske Federacije do 31. prosinca 2027. Nacionalni planovi diversifikacije uključuju informacije o (i) količinama uvoza plina na temelju postojećih ugovora i uslugama terminala za UPP koje su rezervirala poduzeća iz Ruske Federacije, (ii) postojećim ili planiranim mjerama za zamjenu preostalog uvoza ruskog plina, uključujući alternativne opskrbne putove i pravce opskrbe, te (iii) potencijalnim tehničkim ili regulatornim preprekama za postupno ukidanje i mogućnostima za njihovo prevladavanje.
Nacionalne planove diversifikacije trebalo bi dostaviti Komisiji najkasnije do 1. ožujka 2026. na temelju predloška iz Priloga I.
Člankom 12. od država članica koje uvoze naftu iz Ruske Federacije zahtijeva se da uspostave plan diversifikacije s ciljem postupnog ukidanja uvoza nafte iz Ruske Federacije do 31. prosinca 2027. Nacionalni planovi diversifikacije uključuju informacije o (i) količinama izravnog ili neizravnog uvoza nafte iz Ruske Federacije na temelju postojećih ugovora, (ii) postojećim ili planiranim mjerama za upravljanje postupnim ukidanjem i (iii) mogućim tehničkim ili regulatornim preprekama za postupno ukidanje i mogućnostima za njihovo prevladavanje.
Nacionalne planove diversifikacije trebalo bi dostaviti Komisiji najkasnije do 1. ožujka 2026. na temelju predloška iz Priloga II. Komisija može nakon procjene izdati preporuku relevantnoj državi članici ako se utvrdi rizik da neće ispuniti rok za postupno ukidanje.
Člankom 13. izmjenjuje se Uredba (EU) 2017/1938 kako bi se ojačao postojeći okvir za praćenje sigurnosti opskrbe plinom. Njime se od uvoznika plina iz Ruske Federacije zahtijeva da Komisiji i nacionalnim nadležnim tijelima dostave detaljne ugovorne informacije. Te informacije trebale bi uključivati količine koje treba isporučiti i iskoristiti, uključujući fleksibilne mogućnosti u okviru odredaba o preuzimanju ili plaćanju, datum sklapanja, trajanje ugovora, ugovorene količine plina s pravima fleksibilnosti naviše ili naniže te identitet ugovornih partnera, proizvođača plina i zemlje proizvodnje. Kad je riječ o uvozu ukapljenog prirodnog plina, trebalo bi navesti luku prvog utovara, točke isporuke i moguće fleksibilnosti u pogledu tih točaka. Osim toga, trebalo bi navesti rasporede isporuke ili nominacije, moguće ugovorne fleksibilnosti u vezi s godišnjim količinama i uvjete za suspenziju ili prekid isporuka, uključujući odredbe o višoj sili. Trebalo bi navesti i mjerodavno pravo i odabrani arbitražni mehanizam, kao i ključne elemente drugih relevantnih trgovinskih sporazuma.
Člankom se utvrđuje obveza pružatelja terminala za UPP da Komisiji dostave relevantne informacije o uslugama koje su rezervirali kupci iz Ruske Federacije.
Komisija ocjenjuje provedbu predložene Uredbe i napredak u postupnom ukidanju plina iz Ruske Federacije na temelju primljenih informacija, uključujući nacionalne planove diversifikacije u skladu s člankom 11. predložene uredbe. Tu bi ocjenu trebalo objaviti u godišnjem izvješću.
Člankom 14. propisuje se da se sa svim povjerljivim informacijama primljenima u skladu s predloženom uredbom postupa u skladu sa standardom čuvanja poslovne tajne, posebno kako bi se osigurala povjerljivost, cjelovitost i zaštita primljenih informacija.
Člankom 15. utvrđuje se obveza Komisije da djelotvorno prati razvoj energetskog tržišta i sve rizike za sigurnost opskrbe povezane s uvozom iz Ruske Federacije. Ako dođe do rizika, poduzimaju se odgovarajuće mjere, među ostalim izmjenom Uredbe.
U članku 16. utvrđuje se datum stupanja na snagu predložene uredbe.
2025/0180 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o postupnom ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina, poboljšanju praćenja potencijalne energetske ovisnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. stavak 2. i članak 207.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 18 ,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 19 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Nezakonita potpuna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu u veljači 2022. pokazala je da su posljedice ovisnosti o ruskom prirodnom plinu za tržišta i sigurnost vrlo teške. Zato su se čelnici država u Izjavi iz Versaillesa od 11. ožujka 2022. čelnici država složili da će postupno smanjivati i u konačnici u potpunosti eliminirati ovisnost o ruskoj energiji. U Komunikaciji od 8. ožujka 2022., u kojoj je najavljen plan REPowerEU 20 , i Komunikaciji od 18. svibnja 2022. 21 , u kojoj je donesen, iznesene su konkretne mjere za potpunu diversifikaciju uvoza kako bi se uvoz iz Rusije potpuno ukinuo na siguran, isplativ i održiv način. Otad je postignut velik napredak u diversifikaciji opskrbe plinom kako bi se on prestao uvoziti iz Rusije. Budući da u Uniju i dalje ulaze značajne količine ruskog prirodnog plina, Komisija je u planu REPowerEU od 6. svibnja 2025. najavila zakonodavni prijedlog za potpuno ukidanje uvoza ruskog plina i jačanje postojećeg okvira protiv energetske ovisnosti.
(2)Ruska Federacija više je puta nenajavljeno i neopravdano smanjivala ili prekidala opskrbu plinom i prije, a od potpune vojne invazije na Ukrajinu koristi energiju kao oružje, što pokazuje da sustavno iskorištava postojeću ovisnost o opskrbi ruskim plinom kako bi naštetila gospodarstvu Unije. To uzrokuje ozbiljne posljedice po države članice i općenitu gospodarsku sigurnost Unije. Unija zato više ne može smatrati Rusku Federaciju i njezina energetska poduzeća pouzdanim partnerima u trgovini energijom.
(3)Rusija je u siječnju 2006. obustavila opskrbu plinom za Bugarsku i druge zemlje jugoistočne Europe usred razdoblja velike hladnoće, što je potaknulo rast cijena i ugrozilo ili oštetilo građane. Zatim je 6. siječnja 2009. potpuno prekinula provoz plina kroz Ukrajinu, što je pogodilo 18 država članica, posebno one u srednjoj i istočnoj Europi. Taj prekid opskrbe doveo je do ozbiljnih poremećaja na tržištima plina u toj regiji i cijeloj Uniji. Neke države članice gotovo dva tjedna nisu dobivale nimalo prirodnog plina, zbog čega su morale isključiti grijanje u školama i tvornicama i proglasiti izvanredno stanje. Ruska Federacija 2014. je napala i nezakonito pripojila Krim, obustavila tamošnje ukrajinske kapacitete za proizvodnju plina i ograničila opskrbu plinom za nekoliko država članica koje su bile najavile da će plinom opskrbljivati Ukrajinu, što je poremetilo stanje na tržištu, povećalo cijene i oslabilo gospodarsku sigurnost Unije. Ruski izvoznik Gazprom, koji je pod kontrolom ruske države i ima monopol, više je puta bio predmet Komisijinih ispitnih postupaka zbog sumnje na povredu propisa EU-a o tržišnom natjecanju te je nakon tih postupaka promijenio svoje ponašanje na tržištu kako bi otklonio Komisijinu zabrinutost 22 Gazprom. Problemi povezani s tržišnim natjecanjem u više tih predmeta odnosili su se na „teritorijalna ograničenja” u Gazpromovim ugovorima o opskrbi plinom, prema kojima je plin zabranjeno preprodavati izvan vlastite zemlje 23 , kao i na dokaze da je Gazprom sudjelovao u nepravednoj praksi određivanja cijena i za opskrbu energijom zahtijevao političke ustupke, od sudjelovanja u ruskim projektima plinovoda do stjecanja kontrole nad energetskom imovinom Unije.
(4)Ničim izazvan i neopravdan rat Rusije protiv Ukrajine, koji traje od veljače 2022., rusko korištenje smanjenja opskrbe plinom kao oružja i manipuliranje tržištima namjernim prekidanjem protoka plina otkrili su u Uniji i njezinim državama članicama slabosti i ovisnost za koje je jasno da bi mogle izravno i ozbiljno utjecati na funkcioniranje tržišta plina u Uniji, gospodarstvo Unije i njezine osnovne sigurnosne interese, a i izravno naštetiti građanima Unije jer poremećaji u opskrbi energijom mogu ugroziti njihovo zdravlje i život. Postoje dokazi da je poduzeće Gazprom, koje je pod kontrolom ruske države, namjerno manipuliralo energetskim tržištima Unije kako bi povisilo cijene energije. Prije ruske nezakonite invazije na Ukrajinu velika podzemna skladišta u Uniji pod kontrolom Gazproma ispraznila su se na dotad najnižu razinu, a ruska poduzeća smanjila su prodaju na plinskim čvorištima u Uniji 24 i potpuno obustavila rad vlastite platforme za prodaju, što je utjecalo na kratkoročna tržišta i dodatno otežalo stanje opskrbe nakon invazije. Rusija od ožujka 2022. sustavno obustavlja ili smanjuje isporuke prirodnog plina državama članicama, što znatno remeti stanje na tržištu plina u Uniji. To je posebno utjecalo na opskrbu Unije preko plinovoda Jamal, isporuku Finskoj i plinovod Sjeverni tok 1, preko kojeg je Gazprom prvo smanjio, a naposljetku potpuno prekinuo isporuku.
(5)Rusko korištenje opskrbe plinom kao oružja i manipuliranje tržištem namjernim remećenjem protoka plina prouzročilo je oštar rast cijena energije u Uniji, koje su 2022. dosegle razinu i do osam puta veću od prosjeka iz prethodnih godina. Zato je bilo nužno pronaći alternativne izvore i promijeniti pravce opskrbe plinom, napuniti skladišta za zimu i pronaći rješenja za zagušenja plinske infrastrukture u Uniji, što je dodatno destabiliziralo cijene i 2022. ih povećalo na dotad najviše razine.
(6)Te iznimno visoke cijene plina uzrokovale su porast cijena električne energije i drugih energenata, što je dovelo do trajne visoke inflacije. Ozbiljna gospodarska kriza s negativnim stopama rasta u mnogim državama članicama, koju su uzrokovale visoke cijene energije, ugrozila je gospodarstvo Unije i kupovnu moć potrošača te povećala troškove proizvodnje, posebno u području energije, što je dovelo do rizika za socijalnu koheziju i stabilnost, pa čak i za ljudsko zdravlje ili živote. Zbog prekida u opskrbi došlo je i do vrlo ozbiljnih problema za sigurnost opskrbe energijom u Uniji te je jedanaest država članica bilo prisiljeno proglasiti energetsku krizu u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća 25 . Rusiji su manipulacije tržištem zbog ovisnosti Unije tijekom te krize omogućile da ostvari rekordnu dobit od preostale trgovine energijom s Europom: njezin prihod od izvoza plina još je 2024. bio 15 milijardi EUR. Taj bi se prihod mogao upotrijebiti za financiranje daljnjih gospodarskih napada na Uniju kako bi se ugrozila njezina gospodarska sigurnost. Mogli bi se upotrijebiti i za financiranje agresivnog rata protiv Ukrajine, koji također predstavlja veliku prijetnju političkoj i gospodarskoj stabilnosti u Europi.
(7)Ta kriza pokazala je da su za stabilnost tržišta, zaštitu života i zdravlja ljudi, kao i za ključne sigurnosne interese Unije neophodni pouzdani trgovinski odnosi s partnerima koji Uniju opskrbljuju energentima, među ostalim i zato što Unija u velikoj mjeri ovisi o uvozu energije iz trećih zemalja. Zadržavanje opskrbe ruskom energijom za Uniju bi značilo stalan gospodarski i sigurnosni rizik; stoga se sigurnost njezine opskrbe ne bi povećala, nego smanjila. Ovisnost čak i o manjim količinama ruskog plina može, ako je Rusija zloupotrijebi, znatno narušiti dinamiku cijena, čak i privremeno, te poremetiti energetska tržišta, posebno u onim regijama koje se i dalje uvelike oslanjaju na uvoz iz Rusije. Uzimajući u obzir dugotrajno i dosljedno manipuliranje tržištem i prekidima u opskrbi te činjenicu da ruska vlada dosljedno koristi trgovinu plinom kao oružje za postizanje političkih umjesto trgovinskih ciljeva, primjereno je poduzeti mjere kako bi se okončala kontinuirana ranjivost Unije koja proizlazi iz uvoza prirodnog plina plinovodima i u obliku ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz Ruske Federacije.
(8)Ograničenja međunarodnih transakcija predviđena člancima 3. i 5. ove Uredbe u skladu su s vanjskim djelovanjem Unije u drugim područjima, kako je propisano člankom 21. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Stanje odnosa između Unije i Ruske Federacije znatno se pogoršalo posljednjih godina, a posebno od 2022. To je pogoršanje posljedica očitog ruskog nepoštovanja međunarodnog prava, a osobito ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Ruske Federacije protiv Ukrajine. Kao odgovor na postupke Ruske Federacije protiv Ukrajine Unija od srpnja 2014. postupno uvodi mjere ograničavanja trgovine s Ruskom Federacijom. Uniji je na temelju iznimaka u skladu sa Sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, a posebno člankom XXI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (sigurnosne iznimke) i sličnih iznimaka iz Sporazuma o partnerstvu i suradnji s Ruskom Federacijom, dopušteno da robi uvezenoj iz Ruske Federacije ne odobri povlastice koje dodjeljuje istovjetnim proizvodima koji se uvoze iz drugih zemalja (tretman najpovlaštenije nacije). Stoga Unija može zabraniti ili ograničiti uvoz robe s državnog područja Ruske Federacije ako smatra da je poduzimanje takvih mjera u kontekstu aktualnog izvanrednog stanja u međunarodnim odnosima između Unije i Ruske Federacije nužno za zaštitu njezinih ključnih sigurnosnih interesa.
(9)Za jačanje i održavanje energetske sigurnosti u Uniji nužno je diversificirati kapacitet za uvoz UPP-a. Ruska poduzeća kontroliraju značajan dio tog kapaciteta putem dugoročnih ugovora dužih od 10 godina, zbog čega nastaje rizik da bi se prava na kapacitet rezerviran u skladu s tim ugovorima mogla iskoristiti za ometanje uvoza iz alternativnih izvora gomilanjem kapaciteta. Takva i slična praksa mogla bi produžiti utjecaj ruskih poduzeća na energetska tržišta Unije, a prethodno se pokazalo da ta poduzeća imaju mogućnost značajno poremetiti tržišta u Uniji iskorištavanjem postojeće ovisnosti. Dosadašnji slučajevi gomilanja kapaciteta za skladištenje plina dodatno su poremetili tržište, povećali cijene i ugrozili kritične sigurnosne mjere 26 . Budući da se očekuje da će UPP imati važnu ulogu u osiguravanju opskrbe alternativnim izvorima energije nužno je da se zabrana uvoza plina dopuni zabranom pružanja usluga terminala za UPP ruskim subjektima. Kako bi se državama članicama pomoglo da okončaju svoju ovisnost o opskrbi ruskim plinom i osigurala isporuka uvoza UPP-a iz alternativnih izvora, važno je spriječiti mogućnost da ruski korisnici usluga terminala za UPP blokiraju potrebnu uvoznu infrastrukturu. Stoga bi trebalo od 1. siječnja 2026. zabraniti pružanje dugoročnih usluga terminala za UPP subjektima iz Rusije ili pod ruskom kontrolom. Pružanje usluga predviđenih u ugovorima sklopljenima prije 17. lipnja 2025. trebalo bi zabraniti od 1. siječnja 2028. To bi trebalo omogućiti preraspodjelu kapaciteta terminala na alternativne dobavljače UPP-a i ojačati otpornost energetskog tržišta u Uniji.
(10)Komisija je pažljivo procijenila učinak moguće zabrane ruskog uvoza prirodnog plina i pružanja usluga terminala za UPP ruskim subjektima na Uniju i njezine države članice. Konkretno, od 2022. proveden je pripremni rad i nekoliko detaljnih analiza u kojima su procijenjene posljedice postupnog potpunog ukidanja uvoza ruskog plina 27 , a Komisija se oslanjala i na brojna savjetovanja s dionicima, vanjskim stručnjacima i agencijama, kao i na studije o učincima postupnog ukidanja uvoza ruskog plina. Komisijina analiza pokazala je da će ukidanje uvoza ruskog prirodnog plina, ako se dobro pripremi i provede postupno, koordinirano i u duhu solidarnosti, vjerojatno imati ograničen učinak na cijene energije u Uniji i da će poboljšati, a ne ugroziti sigurnost opskrbe u Uniji jer će se s tržišta Unije isključiti jedan nepouzdan trgovinski partner. Kako je utvrđeno u planu za provedbu plana REPowerEU, ta je provedba već uspjela smanjiti ovisnost o opskrbi iz Rusije, na primjer mjerama za smanjenje potražnje za plinom ili ubrzavanje uvođenja obnovljivih izvora energije, kao i aktivnom potporom diversifikaciji opskrbe energijom i povećanju pregovaračke moći EU-a zajedničkom kupnjom plina. Procjena učinka pokazala je i da se štetne posljedice po cijene ili opskrbu mogu izbjeći tako da se politike diversifikacije unaprijed iskoordiniraju 28 .
(11)Predložena uredba potpuno je u skladu sa strategijom Unije da smanji svoju ovisnost o uvozu fosilnih goriva tako što će poboljšati dekarbonizaciju i brže i šire uvoditi domaće proizvedenu čistu energiju. Kako je utvrđeno u planu za provedbu plana REPowerEU, zahvaljujući toj provedbi od 2022. do 2024. već je godišnje ušteđeno više od 60 milijardi kubičnih metara uvoza, što je Uniji omogućilo da smanji svoju ovisnost o opskrbi iz Rusije. To je postignuto mjerama za smanjenje potražnje za plinom ili ubrzavanje zelene tranzicije bržim uvođenjem kapaciteta za proizvodnju energije vjetra i solarne energije, čime je znatno povećan udio obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije, kao i aktivnom potporom diversifikaciji opskrbe energijom i povećanju pregovaračke moći EU-a zajedničkom kupnjom plina. Nadalje, očekuje se da će potpuna provedba energetske tranzicije, novog Akcijskog plana za priuštivu energiju i drugih mjera, posebno ulaganja u proizvodnju niskougljičnih alternativa za energetski intenzivne proizvode, kao što su gnojiva, do 2030. zamijeniti do 100 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. Time će se olakšati postupno ukidanje uvoza plina iz Ruske Federacije.
(12)U skladu s Izjavom iz Versaillesa i Komunikacijom o planu REPowerEU velik broj uvoznika plina već je prekinuo ili znatno smanjio svoju opskrbu plinom iz Rusije. Kako je utvrđeno u procjeni učinka, preostali uvoz plina na temelju postojećih ugovora o opskrbi može se postupno ukinuti bez značajnih posljedica za gospodarstvo ili rizika za sigurnost opskrbe jer na svjetskom tržištu plina postoji dovoljno alternativnih dobavljača, a tržište plina u Uniji dobro je povezano i raspolaže dostatnom infrastrukturom za uvoz 29 .
(13)Kratkoročni ugovori, odnosno ugovori o pojedinačnoj ili višestrukoj opskrbi prirodnim plinom u razdoblju kraćem od godinu dana, podrazumijevaju manje količine od velikih višegodišnjih ugovora o opskrbi kakve uvoznici imaju s ruskim poduzećima. U svakom slučaju, kad ova Uredba stupi na snagu, tim će se ugovorima već bližiti istek. Prema tome se čini da iz postojećih kratkoročnih ugovora ne proizlazi visok rizik za gospodarsku sigurnost. Stoga je primjereno postojeće kratkoročne ugovore izuzeti iz neposredne primjene zabrane uvoza, čime bi se omogućila prijelazna faza do 17. lipnja 2026.
(14)Izuzeće od zabrane uvoza plina od 1. siječnja 2026. trebalo bi odobriti i za postojeće dugoročne ugovore o opskrbi. Uvoznicima koji imaju dugoročne ugovore obično će trebati duže da pronađu alternativne načine opskrbe i izvore nego onima s kratkoročnim ugovorima, među ostalim i zato što se dugoročni ugovori odnose na sveukupno znatno veće količine nego kratkoročni. Stoga bi trebalo uvesti prijelazno razdoblje kako bi se uvoznicima sa sklopljenim dugoročnim ugovorima dalo dovoljno vremena da na uredan način diversificiraju svoju opskrbu.
(15)Nedavne promjene pravaca opskrbe iz Ruske Federacije posebno su pogodile neke zemlje bez izlaza na more koje se trenutačno još opskrbljuju ruskim plinom iz plinovoda na temelju postojećih dugoročnih ugovora jer gotovo ili uopće nema alternativnih ruta za prijevoz ugovorenog plina do tih zemalja. Kako bi se odgovorilo na taj problem, dobavljači iz drugih država članica trenutačno isporučuju plin iz plinovoda na temelju kratkoročnih ugovora o opskrbi s dobavljačima iz Ruske Federacije preko nezakrčenih interkonekcijskih točaka. Zbog te vrlo specifične situacije prijelazno razdoblje potrebno za pronalaženje novih dobavljača trebalo bi se primjenjivati i na one kratkoročne ugovore s dobavljačima iz Ruske Federacije koji služe za opskrbu tih zemalja bez izlaza na more koje su pogodile promjene pravaca opskrbe ruskim plinom.
(16)Iako se čini opravdanim od neposredne primjene izuzeti postojeće „naslijeđene” ugovore, takvo izuzeće ne bi se trebalo primjenjivati na sve ugovore sklopljene prije stupanja na snagu ove Uredbe. Naime, to bi moglo potaknuti ruske dobavljače da vrijeme od objave ovog prijedloga do stupanja zabrane na snagu iskoriste za povećanje trenutačne opskrbe tako da sklope nove ugovore ili povećaju količine izmjenom postojećih ugovora ili iskorištavanjem njihove fleksibilnosti. Kako bi se zajamčilo da se novom uredbom uvoz iz Rusije smanji, a ne poveća, u nju bi trebalo uključiti mjere kako bi se izbjegla „trka” za novi uvoz ruskog plina u razdoblju od donošenja ovog prijedloga i stupanja zabrane na snagu. Čelnici država obvezali su se na postupno ukidanje opskrbe ruskim plinom već u ožujku 2022.; a ta je obveza ponovljena u strategiji REPowerEU, planu REPowerEU i planu za provedbu plana REPowerEU. „Naslijeđenim” ugovorima primjereno je smatrati samo ugovore sklopljene najkasnije do objave ovog prijedloga uredbe. Stoga se izvanredne prijelazne odredbe za postojeće kratkoročne i dugoročne ugovore ne bi trebale primjenjivati na ugovore sklopljene nakon 17. lipnja 2025.
(17)Kako bi se izbjeglo da se količina uvoza predviđena postojećim ugovorima o opskrbi poveća umjesto smanji, izmjene postojećih ugovora o opskrbi trebalo bi za potrebe ove Uredbe smatrati novim ugovorima, a na povećanje količine uvoza iskorištavanjem fleksibilnosti ugovora ne bi se trebalo primjenjivati prijelazno razdoblje.
(18)Ovom se Uredbom uvodi jasna pravna zabrana uvoza ruskog prirodnog plina, što predstavlja suvereni akt Unije izvan kontrole uvoznika plina u skladu s kojim čin uvoza prirodnog plina iz Rusije postaje nezakonit, koji ima izravan pravni učinak i u vezi s čijom primjenom države članice nemaju nikakvo diskrecijsko pravo.
(19)Za razliku od druge robe, prirodni plin homogena je roba kojom se trguje u velikim količinama i često se među trgovcima na veleprodajnoj razini više puta preprodaje. Uzimajući u obzir koliko je složeno pratiti podrijetlo prirodnog plina i imajući na umu da bi ruski dobavljači mogli nastojati zaobići ovu Uredbu, na primjer prodajom preko posrednika, pretovarom ili transportom kroz druge zemlje, ovom bi se Uredbom trebao osigurati djelotvoran okvir za utvrđivanje stvarnog podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju.
(20)Konkretno, uvoznici prirodnog plina trebali bi biti obvezni carinskim tijelima dostaviti sve informacije potrebne za utvrđivanje podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju, kao i za odlučivanje o tome primjenjuje li se na uvezeni plin opća zabrana ili neko od izuzeća. Budući da su ugovorni uvjeti o elementima koji su carinskim tijelima bitni za procjenu carinskih tijela često složeni, carinska tijela trebala bi imati ovlast od uvoznika zatražiti detaljne informacije o ugovoru, uključujući cijele ugovore o opskrbi, isključujući informacije o cijenama, ako je to potrebno za razumijevanje konteksta određenih klauzula ili upućivanja na druge ugovorne odredbe. Uredba bi trebala sadržavati pravila kojima se djelotvorno osigurava zaštita poslovnih tajni predmetnih poduzeća.
(21)Carinska tijela trebala bi surađivati s regulatornim tijelima, nadležnim tijelima, Agencijom za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Komisijom radi provedbe odredaba ove Uredbe i razmjene relevantnih informacija, posebno kad je riječ o procjeni izuzeća u skladu s kojima se dopušta uvoz ruskog prirodnog plina nakon 1.1.2026. Carinska, regulatorna i nadležna tijela i ACER trebali bi uspostaviti potrebne alate i baze podataka kako bi osigurali da nacionalna tijela mogu razmjenjivati relevantne informacije međusobno i, prema potrebi, s tijelima u drugim državama članicama. ACER bi svojim stručnim znanjem trebao doprinijeti postupku praćenja provedbe. Kako bi se omogućilo stvaranje potrebnih interoperabilnih zajedničkih informacijskih sustava, Komisija i države članice mogu razmotriti mogućnosti za korištenje proračuna u okviru Fonda za unutarnju sigurnost (FUS). Carinska tijela trebala bi jednom mjesečno obavješćivati regulatorna tijela, nacionalno nadležno tijelo i Komisiju o ključnim elementima koji se odnose na razvoj uvoza ruskog plina (kao što su količine uvezene na temelju dugoročnih ili kratkoročnih ugovora, ulazne točke ili ugovorni partneri).
(22)Rusija izvozi velike količine plina i u prošlosti nije imala značajnu ulogu kao zemlja za njegov tranzit. Za to je odgovorno više faktora, kao što su nedostatak infrastrukture za uplinjavanje, to što je trgovina plinom u Rusiji organizirana kao monopol za izvoz plinovodima, to što se poslovni modeli ruskih poduzeća za plin ne temelje na organiziranju tranzita ili zemljopisni položaj Rusije. Stoga je prirodni plin koji se uvozi preko interkonekcijskih točaka između Ruske Federacije i Unije obično podrijetlom iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije. Isto vrijedi i za plin koji se uvozi preko interkonekcijskih točaka između Unije i Srbije jer Srbija iz tehničkih razloga može u Uniju izvoziti samo plin ruskog podrijetla. Iz tog razloga i kako se ruske dobavljače ne bi poticalo da zaobiđu zabranu uvoza, carinska tijela trebala bi, ako se plin uvozi preko ruskih ili srpskih ulaznih točaka, tražiti jasne i nedvosmislene dvosmislene dokaze o neruskom podrijetlu ili točki izvoza plina. Dokumenti koji im se podnesu trebali bi omogućivati sljedivost uvezenog plina do mjesta proizvodnje.
(23)Iskustvo iz najavljenog postupnog ukidanja opskrbe plinom preko Ukrajine pokazalo je da se dobrom pripremom i koordinacijom u duhu solidarnosti mogu uspješno izbjeći poremećaji na tržištu ili problemi u sigurnosti opskrbe koji bi mogli nastati zbog promjene opskrbljivača plinom. Kako bi se pripremile za potpuno i koordinirano ukidanje uvoza ruskog plina 2028. i tržištu dalo dovoljno vremena da se pripremi na s time povezane promjene bez rizika za sigurnost opskrbe plinom ili značajnog utjecaja na cijene energije, države članice trebale bi sastaviti nacionalne planove diversifikacije i predstaviti ih do 1. ožujka 2026. U tim bi planovima trebalo opisati planirane mjere na nacionalnoj ili regionalnoj razini za smanjenje potražnje, poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i osiguravanje alternativne opskrbe, kao i eventualne tehničke ili regulatorne prepreke za proces diversifikacije. Budući da bi za diversifikaciju moglo biti nužno koordinirati mjere na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili razini Unije, Komisija bi trebala procijeniti nacionalne planove diversifikacije i imati mogućnost izdavati preporuke u kojima će prema potrebi predlagati prilagodbe.
(24)U Izjavi iz Versaillesa čelnici država članica obvezali su se opskrbu iz Rusije postupno ukinuti ne samo za prirodni plin nego i za druge energente, posebno naftu. Iako su već na snazi restriktivne mjere kako bi se uvoz nafte iz Rusije postupno ukidao, a već se znatno smanjio, za nastavak tog postupnog ukidanja možda će biti potrebni posebni pripremni koraci i koordinacija sa susjedima. Države članice stoga bi trebale pripremiti nacionalne planove diversifikacije i za naftu, a Komisija bi im trebala moći izdavati preporuke o tim planovima.
(25)Iskustvo iz plinske krize 2022. i 2023. pokazalo je da je za praćenje opskrbe plinom u Uniji presudno imati sveobuhvatne informacije o stanju opskrbe i potencijalnoj ovisnosti u opskrbi. Stoga bi uvoznici ruskog plina koji primjenjuju izuzeća utvrđena u ovoj Uredbi trebali Komisiji dostaviti sve informacije koje su joj potrebne kako bi djelotvorno procijenila moguće rizike za trgovinu plinom. Te bi informacije trebale uključivati ključne parametre ili čak cijele odlomke teksta relevantnih ugovora o opskrbi plinom, isključujući informacije o cijeni, ako je to potrebno za razumijevanje konteksta određenih klauzula ili upućivanja na druge odredbe ugovora. Pri praćenju opskrbe plinom u Uniji Komisija bi također trebala uzeti u obzir informacije o uvozu koje su dostavila carinska tijela i informacije uključene u nacionalne planove diversifikacije. Komisija bi trebala redovito obavješćivati Koordinacijsku skupinu za plin osnovanu Uredbom (EU) 2017/1938 o postupku postupnog ukidanja na razini Unije i svake godine podnositi izvješće o postupnom ukidanju ruskog plina, koje može biti popraćeno posebnim preporukama i mjerama Unije za ubrzavanje tog postupka.
(26)Države članice i Unija trebale bi blisko surađivati u provedbi ove Uredbe. S obzirom na nedavnu praksu Ruske Federacije da jednostrano mijenja dogovorene sudske i arbitražne postupke na način koji nije u skladu s međunarodnim običajnim pravom ili bilateralnim ugovorima o ulaganju sklopljenima između država članica i Rusije, iz međunarodnog prava proizlazi da se pogođena poduzeća i države članice ne mogu smatrati odgovornima za presude, arbitražne odluke, uključujući arbitražne odluke između ulagača i države, ili druge sudske odluke donesene u postupcima koji su nezakoniti prema međunarodnom običajnom pravu ili na temelju bilateralnog ugovora o ulaganju i protiv kojih dotična osoba ili država članica nemaju stvaran pristup pravnim lijekovima u relevantnoj jurisdikciji. Kad je riječ o financijskim odgovornostima koje se odnose na moguće slučajeve rješavanja sporova između ulagatelja i države, upućuje se na Uredbu (EU) 912/2014 30 , ako je primjenjivo.
(27)Unija je uspostavila čvrst pravni okvir za osiguravanje sigurnosti opskrbe plinom u svakom trenutku i za koordinirano rješavanje mogućih kriza opskrbe, uključujući obveze država članica da pruže djelotvornu i operativnu solidarnost susjedima kojima je potreban plin. Komisija bi trebala stalno pratiti razvoj tržišnih rizika za opskrbu plinom koji proizlaze iz trgovine plinom s Rusijom na razini Unije, regionalnoj razini i razini država članica. U slučaju iznenadnog i znatnog razvoja događaja koji ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe jedne ili više država članica, primjereno je ovlastiti Komisiju za poduzimanje potrebnih hitnih mjera odobravanjem jednoj ili više država članica da ne primjenjuju zabrane uvoza koje se odnose na uvoz prirodnog plina ili UPP-a utvrđene u ovoj Uredbi. Takvo odobrenje trebalo bi biti vremenski ograničeno, a Provedbenom odlukom Komisije mogu se uvesti određeni dodatni uvjeti kako bi se osiguralo da je svaka suspenzija strogo ograničena na uklanjanje prijetnje. Komisija bi trebala pomno pratiti primjenu svakog takvog privremenog odobrenja.
(28)Predložene mjere u potpunosti odražavaju načelo energetske solidarnosti. Naime, razina izloženosti uvozu ruskog plina razlikuje se među državama članicama, a mnoge su države članice već poduzele mjere za postupno ukidanje ruskog plina. Prijedlogom ove Uredbe osigurat će se usklađen pristup postupnom ukidanju ruskog plina na razini EU-a, uz očuvanje solidarnosti među državama članicama.
(29)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe koji se odnose na praćenje mogućih ovisnosti o plinu ne mogu dostatno, koordinirano i bez rizika od fragmentacije tržišta ostvariti države članice, nego se oni bolje i učinkovitije mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(30)S obzirom na to da je važno da Unija bez odgode postupno ukine daljnju gospodarsku ovisnost Unije o uvozu plina iz Ruske Federacije, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom osigurava okvir za djelotvoran prestanak izloženosti Unije znatnim rizicima za trgovinu i sigurnost koji proizlaze iz trgovine plinom s Ruskom Federacijom utvrđivanjem:
(a) postupne zabrane uvoza prirodnog plina iz Ruske Federacije i pružanja usluga terminala za UPP;
(b) pravila za djelotvornu provedbu i praćenje navedene zabrane i postupnog ukidanja uvoza nafte iz Rusije;
(c) odredaba za bolju procjenu sigurnosti opskrbe energijom u Uniji.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1.„prirodni plin” znači prirodni plin kako je definiran u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća 31 i kako je naveden u oznakama kombinirane nomenklature KN 2711 11 00 i 2711 21 00;
2.„UPP” znači ukapljeni prirodni plin iz oznake KN 2711 11 00;
3.„prirodni plin u plinovitom stanju” znači prirodni plin iz oznake KN 2711 21 00;
4.„dugoročni ugovor o opskrbi” znači ugovor o opskrbi prirodnim plinom, isključujući derivate prirodnog plina, dulji od jedne godine;
5.„kratkoročni ugovor o opskrbi” znači ugovor o opskrbi prirodnim plinom, isključujući derivate prirodnog plina, koji ne traje dulje od jedne godine;
6.„zemlja bez izlaza na more” znači zemlja koja je u potpunosti okružena kopnom i nema izravan pristup moru;
7.„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba koja ima ovlast utvrditi, i utvrdila je, da se prirodni plin iz treće zemlje unosi na carinsko područje Unije ili na drugi način stavlja na tržište Unije;
8.„carinsko tijelo” znači carinsko tijelo kako je definirano u članku 5. točki 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 32 ;
9.„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća 33 ;
10.„regulatorno tijelo” znači regulatorno tijelo imenovano u skladu s člankom 76. stavkom 1. Direktive (EU) 2024/1788;
11.„kontrola” znači kontrola kako je definirana u članku 2. točki 55. Direktive (EU) 2024/1788;
12.„dugoročne usluge terminala za UPP” znači usluge koje operatori terminala za UPP pružaju kupcima, posebno istovar, skladištenje, otpremanje, vez (utovar i istovar), ponovno uplinjavanje, ponovno ukapljivanje, utovar u kamione, skladištenje UPP-a, uključujući pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za postupak ponovnog uplinjavanja i nakon toga isporuku u transportni sustav na temelju ugovora koji traju dulje od jedne godine;
13.„interkonekcijska točka” znači interkonekcijska točka kako je definirana u članku 2. točki 63. Direktive (EU) 2024/1788;
14.„ulazna točka” znači ulazna točka kako je definirana u članku 2. točki 61. Direktive (EU) 2024/1788;
15.„virtualna točka trgovanja” znači virtualna točka trgovanja kako je definirana u članku 2. točki 59. Direktive (EU) 2024/1788;
16.„ugovorene količine” znači količine prirodnog plina koje je kupac ili uvoznik obvezan kupiti, a prodavatelj ili izvoznik obvezan dostaviti, kako je navedeno u ugovoru o opskrbi, ne uključujući količine koje proizlaze iz prilagodbi ugovora, kao što su nadoknađene količine, povrati manjkova ili druge količinske izmjene u skladu s uvjetima ugovora; u dugoročnim ugovorima o opskrbi to znači godišnje ugovorene količine;
17.„nadoknađene količine” znači količine prirodnog plina koje kupac ili uvoznik ima pravo ili je obvezan preuzeti i platiti u sljedećim razdobljima, u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu prihvaćanja ili plaćanja te kako bi se nadoknadio svaki manjak u ugovorenim količinama koje nisu iskorištene u prethodnim razdobljima, kako je predviđeno dugoročnim ugovorom o opskrbi;
18.„raspored isporuke” znači vremenski raspored ili plan koji su dogovorile stranke ugovora o opskrbi plinom, u kojem se navode količine plina koje prodavatelj ili izvoznik treba isporučiti, a kupac ili uvoznik primiti u utvrđenim vremenskim intervalima, uključujući vrijeme, lokaciju i uvjete isporuke, kako je utvrđeno u ugovoru o opskrbi ili drugim povezanim operativnim postupcima;
19.„nominacija” znači nominacija kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća 34 ;
20.„nafta” znači sirova nafta, kondenzati prirodnog plina, rafinerijske sirovine, aditivi i oksigenati te drugi ugljikovodici i naftni proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2709 i 2710.
POGLAVLJE II.
POSTUPNA ZABRANA UVOZA PRIRODNOG PLINA IZ RUSKE FEDERACIJE
Članak 3.
Zabrana uvoza prirodnog plina iz Ruske Federacije
1. Uvoz prirodnog plina u plinovitom stanju kroz plinovode koji je podrijetlom iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije zabranjuje se od 1. siječnja 2026., osim ako se primjenjuje jedna od iznimaka iz članka 4.
2. Uvoz UPP-a, koji je podrijetlom iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije, zabranjuje se od 1. siječnja 2026., osim ako se primjenjuje jedna od iznimaka iz članka 4.
Članak 4.
Prijelazna faza za postojeće ugovore o opskrbi
1. Ako uvoznik carinskim tijelima može dokazati da se uvoz prirodnog plina iz članka 3. izvršava na temelju kratkoročnog ugovora o opskrbi sklopljenog prije 17. lipnja 2025. i nakon toga nije izmijenjen, članak 3. primjenjuje se od 17. lipnja 2026.
2. Ako uvoznik može carinskim tijelima dokazati:
(a) da se uvoz prirodnog plina iz članka 3. izvršava na temelju kratkoročnog ugovora o opskrbi s isporukom do interkonekcijske točke sa zemljom bez izlaza na more i
(b) da postoji dugoročni ugovor o opskrbi s isporukom na virtualnom mjestu trgovanja te zemlje bez izlaza na more za uvoz prirodnog plina u plinovitom stanju kroz plinovod, koji je podrijetlom iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije i koji je sklopljen prije 17. lipnja 2025. i nije izmijenjen nakon toga,
članak 3. primjenjuje se od 1. siječnja 2028.
3. Ako uvoznik carinskim tijelima može dokazati da se uvoz prirodnog plina iz članka 3. izvršava na temelju dugoročnog ugovora o opskrbi sklopljenog prije 17. lipnja 2025. i nakon toga nije izmijenjen, članak 3. primjenjuje se od 1. siječnja 2028.
4. Količine uvoza u skladu sa stavcima 1. i 2. ne smiju premašiti ugovorene količine.
Članak 5.
Zabrana pružanja dugoročnih usluga terminala za UPP ruskim klijentima
Od 1. siječnja 2026. zabranjuje se pružanje dugoročnih usluga terminala za UPP u EU-u subjektima s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji ili subjektima pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji.
Članak 6.
Prijelazna faza za usluge terminala za UPP na temelju postojećih ugovora
Ako pružatelj dugoročnih usluga terminala za UPP carinskim tijelima može dokazati da se te usluge pružaju na temelju ugovora sklopljenog prije 17. lipnja 2025. koji nije izmijenjen nakon tog datuma, članak 5. primjenjuje se od 1. siječnja 2028.
POGLAVLJE III.
PODNOŠENJE I RAZMJENA RELEVANTNIH INFORMACIJA
Članak 7.
Podnošenje relevantnih informacija od strane uvoznika
1. Uvoznici prirodnog plina carinskim tijelima dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za provedbu članaka 3. i 4., a posebno odgovarajuće dokaze za provjeru potječe li prirodni plin iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije.
Za potrebe primjene članka 4. uvoznici prirodnog plina carinskim tijelima i drugim tijelima uključenima u praćenje u skladu s člancima 9. i 10. dostavljaju odgovarajuće dokaze kako bi procijenili jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u tom članku.
2. Informacije iz stavka 1. uključuju barem sve sljedeće:
(a) datum sklapanja ugovora o opskrbi plinom;
(b) trajanje ugovora o opskrbi plinom;
(c) ugovorene količine plina, uključujući sva prava na fleksibilnost naviše ili naniže;
(d) identitet stranaka ugovora o opskrbi plinom, uključujući, za stranke registrirane u EU-u, registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI);
(e) proizvođača plina i zemlju proizvodnje te, prema potrebi, zemlju u kojoj je plin dalje prerađen;
(f) za uvoz UPP-a, luku prvog utovara;
(g) točke isporuke, uključujući sve mogućnosti fleksibilnosti u pogledu točke isporuke;
(h) svaku izmjenu ugovora o opskrbi plinom, uz navođenje sadržaja i datuma izmjene, uz iznimku izmjena koje se odnose isključivo na cijenu plina.
3. Carinska tijela ili druga tijela uključena u praćenje u skladu s člancima 9. i 10. mogu zatražiti detaljnije informacije, osim informacija o cijenama, ako je to potrebno kako bi se procijenilo jesu li ispunjeni uvjeti iz članaka 3. i 4. Carinska tijela mogu posebno zahtijevati od uvoznika da dostave tekst određenih odredaba ugovora o opskrbi plinom u cijelosti ili tekst cijelog ugovora o opskrbi plinom, osim informacija o cijeni, posebno ako su neke ugovorne odredbe međusobno povezane ili ako je potpuno poznavanje formulacije ugovornih odredbi ključno za procjenu. Ako carinska tijela smatraju da dostavljeni dokazi nisu nepobitni, mogu odbiti puštanje robe u slobodni promet.
4. Pretpostavlja se da se prirodni plin koji ulazi u Uniju preko sljedećih interkonekcijskih točaka izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije, osim ako uvoznik carinskim tijelima može pružiti nedvosmislene dokaze da uvezeni prirodni plin potječe iz zemlje koja nije Ruska Federacija i da je bio u provozu kroz Rusku Federaciju.
(a)Imatra (FI/RU);
(b)Narva (EE/RU);
(c)Värska (EE/RU);
(d)Luhamaa (LV/RU);
(e)Šakiai (LT/RU);
(f)Kotlovka (LT/BY);
(g)Kondratki (PL/BY);
(h)Wysokoje (PL/BY);
(i)Tieterowka (PL/BY);
(j)Kobryń (PL/BY);
(k)Greifswald (DE/RU);
(l)Strandzha 2 (BG)/Malkoclar (TR) – TurkStream;
(m)Kiskundorozsma-2 (HU) / Horgos (RS);
(n)Kiskundorozsma (HU/RS);
(o)Kireevo (BG) / Zaychar (RS);
(p)Kalotina (BG)/ Dimitrovgrad (RS).
Članak 8.
Dostavljanje relevantnih informacija od strane pružatelja usluga terminala za UPP
Pružatelji usluga terminala za UPP kupcima s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji carinskim tijelima dostavljaju relevantne informacije za provedbu članaka 5. i 6.
Članak 9.
Djelotvorno praćenje
Carinska tijela i, prema potrebi, nadležna tijela i regulatorna tijela te Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) osiguravaju djelotvorno praćenje odredaba iz poglavlja II., prema potrebi potpunim iskorištavanjem svojih provedbenih ovlasti, te blisko surađuju s relevantnim nacionalnim tijelima, tijelima iz drugih država članica, ACER-om ili Komisijom.
Članak 10.
Razmjena informacija
Carinska tijela razmjenjuju informacije dobivene od uvoznika prirodnog plina s regulatornim tijelima, nadležnim tijelima, ACER-om i Komisijom u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala djelotvorna procjena jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima od 3. do 6. ove Uredbe. Carinska tijela država članica u mjeri u kojoj je to potrebno međusobno razmjenjuju informacije dobivene od uvoznika prirodnog plina i međusobno surađuju kako bi se onemogućilo izbjegavanje mjera. Upotrebljavaju postojeće alate i baze podataka koji omogućuju djelotvornu razmjenu relevantnih informacija između nacionalnih tijela svoje države članice i tijela u drugim državama članicama ili prema potrebi uspostavljaju takve alate.
ACER do 31. kolovoza 2026. i 31. kolovoza 2027. na temelju podataka dobivenih na temelju ove Uredbe i vlastitih informacija objavljuje izvješće s pregledom ugovorâ o opskrbi plinom podrijetlom iz Rusije ili izravno ili neizravno izvezenim iz Rusije te procjenom učinka diversifikacije na energetska tržišta.
Kako bi se olakšala provedba ove Uredbe, Komisija i ACER prema potrebi s carinskim tijelima razmjenjuju relevantne informacije koje imaju o ugovorima o uvozu ruskog plina.
POGLAVLJE IV.
NACIONALNI PLANOVI DIVERSIFIKACIJE
Članak 11.
Nacionalni planovi diversifikacije za prirodni plin
1. Države članice uspostavljaju plan diversifikacije u kojem opisuju mjere, ključne etape i potencijalne prepreke za diversifikaciju opskrbe plinom i za prekid cjelokupnog uvoza prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije u roku za potpunu zabranu ruskog uvoza do 1. siječnja 2028.
2. Nacionalni plan diversifikacije za prirodni plin uključuje sve sljedeće:
(a) dostupne informacije o količini uvoza prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije na temelju postojećih ugovora o opskrbi, kao i o uslugama terminala za UPP koje su ugovorile fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji, ako je primjenjivo;
(b) jasan opis mjera koje su na snazi i planirane na nacionalnoj razini za zamjenu prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi, uključujući količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti, ključne etape i vremenski okvir provedbe te, ako su dostupne, predviđene mogućnosti za alternativne izvore opskrbe i pravce opskrbe. Takve mjere mogu posebno uključivati korištenje platforme AggregateEU u skladu s člankom 43. Direktive (EU) 2024/718, mjere potpore diversifikacijskim nastojanjima energetskih poduzeća, suradnju u regionalnim skupinama kao što je skupina na visokoj razini CESEC-a, utvrđivanje, putem elektrifikacije, alternativa uvezenom prirodnom plinu, mjere energetske učinkovitosti, poticanje proizvodnje bioplina, biometana i vodika iz obnovljivih izvora, uvođenje energije iz obnovljivih izvora ili dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje;
(c) utvrđivanje svih potencijalnih tehničkih, ugovornih ili regulatornih prepreka zamjeni prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi te utvrđivanje mogućnosti za prevladavanje tih prepreka.
3. Države članice do 1. ožujka 2026. obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim planovima diversifikacije služeći se predloškom utvrđenim u Prilogu I.
4. Komisija prema potrebi olakšava pripremu i provedbu nacionalnih planova diversifikacije za prirodni plin. Države članice redovito izvješćuju Koordinacijsku skupinu za plin osnovanu na temelju članka 4. Uredbe (EU) 2017/1938 o napretku ostvarenom u pripremi, donošenju i provedbi tih planova. Na temelju nacionalnih planova diversifikacije Komisija procjenjuje provedbu postupnog ukidanja ruskog plina i o tome izvješćuje Koordinacijsku skupinu za plin, u skladu s člankom 13. ove Uredbe.
Članak 12.
Nacionalni planovi diversifikacije za naftu
1. Ako se u države članice uvozi nafta podrijetlom iz Ruske Federacije ili izravno ili neizravno izvezena iz Ruske Federacije, one uspostavljaju plan diversifikacije u kojem opisuju mjere, ključne etape i moguće prepreke za diversifikaciju svoje opskrbe naftom kako bi do 1. siječnja 2028. obustavile uvoz nafte koja je podrijetlom iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezena iz Ruske Federacije.
2. Nacionalni plan diversifikacije za naftu uključuje sve sljedeće:
(a) dostupne informacije o količini izravnog ili neizravnog uvoza nafte iz Rusije na temelju postojećih ugovora o opskrbi;
(b) mjere koje su planirane na nacionalnoj razini za zamjenu nafte koja potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi, uključujući količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti, ključne etape i vremenski okvir provedbe te mogućnosti za alternativne izvore opskrbe i pravce opskrbe;
(c) potencijalne tehničke, ugovorne ili regulatorne prepreke zamjeni nafte koja potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi te utvrđivanje mogućnosti za prevladavanje tih prepreka.
3. Države članice do 1. ožujka 2026. obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim planovima diversifikacije u skladu s / služeći se predloškom utvrđenim u Prilogu II.
4. Komisija prema potrebi olakšava pripremu i provedbu nacionalnih planova diversifikacije za naftu. Države članice redovito izvješćuju Koordinacijsku skupinu za naftu osnovanu na temelju članka 17. Direktive Vijeća 2009/119/EZ 35 o napretku ostvarenom u pripremi, donošenju i provedbi tih nacionalnih planova diversifikacije.
5. Ako se u nacionalnom planu diversifikacije za naftu utvrdi rizik da se cilj postupnog ukidanja ruske nafte do 1. siječnja 2028. možda neće ostvariti, Komisija može nakon procjene plana dotičnoj državi članici izdati preporuku o tome kako pravodobno postići postupno ukidanje. Nakon te preporuke država članica ažurira svoj plan diversifikacije u roku od tri mjeseca, uzimajući u obzir preporuku Komisije.
POGLAVLJE V.
PRAĆENJE SIGURNOSTI OPSKRBE PLINOM
Članak 13.
Izmjene Uredbe (EU) 2017/1938
Uredba (EU) 2017/1938 mijenja se kako slijedi:
1. u članku 2. dodaju se sljedeće točke 32. i 33.:
„33. „odredba o primanju ili plaćanju” znači ugovorna odredba kojom se kupca obvezuje da prihvati isporuku ili plati određenu minimalnu količinu plina u određenom razdoblju, bez obzira na to je li plin stvarno primljen;
34. „odredbe o isporuci ili plaćanju” znači ugovorna odredba kojom se prodavatelja obvezuje na plaćanje ugovorne novčane kazne u slučaju neisporuke plina.”;
2. članak 14. stavak 6. mijenja se kako slijedi:
(a) u prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (c):
„(c) Komisiji i dotičnom nadležnom tijelu sljedeće informacije koje se odnose na ugovore o opskrbi prirodnim plinom koji potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi:
i. informacije iz članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) XX/2025 – ova Uredba;
ii. informacije o količinama koje treba isporučiti i primiti, uključujući moguće fleksibilnosti u okviru odredaba o primanju ili plaćanju ili odredbe o isporuci ili plaćanju;
iii. raspored isporuka (UPP) ili nominacijâ (plin iz plinovoda);
iv. moguće fleksibilnosti ugovora koje se odnose na godišnje ugovorene količine, uključujući nadoknađene količine;
v. uvjete koji vrijede za obustavu ili prestanak isporuke plina, uključujući odredbe o višoj sili;
vi. informacije o tome koje je pravo mjerodavno za ugovor i koji je mehanizam arbitraže odabran;
vii. ključne elemente ostalih trgovačkih sporazuma koji su relevantni za izvršenje ugovora o opskrbi plinom, isključujući informacije o cijeni.”;
(b) dodaju se sljedeći treći i četvrti podstavak:
„Informacije iz točke (c) pružaju se za svaki ugovor u raščlanjenom obliku, uključujući cjelovite relevantne tekstualne dijelove, isključujući informacije o cijenama, posebno ako je potpuno poznavanje formulacije ugovornih odredaba ključno za procjenu sigurnosti opskrbe ili ako su određene ugovorne odredbe međusobno povezane.
Pružatelji usluga terminala za UPP Komisiji dostavljaju informacije o uslugama koje su rezervirali klijenti iz Ruske Federacije i klijenti pod kontrolom poduzeća iz Ruske Federacije, uključujući ugovorene usluge, relevantne količine i trajanje ugovora.”;
3. u članku 17. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:
„Komisija kontinuirano prati prisutnost ruskog plina u energetskom sustavu Unije, posebno na temelju informacija dostavljenih nadležnim tijelima u skladu s člankom 14. stavkom 6. točkom (c).
Komisija procjenjuje provedbu postupnog ukidanja ruskog plina u skladu s Uredbom (EU) XX/2025 na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije na temelju nacionalnih planova diversifikacije u skladu s člankom 11. te uredbe. O toj se procjeni izvješćuje Koordinacijska skupina za plin.
Na temelju zaključaka procjene iz trećeg stavka Komisija objavljuje godišnje izvješće u kojem se iznosi sveobuhvatan pregled napretka koji su države članice ostvarile u provedbi svojih nacionalnih planova diversifikacije.
Prema potrebi, izvješću iz četvrtog stavka može se priložiti preporuka Komisije u kojoj se utvrđuju moguća djelovanja i mjere za osiguravanje sigurne diversifikacije opskrbe i pravodobnog postupnog ukidanja ruskog plina.
Predmetne države članice ažuriraju svoj plan diversifikacije u roku od tri mjeseca, uzimajući u obzir preporuku Komisije.”
POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Čuvanje poslovne tajne
1. Sve povjerljive informacije primljene, razmijenjene ili prenesene na temelju ove Uredbe podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne utvrđene u ovom članku.
2. Obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se na sve osobe koje rade ili su radile za tijela uključena u provedbu ove Uredbe i svaku fizičku ili pravnu osobu kojoj je relevantno tijelo delegiralo svoje ovlasti, uključujući revizore i stručnjake koje je nadležno tijelo angažiralo.
3. Informacije obuhvaćene poslovnom tajnom ne smiju se odati drugoj osobi ili tijelu, osim na temelju odredaba utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom.
4. Sve informacije razmijenjene među relevantnim tijelima na temelju ove Uredbe koje se odnose na poslovanje ili operativne uvjete i druga ekonomska ili osobna pitanja smatraju se povjerljivima i podliježu zahtjevima u vezi poslovne tajne, osim ako nadležno tijelo u trenutku komunikacije izjavi da se predmetne informacije mogu objaviti ili je njihova objava potrebna zbog pravnog postupka.
Članak 15.
Praćenje i preispitivanje
Komisija kontinuirano prati razvoj energetskog tržišta Unije, posebno u pogledu potencijalne ovisnosti o opskrbi plinom ili drugih rizika za sigurnost opskrbe u vezi s uvozom energije iz Ruske Federacije. U slučaju iznenadnog i znatnog razvoja događaja koji ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe jedne ili više država članica, Komisija može ovlastiti jednu ili više država članica da u cijelosti ili djelomično privremeno suspendiraju primjenu drugog poglavlja ove Uredbe. Odluka Komisije može sadržavati određene uvjete, posebno kako bi se osiguralo da svaka suspenzija bude strogo ograničena na uklanjanje opasnosti.
Članak 16.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu,
Predsjednik/Predsjednica
- (1) Za pojedinosti vidjeti Radni dokument službi Komisije „Procjena učinka mjera za postupno ukidanje uvoza ruskog plina i poboljšanje praćenja potencijalnih energetskih ovisnosti” od 17. lipnja 2025. (dalje u tekstu „Procjena učinka”) (SWD(2025) 830 final) uz ovaj Prijedlog uredbe, stranice od 1. do 15.
- (2) COM(2022) 230 final.
- (3) COM(2014) 330 final.
- (4) COM(2015) 80 final.
- (5) Za pojedinosti vidjeti procjenu učinka, str. 36.
- (6) Vidjeti npr. radni dokument službi Komisije „Provedba akcijskog plana REPowerEU: potrebe za ulaganjem, akcelerator vodika i postizanje ciljeva za biometan”, SWD(2022) 230 final, priložen Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Plan REPowerEU, COM(2022) 230 final, 18.5.2022.; ENTSOG, Simulacija sigurnosti opskrbe | ENTSOG ). .
- (7) U procjeni učinka razmotreni su potencijalni gospodarski i sigurnosni rizici i analizirani legalni aspekti.
- (8) COM(2022) 230 final.
- (9) Versailles Declaration , 10. i 11. ožujka 2022.
- (10) COM(2025) 440 final.
- (11) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni carina koje se primjenjuju na uvoz određene robe koja je podrijetlom iz Ruske Federacije ili Republike Bjelarusa ili se iz njih izravno ili neizravno izvozi, COM(2025) 34 final 2025/0021 (COD).
- (12) JOIN(2024) 20 final.
- (13) COM(2024) 23 final.
- (14) COM(2024) 25 final.
- (15) COM(2024) 24 final.
- (16) COM(2024) 27 final.
- (17) COM(2024) 26 final.
- (18) SL C …
- (19) SL C …
- (20) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, COM(2022) 108 final, 8.3.2022.
- (21) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Plan REPowerEU, COM(2022) 230 final, 18.5.2022.
- (22) Vidjeti Odluku Komisije C(2018) 3106 final od 24. svibnja 2018. u vezi s postupkom na temelju članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članka 54. Sporazuma o EGP-u, predmet AT.39816 – Dobava plina u srednjoj i istočnoj Europi; https://ec.europa.eu/competition/antitrust/cases/dec_docs/39816/39816_10148_3.pdf .
-
(23)
Za ispitne postupke zbog sumnje na teritorijalno ograničavanje od 2003. do 2005. vidjeti:
ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_05_710
;
ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_03_1345
;
ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_05_195
;
za ispitni postupak u predmetu Gazprom II vidjeti Odluku Komisije C(2018) 3106 final od 24. svibnja 2018. u vezi s postupkom na temelju članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članka 54. Sporazuma o EGP-u, predmet AT.39816 – Dobava plina u srednjoj i istočnoj Europi. - (24) ACER, izvješće „European gas market trends and price drivers 2023 – Market Monitoring Report” (točka 28.).
- (25) Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1938/oj).
- (26) Vidjeti procjenu učinka, str. 4.
- (27) Vidjeti npr. radni dokument službi Komisije „Provedba akcijskog plana REPowerEU: potrebe za ulaganjem, akcelerator vodika i postizanje ciljeva za biometan”, SWD(2022) 230 final, priložen Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija, Plan REPowerEU, COM(2022) 230 final, 18.5.2022.
- (28) Vidjeti procjenu učinka, str. 35.
- (29) Vidjeti procjenu učinka, str. od 15. do 36.
- (30) Uredba (EU) br. 912/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za upravljanje financijskom odgovornošću povezanom sa sudovima za rješavanje sporova između ulagatelja i države osnovanima međunarodnim sporazumima kojih je Europska unija stranka, SL L 257, 28.8.2014., str. 121.
- (31) Direktiva (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, izmjeni Direktive (EU) 2023/1791 i stavljanju izvan snage Direktive 2009/73/EZ (SL L, 2024/1788, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1788/oj).
- (32) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/952/oj).
- (33) Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1938/oj).
- (34) Uredba (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o unutarnjem tržištu plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, o izmjeni uredbi (EU) br. 1227/2011, (EU) 2017/1938 i (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 i Odluke (EU) 2017/684 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 715/2009 (SL L, 2024/1789, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1789/oj ); ENTSOG, Simulacija sigurnosti opskrbe | ENTSOG .
- (35) Direktiva Vijeća 2009/119/EZ od 14. rujna 2009. o obvezi država članica da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (SL L 265, 9.10.2009., str. 9., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2009/119/oj).
EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 17.6.2025.
COM(2025) 828 final
PRILOZI
PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o postupnom ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina, poboljšanju praćenja potencijalne energetske ovisnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938
{SWD(2025) 830 final}
PRILOG I.
1.Predložak za nacionalne planove diversifikacije za prirodni plin
Ovaj je predložak namijenjen nacionalnim tijelima koja izrađuju nacionalni plan diversifikacije kako je predviđeno u članku 11. Mora biti obuhvaćeno sljedeće:
Opće informacije
|
Ime tijela odgovornog za izradu plana |
|
|
Opis sustava za plin. Treba uključivati opis: i. potražnje za plinom; ii. kombinacije izvora opskrbe s posebnom pažnjom na ovisnosti o ruskoj opskrbi. |
|
Glavne informacije o uvozu plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije u državu članicu
|
Upućivanje na pojedinačne ugovore kako su ih uvoznici priopćili nadležnim tijelima i Komisiji. |
|
|
Usluge terminala za UPP koje su rezervirala poduzeća iz Ruske Federacije |
|
|
Ukupne ugovorene količine ruskog plina za isporuku u državu članicu. Uključiti ugovornu fleksibilnost i točku isporuke (interkonekcijska točka, točka uvoza, terminal za UPP itd.). |
|
Opis mjera za zamjenu prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije.
3.1. Zaključci uključuju sljedeće elemente:
|
Mogućnosti diversifikacije: i. alternativna opskrba; ii. alternativni pravci opskrbe; iii. agregiranje potražnje. |
|
|
Opis mjere i njezinih ciljeva, uključujući količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti i međukorake u slučaju višestupanjske mjere. |
|
|
Vremenski okvir provedbe |
|
|
Učinak mjera na energetski sustav, među ostalim na obrasce protoka, infrastrukturne kapacitete, tarife itd. |
|
|
Učinak na susjedne države članice. |
Tehničke ili regulatorne prepreke zamjeni plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije
|
Tehničke i regulatorne prepreke |
|
|
Mogućnosti za prevladavanje prepreka i vremenski okvir |
|
|
Kategorija |
Zamjena količina koje se postupno ukidaju 1 |
|
Informacije koje su potrebne |
Opis mjera koje su na snazi i planirane na nacionalnoj razini kako bi se zamijenile preostale količine prirodnog plina podrijetlom iz Ruske Federacije ili izravno ili neizravno izvezene iz Ruske Federacije i. količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti za svaku mjeru, ii. vremenski okvir provedbe (početak), iii. mogućnosti za alternativne izvore opskrbe i pravce opskrbe |
|
Plin iz plinovoda |
|
|
UPP |
PRILOG II.
2.Predložak za nacionalne planove diversifikacije za naftu
Ovaj je predložak namijenjen nacionalnim tijelima koja izrađuju detaljni nacionalni plan diversifikacije kako je predviđeno u članku 12. Plan obuhvaća sljedeće:
Opće informacije
|
Ime tijela odgovornog za izradu plana |
|
|
Opis sustava za naftu. Treba uključivati opis: i. potražnje za naftom; ii. kombinacije izvora opskrbe s posebnom pažnjom na ovisnosti o ruskoj opskrbi. |
|
Glavne informacije o uvozu nafte koja potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije u državu članicu
|
Ukupne ugovorene količine ruske nafte za isporuku u državu članicu. Uključiti datum isteka ugovornih obveza. |
|
|
Informacije o identitetu dionika (prodavatelj, uvoznik i kupac). |
Opis mjera za zamjenu nafte koja potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije.
Zaključci uključuju sljedeće elemente:
|
Mogućnosti diversifikacije: i. alternativna opskrba; ii. alternativni pravci opskrbe. |
|
|
Opis mjere i njezinih ciljeva, uključujući količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti i međukorake u slučaju višestupanjske mjere. |
|
|
Vremenski okvir provedbe |
|
|
Učinak mjera na energetski sustav, među ostalim na obrasce protoka, infrastrukturne kapacitete, tarife itd. |
|
|
Učinak na susjedne države članice. |
Tehničke ili regulatorne prepreke zamjeni nafte koja potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije
|
Tehničke i regulatorne prepreke |
|
|
Mogućnosti za prevladavanje prepreka i vremenski okvir |
|
PRILOG III.
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 3
1.1. Naslov prijedloga/inicijative 3
1.2. Predmetna područja politike 3
1.3. Ciljevi 3
1.3.1. Opći ciljevi 3
1.3.2. Specifični ciljevi 3
1.3.3. Očekivani rezultati i učinak 3
1.3.4. Pokazatelji uspješnosti 3
1.4. Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 4
1.5. Obrazloženje prijedloga/inicijative 4
1.5.1. Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative 4
1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same. 4
1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava 4
1.5.4. Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima 5
1.5.5. Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele 5
1.6. Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka 6
1.7. Planirani načini izvršenja proračuna 6
2. MJERE UPRAVLJANJA 8
2.1. Pravila praćenja i izvješćivanja 8
2.2. Sustavi upravljanja i kontrole 8
2.2.1. Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole 8
2.2.2. Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje 8
2.2.3. Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 8
2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 9
3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 10
3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 10
3.2. Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 12
3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 12
3.2.1.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna 12
3.2.1.2. Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda 17
3.2.2. Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje 22
3.2.3. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 24
3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna 24
3.2.3.2. Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda 24
3.2.3.3. Ukupna odobrena sredstva 24
3.2.4. Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 25
3.2.4.1. Financirano iz izglasanog proračuna 25
3.2.4.2. Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda 26
3.2.4.3. Ukupne potrebe za ljudskim resursima 26
3.2.5. Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom 28
3.2.6. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 28
3.2.7. Doprinos trećih strana 28
3.3. Procijenjeni učinak na prihode 29
4. Digitalni aspekti 29
4.1. Zahtjevi relevantni za digitalizaciju 30
4.2. Podaci 30
4.3. Digitalna rješenja 31
4.4. Procjena interoperabilnosti 31
4.5. Mjere za potporu digitalnoj provedbi 32
1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1. Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o postupnom ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina, poboljšanju praćenja potencijalne energetske ovisnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938
1.2. Predmetna područja politike
Energetska politika, carinska politika, trgovinska politika
1.3. Ciljevi
1.3.1. Opći ciljevi
Glavni je cilj ovog zakonodavnog prijedloga postupno ukinuti uvoz ruske energije, posebno plina i nafte, kako bi se smanjila ovisnost Europe o fosilnim gorivima i ubrzao prelazak na čiste izvore energije. Postupno ukidanje uvoza ruskog plina mora se dovršiti do 2027.
Korištenjem plina kao oružja i manipuliranjem energetskim tržištima, na primjer gomilanjem i blokiranjem kapaciteta infrastrukture za prirodni plin na štetu bitnih međunarodnih sigurnosnih interesa Unije, Ruska Federacija sustavno pokazuje da je nepouzdan partner. Preostali uvoz ruskog plina stoga predstavlja znatan rizik za sigurnost opskrbe Unije energijom, što može imati štetne gospodarske i društvene posljedice. U tom kontekstu i s obzirom na to da kontinuirano plaćanje od 23 milijarde EUR godišnje za uvoz ruske energije ugrožava sigurnost Unije, potrebno je poduzeti dodatne mjere za prestanak tog uvoza, imajući na umu da radi sigurnosti opskrbe i tržišta energije potpuno ukidanje opskrbe energijom iz Ruske Federacije mora biti postupan proces.
1.3.2. Specifični ciljevi
Svrha je predložene uredbe djelotvorno doprinijeti uklanjanju ovisnosti i izloženosti Unije znatnim rizicima za trgovinu i energetsku sigurnost koji proizlaze iz uvoza plina i nafte iz Ruske Federacije. Ako se ne okončaju preostale ovisnosti, Unija bi mogla biti posebno izložena riziku potencijalnih nepredvidljivih prisilnih mjera Ruske Federacije.
Predloženom uredbom nastoji se odlučno obustaviti plin iz plinovoda i ukapljeni prirodni plin (UPP) podrijetlom ili izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije, i time spriječiti njihov ulazak na tržište Unije. Predloženom uredbom utvrđuje se zabrana uvoza prirodnog plina iz plinovoda i ukapljenog prirodnog plina iz Ruske Federacije od 1. siječnja 2026.
Kako bi zabranu uvoza ruskog prirodnog plina bilo teže zaobići, predloženom uredbom utvrđeno je da se od 1. siječnja 2026. subjektima iz Ruske Federacije ili pod kontrolom osoba iz Rusije zabranjuju dugoročne usluge terminala za UPP u EU-u za ugovore sklopljene ili izmijenjene nakon 17. lipnja 2025., a ugovori sklopljeni prije tog datuma podliježu zabrani od 1. siječnja 2028. Time bi se odgovarajući uvozni kapacitet terminala za UPP u EU-u učinio dostupnim za alternativne dobavljače.
Za djelotvornu provedbu zabrane uvoza ruskog plina predloženom uredbom uvode se mehanizmi za poboljšanje transparentnosti, praćenja i sljedivosti ruskog plina na tržištima Unije. U tu bi svrhu uvoznici ruskog plina bili obvezni carinskim tijelima dostaviti potrebne informacije kako bi se omogućila primjena ograničenja na uvoz plina iz Ruske Federacije. Radi provedbe odredaba ove Uredbe carinska tijela trebala bi poticati razmjenu informacija s regulatornim tijelima, nadležnim tijelima, Agencijom za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Komisijom.
Kako bi se osigurala spremnost za potpuno i koordinirano ukidanje uvoza ruskog plina 2028. i tržištu dalo dovoljno vremena da se pripremi na s tim povezane promjene bez rizika za sigurnost opskrbe plinom ili značajnog utjecaja na cijene energije, predložena uredba obvezuje države članice da proaktivno izrade i provedu nacionalne planove diversifikacije usmjerene na postupno ukidanje ruskog prirodnog plina. U tim se planovima moraju utvrditi precizne mjere i ključne etape za postupno ukidanje izravnog ili neizravnog uvoza ruskog plina. Zahvaljujući pojačanoj suradnji s nacionalnim carinskim tijelima i tom sveobuhvatnom skupu podataka Komisija će dobiti kompletniji uvid u pojedinosti o ugovorima o ruskoj opskrbi. Nacionalni planovi diversifikacije omogućit će Komisiji koordinaciju i, prema potrebi, pružanje savjeta o mjerama diversifikacije. Komisijina analiza nacionalnih planova diversifikacije trebala bi rezultirati izvješćem i, prema potrebi, preporukama za mjere na razini EU-a za brže smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Kako bi informacije o pojedinostima ruskih ugovora o opskrbi bile potpunije, predloženom uredbom predviđa se novi okvir za transparentnost i praćenje kojim se od uvoznika prirodnog plina koji potječe iz Rusije zahtijeva da Komisiji i nacionalnim nadležnim tijelima dostave detaljne ugovorne informacije. Pri praćenju sigurnosti opskrbe plinom u Uniji Komisija bi također trebala uzeti u obzir informacije o uvozu koje su dostavila carinska tijela i informacije uključene u nacionalne planove diversifikacije država članica.
Predloženom uredbom državama članicama nalaže se i da izrade planove diversifikacije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte, s ciljem informiranja i koordinacije u pogledu potpunog prestanka opskrbe tom naftom do kraja 2027., kako je predviđeno Izjavom iz Versaillesa.
1.3.3. Očekivani rezultati i učinak
Ovaj jedinstveni pristup predstavlja sveobuhvatnu strategiju usmjerenu na okončavanje energetske ovisnosti o Ruskoj Federaciji, čime se potvrđuje predanost Unije da njezin energetski sustav bude otporan i neovisan. Drugim riječima, predloženom uredbom nastoji se poboljšati gospodarska sigurnost Unije u području opskrbe energijom.
1.3.4. Pokazatelji uspješnosti
Države članice trebale bi do 1. ožujka 2026. izraditi nacionalne planove diversifikacije s konkretnim mjerama i rokovima za okončanje uvoza ruskog prirodnog plina i nafte u skladu s predloženom uredbom.
Kad je riječ o nacionalnim planovima diversifikacije za prirodni plin, države članice trebale bi u njih uključiti (i) dostupne informacije o količini uvoza prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili je izravno ili neizravno izvezen iz Ruske Federacije na temelju postojećih ugovora o opskrbi, kao i o uslugama terminala za UPP koje su ugovorile fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u Ruskoj Federaciji, ako je primjenjivo; (ii) jasan opis mjera koje su na snazi i planirane na nacionalnoj razini za postupno ukidanje prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi, uključujući količine za koje se očekuje da će se postupno ukinuti, ključne etape i vremenski okvir njihove provedbe te predviđene mogućnosti za alternativne izvore opskrbe i pravce opskrbe. Takve mjere mogu uključivati korištenje platforme AggregateEU, mjere potpore diversifikacijskim nastojanjima energetskih poduzeća, suradnju u regionalnim skupinama kao što je skupina na visokoj razini CESEC-a, utvrđivanje, putem elektrifikacije, alternativa uvezenom prirodnom plinu, mjere energetske učinkovitosti, poticanje proizvodnje bioplina, biometana i vodika iz obnovljivih izvora, uvođenje energije iz obnovljivih izvora ili dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje; (iii) utvrđivanje svih potencijalnih tehničkih ili regulatornih prepreka zamjeni prirodnog plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se iz nje izravno ili neizravno izvozi te utvrđivanje mogućnosti za njihovo prevladavanje.
Nadalje, carinska tijela i nacionalna nadležna tijela trebala bi pratiti provedbu zabrane uvoza ruskog prirodnog plina i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi. Trebala bi razmjenjivati sve informacije potrebne za procjenu poštovanja zabrane uvoza i povezanih obveza kako bi mogli procijeniti moguće rizike za trgovinu plinom i sigurnost opskrbe plinom.
Komisija ocjenjuje provedbu predložene uredbe i napredak u postupnom ukidanju plina iz Ruske Federacije na temelju primljenih informacija. Tu bi ocjenu trebalo objaviti u godišnjem izvješću.
1.4. Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
novo djelovanje
novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 2
produženje postojećeg djelovanja
spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.5. Obrazloženje prijedloga/inicijative
1.5.1. Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative
S obzirom na to da je od 2022. većina država članica i sudionika na tržištu zaključila svoje odnose s Ruskom Federacijom u pogledu opskrbe, ovom se predloženom uredbom predviđa zabrana od 1. siječnja 2026. uvoza plina na temelju novih ugovora sklopljenih nakon [17. lipnja 2025.].
Države članice trebale bi do 1. ožujka 2026. izraditi nacionalne planove diversifikacije u kojima se utvrđuju precizne mjere i ključne etape za postupno ukidanje izravnog ili neizravnog uvoza plina iz Ruske Federacije.
Ti bi planovi trebali pomoći državama članicama da potpuno i koordinirano ukinu uvoz ruskog plina 2028., a tržištu daju dovoljno vremena da se pripremi na s time povezane promjene bez rizika za sigurnost opskrbe plinom ili značajnog utjecaja na cijene energije.
1.5.2. Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Razlozi za djelovanje na razini EU-a (ex ante): Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine vrlo je negativno utjecao na gospodarstvo Unije. Ozbiljno je poremetio globalne lance opskrbe te doveo do znatnog povećanja cijena energije i velike nestabilnosti na tržištima. Trgovinski odnosi Unije s Rusijom zbog toga su jako narušeni.
Očekivana dodana vrijednost EU-a (ex post): Kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu započetu u veljači 2022. i u skladu s Izjavom čelnika država i vlada iz Versaillesa Komisija je u svibnju 2022. predstavila plan REPowerEU. Unija je smanjila uvoz ruskog plina od 2021. do 2023. sa 150 milijardi kubičnih metara na 43 milijarde kubičnih metara, što je više od 70 %, a cijene energije znatno su se smanjile u odnosu na vrhunac 2022. U tom kontekstu i s obzirom na to da kontinuirano plaćanje od 15 milijarde EUR godišnje za uvoz ruskog plina ugrožava sigurnost Unije, potrebno je poduzeti dodatne mjere za prestanak tog uvoza, imajući na umu da radi sigurnosti opskrbe i tržišta energije potpuno ukidanje opskrbe energijom iz Ruske Federacije mora biti postupan proces.
1.5.3. Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Energetski sektor snažno je pogođen jer je Rusija iskoristila oslanjanje Unije na uvoz ruske energije kao sredstvo prisile i manipulacije. Oslanjanje na uvoz energije iz Rusije koje traje već više desetljeća dovelo je do toga da je EU ugrožen poremećajima u opskrbi i nestabilnim cijenama, što je imalo dalekosežne posljedice na cijelo gospodarstvo. Visoke cijene energije narušile su konkurentnost industrije EU-a i u konačnici ugrozile njegovu buduću stabilnost i rast.
Rusija je opetovano ugrožavala sigurnost opskrbe EU-a – jednostranim smanjenjem dotoka plina u Europu 2006., 2009. i 2014., namjernim smanjivanjem protoka plina i razine napunjenosti skladišta prije opće invazije Rusije na Ukrajinu u jesen 2021. te smanjenjem opskrbe plinom 2022.
Unija zato više ne može smatrati Rusku Federaciju i njezina energetska poduzeća pouzdanim partnerima u trgovini energijom.
Rusko korištenje energije kao oružja ozbiljno je ugrozilo ne samo sigurnost opskrbe energijom, nego i gospodarstvo Unije u cjelini. Cijene energije bile su glavni uzrok inflacije, koja je na svojem vrhuncu 2022. prešla 10 %. Energetski sustav Unije pretrpio je ozbiljnu štetu, što je pak negativno utjecalo na maloprodajna tržišta i krajnje potrošače jer se gospodarstvo Unije oslanja na stabilnu i predvidljivu opskrbu energijom.
Zato je svrha predložene uredbe djelotvorno doprinijeti prekidanju ovisnosti i izloženosti Unije znatnim rizicima za trgovinu i energetsku sigurnost koji proizlaze iz uvoza plina i nafte iz Ruske Federacije. Ako se ne okončaju preostale ovisnosti, Unija bi mogla biti posebno izložena riziku potencijalnih nepredvidljivih prisilnih mjera Ruske Federacije.
1.5.4. Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Predloženo zakonodavstvo potpuno je usklađeno s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) pri čemu je prepoznat negativan učinak nezakonitog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine; rat se vratio na europsko tlo s razornim posljedicama u cijelom nizu aspekata, uključujući energiju. Ovim se prijedlogom nudi niz mjera potrebnih u situaciji povećane geopolitičke nestabilnosti i kriznim vremenima u kojima živimo.
Prijedlog je također u skladu s očitom potrebom za znatnim povećanjem ulaganja kako bi se potaknula dugoročna konkurentnost. Ubrzavanje dvostruke tranzicije u Europi prilika je da Unija pametnim javnim i privatnim ulaganjima u strateška područja ponovno preuzme vodeću ulogu u ključnim sektorima, a ujedno očuva jednake uvjete na jedinstvenom tržištu i koheziju. To je važno i zbog trenutačnih strateških ovisnosti i aktualnih demografskih promjena te za osiguravanje cjenovne pristupačnosti energije.
Proračun EU-a je najvažniji instrument EU-a za potporu zajedničkim mjerama na razini EU-a, očuvanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta, osiguravanje ekonomije razmjera, učinkovitosti, konvergencije i solidarnosti te šalje jasnu političku poruku o jedinstvu EU-a pred problemima. Zbog svih navedenih razloga ovaj zakonodavni paket odlično se uklapa u taj čvrst i dobro uhodan okvir.
1.5.5. Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
Predložena uredba zahtijevat će proračunsku potporu za dodatna radna mjesta u GU-u ENER kako bi se pratila njezina pravilna provedba (uključujući moguća službena putovanja u inozemstvo). Procjenjuje se da bi trebalo planirati tri dodatna radna mjesta (ugovorno osoblje razine FS IV.) kako bi se na odgovarajući način obavljale zadaće praćenja i procjene koje se predlažu ovom Uredbom. Bilo bi važno uzeti u obzir mogućnost da dužnosnici Komisije putuju u inozemstvo kako bi objasnili i promicali poruke predložene uredbe, osiguravajući pritom njezinu pravilnu provedbu. Planira se da će financiranje ostati unutar postojećeg proračunskog okvira EU-a.
Nadalje, predloženom uredbom predviđa se potpora ACER-a u procjeni i praćenju postupnog ukidanja plina iz Ruske Federacije. ACER-u se stoga dodjeljuju dodatne zadaće, posebno u pogledu praćenja ruskih ugovora i pružanja pomoći Komisiji i nacionalnim tijelima, za koje će mu biti potrebni dodatni ljudski resursi. Ta se sredstva mogu pokriti preraspodjelom osoblja koje je izvorno dodijeljeno ACER-u kako bi se ispunile zadaće koje su Agenciji dodijeljene Uredbom o mehanizmima za korekciju tržišta (usp. zakonodavni financijski izvještaj za Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena, COM(2022) 668 final).
S obzirom na to da će se praćenje pravilnih praksi uvoza prirodnog plina vjerojatno nastaviti i nakon 2027. i s obzirom na mogućnost da će GU ENER morati rješavati sudske sporove koji proizlaze iz predložene uredbe, GU ENER može razmotriti traženje dodatnih ljudskih resursa nakon donošenja novog višegodišnjeg financijskog okvira.
1.6.
Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka
ograničeno trajanje
na snazi od 2025. do 2027.
financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje
neograničeno trajanje
provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,
nakon čega slijedi redovna provedba.
1.7. Planirani načini izvršenja proračuna
Izravno upravljanje Komisije
preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
preko izvršnih agencija
Podijeljeno upravljanje s državama članicama
Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale
međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu
tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
tijelima javnog prava
tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu
tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.
Napomene
Ne postoje.
2. MJERE UPRAVLJANJA
2.1. Pravila praćenja i izvješćivanja
Predložena mjera usmjerena je na mjere politike, praćenje i izvješćivanje te se njome ne predviđa upravljanje prihodima ili rashodima, nego samo zapošljavanje dodatnih ljudskih resursa (ugovorno osoblje razine FS IV.).
2.2. Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1. Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Rashodima koji odgovaraju tim ugovorima upravljat će se u skladu s korporativnim procesima.
2.2.2. Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje
Komisija primjenjuje temeljite kontrole upravljanja ugovorima o radu, a GU ENER poštuje stroge etičke standarde. Zakonodavni prijedlog ne podrazumijeva naplatu prihoda i ne zahtijeva nikakav dodatni mehanizam kontrole.
2.2.3. Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Očekuje se da će ukupni rizik od pogrešaka biti vrlo nizak i već je obuhvaćen postojećim kontrolnim okruženjem. Ne očekuje se da će biti potrebne automatizirane kontrole.
2.3. Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Zakonodavni prijedlog ne podrazumijeva da GU ENER ubire prihode. Kad je riječ o rashodima, predviđeni su rashodi za zapošljavanje dodatnih ljudskih resursa između 1. siječnja 2026. i 31. prosinca 2027. te službena putovanja u inozemstvo relevantnih dužnosnika Komisije. Eventualni zahtjevi za dodatne ljudske resurse nakon 2027. ovisit će o raspoloživosti proračunskih sredstava novog višegodišnjeg financijskog okvira.
Rizik od prijevara i nepravilnosti smatra se vrlo niskim i bit će obuhvaćen postojećim kontrolama. GU ENER revidirao je svoju strategiju za borbu protiv prijevara u skladu sa smjernicama OLAF-a 2020. i planira njezino naknadno ažuriranje 2026. Lokalna strategija uključuje relevantne mjere za bolju informiranost o sprečavanju prijevara, namjenske mjere za procjenu rizika te djelotvornu i učinkovitu suradnju s istražnim tijelima.
Korporativni okvir osigurava da vanjski revizori (Europski revizorski sud) i unutarnji revizori (IAS) imaju pravo na pristup informacijama, prostorima i osoblju.
3. PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1. Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta rashoda |
Doprinos |
|||
|
Broj 2. – Kohezija, otpornost i vrijednosti
|
Dif./nedif. 3 |
zemalja EFTA-e 4 |
zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 5 |
ostalih trećih zemalja |
drugi namjenski prihodi |
|
|
06010102.01 6 |
Dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
|
3.2. Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1. Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
3.2.1.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Broj |
2. |
|
Glavna uprava: ENER |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||
|
2024. |
2025. 7 |
2026. |
2027. |
||||
|
Odobrena sredstva za poslovanje |
|||||||
|
Proračunska linija |
Obveze |
(1a) |
|
|
|
|
0,000 |
|
Plaćanja |
(2a) |
|
|
|
|
0,000 |
|
|
Proračunska linija |
Obveze |
(1b) |
|
|
|
|
0,000 |
|
Plaćanja |
(2b) |
|
|
|
|
0,000 |
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 8 |
|||||||
|
Proračunska linija 06010102.01 |
|
(3) |
|
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
UKUPNA odobrena sredstva za GU ENER |
Obveze |
=1a+1b+3 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
Plaćanja |
=2a+2b+3 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze |
(4) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Plaćanja |
(5) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2. |
Obveze |
=4+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
=5+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje) |
Obveze |
(4) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
Plaćanja |
(5) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje) |
(6) |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova od 1. do 6. |
Obveze |
=4+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira
|
Plaćanja |
=5+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
|
7. |
„Administrativni rashodi” 9 |
|
Glavna uprava: <…….> |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO |
Odobrena sredstva |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
Glavna uprava: <…….> |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO |
Odobrena sredstva |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
(ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA od 1. do 7. |
Obveze |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze |
(4) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Plaćanja |
(5) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2. |
Obveze |
=4+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
=5+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje
|
Obveze |
(4) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Plaćanja |
(5) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 2. |
Obveze |
=4+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
=5+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
||||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje) |
Obveze |
(4) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
Plaćanja |
(5) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje) |
(6) |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova od 1. do 6. |
Obveze |
=4+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos) |
Plaćanja |
=5+6 |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
|
7. |
„Administrativni rashodi” 10 |
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Glavna uprava: <…….> |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO |
Odobrena sredstva |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
Glavna uprava: <…….> |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|||
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|||
|
GLAVNA UPRAVA <….> UKUPNO |
Odobrena sredstva |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
(ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
||
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA od 1. do 7. |
Obveze |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
Plaćanja |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
3.2.3. Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO 2021. – 2027. |
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||
|
NASLOV 7. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za NASLOV 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan NASLOVA 7. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,303 |
0,303 |
0,303 |
0,909 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
|||||
|
UKUPNO |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
3.2.3.3. Ukupna odobrena sredstva
|
UKUPNO
|
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO 2021. – 2027. |
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||
|
NASLOV 7. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za NASLOV 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan NASLOVA 7. |
|||||
|
Ljudski resursi |
0,000 |
0,303 |
0,303 |
0,303 |
0,909 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
|
|||||
|
UKUPNO |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.4. Procijenjene potrebe za ljudskim resursima
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
3.2.4.1. Financirano iz izglasanog proračuna
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 11
|
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
|
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||
|
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 01 02 03 (delegacije EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV) |
|||||
|
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Linija za administrativnu potporu
|
– u sjedištu |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
– u delegacijama EU-a |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7. |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (06 01 01 02 01) – izvan naslova 7. |
0 |
3 |
3 |
3 |
|
|
UKUPNO |
0 |
3 |
3 |
3 |
|
3.2.4.3. Ukupne potrebe za ljudskim resursima
|
UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
|
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||
|
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 01 02 03 (delegacije EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 01 (Neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 11 (Izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
• Vanjsko osoblje (EPRV) |
|||||
|
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Linija za administrativnu potporu
|
– u sjedištu |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
– u delegacijama EU-a |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 02 (UO, UNS – neizravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
01 01 01 12 (UO, UNS – izravno istraživanje) |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 7. |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
|
Druge proračunske linije (06010102) – izvan naslova 7. |
0 |
3 |
3 |
3 |
|
|
UKUPNO |
0 |
3 |
3 |
3 |
|
Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):
|
Sadašnje osoblje službi Komisije |
Dodatno osoblje* |
|||
|
Financira se u okviru naslova 7. ili istraživanja |
Financira se iz linije BA |
Financira se iz naknada |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta |
Nije primjenjivo. |
|||
|
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO) |
3 UO |
|||
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
/ |
|
Vanjsko osoblje |
Ovaj zakonodavni prijedlog sastavljen je od niza opcija za koje je potrebno dobro poznavanje politika i mnogo vremena. U GU ENER trenutno nedostaje radne snage i ako se ne zaposli novo osoblje, to može utjecati na zadatke nadzora i praćenja u skladu s ovim zakonodavnim prijedlogom. Od kandidata se traži da dobro poznaju funkcioniranje tržišta plina i/ili nafte i da su kompetentni u području odredaba koje se odnose na sigurnost opskrbe i pravila na tržištu plina/nafte. Budući da su transparentnost, praćenje i izvješćivanje stupovi ovog zakonodavnog prijedloga, od kandidata će se tražiti da (i) osiguraju neometanu razmjenu informacija između nacionalnih carinskih tijela, nacionalnih energetskih tijela i Komisije; (ii) sudjeluju u procjeni nacionalnih planova diversifikacije koje su dostavile države članice u navedenom vremenskom okviru; ako to nije slučaj, kandidat bi trebao moći pomoći državi članici u razradi ambicioznijeg cilja. Dodatna radna mjesta trebala bi biti popunjena što je prije moguće (najkasnije 1. siječnja 2026.), do barem konačnog roka za potpuno postupno ukidanje plina, tj. 31. prosinca 2027. S obzirom na to da će se praćenje ispravnih praksi uvoza prirodnog plina vjerojatno nastaviti i nakon 2027. i s obzirom na mogućnost da će Komisija morati rješavati sudske sporove koji proizlaze iz predložene uredbe, Komisija može razmotriti traženje dodatnih ljudskih resursa nakon donošenja novog višegodišnjeg financijskog okvira. |
3.2.5. Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom
Ovaj prijedlog ne obuhvaća ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom.
|
UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju |
Godina |
Godina |
Godina |
Godina |
UKUPNO VFO 2021. – 2027. |
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
||
|
NASLOV 7. |
|||||
|
Rashodi za informacijsku tehnologiju (institucijski) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za NASLOV 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan NASLOVA 7. |
|||||
|
Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
|
|||||
|
UKUPNO |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
3.2.6. Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
Prijedlog/inicijativa:
može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.
Kako bi se osigurala potpuna i odgovarajuća provedba predložene uredbe, GU ENER traži da tri dodatna kandidata u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV), koji će biti zaposleni kao „ugovorno osoblje FS IV.”, budu operativni što je prije moguće (najkasnije 1. siječnja 2026.) do 31. prosinca 2027.
U tu se svrhu razmatra proračunska linija POWER-CAENER (E.06010102.01), s obzirom na to da je ova Uredba u potpunosti u skladu s ciljevima plana REPowerEU.
Ti će EPRV-ovi morati dobro poznavati područje politika kojima se uređuju tržišta plina i nafte te će biti zaduženi za aktivnosti procjene, praćenja i izvješćivanja koje proizlaze iz provedbe predmetne uredbe. Nadalje, tim bi se proračunskim zahtjevom trebala obuhvatiti mogućnost organiziranja službenih putovanja službenika Komisije, na različitim razinama, u države članice radi razgovora s nacionalnim tijelima i/ili poduzećima na koja utječe to zakonodavstvo.
S obzirom na to da će se praćenje ispravnih praksi uvoza prirodnog plina vjerojatno nastaviti i nakon 2027. i s obzirom na mogućnost da će Komisija morati rješavati sudske sporove koji proizlaze iz predložene uredbe, Komisija može razmotriti traženje dodatnih ljudskih resursa nakon donošenja novog višegodišnjeg financijskog okvira.
zahtijeva reviziju VFO-a.
3.2.7. Doprinos trećih strana
Prijedlog/inicijativa:
nije predviđeno sudjelovanje trećih strana u financiranju.
predviđeno je sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Ukupno |
|
|
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju |
|||||
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva |
3.3.
Procijenjeni učinak na prihode
Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
na vlastita sredstva
na ostale prihode
navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Proračunska linija prihoda: |
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu |
Učinak prijedloga/inicijative 12 |
|||
|
Godina 2024. |
Godina 2025. |
Godina 2026. |
Godina 2027. |
||
|
Članak …………. |
|||||
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
[…]
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)
[…]
4. Digitalni aspekti
4.1. Zahtjevi relevantni za digitalizaciju
|
Procjenjuje se da predložena uredba ima ograničene zahtjeve relevantne za digitalizaciju. Zapravo, upućuje na dva glavna aspekta predloženog zakonodavnog teksta. Prvo, Komisija zahtijeva od država članica da dostave svoje nacionalne planove diversifikacije za postupno ukidanje ruskog prirodnog plina i nafte koristeći se za to predviđenim predloškom i o tome je obavijeste službenom e-poštom, po uzoru na mehanizam koji se upotrebljava u planovima prevencije i interventnim planovima predviđenima u okviru Uredbe o sigurnosti opskrbe. Nakon primitka obavijesti o takvim planovima Komisija će usmeno obavijestiti Koordinacijsku skupinu za plin i objaviti te planove na internetskim stranicama Komisije. Drugo, predloženom uredbom trebao bi se osigurati djelotvoran okvir za utvrđivanje stvarnog podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju. Uvoznici prirodnog plina zato bi trebali biti obvezni carinskim tijelima dostaviti sve informacije potrebne za utvrđivanje podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju, kao i za odlučivanje o tome primjenjuje li se na uvezeni plin neko od izuzeća koje omogućuje uvoz ruskog prirodnog plina. Carinska tijela trebala bi surađivati s regulatornim tijelima i nadležnim tijelima radi provedbe odredaba ove Uredbe i razmjene relevantnih informacija. S obzirom na to da će se nacionalni planovi diversifikacije dostaviti službenom e-poštom i da bi carinska tijela, regulatorna tijela i nadležna tijela trebala imati uspostavljene potrebne alate i baze podataka kako bi se osigurala razmjena relevantnih informacija, GU ENER ne predviđa nikakav utjecaj na IT okruženje Komisije ni novi zajam za ulaganja u informatičke službe Komisije. |
4.2. Podaci
|
Nedovoljna upoznatost s pojedinostima ruskih ugovora o opskrbi ugrožava sposobnost Unije da ocijeni sigurnost opskrbe plinom. Stoga se predloženom uredbom uspostavlja novi okvir za transparentnost i praćenje kojim se od uvoznika plina ruskog podrijetla zahtijeva da Komisiji i drugim nadležnim tijelima dostave detaljne ugovorne informacije. Poslane poruke trebale bi uključivati barem sve sljedeće elemente: datum sklapanja ugovora o opskrbi plinom; trajanje ugovora o opskrbi plinom; ugovorene količine plina, uključujući sva prava na fleksibilnost naviše ili naniže; identitet stranaka ugovora o opskrbi plinom, uključujući EORI broj (registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta) gospodarskog subjekta u EU-u koji kupuje plin; proizvođača plina i zemlju proizvodnje, prema potrebi, u kojoj je plin dalje prerađen; za uvoz UPP-a, luku prvog utovara; točke isporuke, uključujući sve mogućnosti fleksibilnosti u pogledu točke isporuke; svaku izmjenu ugovora o opskrbi plinom, uz navođenje sadržaja i datuma izmjene, uz iznimku izmjena koje se odnose isključivo na cijenu plina. Podaci će biti dopunjeni nacionalnim planovima diversifikacije država članica. Zajedno s pojačanom suradnjom s carinskim tijelima i drugim tijelima uključenima u praćenje, koja mogu zatražiti detaljnije informacije, taj sveobuhvatni skup podataka omogućit će Komisiji da procijeni izloženost Unije ruskom plinu i djelotvornost strategija postupnog ukidanja. |
4.3. Digitalna rješenja
|
Za ovaj zakonodavni akt nije uspostavljeno nijedno posebno digitalno rješenje. Razmijenjene informacije odnose se na informacije uključene u nacionalne planove diversifikacije (količine, pojedinosti ugovora, partneri, logistika isporuke i uvjeti koji ne uključuju informacije o cijenama) koje će se dostaviti Komisiji službenom e-poštom, a time i Koordinacijskoj skupini za plin, prije nego što se objave na internetskim stranicama Komisije. Kad je riječ o razmjeni informacija između carinskih, regulatornih i nadležnih tijela, spomenuta bi tijela trebala uspostaviti potrebne alate i baze podataka kako bi osigurala da nacionalna tijela mogu razmjenjivati relevantne informacije međusobno i, prema potrebi, s tijelima u drugim državama članicama. Carinska tijela trebala bi jednom mjesečno obavješćivati regulatore, nacionalno nadležno tijelo, ACER i Komisiju o ključnim zbivanjima kad je riječ o uvozu ruskog plina (kao što su količine uvezene na temelju dugoročnih ili kratkoročnih ugovora, ulazne točke ili ugovorni partneri). |
4.4. Procjena interoperabilnosti
|
Uvoznici prirodnog plina trebali bi biti obvezni carinskim tijelima dostaviti sve informacije potrebne za utvrđivanje podrijetla i točke izvoza prirodnog plina koji se uvozi u Uniju. S obzirom na složenost informacija koje se traže, carinska tijela trebala bi imati pravo od uvoznika zatražiti detaljne ugovorne informacije, uključujući cijele ugovore o opskrbi, osim informacija o cijenama, ako je to potrebno za razumijevanje konteksta određenih klauzula ili upućivanja na druge odredbe. Carinska tijela trebala bi surađivati s regulatornim tijelima i nadležnim tijelima radi provedbe odredaba predložene uredbe i razmjene relevantnih informacija, posebno kad je riječ o procjeni izuzeća u skladu s kojima se dopušta uvoz ruskog prirodnog plina nakon [1.1.2026]. Carinska, regulatorna i nadležna tijela trebala bi uspostaviti potrebne alate i baze podataka kako bi osigurala da nacionalna tijela mogu razmjenjivati relevantne informacije međusobno i, prema potrebi, s tijelima u drugim državama članicama. Carinska tijela trebala bi jednom mjesečno obavješćivati regulatore, nacionalno nadležno tijelo, ACER i Komisiju o ključnim zbivanjima kad je riječ o uvozu ruskog plina (kao što su količine uvezene na temelju dugoročnih ili kratkoročnih ugovora, ulazne točke ili ugovorni partneri). |
4.5. Mjere za potporu digitalnoj provedbi
|
Trenutačni zakonodavni prijedlog oslanja se na postojeće mehanizme obavješćivanja, praćenja i izvješćivanja: kad je riječ o planovima diversifikacije, države članice će o njima obavještavati Komisiju e-poštom, a Komisija će izvijestiti Koordinacijsku skupinu za plin prije nego što plan objavi na svojim internetskim stranicama; kad je riječ o razmjeni s carinskim tijelima, zakonodavni postupak oslanjat će se na postojeće mehanizme i baze podataka koji su već dostupni carinskim tijelima. |
NB: Ako se prvotni prijedlog Komisije znatno promijeni tijekom zakonodavnih pregovora, trebalo bi razmotriti mogućnost da se informacije iz izvještaja o financijskim i digitalnim aspektima prema potrebi ažuriraju s obzirom na njihove financijske i/ili digitalne aspekte, radi potpore pregovaračkom procesu i kako bi se omogućila jasnoća za sve uključene strane.
PRILOG
IZVJEŠTAJU O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA
Naziv prijedloga/inicijative:
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o postupnom ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina, poboljšanju praćenja potencijalne energetske ovisnosti i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938
1.BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA
2.TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA
3.UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
4.METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA
4.1.Ljudski resursi
4.2.Ostali administrativni rashodi
1.Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
1.1. Financirano iz izglasanog proračuna
1.1.1. GU ENER
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
NASLOV 7. 13 |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO 2021. – 2027. |
||||||
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
|
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||||||||
|
20 01 02 01 – Sjedište i predstavništva |
AD |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
AST |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
20 01 02 03 – Delegacije Unije |
AD |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
AST |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
Vanjsko osoblje |
|||||||||||
|
20 02 01 i 20 02 02 – Vanjsko osoblje – Sjedište i predstavništva |
UO |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
20 02 03 – Vanjsko osoblje – Delegacije Unije |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
LO |
|
|
|
|
|
|
|
|
0 |
0,000 |
|
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
MSD |
|
|
|
|
|
|
|
|
0 |
0,000 |
|
|
Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti) |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
Međuzbroj za ljudske resurse – NASLOV 7. |
0 |
0,000 |
0 |
0,000 |
0 |
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
|
Izvan NASLOVA 7. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO 2021. – 2027. |
|||||||
|
višegodišnjeg financijskog okvira |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
||
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
||||||||||||
|
01 01 01 01 (neizravno istraživanje) |
AD |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
AST |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
01 01 01 11 (izravno istraživanje) |
AD |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
AST |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
Drugo (navesti) |
AD |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
AST |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
Vanjsko osoblje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje |
– u sjedištu |
UO |
|
0,000 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,909 |
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
– u delegacijama Unije |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
LO |
|
|
|
|
|
|
|
|
0 |
0,000 |
||
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
MSD |
|
|
|
|
|
|
|
|
0 |
0,000 |
||
|
01 01 01 02 Neizravno istraživanje |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
01 01 01 12 Izravno istraživanje |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
|
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti) |
UO |
|
0,000 |
|
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0 |
0,000 |
|||
|
UNS |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
|
0,000 |
0 |
0,000 |
||
|
Međuzbroj za ljudske resurse – izvan NASLOVA 7. |
0 |
0,000 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,909 |
||
|
Ukupno za ljudske resurse (svi naslovi VFO-a) |
0 |
0,000 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,303 |
3 |
0,909 |
||
2.Trošak drugih administrativnih rashoda
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
2.1. Financirano iz izglasanog proračuna
2.1.1. GU ENER
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
NASLOV 7.
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
U sjedištu ili na području EU-a: |
|||||
|
20 02 06 01 – Troškovi službenih putovanja i reprezentacije |
|
0,000 |
|||
|
20 02 06 02 – Troškovi konferencija i sastanaka |
|
|
|
|
0,000 |
|
20 02 06 03 – Odbori |
|
|
|
|
0,000 |
|
20 02 06 04 – Studije i savjetovanja |
|
|
|
|
0,000 |
|
20 04 – Rashodi za informacijske tehnologije (korporativni) 14 |
|
|
|
|
0,000 |
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi) |
|
|
|
|
0,000 |
|
U delegacijama Unije |
|||||
|
20 02 07 01 – Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije |
|
|
|
|
0,000 |
|
20 02 07 02 – Dodatno osposobljavanje osoblja |
|
|
|
|
0,000 |
|
20 03 05 – Infrastruktura i logistika |
|
|
|
|
0,000 |
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi) |
|
|
|
|
0,000 |
|
Međuzbroj za ostalo – NASLOV 7.
|
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Izvan NASLOVA 7.
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (isključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”): |
|||||
|
– u sjedištu |
|
|
|
|
0,000 |
|
– u delegacijama Unije |
|
|
|
|
0,000 |
|
Ostali rashodi upravljanja za istraživanje |
|
|
|
|
0,000 |
|
Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike 15 |
|
|
|
|
0,000 |
|
Korporativni rashodi za informacijske tehnologije za operativne programe 16 |
|
|
|
|
0,000 |
|
Druge proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (06010102) |
|
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Međuzbroj za ostalo – izvan NASLOVA 7.
|
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Ukupni ostali administrativni rashodi (svi naslovi VFO-a) |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
2.2.3. Ukupno
|
NASLOV 7.
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
U sjedištu ili na području EU-a: |
|||||
|
20 02 06 01 – Troškovi službenih putovanja i reprezentacije |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 02 06 02 – Troškovi konferencija i sastanaka |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 02 06 03 – Odbori |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 02 06 04 – Studije i savjetovanja |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 04 – Rashodi za informacijske tehnologije (korporativni) 17 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
U delegacijama Unije |
|||||
|
20 02 07 01 – Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 02 07 02 – Dodatno osposobljavanje osoblja |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
20 03 05 – Infrastruktura i logistika |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti prema potrebi) |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za ostalo – NASLOV 7.
|
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan NASLOVA 7.
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (isključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”): |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
– u sjedištu |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
– u delegacijama Unije |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Ostali rashodi upravljanja za istraživanje |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike 18 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Korporativni rashodi za informacijske tehnologije za operativne programe 19 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Druge proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (06010102) |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Međuzbroj za ostalo – izvan NASLOVA 7.
|
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Ukupni ostali administrativni rashodi (svi naslovi VFO-a) |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
3.Ukupni administrativni troškovi (svi naslovi VFO-a)
3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna
3.1.1. GU ENER
U milijunima EUR (na tri decimale)
|
Sažetak |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
Naslov 7. Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Naslov 7. Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za naslov 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan naslova 7. – Ljudski resursi |
0,000 |
0,303 |
0,303 |
0,303 |
0,909 |
|
Izvan naslova 7. – Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Međuzbroj za ostale naslove |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
UKUPNO NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7. |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
.1.3. UKUPNO
|
Sažetak |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO
|
|
Naslov 7. Ljudski resursi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Naslov 7. Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Međuzbroj za naslov 7. |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
Izvan naslova 7. – Ljudski resursi |
0,000 |
0,303 |
0,303 |
0,303 |
0,909 |
|
Izvan naslova 7. – Ostali administrativni rashodi |
0,000 |
0,015 |
0,015 |
0,015 |
0,045 |
|
Međuzbroj za ostale naslove |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
|
UKUPNO NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7. |
0,000 |
0,318 |
0,318 |
0,318 |
0,954 |
4.Metode izračuna upotrijebljene za procjenu troškova
4.1.Ljudski resursi
U ovom se dijelu opisuje metoda izračuna primijenjena za procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili u sustavu Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)
Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):
|
Interno preraspoređeno |
Dodatno osoblje |
||||
|
Unutar glavnih uprava zaduženih za provedbu* |
Iznimno, iz Komisijina fonda za preraspodjelu nakon smjernica korporativnog upravnog odbora** |
Financira se iz naslova 7.*** / Istraživanja |
Financira se iz linije BA |
Financira se iz naknada |
|
|
Radna mjesta prema planu radnih mjesta |
Nije primjenjivo. |
||||
|
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO) |
3 UO FS IV. Financirat će se iz proračunske linije 06010102 |
||||
|
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
NB: prosječni troškovi za svaku kategoriju osoblja u sjedištu dostupni su na BUDGpedia: |
|
□ Dužnosnici i privremeno osoblje |
|
□ Vanjsko osoblje |
|
Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
□ Samo radna mjesta koja se financiraju iz proračuna za istraživanje |
|
Vanjsko osoblje Predložena uredba sastavljena je od niza opcija za koje je potrebno dobro poznavanje politika i mnogo vremena. U GU ENER trenutno nedostaje radne snage i ako se ne zaposli novo osoblje, to može utjecati na zadatke nadzora i praćenja u skladu s ovim zakonodavnim prijedlogom. Od kandidata se traži da dobro poznaju funkcioniranje tržišta plina i/ili nafte i da su kompetentni u području odredaba koje se odnose na sigurnost opskrbe i pravila na tržištu plina/nafte. Budući da su transparentnost, praćenje i izvješćivanje stupovi ovog zakonodavnog prijedloga, od kandidata će se tražiti da (i) osiguraju neometanu razmjenu informacija između nacionalnih carinskih tijela, nacionalnih energetskih tijela i Komisije; (ii) sudjeluju u procjeni nacionalnih planova diversifikacije koje su dostavile države članice u navedenom vremenskom okviru; ako to nije slučaj, kandidat bi trebao moći pomoći državi članici u razradi ambicioznijeg cilja. Dodatna radna mjesta trebala bi biti popunjena što je prije moguće (najkasnije 1. siječnja 2026.), do barem konačnog roka za potpuno postupno ukidanje plina, tj. 31. prosinca 2027. S obzirom na to da će se praćenje ispravnih praksi uvoza prirodnog plina vjerojatno nastaviti i nakon 2027. i s obzirom na mogućnost da će Komisija morati rješavati sudske sporove koji proizlaze iz predložene uredbe, Komisija može razmotriti traženje dodatnih ljudskih resursa nakon donošenja novog višegodišnjeg financijskog okvira. |
4.2.Ostali administrativni rashodi
|
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
Dio zatraženog proračuna trebao bi pokrivati moguća službena putovanja koja će biti potrebna pri provedbi ovog zakonodavnog prijedloga. Od službenika Komisije može se zatražiti da službeno putuju u inozemstvo kako bi promicali i objašnjavali mjere predložene u Uredbi te razgovarali s predstavnicima regulatornih tijela država članica EU-a kako bi se osigurala neometana i brza provedba predmetne uredbe. GU ENER traži financijska sredstva u iznosu od 15 000 EUR godišnje, to jest 5 000 EUR/po EPRV-u, što predstavlja pet službenih putovanja u države članice EU-a. |
- (1) Takve mjere mogu uključivati korištenje platforme AggregateEUu skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2024/1789 [Čini se da je upućivanje neispravno, provjeriti i ispraviti], mjere potpore diversifikacijskim nastojanjima energetskih poduzeća, suradnju u regionalnim skupinama kao što je skupina na visokoj razini za energetsku povezanost središnje i jugoistočne Europe (CESEC), utvrđivanje, putem elektrifikacije, alternativa uvezenom prirodnom plinu, mjere energetske učinkovitosti, poticanje proizvodnje bioplina, biometana i vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora, uvođenje energije iz obnovljivih izvora ili dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje.
- (2) U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.
- (3) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
- (4) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
- (5) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
- (6) Još čeka potvrdu GU-a ECFIN
- (7) Ljudski resursi za 2025. ovisit će o tome je li trenutačni prijedlog donesen na vrijeme.
- (8) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
- (9) Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.
- (10) Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.
- (11) Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.
- (12) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove naplate.
- (13) Komisija izračunava potrebu za dodatnim osobljem nakon 2027.
- (14) Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020 ) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)
- (15) Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020 ) ) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)
- (16) Ta stavka uključuje lokalne administrativne sustave i doprinose za sufinanciranje korporativnih informatičkih sustava (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020)6126 final, 10.9.2020.)
- (17) Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020 ) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)
- (18) Potrebno je mišljenje Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT) – tima za ulaganja u informacijske tehnologije (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020 ) 6126 final, 10.9.2020., str. 7.)
- (19) Ta stavka uključuje lokalne administrativne sustave i doprinose za sufinanciranje korporativnih informatičkih sustava (vidjeti Smjernice o financiranju informacijske tehnologije, C(2020)6126 final, 10.9.2020.)