EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.6.2026.

COM(2026) 570 final

2026/0164(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1727

{SEC(2026) 570 final} - {SWD(2026) 570 final} - {SWD(2026) 571 final} - {SWD(2026) 572 final} - {SWD(2026) 573 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova Prijedloga je članak 85. UFEU-a, kojim se predviđa da se struktura, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Eurojusta utvrđuju uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U njemu se propisuje da se tim uredbama utvrde mehanizmi za uključivanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u evaluaciju aktivnosti Eurojusta i time doprinese demokratskom nadzoru njegovih aktivnosti na razini EU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Kako bi pripremila ovu Uredbu, Komisija se u više navrata savjetovala s dionicima specijalistima. Ta su savjetovanja uključivala javno savjetovanje pokrenuto na sva 24 službena jezika EU-a, poziv na očitovanje i internetsku anketu. Osim toga, vanjski izvođač obavio je razgovore s brojnim dionicima, uključujući osoblje Eurojusta, nacionalne članove, nacionalna tijela, stručnjake i predstavnike iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija.

U okviru javnog savjetovanja, koje je trajalo dvanaest tjedana, od 3. prosinca 2025. do 24. veljače 2026., primljeno je 20 odgovora, pri čemu je većina ispitanika istaknula važnost uloge Eurojusta u borbi protiv teških kaznenih djela i organiziranog kriminala s prekograničnim elementima. Dionici su istaknuli da bi trebalo više uzimati u obzir perspektivu žrtava i svjedoka te pojasniti način raspodjele predmeta između Eurojusta i Europske pravosudne mreže. U okviru poziva na očitovanje, dostupnog na internetskim stranicama „Iznesite svoje mišljenje”, primljena su 42 odgovora dionika iz 21 države članice EU-a. U povratnim informacijama istaknuta je komplementarnost uloga Eurojusta i Europske pravosudne mreže, potreba za proširenjem mandata Eurojusta kako bi obuhvatio više operativnih uloga te važnost poboljšanja postupaka upravljanja i donošenja odluka. Dionici su istaknuli i potrebu da se Eurojust usredotoči na suradnju s trećim zemljama i uloži u tehnološke alate kako bi mogao pratiti promjenjivu prirodu kriminala. Internetska anketa, kojoj se moglo pristupiti do 4. ožujka 2026., bila je namijenjena stručnjacima, predstavnicima uprave Eurojusta i nacionalnim članovima te javnim službenicima iz država članica EU-a i trećih zemalja. Rezultati ankete pokazali su široku potporu reformi upravljanja, uključujući uvođenje Upravnog odbora kako bi se smanjilo administrativno opterećenje Kolegija i pojasnila podjela zadaća. Dionici su se složili i da je potrebno uskladiti status i ovlasti nacionalnih članova te ojačati suradnju s relevantnim agencijama i tijelima EU-a, kao što su Europol i EPPO. Izražena je zabrinutost zbog različitih razina suradnje s Eurojustom među trećim zemljama, pri čemu su neki ispitanici predložili uvođenje odredaba o uvjetovanosti kako bi se ta suradnja poboljšala, posebno u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u. Osim otvorenih javnih savjetovanja obavljeni su razgovori sa 115 dionika, uključujući predstavnike uprave Eurojusta, nacionalne članove, tužitelje za vezu, agencije EU-a, nacionalna tijela i međunarodne organizacije. Ti su razgovori pružili dublji uvid u operativne probleme s kojima se Eurojust suočava, uključujući zastarjele alate, ograničenu suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i potrebu za pojašnjenjem nadležnosti u područjima kao što su e-dokazi. Iako su dionici iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija prepoznali vrijednost Eurojustova rada, istaknuli su i mogućnosti za poboljšanje suradnje primjenom mjera kao što su uspostava rezidentnih kontaktnih točaka i imenovanje sudaca za vezu.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Prijedlog uredbe sastoji se od devet poglavlja i obuhvaća 87 članaka.

Poglavlje I. – Opće odredbe, ciljevi i zadaće

U tom se poglavlju utvrđuje temeljni okvir za Eurojust. Njime se potvrđuje pravni status Eurojusta kao agencije Unije s pravnom osobnošću i predviđa da se njegovo sjedište nalazi u Haagu. U njemu se utvrđuju opći ciljevi Eurojusta za podupiranje i jačanje koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima koja su nadležna za istragu i kazneni progon teških kaznenih djela s prekograničnim elementima. Navodi se cjelovit popis zadaća koje Eurojust treba obavljati kako bi ispunio te ciljeve, uključujući pomaganje nacionalnim i međunarodnim tijelima u koordinaciji istraga, unakrsnu provjeru informacija kako bi se prepoznale poveznice među prekograničnim predmetima, prikupljanje i čuvanje dokaza o najtežim međunarodnim kaznenim djelima, podupiranje povrata imovine i suradnju s agencijama i tijelima Unije kao što su Europol i EPPO. U njemu se utvrđuje i nadležnost Eurojusta, koja obuhvaća teška kaznena djela navedena u Prilogu I. i s njima povezana kaznena djela, te se navode geografski i situacijski uvjeti u kojima Eurojust može djelovati, među ostalim u odnosu na EPPO i treće zemlje.

Poglavlje II. – Organizacija Eurojusta

U tom poglavlju, podijeljenom u četiri odjeljka, utvrđuje se struktura rukovođenja Eurojustom koja obuhvaća upravljačku strukturu i operativnu strukturu.

U odjeljku I. utvrđuje se dvojna struktura Eurojusta: upravljačku strukturu čine Upravni odbor, Izvršni odbor i upravni direktor, a operativnu strukturu čine nacionalni članovi i Kolegij.

Odjeljak II. sadržava odredbe kojima se uređuje rad Upravnog odbora, koji donosi ključne odluke o upravljanju i pruža strateško usmjerenje za aktivnosti Eurojusta. Upravni odbor sastoji se od jednog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije i odgovoran je za donošenje jedinstvenog programskog dokumenta, godišnjeg proračuna, pravila o osoblju i sigurnosti te drugih neoperativnih odluka. U poglavlju II. utvrđuju se pravila, koja proizlaze iz Zajedničkog pristupa o decentraliziranim agencijama, o sastavu, izboru predsjednika, učestalosti i vođenju sastanaka, funkcijama i mehanizmima glasovanja, uključujući posebnu dvotrećinsku većinu potrebnu za donošenje ključnih odluka kao što je imenovanje upravnog direktora i donošenje proračuna. U njemu se utvrđuje i postupak godišnjeg i višegodišnjeg programiranja, kojim se od Upravnog odbora traži da do 30. studenog svake godine donese jedinstveni programski dokument.

U odjeljku III. osniva se Izvršni odbor, kojim predsjeda predsjednik Eurojusta i koji pomaže Upravnom odboru u pripremi njegovih odluka, preispitivanju nacrta proračuna i programa rada, osiguravanju daljnjeg postupanja na temelju nalaza revizije i donošenju utvrđenog skupa administrativnih odluka.

Odjeljak IV. sadržava odredbe kojima se uređuje rad upravnog direktora, koji neovisno upravlja Agencijom i odgovara Upravnom odboru. Upravnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i na mandat od pet godina, a odgovoran je za svakodnevno upravljanje, izvršenje proračuna, mjere za borbu protiv prijevara i upravljanje osobljem.

Odjeljak V. obuhvaća nacionalne članove i njihove nacionalne urede. Svaka država članica u sjedište Eurojusta u Haagu upućuje jednog nacionalnog člana, kojeg prate najmanje jedan zamjenik i jedan pomoćnik. Nacionalni članovi moraju imati visoke tužiteljske ili pravosudne kvalifikacije i određene sudske ovlasti. Konkretno, u članku 19. navode se ovlasti nacionalnih članova, pri čemu se razlikuju ovlasti koje se mogu izvršavati bez prethodnog odobrenja i ovlasti za koje je potrebna suglasnost nadležnog nacionalnog tijela. Nacionalni članovi prve kategorije mogu izravno stupati u kontakt i razmjenjivati operativne informacije i dokaze s nadležnim nacionalnim tijelima i tijelima trećih zemalja te relevantnim tijelima Unije, otvarati i voditi predmete u sustavu vođenja predmeta, organizirati koordinacijske sastanke i koordinacijske centre, sudjelovati u zajedničkim istražnim timovima i pomagati im, među ostalim potpisivanjem sporazuma o zajedničkom istražnom timu, sudjelovati u zajedničkim operativnim platformama i platformama za pravosudnu koordinaciju, tražiti od nadležnih nacionalnih tijela da provedu istrage ili kazneni progon te pomagati u utvrđivanju i rješavanju sukoba nadležnosti. Nacionalni članovi druge kategorije mogu, uz suglasnost nadležnog nacionalnog tijela ili u hitnim slučajevima bez nje, izdati ili izvršiti zahtjeve za instrumente pravosudne suradnje ili uzajamnog priznavanja, uključujući izdavanje temeljnog naloga u skladu s nacionalnim pravom. U odjeljku V. uvodi se i mehanizam naknade za državu članicu čiji je nacionalni član predsjednik Eurojusta kako bi se pokrili troškovi potpore nacionalnom uredu tijekom predsjedničkog mandata.

U odjeljku VI. uređuje se rad Kolegija, koji je sastavljen od svih nacionalnih članova te snosi odgovornost za operativne funkcije Eurojusta i djeluje potpuno neovisno. Kolegij se bavi obradom predmeta i donosi odgovarajuće operativne odluke u vezi s predmetima koje su uputile države članice ili, prema potrebi, otvara predmete na vlastitu inicijativu. Dvotrećinskom većinom glasova bira predsjednika i potpredsjednika među nacionalnim članovima na mandat od četiri godine.

Poglavlje III. – Operativna pitanja

To je temeljno operativno poglavlje Uredbe. Podijeljeno je u četiri odjeljka koji obuhvaćaju različite načine i oblike operativnih aktivnosti Eurojusta.

Odjeljak I. odnosi se na Eurojustovu primarnu operativnu funkciju olakšavanja pravosudne suradnje i koordinacije. U njemu se utvrđuje način na koji Eurojust podupire prekogranične istrage i kazneni progon, uključujući organizaciju koordinacijskih sastanaka i koordinacijskih centara, olakšavanje instrumenata pravosudne suradnje, pomoć u rješavanju sukoba nadležnosti i unakrsnu provjeru informacija u relevantnim bazama podataka. Sadržava detaljan opis operativne, tehničke, analitičke, pravne i financijske potpore koju Eurojust pruža zajedničkim istražnim timovima, uključujući pomoć u izradi sporazuma o zajedničkom istražnom timu i upravljanju financijskim doprinosom Eurojusta aktivnostima zajedničkog istražnog tima. U njemu se uspostavljaju i platforme za pravosudnu koordinaciju, koje Eurojust može uspostaviti na zahtjev dviju ili više država članica ili na vlastitu inicijativu kako bi olakšao posebno složene prekogranične istrage, pružajući operativnu, tehničku, analitičku, pravnu i financijsku potporu platformama i njihovim sudionicima.

U odjeljku II. uređuju se operativne aktivnosti koje Eurojust provodi na vlastitu inicijativu, bez zahtjeva nacionalnih tijela ili EPPO-a. U njemu se utvrđuju uvjeti i postupci u skladu s kojima nacionalni članovi mogu od nadležnih nacionalnih tijela zatražiti da provedu ili prošire istrage, uspostave zajedničke istražne timove, odrede prioritet zahtjeva za pravosudnu suradnju ili poduzmu druge opravdane mjere. Bavi se i kapacitetom Eurojusta za čuvanje, analizu i pohranu dokaza povezanih s najtežim međunarodnim kaznenim djelima, stavljajući ih na raspolaganje državama članicama, trećim zemljama i međunarodnim kaznenim sudovima kako bi se olakšala obrada predmeta. Osim toga, u odjeljku II. predviđa se čuvanje operativnog znanja stečenog tijekom obrade predmeta Eurojusta, izrada smjernica i prikupljanje najboljih primjera iz prakse te osnivanje Eurojustovih stručnih centara u kaznenim stvarima radi pružanja strateške, analitičke i operativne potpore u prioritetnim područjima kriminala.

Odjeljak III. obuhvaća dodatne oblike operativne potpore koju pruža Eurojust, uključujući njegovu ulogu kontaktne točke za treće zemlje i međunarodne organizacije na temelju Uredbe (EU) 2019/816 o sustavu ECRIS-TCN, njegovu potporu žrtvama kaznenih djela u prekograničnim kaznenim postupcima i njegovo sudjelovanje, zajedno s Europolom i u okviru njihovih mandata, u ciklusima Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), čime se doprinosi pripremi strateških analiza i operativnoj provedbi prioriteta Unije za borbu protiv teških kaznenih djela.

U odjeljku IV. uspostavlja se okvir za razmjenu informacija između Eurojusta i nacionalnih tijela. U njemu se od svake države članice traži da uspostavi nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom kako bi se osigurala učinkovita koordinacija između nacionalnog ureda i nacionalnih tijela, uključujući kontaktne točke relevantnih europskih mreža i nacionalnog predstavnika za terorizam. U tom se odjeljku utvrđuje i opća obveza nadležnih nacionalnih tijela da razmjenjuju sve informacije potrebne za izvršavanje zadaća Eurojusta, što uključuje posebne zahtjeve za obavješćivanje u slučaju predmeta koji uključuju najmanje tri države članice i svih predmeta povezanih s terorizmom koji su upućeni pravosudnim tijelima.

U njemu se uređuje i protok operativnih informacija između osoblja Eurojusta i država članica preko nacionalnih članova, predviđa sigurna digitalna komunikacija putem decentraliziranog IT sustava koji se temelji na e-CODEX-u te uspostavlja sustav vođenja predmeta kao središnji alat za obradu operativnih osobnih podataka, vođenje predmeta, unakrsnu provjeru informacija i čuvanje dokaza. Naposljetku, utvrđuju se pravila o pristupu sustavu vođenja predmeta na nacionalnoj razini i o upravljanju informacijama koje provode nacionalni članovi i ovlašteno osoblje.

Poglavlje IV. – Obrada informacija

U tom se poglavlju utvrđuje okvir za zaštitu podataka kojim se uređuje obrada osobnih podataka koju provodi Eurojust. U njemu se utvrđuje da se i ova Uredba i Uredba (EU) 2018/1725 primjenjuju na Eurojustove aktivnosti obrade podataka, pri čemu operativna pravila o zaštiti podataka iz ove Uredbe (kao lex specialis) imaju prednost pred općim pravilima iz Uredbe (EU) 2018/1725. Tim se pristupom osigurava pravna jasnoća i ujedno čuva opći okvir za zaštitu podataka koji se primjenjuje na institucije, tijela, urede i agencije Unije.

U poglavlju IV. utvrđuju se kategorije operativnih osobnih podataka koje Eurojust može obrađivati. To uključuje podatke o osumnjičenicima, osuđenicima, žrtvama i drugim strankama u postupku, zajedno s, u iznimnim i vremenski ograničenim okolnostima, dodatnim podacima koji su izravno relevantni za koordinirane istrage koje su u tijeku. U njemu se utvrđuju strogi rokovi za pohranu operativnih osobnih podataka nakon završetka postupka i uvode zahtjevi u pogledu automatiziranih mehanizama preispitivanja kako bi se osigurala usklađenost.

U tom se poglavlju utvrđuju i prava ispitanika u vezi s operativnim osobnim podacima, uključujući pravo na pristup i ograničenja tog prava, pravo na ograničenje obrade i uvjete pod kojima se pristup može odbiti ako bi se time ugrozila istraga koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca. U skladu s poglavljem IV. pristup operativnim osobnim podacima unutar Eurojusta imaju samo nacionalni članovi, ovlašteni upućeni nacionalni stručnjaci, određeni korisnici nacionalnih sustava i ovlašteno osoblje Eurojusta. U njemu se navodi da službenika za zaštitu podataka imenuje Izvršni odbor i utvrđuju se pravila o obavješćivanju u slučaju povrede osobnih podataka. Završava dodjeljivanjem odgovornosti za točnost podataka i pravnu usklađenost Eurojustu ili državama članicama, ovisno o podrijetlu i daljnjoj obradi podataka.

Poglavlje V. – Odnosi s partnerima

U tom se poglavlju uređuju vanjski odnosi Eurojusta. Ono se sastoji od tri odjeljka koja obuhvaćaju odnose s tijelima i agencijama Unije te međunarodnu suradnju.

U odjeljku I. utvrđuju se zajedničke odredbe koje se primjenjuju na sve Eurojustove odnose suradnje. U njemu se predviđa da Eurojust može sklapati radne dogovore s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te s tijelima trećih zemalja i tijelima međunarodnih organizacija, uz uvjet prethodnog savjetovanja s Komisijom. Ti dogovori ne mogu biti pravna osnova za razmjenu osobnih podataka i ne stvaraju pravne obveze za Uniju ili države članice. U odjeljku I. uređuje se i zajednički sustav ima/nema pogotka kojim se imenovanim agencijama i tijelima Unije, posebno Europolu, EPPO-u, OLAF-u, AMLA-i i Carinskom tijelu EU-a, omogućuje neizravan pristup sustavu vođenja predmeta Eurojusta pomoću automatiziranog indeksa, pri čemu je Komisija ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju tehničke i funkcionalne specifikacije tog sustava.

U odjeljku II. uređuju se odnosi Eurojusta s određenim tijelima, uredima i agencijama Unije. U njemu se uspostavlja privilegirani odnos s Europskom pravosudnom mrežom, koji uključuje smještaj tajništva te mreže među osobljem Eurojusta i koordinaciju putem nacionalnog sustava za koordinaciju. Njime se od Eurojusta traži da podupire niz drugih mreža i tijela aktivnih u pravosudnoj suradnji, uključujući Mrežu zajedničkih istražnih timova, Europsku pravosudnu mrežu za kibernetički kriminalitet i Europsku pravosudnu mrežu za organizirani kriminal. Tim se odjeljkom uređuje suradnja Eurojusta s Europolom, koja obuhvaća radni dogovor za utvrđivanje praktičnih načina suradnje, uzajamnog pristupa odabranim informacijama pohranjenima u odgovarajućim bazama podataka putem sustava ima/nema pogotka i mogućnost uspostave zajedničkih operativnih platformi. U njemu se uspostavlja okvir za suradnju s EPPO-om na temelju uzajamne suradnje u okviru njihovih mandata, uključujući obvezu da se bez nepotrebne odgode prijavi svaka kriminalna radnja u nadležnosti EPPO-a te upućivanje časnika za vezu EPPO-a u Eurojust. Utvrđuju se i Eurojustovi odnosi suradnje s OLAF-om, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, Tijelom za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) i Carinskim tijelom EU-a.

Prijedlog se temelji na postojećem pravnom okviru kojim se uređuje odnos između Eurojusta i EPPO-a, što odražava činjenicu da je EPPO osnovan na temelju pojačane suradnje. To ne utječe na budući razvoj događaja do kojeg bi moglo doći zbog promjena u sudjelovanju država članica u EPPO-u, među ostalim u kontekstu predviđenog pristupanja Mađarske.

U odjeljku III. uređuje se međunarodna suradnja između Eurojusta i tijela trećih zemalja i međunarodnih organizacija. U njemu se predviđa donošenje četverogodišnje strategije suradnje i upućivanje sudaca za vezu Eurojusta u treće zemlje kako bi se olakšala pravosudna suradnja. Utvrđuju se i uvjeti za upućivanje tužitelja za vezu iz trećih zemalja i međunarodnih organizacija u Eurojust na temelju međunarodnih sporazuma, uključujući njihov pristup sustavu vođenja predmeta. Njime se omogućuje smještanje kontaktnih točaka iz trećih zemalja u Eurojustu kako bi se ubrzala pravosudna suradnja i određivanje kontaktnih točaka u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ako je to predviđeno radnim dogovorom između Eurojusta i dotičnih tijela trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, pri čemu se navodi da te kontaktne točke ne smiju imati izravan pristup sustavu vođenja predmeta ili operativnim osobnim podacima.

Poglavlje VI. – Utvrđivanje i struktura proračuna

U tom se poglavlju opisuje godišnji proračunski postupak, u okviru kojeg upravni direktor mora sastaviti nacrt izvještaja o procjenama, koji pregledava Izvršni odbor i odobrava Upravni odbor prije nego što se do 31. siječnja svake godine proslijedi Komisiji. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije za koje su nadležna proračunska tijela.

Poglavlje sadržava odredbe koje se odnose na strukturu, izvršenje i kontrolu proračuna Eurojusta. U njemu se navodi da proračun mora biti uravnotežen u smislu prihoda i rashoda, s navedenim izvorima prihoda, uključujući doprinos Unije, dobrovoljne doprinose država članica, doprinose trećih zemalja i naknade za publikacije i usluge. Upravni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i odgovoran je za izvršenje proračuna u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. U tom se poglavlju utvrđuju detaljni rokovi i postupci za dostavu privremene i završne računovodstvene dokumentacije, podnošenje izvješća Revizorskom sudu, Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću te davanje razrješnice Europskog parlamenta. U njemu se predviđa da Upravni odbor donosi financijska pravila, koja bez prethodne suglasnosti Komisije ne smiju odstupati od Okvirne financijske uredbe za decentralizirane agencije. Okvirom za borbu protiv prijevara, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 12 , Revizorskom sudu dodjeljuju se revizijske ovlasti, OLAF-u se dodjeljuju istražne ovlasti, a EPPO-u se priznaje nadležnost za istraživanje prijevara koje utječu na financijske interese Unije.

Poglavlje VII. – Osoblje

U tom se poglavlju utvrđuju opće odredbe koje se primjenjuju na osoblje Eurojusta te se utvrđuje da ono radi pod nadzorom upravnog direktora i da se na njega primjenjuje Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije. U njemu se navodi da „ovlašteno osoblje Eurojusta” znači članovi osoblja imenovani za obavljanje posebnih operativnih, administrativnih ili tehničkih zadaća te se utvrđuju njihove funkcije, koje uključuju potporu nacionalnim uredima, vođenje predmeta, operativnu analizu i niz administrativnih aktivnosti. U poglavlju VII. predviđa se i da Eurojust može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije izravno zaposleno u Eurojustu te se potvrđuje da se na Eurojust i njegovo osoblje primjenjuje Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Poglavlje VIII. – Evaluacija i izvješćivanje

U tom se poglavlju utvrđuje Eurojustov okvir za preuzimanje odgovornosti i izvješćivanje. U skladu s njime Eurojust je dužan do 1. svibnja svake godine dostaviti svoje konsolidirano godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima, a njegov predsjednik mora se jednom godišnje pojaviti pred Europskim parlamentom i nacionalnim parlamentima na međuparlamentarnoj sjednici odbora. Njime se propisuje i da Eurojust doprinosi godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa Unije u skladu s člankom 325. stavkom 5. UFEU-a, koristeći pokazatelje za izvješćivanje koje je utvrdila Komisija. U poglavlju VIII. predviđa se i da Komisija i države članice mogu zatražiti mišljenje Eurojusta o predloženim zakonodavnim aktima obuhvaćenima područjem primjene članka 76. UFEU-a. Potrebno je dostaviti neovisnu evaluaciju uspješnosti Eurojusta koja se provodi svakih pet godina, kao i procjenu opravdanosti daljnjeg rada Agencije koja se provodi svakih deset godina.

Poglavlje IX. – Opće i završne odredbe

U tom se poglavlju utvrđuje opći okvir za rad Eurojusta i prijelazne odredbe koje prate stupanje na snagu Uredbe. U njemu se navodi da se na dokumente u posjedu Eurojusta primjenjuje Uredba (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima, traži se da Eurojust donese sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka u skladu s odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 i 2015/444 te se potvrđuje primjena Uredbe Vijeća br. 1 o jezičnim pravilima. Njime se uspostavlja postupak evaluacije koji se provodi svakih pet godina, utvrđuje se sustav odgovornosti kojim se uređuje ugovorna i izvanugovorna odgovornost Eurojusta te se predviđa sklapanje sporazuma o sjedištu s Nizozemskom. U poglavlju IX. stavlja se izvan snage Uredba (EU) 2018/1727, a istovremeno se osigurava neprekinuti kontinuitet Eurojusta kao pravnog subjekta, njegova osoblja i imenovanih dužnosnika, operativnih aktivnosti i predmeta koji su u tijeku, sustava vođenja predmeta i podataka koji se obrađuju u okviru tog sustava te postojećih međunarodnih sporazuma i radnih dogovora. U njemu se predviđa da se upućivanja na Uredbu (EU) 2018/1727 u postojećim pravnim instrumentima trebaju tumačiti kao upućivanja na ovu Uredbu i da će ova Uredba stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2026/0164 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1727

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) osnovana je Odlukom Vijeća 2002/187/PUP 13 kao tijelo Unije s pravnom osobnošću radi poticanja i poboljšanja koordinacije i suradnje među nadležnim pravosudnim tijelima država članica u vezi s teškim kaznenim djelima i organiziranim kriminalom s prekograničnim elementima. Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 14 o stavljanju izvan snage i zamjeni Odluke Vijeća 2002/187/PUP donesena je 14. studenog 2018. Pravni okvir Eurojusta otad je izmijenjen Uredbom (EU) 2022/838 15 , Uredbom (EU) 2023/2131 16 i Uredbom (EU) 2025/2082 17 .

(2)U članku 85. UFEU-a predviđa se da misija Eurojusta treba biti podupiranje i jačanje usklađivanja i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica ili koja zahtijevaju zajednički kazneni progon, na temelju radnji koje su provela i informacija koje su pribavila tijela država članica i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) 18 . U istom se članku propisuje i da u ocjenjivanju aktivnosti Eurojusta sudjeluju Europski parlament i nacionalni parlamenti.

(3)Cilj je ove Uredbe osigurati da Eurojust i dalje odgovara svojoj svrsi s obzirom na promjene kriminalnog okruženja i strukture unutarnje sigurnosti Unije. Njome se stoga jača operativni mandat Eurojusta, povećava prilagodljivost njegove upravljačke strukture i prilagođava njegov pravni okvir kako bi se uzele u obzir promjene u prirodi i opsegu teških kaznenih djela s prekograničnim elementima, tehnološki napredak koji utječe na kriminalne aktivnosti i pravosudnu suradnju te općeniti razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde Unije.

(4)S obzirom na značaj i brojnost izmjena koje treba provesti za postizanje tih ciljeva, Uredbu (EU) 2018/1727 trebalo bi, radi jasnoće i pravne sigurnosti, u cijelosti staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom u odnosu na države članice koje ona obvezuje. Eurojust osnovan ovom Uredbom pravni je sljednik Eurojusta osnovanog Uredbom (EU) 2018/1727. U skladu s njihovim uvjetima trebalo bi osigurati kontinuitet sporazuma, radnih dogovora i drugih instrumenata kojima se uređuje suradnja Eurojusta s trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i tijelima Unije.

(5)Eurojust bi trebao podupirati i jačati koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u predmetima u kojima teško kazneno djelo utječe na najmanje dvije države članice ili zahtijeva zajednički kazneni progon, među ostalim ako ima posljedice na razini Unije. Koncept posljedica na razini Unije trebalo bi tumačiti uzimajući u obzir sve veću transnacionalnu prirodu teških kaznenih djela i operativne okolnosti s kojima se suočavaju nacionalna pravosudna tijela. Kriminalne aktivnosti koje se planiraju, organiziraju ili nastaju izvan Unije mogu imati znatne sigurnosne i pravosudne posljedice unutar Unije, posebno ako imaju hibridnu dimenziju. To je posebno očito u slučajevima koji uključuju terorizam koji se planira ili financira u inozemstvu, ali se provodi unutar Unije, trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata duž ruta koje započinju izvan Unije, trgovinu drogom koju provode organizacije sa sjedištem u trećim zemljama koje opskrbljuju potrošačka tržišta u Uniji te kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu ili javna tijela država članica pokrenute izvan Unije. Aktivnosti kriminalne prirode, kao što je pranje novca ili organizirani kriminal, mogu se povezati i s inozemnom manipulacijom informacijama i uplitanjem te kampanjama dezinformiranja, što predstavlja dodatni rizik za sigurnost u Uniji. Ako ta kriminalna radnja utječe na sigurnost, građane ili temeljne interese Unije, Eurojust može pružiti pomoć u odgovarajućim istragama i kaznenom progonu, pod uvjetom da su dotična kaznena djela obuhvaćena područjem primjene Priloga I. ovoj Uredbi i da se svaka takva pomoć pruža u skladu s primjenjivim međunarodnim sporazumima i pravilima Unije o zaštiti podataka.

(6)S obzirom na promjenjivo okruženje teških kaznenih djela s prekograničnim elementima, potrebno je ažurirati nadležnost Eurojusta kako bi pravni okvir i dalje odgovarao svojoj svrsi i mogao odgovoriti na nove okolnosti povezane s tim kaznenim djelima. Unija se suočava sa sve učestalijim i sve sofisticiranijim kriminalnim prijetnjama, uključujući kaznena djela ovisna o kibernetičkim tehnologijama i kaznena djela omogućena kibernetičkim tehnologijama, te s korištenjem digitalnih infrastruktura u terorističke svrhe, što ugrožava demokratske institucije, javnu sigurnost, ključnu infrastrukturu i otpornost društva. Drugi oblici teških kaznenih djela, kao što je rodno uvjetovano nasilje, posebno ako ih olakšavaju digitalne tehnologije ili ako uključuju prekogranične elemente, isto tako imaju dubok i trajan učinak na žrtve, ravnopravnost i temeljna prava. Učinkovita istraga i kazneni progon tih kaznenih djela iziskuju koordinirani pristup Unije, intenzivniju prekograničnu pravosudnu suradnju i jačanje zajedničkih sposobnosti kojima se jamči sigurnost i osigurava integritet informacija, uz potpuno poštovanje temeljnih prava i vladavine prava. Popis oblika teških kaznenih djela u nadležnosti Eurojusta stoga bi trebalo ažurirati kako bi se uzele u obzir te nove kriminalne prijetnje, uključujući kršenje Unijinih mjera ograničavanja i rodno uvjetovano nasilje, te bi ga trebalo redovito preispitivati kako bi mandat Eurojusta i dalje bio relevantan i djelotvoran.

(7)Zadaće Eurojusta trebalo bi proširiti i detaljno utvrditi kako bi odražavale njegovu ulogu strateškog, analitičkog i proaktivnog središnjeg tijela za prekograničnu pravosudnu suradnju, koje pruža operativnu i analitičku potporu nadležnim nacionalnim tijelima. Trebalo bi poboljšati i njegovo sudjelovanje u oblikovanju politika Unije i relevantnim strateškim ciklusima, čime bi se Eurojustu omogućilo da svoje stručno znanje, koje proizlazi iz obrade predmeta, uključi među prioritete Unije za borbu protiv teških kaznenih djela. Posebno bi trebalo istaknuti ulogu Eurojusta u olakšavanju i pospješivanju izdavanja i izvršavanja instrumenata pravosudne suradnje i uzajamnog priznavanja, rješavanju sukoba nadležnosti među nadležnim nacionalnim tijelima, olakšavanju prekograničnog povrata imovine, prikupljanju, čuvanju i pohranjivanju dokaza o najtežim međunarodnim kaznenim djelima te pružanju pomoći žrtvama teških kaznenih djela u prekograničnim kaznenim postupcima.

(8)Eurojust bi isto tako trebao razvijati i čuvati specijalizirano znanje i stručnost u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, među ostalim osnivanjem Eurojustovih stručnih centara u kaznenim stvarima. Ti bi centri trebali, u okviru svojih ovlasti i osiguravajući komplementarnost, blisko surađivati sa svim sličnim specijaliziranim strukturama uspostavljenima na razini Unije, uključujući specijalizirane stručne centre Unije i EU-ov centar za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala operativna vrijednost njihova kombiniranog stručnog znanja u korist nadležnih nacionalnih tijela država članica.

(9)Bitno je da Eurojust preuzme istaknutiju ulogu u pružanju potpore žrtvama teških kaznenih djela u prekograničnim predmetima, u skladu sa strategijom Unije u tom području i Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela 19 . To je posebno važno u predmetima koji uključuju velik broj žrtava ili žrtve masovnih prijevara, posebno na internetu, a povezani su s različitim državama članicama, i u predmetima za koje bi potencijalno moglo biti nadležno više jurisdikcija te u predmetima koji uključuju rodno uvjetovano nasilje s prekograničnom dimenzijom. Eurojust bi trebao aktivno pomagati državama članicama u zaštiti prava žrtava u prekograničnim kaznenim postupcima, među ostalim olakšavanjem identifikacije žrtava, savjetovanjem nadležnih nacionalnih tijela o postupovnim pravima žrtava na temelju nacionalnog prava i prava Unije te pomaganjem s pristupom naknadi i povratu, među ostalim imovine na koju se primjenjuju mjere zamrzavanja i oduzimanja.

(10)Nadležnost Eurojusta u odnosu na oblike teških kaznenih djela iz Priloga I. trebala bi biti jasno definirana i obuhvaćati ne samo kaznena djela koja su izravno navedena, nego i kaznena djela počinjena radi pribavljanja sredstava za počinjenje, olakšavanja ili počinjenja navedenih oblika teških kaznenih djela ili kako bi počinitelji tih kaznenih djela ostali nekažnjeni. Osim izričito navedenih oblika kaznenih djela Eurojust bi, u okviru mandata utvrđenog u ovoj Uredbi, trebao biti fleksibilan u pružanju pomoći u drugim predmetima na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela ako za to postoji posebna operativna potreba.

(11)Budući da je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) osnovan na temelju pojačane suradnje, Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 20 u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje samo na države članice koje sudjeluju u toj pojačanoj suradnji. Kad je riječ o predmetima za koje nije nadležan EPPO, Eurojust i dalje ostaje u potpunosti nadležan za oblike teških kaznenih djela navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi. S obzirom na njihove mandate Eurojust bi, na zahtjev država članica koje nisu pridružene EPPO-u ili na zahtjev EPPO-a, trebao moći djelovati u predmetima koji se odnose na kaznena djela u nadležnosti EPPO-a ako ti predmeti uključuju i države članice koje su pridružene EPPO-u i države članice koje nisu pridružene EPPO-u ili ako EPPO odluči da neće djelovati. Eurojust bi u svakom slučaju trebao ostati nadležan za pružanje potpore u predmetima koji se odnose na kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije kad god EPPO nije nadležan ili ne izvršava svoju nadležnost. Kako je dodatno uređeno njihovim radnim dogovorom, EPPO i Eurojust trebali bi razviti blisku operativnu suradnju u okviru svojih mandata.

(12)U skladu s člankom 85. UFEU-a zadaće Eurojusta mogu uključivati pokretanje kaznenih istraga. Uloga Eurojusta ne bi se trebala svoditi na reagiranje na zahtjeve država članica za pomoć i operativnu potporu, već bi trebala obuhvaćati proaktivno promicanje koordiniranog i strateškog pravosudnog odgovora na teška kaznena djela na razini Unije. S obzirom na svoj položaj na sjecištu nacionalnih istraga i suradnje na razini Unije Eurojust bi trebao moći iskoristiti svoje analitičke sposobnosti i stručno znanje kako bi olakšao aktivnosti koje na vlastitu inicijativu, u suradnji s državama članicama i na temelju informacija koje su one dostavile, poduzimaju Europol, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), osnovan Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom 21 , EPPO i druga tijela i agencije Unije. To bi trebalo uključivati sudjelovanje država članica koje prvotno možda nisu bile uključene u predmet, kao i država članica koje su zatražile pokretanje istraga ili poduzimanje određenih istražnih mjera, posebno ako Eurojust na temelju svoje analize uoči poveznice između predmeta ili druge situacije zbog kojih je potrebna pravosudna koordinacija. U tu bi svrhu nacionalni članovi trebali imati ovlasti da na vlastitu inicijativu otvaraju predmete u Eurojustovu sustavu vođenja predmeta, čime bi se ojačala sposobnost Eurojusta da proaktivno potiče koordinaciju, a ujedno bi se očuvala nadređenost nadležnih nacionalnih tijela u provedbi istraga i kaznenog progona.

(13)Usklađenost statusa, profila i ovlasti nacionalnih članova u državama članicama ključna je za učinkovitu i ujednačenu primjenu ove Uredbe. Stoga bi države članice trebale biti dužne imenovati nacionalne članove koji su aktivni članovi državnog odvjetništva ili pravosudnih tijela i imaju kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoke tužiteljske ili pravosudne dužnosti, uz relevantno praktično iskustvo u nacionalnim pravnim sustavima i međunarodnoj pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. Nacionalnim članovima trebale bi se, u skladu s pravom njihove države članice, povjeriti barem ovlasti potrebne za potpuno izvršavanje njihovih nadležnosti i djelotvorno izvršavanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe kako razlike u nacionalnim aranžmanima ne bi ometale rad Eurojusta, posebno u hitnim predmetima. Te bi ovlasti trebale uključivati barem sljedeće: izravno stupanje u kontakt i razmjenu operativnih informacija i dokaza s nadležnim nacionalnim tijelima i tijelima trećih zemalja te s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije; otvaranje, evidentiranje i vođenje predmeta u sustavu vođenja predmeta; organiziranje koordinacijskih sastanaka i koordinacijskih centara; sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima i, prema potrebi, pokretanje ili poticanje njihova osnivanja i rada, među ostalim potpisivanjem sporazuma o zajedničkom istražnom timu; sudjelovanje u zajedničkim operativnim platformama, Eurojustovim stručnim centrima u kaznenim stvarima i platformama za pravosudnu koordinaciju; zahtijevanje od nadležnih nacionalnih tijela da provedu istrage ili kazneni progon ili da poduzmu bilo koju drugu mjeru koja je opravdana za potrebe istrage ili kaznenog progona.

(14)Kako bi se osiguralo pravodobno djelovanje u prekograničnim predmetima, uz suglasnost nadležnog nacionalnog tijela i u skladu s nacionalnim pravom, nacionalni članovi trebali bi biti ovlašteni i za izdavanje ili izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju ili uzajamno priznavanje, uključujući istražne mjere na temelju Direktive 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća 22 , naloge za zamrzavanje i oduzimanje na temelju Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća 23 te europske naloge za dostavljanje ili europske naloge za čuvanje na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća 24 . Ako je to propisano nacionalnim pravom i u skladu sa statusom nacionalnog člana kao aktivnog člana državnog odvjetništva ili pravosudnih tijela, ta bi ovlast trebala obuhvaćati i izdavanje temeljnih nacionalnih mjera kojima se tim instrumentima daje pravni učinak, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Osim toga, trebali bi od svojih ureda za oduzimanje imovinske koristi moći zatražiti da dostave informacije o predmetima, imovinskoj koristi ili imovini koja jest ili bi mogla postati predmet naloga za zamrzavanje ili oduzimanje te da poduzmu hitne mjere do izdavanja naloga za zamrzavanje, kako je predviđeno Direktivom (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća 25 . U hitnim slučajevima u kojima se nadležno nacionalno tijelo ne može pravodobno identificirati ili kontaktirati nacionalni članovi trebali bi moći poduzimati te mjere u okviru vlastitih ovlasti u skladu s nacionalnim pravom i o tome bez nepotrebne odgode obavijestiti nadležno nacionalno tijelo. Mjere koje u tim okolnostima poduzimaju nacionalni članovi i dalje podliježu preispitivanju odgovarajućih nadležnih nacionalnih tijela i sudova u skladu s primjenjivim nacionalnim postupovnim pravom. Države članice mogu nacionalnim članovima dodijeliti dodatne ovlasti osim onih utvrđenih u ovoj Uredbi, o čemu moraju obavijestiti Komisiju i Kolegij. Kako bi nacionalni članovi, njihovi zamjenici i, prema potrebi, njihovi pomoćnici mogli učinkovito izvršavati ovlasti koje su im dodijeljene na temelju ove Uredbe i biti u potpunosti ovlašteni za pravosudnu suradnju u okviru strukture pravosudne suradnje Unije, države članice trebale bi ih imenovati nadležnima za potrebe primjenjivih akata Unije o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, posebno onih iz ove Uredbe. Ako djeluje na vlastitu inicijativu, Eurojust bi trebao moći djelovati preko svojih nacionalnih članova koji, navodeći svoje razloge, mogu zatražiti od nadležnih tijela svojih država članica da provedu istragu ili kazneni progon u vezi s određenim djelima ili bilo koju drugu mjeru koja je potrebna za istragu ili kazneni progon. Na primjer, to bi moglo obuhvaćati zahtjeve za izdavanje relevantnog instrumenta pravosudne suradnje, provedbu financijske istrage, poduzimanje privremenih mjera prije suđenja, saslušanje svjedoka ili vještaka ili donošenje mjera za zaštitu žrtava i svjedoka.

(15)Eurojustu je potrebno osigurati upravljačku strukturu koja mu omogućuje da djelotvornije i učinkovitije izvršava svoje zadaće te da djeluje u skladu s načelima koja se primjenjuju na agencije Unije, u prvom redu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama iz 2012. S druge strane, u okviru tog pristupa trebala bi se uzeti u obzir posebna priroda Eurojusta kao agencije za pravosudnu suradnju. U skladu s tim trebalo bi zaštititi neovisnost nacionalnih članova i Kolegija u izvršavanju njihovih operativnih funkcija. Upravljačka struktura Eurojusta trebala bi se sastojati od Upravnog odbora, Izvršnog odbora i upravnog direktora, a njegova operativna struktura trebala bi obuhvaćati nacionalne članove i Kolegij, pri čemu bi se odgovarajuće funkcije tih tijela jasno odredile u ovoj Uredbi.

(16)Kako bi Eurojust ispunio svoju misiju i iskoristio svoj puni potencijal u borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnim elementima, njegov operativni aspekt trebalo bi ojačati smanjenjem administrativnog opterećenja nacionalnih članova, što bi im omogućilo da se usredotoče na obradu predmeta. U skladu s jedinstvenim načinom na koji Agencija rješava sudske predmete i surađuje s nacionalnim tijelima na temelju uzajamnog povjerenja, za operativna pitanja trebao bi biti nadležan Kolegij, dok bi administrativne i proračunske odgovornosti trebali preuzeti Upravni odbor i Izvršni odbor. U istom duhu pojednostavnjenja i želje da Kolegij sve manje sudjeluje u sporednim zadaćama, pripremu i koordinaciju strateških izvješća, smjernica i drugih rezultata analize relevantnih za stručnjake trebalo bi sve češće povjeravati osoblju Eurojusta, među ostalim u kontekstu Eurojustovih stručnih centara u kaznenim stvarima.

(17)Kako bi se poboljšala kvaliteta i djelotvornost postupaka donošenja odluka, trebalo bi osnovati Upravni odbor kao neovisno nadzorno tijelo kojem bi trebalo povjeriti donošenje odluka na najvišoj razini o proračunu, strateškim prioritetima i pitanjima upravljanja, uključujući izradu jedinstvenog programskog dokumenta, godišnjeg proračuna, pravila o osoblju i sigurnosnih pravila. Zastupljenošću u Upravnom odboru države članice bit će u potpunosti uključene u upravljanje Agencijom. Kako bi se očuvala odvojenost administrativnih i operativnih pitanja, a obrada predmeta i upravni nadzor povjerili osobama s odgovarajućim stručnim znanjem, državama članicama trebalo bi onemogućiti da kao svoje predstavnike u Upravnom imenuju nacionalne članove. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru trebale bi nastojati ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika kako bi se osigurao kontinuitet rada te postići rodnu ravnotežu.

(18)Trebalo bi osnovati Izvršni odbor koji bi sudjelovao u pripremi, prikupljanju informacija i pružanju potpore radu Upravnog odbora i pripremi njegovih sastanaka. Osim toga, Izvršni odbor trebao bi u slučajevima predviđenima ovom Uredbom u svoje ime donositi odluke o pitanjima koja se odnose na svakodnevno upravljanje Eurojustom.

(19)Uz potpuno poštovanje razdvajanja administrativnih i operativnih odgovornosti, stajališta Kolegija trebala bi se uzeti u obzir ako bi administrativne odluke mogle znatno utjecati na operativni rad Eurojusta, posebno kad je riječ o određivanju prioritetnih područja kriminaliteta. Zbog toga bi se u pitanjima navedenima u ovoj Uredbi Upravni odbor i Izvršni odbor, u okviru svojih nadležnosti, trebali prije donošenja odluke savjetovati s Kolegijem. Kako bi stajališta Kolegija bila propisno zastupljena, predsjednik Eurojusta trebao bi sudjelovati u Upravnom odboru i Izvršnom odboru kao predstavnik Kolegija. Ako je vjerojatno da će izvješća, mišljenja, dokumenti o politikama i smjernice koje može donijeti Izvršni odbor biti od izravne operativne važnosti, posebno ako se mogu odnositi na istrage ili kazneni progon koji su u tijeku ili na druge strateške informacije koje nisu javne, trebalo bi se unaprijed savjetovati s Kolegijem.

(20)Eurojustom upravlja upravni direktor koji odgovara Upravnom odboru. Upravni direktor trebao bi biti odgovoran za provedbu zadaća koje su Eurojustu dodijeljene ovom Uredbom, uključujući osiguravanje svakodnevnog upravljanja Agencijom, provedbu odluka koje su donijeli Upravni odbor i Izvršni odbor te pripremu i izvršenje proračuna i jedinstvenog programskog dokumenta. Upravnog direktora trebalo bi imenovati na temelju postignuća i dokazanih administrativnih i upravljačkih vještina te relevantnih kompetencija i iskustva. Upravni direktor pravni je zastupnik Eurojusta.

(21)Predsjednika i potpredsjednika Eurojusta trebao bi birati Kolegij iz redova nacionalnih članova, na mandat od četiri godine koji se može jedanput obnoviti. Ako je nacionalni član izabran za predsjednika, dotična država članica trebala bi za vrijeme predsjedničkog mandata moći uputiti dužnosnika s potrebnim kvalifikacijama i iskustvom da ojača nacionalni ured i omogući njegovo daljnje učinkovito funkcioniranje te podnijeti zahtjev za naknadu iz proračuna Eurojusta. Taj dužnosnik može imati status zamjenika ili pomoćnika nacionalnog člana koji je izabran za predsjednika ili funkciju koja je više administrativne ili tehničke prirode, a svaka država članica trebala bi moći utvrditi vlastite zahtjeve u tom pogledu. Budući da mehanizam naknade ima učinak na proračun, provedbene ovlasti za utvrđivanje tog mehanizma trebalo bi dodijeliti Vijeću. Dok je upravni direktor pravni zastupnik Eurojusta, predsjednik Kolegija predstavlja Eurojust na političkim forumima, posebno pri predstavljanju Eurojustovih aktivnosti, operativnih prioriteta i strateških razloga institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(22)Kako bi Eurojust mogao bez odgode ispuniti svoje zadaće u hitnim predmetima, svaki nacionalni ured trebao bi u svakom trenutku biti dostupan za primanje i obradu hitnih zahtjeva. U tu bi se svrhu trebalo pobrinuti za to da se u svakom trenutku može stupiti u kontakt s barem jednim članom svakog nacionalnog ureda kako bi se hitni zahtjevi koji se odnose na njegovu državu članicu obradili bez odgode.

(23)Svaka država članica trebala bi uspostaviti nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom kako bi poduprla rad svojeg nacionalnog člana i omogućila koordinaciju između svojeg nacionalnog ureda i nadležnih nacionalnih tijela. Ti bi sustavi trebali uključivati kontaktne točke mreža s kojima Eurojust održava odnose, kao što su Mreža nacionalnih stručnjaka za zajedničke istražne timove (Mreža zajedničkih istražnih timova), Europska mreža za osobe odgovorne za genocid, zločine protiv čovječanstva i ratne zločine uspostavljena Odlukom Vijeća 2002/494/PUP 26 , Europska mreža kontaktnih točaka u borbi protiv korupcije uspostavljena Odlukom Vijeća 2008/852/PUP 27 , Europska pravosudna mreža za kibernetički kriminalitet, Europska pravosudna mreža za organizirani kriminal i kontaktne točke određene na temelju Odluke Vijeća 2007/845/PUP 28 te nacionalni predstavnici Eurojusta za terorizam, za pitanja koja se odnose na nadležnost EPPO-a i za Europsku pravosudnu mrežu uspostavljenu Odlukom Vijeća 2008/976/PUP 29 . Države članice mogu odlučiti da jednu od tih zadaća ili više njih treba obavljati isti nacionalni dopisnik.

(24)U svrhu poticanja i jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istrage i kazneni progon od ključne je važnosti da Eurojust od nacionalnih tijela prima informacije koje su potrebne za izvršavanje njegovih zadaća. Nadležna nacionalna tijela trebala bi bez nepotrebne odgode obavijestiti svoje nacionalne članove o osnivanju i rezultatima zajedničkih istražnih timova. Isto tako bi trebala bez nepotrebne odgode obavijestiti nacionalne članove o predmetima u nadležnosti Eurojusta koji izravno uključuju najmanje tri države članice i u odnosu na koje su zahtjevi za pravosudnu suradnju ili odluke o pravosudnoj suradnji poslani najmanje dvjema državama članicama. U određenim okolnostima ona bi trebala obavijestiti nacionalne članove i o sukobima nadležnosti, kontroliranim isporukama i problemima u izvršavanju zahtjeva za pravosudnu suradnju koji se ponavljaju. Kad je riječ o kaznenim djelima terorizma, nadležna nacionalna tijela trebala bi obavijestiti svoje nacionalne članove o svim relevantnim kaznenim istragama odmah nakon što su upućene pravosudnim tijelima, bez obzira na to postoji li poznata veza s drugom državom članicom ili trećom zemljom, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(25)Jedan od glavnih izazova u borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnim elementima jest pravodobno uočavanje poveznica i preklapanja između aktualnih istraga i kaznenog progona kriminalnih mreža, osobito transnacionalnih mreža organiziranog kriminala uključenih u trgovinu drogom, te istraga i kaznenog progona povezanih s financijskim ili drugim oblicima teških prijevara. U tom kontekstu unakrsna provjera relevantnih informacija služi i promicanju učinkovitosti pravosudne uprave sprečavanjem udvostručavanja usporednih postupaka pred različitim nacionalnim sudovima, čime se smanjuje rizik od povrede načela ne bis in idem. Eurojust bi trebao sustavno unakrsno provjeravati informacije sadržane u odgovarajućim bazama podataka kako bi prepoznao poveznice među prekograničnim istragama i pružio učinkovitu koordinaciju i potporu nadležnim nacionalnim tijelima. Dostupnost analiziranih skupova podataka i unakrsno provjerenih informacija ključna je za učinkovitu obradu predmeta i podupire nadležna nacionalna tijela u razvoju strateških pristupa kaznenom progonu.

(26)Osnivanje i podupiranje zajedničkih istražnih timova temelj je operativnih aktivnosti Eurojusta. Eurojust bi trebao pružati operativnu, tehničku, analitičku, pravnu i financijsku potporu zajedničkim istražnim timovima, među ostalim savjetovanjem o mogućnosti i pravnim zahtjevima za osnivanje zajedničkog istražnog tima, pomaganjem u izradi i pregovaranju o sporazumima o zajedničkom istražnom timu, savjetovanjem o strategijama kaznenog progona i operativnom djelovanju te mogućnosti uključivanja Europola. Financijska potpora trebala bi se pružati u skladu s primjenjivim financijskim pravilima i može uključivati pojednostavnjene oblike financiranja, kao što su jednokratni iznosi, jedinični troškovi i financiranje uz primjenu paušalne stope. Eurojust bi trebao podupirati Mrežu zajedničkih istražnih timova i uključivanjem svojeg osoblja, posebno organiziranjem sastanaka i aktivnosti osposobljavanja, prikupljanjem i analizom evaluacija pojedinačnih zajedničkih istražnih timova te upravljanjem Eurojustovom financijskom potporom tim timovima. Ako se time doprinosi učinkovitim prekograničnim istragama, Eurojust bi uz to trebao olakšavati i podupirati sudjelovanje trećih zemalja u zajedničkim istražnim timovima, uključujući zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate za članstvo u EU-u.

(27)Radi potpore posebno složenim prekograničnim istragama ili kaznenim progonom ili poboljšanja pravosudne suradnje u rješavanju posebnih oblika teških kaznenih djela Eurojust bi trebao moći uspostaviti platforme za pravosudnu koordinaciju na zahtjev dviju ili više država članica ili na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotičnih država članica. Ti polutrajni strukturirani mehanizmi suradnje trebali bi okupiti predstavnike nadležnih nacionalnih tijela, uključujući članove nacionalnih ureda, a potporu bi im trebalo pružati ovlašteno osoblje Eurojusta. Trebali bi olakšati usklađivanje istraga i kaznenim progonom u više jurisdikcija, pomoći u sprečavanju mogućih sukoba nadležnosti, omogućiti pravodobnu razmjenu informacija i dokaza relevantnih za pravosudna tijela, poduprijeti razvoj i provedbu zajedničkih strategija kaznenog progona te pružiti specijaliziranu pomoć nadležnim nacionalnim tijelima. S informacijama koje se obrađuju u okviru platforme za pravosudnu koordinaciju trebalo bi postupati u skladu s ovom Uredbom i pohranjivati ih u sustavu vođenja predmeta. Uspostava platformi za pravosudnu koordinaciju temelji se na uspješnom operativnom iskustvu Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA), čiji je domaćin Eurojust, koje je pokazalo vrijednost strukturiranog i održivog mehanizma pravosudne suradnje u progonu najtežih kaznenih djela koji obuhvaća više jurisdikcija.

(28)Kapacitet Eurojusta za prikupljanje, čuvanje, analizu i pohranu informacija koje se mogu upotrijebiti kao dokaz u kaznenim postupcima ima ključnu važnost u području genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, zločina agresije i povezanih kaznenih djela. Središnja baza podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima (CICED), koju je uspostavio i kojom upravlja Eurojust, pokazala je jedinstvenu vrijednost centraliziranog i sigurnog mehanizma za očuvanje i unakrsnu provjeru dokaza o najtežim međunarodnim kaznenim djelima iz više jurisdikcija, čime se pruža potpora nacionalnim tijelima kaznenog progona i olakšava rad međunarodnih kaznenih sudova. Za potrebe tumačenja ove Uredbe i bez utjecaja na daljnji razvoj međunarodnog prava pojam najtežih međunarodnih kaznenih djela trebalo bi tumačiti tako da obuhvaća zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije, kako su definirani u Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda.

(29)Ovom se Uredbom jača mandat Eurojusta za čuvanje, analizu i pohranu dokaza, čime se osigurava pravni okvir za daljnji razvoj CICED-a. Prema potrebi taj bi se kapacitet trebao proširiti na druge oblike teških kaznenih djela u okviru mandata Eurojusta, posebno organizirani kriminal, kako bi se olakšale posebne istrage i kazneni progon za koje je uspostavljen zajednički istražni tim ili platforma za pravosudnu koordinaciju. Osobito u tom pogledu Eurojust i Europol trebali bi blisko surađivati u okviru svojih mandata i izbjegavati udvostručavanje napora u smislu obrade i analize informacija u borbi protiv organiziranog kriminala.

(30)Sprečavanje i rješavanje sukoba nadležnosti među državama članicama ključna je funkcija Eurojusta kojom se nadopunjuje okvir uspostavljen Okvirnom odlukom Vijeća 2009/948/PUP 30 . Tom je Okvirnom odlukom utvrđeno da su nadležna tijela država članica dužna započeti izravna savjetovanja ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se u različitim državama članicama vode usporedni postupci, a u slučaju da ta savjetovanja ne dovedu do konsenzusa predviđeno je uključivanje Eurojusta. Na temelju tog okvira Eurojust bi trebao imati ključnu ulogu u pomaganju nadležnim nacionalnim tijelima u utvrđivanju, sprečavanju i rješavanju sukoba nadležnosti, među ostalim prepoznavanjem usporednih ili povezanih postupaka, pružanjem pravnih savjeta o primjeni načela ne bis in idem sadržanog u članku 50. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, izdavanjem neobvezujućih obrazloženih mišljenja ili preporuka o rješavanju tih sukoba te olakšavanjem prijenosa postupaka u jurisdikciju u kojoj će se najlakše provesti kazneni progon. Ta je funkcija ključna za sprečavanje nekažnjavanja, izbjegavanje dvostrukih postupaka i omogućivanje učinkovitog korištenja pravosudnih resursa u svim državama članicama.

(31)Praćenje, zamrzavanje, oduzimanje i povrat imovine stečene kaznenim djelima prioritetno je područje za operativnu potporu Eurojusta. Eurojust bi trebao pomagati državama članicama u prekograničnim predmetima povrata imovine, među ostalim u vezi s oduzimanjem nakon osuđujuće presude i oduzimanjem koje se ne temelji na osuđujućoj presudi, te bi trebao blisko surađivati s uredima za oduzimanje imovinske koristi imenovanima u skladu s Odlukom Vijeća 2007/845/PUP i drugim nadležnim tijelima kako bi se maksimalno povećala djelotvornost financijskih istraga i postupaka povrata imovine, među ostalim primjenom instrumenata predviđenih u Direktivi (EU) 2024/1260.

(32)Eurojust bi trebao, komplementarno s djelovanjem Europola i u skladu s njihovim mandatima, pružati potporu nadležnim tijelima država članica u kontekstu digitalnih istraga i pristupa elektroničkim dokazima. S obzirom na sve veću važnost elektroničkih dokaza u prekograničnim kaznenim istragama Eurojust bi trebao služiti kao namjenski operativni centar i centar znanja za pravosudna tijela koja djeluju u složenom pravnom okruženju kojim se uređuje prekogranični pristup podacima, među ostalim u pogledu izravnih zahtjeva pružateljima usluga na temelju Uredbe (EU) 2023/1543 31 . U tom bi kontekstu Eurojust i Europol trebali iskoristiti i proširiti suradnju uspostavljenu u području elektroničkih dokaza, među ostalim u okviru projekta SIRIUS, kojim se pravosudnim stručnjacima i stručnjacima za izvršavanje zakonodavstva pružaju znanje, alati i osposobljavanje o prekograničnom pristupu elektroničkim dokazima.

(33)Komunikacija između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta trebala bi se odvijati putem sigurnog decentraliziranog IT sustava koji se temelji na pristupnim točkama sustava e-CODEX i omogućuje pouzdanu i sigurnu prekograničnu razmjenu informacija. Komisija bi trebala biti odgovorna za izradu, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera koji države članice i Eurojust mogu odlučiti besplatno upotrebljavati kao svoj pozadinski sustav. Eurojust bi trebao uspostaviti sustav vođenja predmeta za obradu operativnih osobnih podataka koji omogućuje vođenje i koordinaciju istraga i kaznenog progona, sigurnu razmjenu informacija, unakrsnu provjeru podataka kako bi se pronašle poveznice među predmetima te čuvanje i analizu dokaza. Pristup sustavu vođenja predmeta trebao bi biti strogo ograničen na ovlaštene osobe u okviru ograničenja predviđenih ovom Uredbom. Decentralizirani IT sustav uspostavljen ovom Uredbom ista je tehnička infrastruktura iz Uredbe (EU) 2023/2844 Europskog parlamenta i Vijeća 32 , Uredbe (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) 2024/3011 Europskog parlamenta i Vijeća 33 , koja se oslanja na istu mrežu pristupnih točaka sustava e-CODEX i referentni implementacijski softver. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na korištenje tog zajedničkog decentraliziranog IT sustava za komunikaciju, pojednostavnjenje i razmjenu u vezi s instrumentima pravosudne suradnje na temelju tih uredbi, čime se osigurava usklađenost i interoperabilnost u cijeloj strukturi Unije za digitalnu pravosudnu suradnju i izbjegava udvostručavanje tehničke infrastrukture u okviru različitih pravnih instrumenata.

(34)Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 34 utvrđuju se usklađena pravila za zaštitu i slobodno kretanje osobnih podataka obrađenih u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Kako bi se pojedincima osigurala jednaka razina zaštite pomoću prava koja su zakonito ostvariva u cijeloj Uniji te spriječila odstupanja koja ometaju razmjenu osobnih podataka između Eurojusta i nadležnih tijela u državama članicama, pravila o zaštiti i slobodnom kretanju operativnih osobnih podataka koje obrađuje Eurojust trebala bi biti u skladu s Direktivom (EU) 2016/680. Ova Uredba i Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 35 trebale bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju provodi Eurojust, pri čemu bi posebna pravila o zaštiti podataka iz ove Uredbe trebala imati prednost kao lex specialis u odnosu na opća pravila iz Uredbe (EU) 2018/1725. Ta posebna pravila u skladu su s načelima na kojima se temelji Uredba (EU) 2018/1725, kao i s odredbama te uredbe koje se odnose na neovisan nadzor, pravna sredstva, odgovornost i sankcije.

(35)Svaka obrada osobnih podataka koju Eurojust provede u okviru svoje nadležnosti i radi izvršavanja svojih zadaća trebala bi se smatrati obradom operativnih osobnih podataka. Obrada operativnih osobnih podataka koju provodi Eurojust trebala bi biti strogo ograničena na kategorije podataka navedene u Prilogu II. i trebala bi podlijegati strogim rokovima za pohranu koji su povezani sa završetkom postupka, oslobađanjem od krivnje i konačnim sudskim odlukama, uz automatizirane mehanizme preispitivanja radi osiguravanja usklađenosti. Kako bi se poduprle proširene analitičke i strateške funkcije Eurojusta, ovom se Uredbom predviđa mogućnost zadržavanja operativnih osobnih podataka tijekom duljeg razdoblja ako je to nužno za analitičke i strateške svrhe, podložno jasnim uvjetima i strogim mjerama za zaštitu podataka te unutar jasnog i pravno sigurnog okvira u skladu s primjenjivim pravilima Unije o zaštiti podataka. Budući da Eurojust obrađuje i administrativne osobne podatke koji nisu povezani s kaznenim istragama, na obradu tih podataka trebala bi se primjenjivati opća pravila Uredbe (EU) 2018/1725. Odredbe o zaštiti podataka iz ove Uredbe ne utječu na primjenjiva pravila o dopuštenosti osobnih podataka kao dokaza u fazama koje prethode sudskom postupku u kaznenim predmetima i u sudskim postupcima u kaznenim predmetima. Podaci koje obrađuje Eurojust trebali bi biti pohranjeni u europskoj infrastrukturi u oblaku kako bi se postupno osigurale suverene digitalne infrastrukture i kapaciteti računalstva u oblaku.

(36)Zaštita prava i sloboda ispitanika zahtijeva jasno pripisivanje odgovornosti za zaštitu podataka u skladu s ovom Uredbom. Države članice trebale bi biti odgovorne za točnost podataka koje su prenijele Eurojustu i koje je Eurojust obradio u nepromijenjenom obliku, za ažuriranje tih podataka i za zakonitost prenošenja tih podataka Eurojustu. Eurojust bi trebao biti odgovoran za točnost podataka dobivenih od drugih pružatelja podataka ili podataka koji proizlaze iz njegovih vlastitih analiza ili aktivnosti prikupljanja podataka. Trebao bi se pobrinuti za to da se osobni podaci obrađuju pošteno i zakonito, da se prikupljaju i obrađuju u konkretne svrhe, da su primjereni, relevantni i da ih nema previše u odnosu na te svrhe, da se ne pohranjuju dulje nego što je potrebno te da se obrađuju na način kojim se jamči odgovarajuća sigurnost i povjerljivost.

(37)Odgovarajuće zaštitne mjere za pohranu operativnih osobnih podataka u svrhe arhiviranja u javnom interesu ili u statističke svrhe trebalo bi uvrstiti u poslovnik Eurojusta. Ako država članica prenosi ili dostavlja operativne osobne podatke Eurojustu, nadležno tijelo, nacionalni član ili nacionalni dopisnik za Eurojust trebali bi imati pravo zatražiti ispravak ili brisanje tih podataka u skladu s primjenjivim odredbama ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1725.

(38)U skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 ispitanik bi trebao moći ostvariti pravo na pristup operativnim osobnim podacima koji se odnose na njega, a koje obrađuje Eurojust. Taj se zahtjev može u razumnim vremenskim razmacima besplatno podnijeti Eurojustu ili nacionalnom nadzornom tijelu u državi članici po izboru ispitanika. Ograničenja prava na pristup mogu se primjenjivati ako bi se otkrivanjem tih podataka ugrozila istraga koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca, u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1725. Pristup operativnim osobnim podacima unutar Eurojusta trebao bi biti strogo ograničen na nacionalne članove, njihove zamjenike, ovlaštene upućene nacionalne stručnjake, imenovane korisnike nacionalnog sustava i ovlašteno osoblje Eurojusta, u okviru ograničenja predviđenih ovom Uredbom.

(39)Osoba imenovana službenikom za zaštitu podataka Eurojusta trebala bi imati potrebno stručno znanje o pravu i praksi u području zaštite podataka razmjerno postupcima obrade podataka koje provodi Eurojust i razini zaštite koja se zahtijeva za osobne podatke koji se obrađuju.

(40)Kako bi se olakšala njihova međusobna suradnja, Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela trebali bi se redovito sastajati u okviru Europskog odbora za zaštitu podataka, u skladu s pravilima o koordiniranom nadzoru utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1725, što neće utjecati na neovisnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka ni na njegovu odgovornost za nadzor Eurojusta kad je riječ o zaštiti podataka.

(41)Kao prvi primatelj na području Unije osobnih podataka koje su dostavile ili prikupile treće zemlje ili međunarodne organizacije Eurojust bi trebao biti odgovoran za točnost tih podataka i trebao bi poduzeti sve razumne mjere kako bi provjerio njihovu točnost po primitku ili pri njihovu stavljanju na raspolaganje drugim tijelima. U iznimnim slučajevima Eurojust bi trebao moći produljiti rokove za pohranu operativnih osobnih podataka kako bi ostvario svoje ciljeve, u skladu s načelom ograničavanja svrhe i nakon pažljivog razmatranja svih uključenih interesa, uključujući interese ispitanika, te podložno nadzoru Europskog nadzornika za zaštitu podataka. U skladu s primjenjivim pravnim okvirom za zaštitu podataka na Eurojust bi se trebala primjenjivati opća pravila o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti koja se primjenjuju na institucije, tijela, urede i agencije Unije.

(42)Eurojust bi trebao održavati povlaštene odnose s Europskom pravosudnom mrežom u kaznenim stvarima, na temelju savjetovanja i komplementarnosti, osobito preko članova svakog nacionalnog ureda koji su određeni kao kontaktne točke za Europsku pravosudnu mrežu. Komplementarnost između Europske pravosudne mreže i Eurojusta trebala bi se ostvarivati u skladu s njihovim mandatima, pri čemu bi Eurojust bio nadležan za složene predmete koji uključuju teška kaznena djela s prekograničnim elementima za koja je potrebna aktivna koordinacija, a možda i zajednička strategija kaznenog progona u okviru više jurisdikcija. Sustav za dodjelu predmeta između Eurojusta i Europske pravosudne mreže trebao bi Eurojustu omogućiti da usmjeri svoje resurse na najsloženije prekogranične istrage teških kaznenih djela, koje posebno karakteriziraju usporedne istrage ili kazneni progon u različitim državama članicama, sukobi nadležnosti, uključenost najmanje dvaju pravnih okvira ili pravosudnih tijela, veze s organiziranim kriminalom ili iznimna operativna hitnost ili strateška važnost na razini Unije.

(43)Među odlukama o uspostavi unutarnjih struktura Eurojusta Upravni odbor trebao bi utvrditi institucijske i administrativne odnose između Eurojusta i njegovih mreža, osobito mreža uspostavljenih odlukama Vijeća 2002/494/PUP, 2007/845/PUP i 2008/852/PUP te zaključcima Vijeća o uspostavi Europske pravosudne mreže za organizirani kriminal od 14. lipnja 2024.

(44)Eurojust bi trebao uspostaviti i održavati blisku suradnju s Europolom kako bi se osiguralo usklađeno i koordinirano izvršavanje njihovih mandata i izbjeglo udvostručavanje napora te kako bi se uspostavio kontinuitet razmjene obavještajnih podataka povezanih s izvršavanjem zakonodavstva i pravosudne koordinacije koji omogućuje brzo korištenje kriminalističkih obavještajnih podataka za potrebe pravodobnih i dobro koordiniranih pravosudnih istraga i kaznenog progona. Kombinacija Europolovih obavještajnih i analitičkih sposobnosti povezanih s borbom protiv kriminala i Eurojustovih funkcija pravosudne koordinacije omogućuje nadležnim tijelima brže otkrivanje obrazaca prekograničnog kriminala i učinkovit odgovor na nove kriminalne prijetnje. U radnom dogovoru, koji podliježe redovitom preispitivanju i koji se ažurira na zahtjev i uz savjetovanje s Komisijom, trebali bi se utvrditi praktični modaliteti te suradnje i objediniti uspostavljene prakse suradnje, uključujući praktične aranžmane za uzajamni neizravni pristup informacijama koje posjeduje Eurojust odnosno Europol putem optimiziranog automatiziranog sustava ima/nema pogotka. Taj bi sustav trebalo optimizirati primjenom tehničkih mjera za poboljšanje mogućnosti unakrsne provjere. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost uspostave zajedničkih operativnih platformi uz suglasnost nadležnih nacionalnih tijela, kao i sudjelovanje predstavnika Europola na sastancima Kolegija na kojima se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa, kako bi se rasprave o operativnim pitanjima unaprijedile uključivanjem dodatnog stručnog znanja i informacija o predmetima. Svaki pristup Europola podacima Eurojusta trebalo bi tehničkim sredstvima ograničiti na informacije obuhvaćene mandatima tih agencija Unije. Eurojust i Europol trebali bi se međusobno obavješćivati o svim aktivnostima koje uključuju financiranje zajedničkih istražnih timova.

(45)Eurojust bi trebao uspostaviti i održavati blizak odnos s EPPO-om na temelju međusobne suradnje u okviru njihovih mandata i kompetencija. Na zahtjev EPPO-a Eurojustu bi trebalo povjeriti izričiti mandat za pružanje pojačane potpore u predmetima koji su u nadležnosti EPPO-a, osobito u predmetima za koje su potrebne istražne mjere ili drugi oblici suradnje u državama članicama koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a ili u predmetima koji uključuju treće zemlje ili za koje je potrebna koordinacija između istraga koje provodi EPPO i istraga koje provode nadležna nacionalna tijela država članica koje ne sudjeluju u EPPO-u. Kvalitetnija koordinacija između tih dvaju tijela trebala bi doprinijeti izbjegavanju udvostručavanja napora, olakšati suradnju s državama članicama koje nisu pridružene EPPO-u i trećim zemljama te poduprijeti sveobuhvatno rješavanje predmeta u istragama s prekograničnom dimenzijom. Trebalo bi predvidjeti sudjelovanje predstavnika EPPO-a na sastancima Kolegija na kojima se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa kako bi se poboljšala operativna koordinacija i uzajamna informiranost. Automatizirani sustav ima/nema pogotka između Eurojusta i EPPO-a isto bi tako trebalo optimizirati tehničkim mjerama za poboljšanje razmjene informacija. Eurojust bi bez nepotrebne odgode trebao izvijestiti EPPO o svakoj kriminalnoj radnji u pogledu koje bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost te bi o tome trebao obavijestiti države članice, osim ako EPPO smatra da bi ta obavijest utjecala na djelotvornost ili povjerljivost njegovih istraga. Praktične aranžmane za suradnju između Eurojusta i EPPO-a trebalo bi utvrditi u radnom dogovoru, koji bi trebalo redovito preispitivati.

(46)Kako bi se doprinijelo djelotvornoj zaštiti financijskih interesa Unije, Eurojust bi trebao surađivati s drugim akterima u borbi protiv prijevara uključenima u zaštitu financijskih interesa Unije, kao što su EPPO, Europol, OLAF, AMLA i Carinsko tijelo EU-a, kako bi se uzela u obzir pitanja relevantna za koordinaciju aktivnosti borbe protiv prijevara, kao što je olakšavanje razmjene informacija, poduzimanje koordiniranih ili zajedničkih mjera, razmjena informacija o novim kriminalnim trendovima u aktivnostima koje utječu na financijske interese Unije, razmjena najboljih primjera iz prakse, uključujući pitanja povezana sa sigurnošću i razvojem informacijske tehnologije, utvrđivanje kriterija za zajedničko izvješćivanje ili koordinacija aktivnosti osposobljavanja ili općeg razvoja Unijine strukture za borbu protiv prijevara. Budući da ima ulogu relevantnog aktera u zaštiti financijskih interesa Unije, Eurojust bi trebao aktivno sudjelovati u tim zajedničkim aktivnostima.

(47)Kako bi se osiguralo da izvješće koje Komisija svake godine podnosi u skladu s člankom 325. stavkom 5. UFEU-a uključuje sveobuhvatan pregled mjera poduzetih radi suzbijanja prijevara koje utječu na financijske interese Unije, Eurojust bi trebao dati doprinos pripremi tog izvješća. Taj bi doprinos trebao obuhvaćati rezultate koje je Eurojust postigao i aktivnosti koje je proveo u tu svrhu.

(48)Eurojust bi trebao moći razmjenjivati osobne podatke s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njegovih zadaća uz potpuno poštovanje zaštite privatnosti te ostalih temeljnih prava i sloboda. Eurojust bi trebao ojačati suradnju s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnih organizacija na temelju strategije suradnje koja se svake četiri godine izrađuje uz savjetovanje s Komisijom. Radni dogovori između Eurojusta i nadležnih tijela treće zemlje mogu imati oblik strateških radnih dogovora koji su neovisni o međunarodnom sporazumu koji je Unija sklopila u skladu s člankom 218. UFEU-a, ali mu često prethode, ili oblik dogovora o provedbi takvog međunarodnog sporazuma. Prema potrebi obveze suradnje s financijskim posljedicama trebale bi biti uključene u međunarodne sporazume koje Unija sklapa s trećim zemljama kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za operativnu suradnju. Radi lakše suradnje i izgradnje uzajamnog povjerenja s međunarodnim partnerima trebalo bi pojasniti pravni okvir kojim se uređuje upućivanje sudaca za vezu u treće zemlje, među ostalim u pogledu njihovih zadaća, obveza zaštite podataka i uvjeta pod kojima mogu razmjenjivati operativne osobne podatke s nadležnim tijelima treće zemlje. Ako Eurojust utvrdi operativnu potrebu za suradnjom s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, trebalo bi mu se omogućiti da Komisiji ukaže na potrebu za odlukom o primjerenosti ili preporukom za otvaranje pregovora o međunarodnom sporazumu u skladu s člankom 218. UFEU-a.

(49)Čak i ako ne postoji međunarodni sporazum, Eurojust bi trebao uspostaviti i održavati operativne odnose s trećim zemljama za koje se smatra da su od strateške važnosti za pravosudnu suradnju, posebno sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU-u, u kojima se u okviru projekata financiranih sredstvima EU-a nastoji pružiti operativna potpora i pomoć, čime se tim partnerima omogućuje usvajanje metoda pravosudne suradnje i rada EU-a. U tu bi svrhu Eurojust, na temelju radnog dogovora i nakon što ih imenuje Upravni odbor, trebao biti domaćin rezidentnim kontaktnim točkama iz prioritetnih trećih zemalja, čime bi se osigurali pouzdani i stabilni kanali za pravosudnu razmjenu i smanjila kašnjenja u rješavanju zahtjeva za suradnju. Te kontaktne točke imaju zadaću ubrzati, koordinirati ili olakšati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju, potaknuti komunikaciju i koordinaciju između Eurojusta, država članica i nadležnih tijela dotične treće zemlje te olakšati sudjelovanje tih tijela na koordinacijskim sastancima i u zajedničkim istražnim timovima koje podupire Eurojust. Pristup tih kontaktnih točaka Eurojustovu sustavu vođenja predmeta trebao bi biti strogo ograničen na podatke relevantne za obavljanje njihovih funkcija, a svaka razmjena operativnih osobnih podataka trebala bi se odvijati isključivo na temelju odstupanja za posebne situacije predviđenih ovom Uredbom. Trebalo bi utvrditi posebne organizacijske aranžmane kako bi integraciju tih aktera u Eurojust pratile odgovarajuće mjere za sigurnost informacija i zaštitu podataka.

(50)Trebalo bi predvidjeti sudjelovanje tužitelja za vezu upućenih u Eurojust iz trećih zemalja ili međunarodnih organizacija na sastancima Kolegija na kojima se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa kako bi se ojačali operativni odnosi i olakšala izravna razmjena informacija među stručnjacima.

(51)Kako bi se zajamčila potpuna samostalnost i neovisnost Eurojusta, trebalo bi mu odobriti samostalan proračun s prihodima koji se ponajprije sastoje od doprinosa iz općeg proračuna Unije, osim u slučaju plaća i prihoda nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika, koje isplaćuju njihove države članice. Trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije u odnosu na doprinos Unije i druge subvencije koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju financijskih izvještaja trebao bi obavljati Revizorski sud, a Odbor za proračunski nadzor Europskog parlamenta trebao bi ih odobravati. Na Eurojust bi se trebala primjenjivati Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća 36 .

(52)Radi suzbijanja prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije ili ozbiljnih pitanja povezanih s obavljanjem profesionalnih dužnosti koja uključuju zanemarivanje obveza dužnosnika i ostalih službenika Unije koje bi moglo dovesti do disciplinskih ili, ovisno o slučaju, kaznenih postupaka, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 37 , kako je izmijenjena, trebala bi se primjenjivati na Eurojust bez ograničenja, a OLAF bi trebao moći provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu. EPPO je u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 nadležan za provedbu istraga i kazneni progon prijevara i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

(53)Kolegiju bi trebalo pružiti detaljne i sveobuhvatne stručne savjete o temeljnim pravima na koja bi mogle utjecati aktivnosti Agencije. U tu bi svrhu osoblje Eurojusta trebalo uključivati barem jednog stručnjaka koji bi pružao potporu Eurojustu u pitanjima zaštite temeljnih prava u svim njegovim aktivnostima i zadaćama, posebno u njegovim operativnim aktivnostima, uključujući razmjenu osobnih podataka s trećim zemljama. Trebalo bi moći imenovati člana osoblja Eurojusta koji je prošao specijalističko osposobljavanje u području prava i prakse koji se odnose na temeljna prava. Taj bi imenovani stručnjak trebao blisko surađivati sa službenikom za zaštitu podataka u okviru njihovih nadležnosti. U mjeri u kojoj je riječ o pitanjima zaštite podataka, punu odgovornost trebao bi snositi službenik za zaštitu podataka.

(54)Radi povećanja transparentnosti i demokratskog nadzora Eurojusta potrebno je u skladu s člankom 85. stavkom 1. UFEU-a predvidjeti mehanizam za zajedničku evaluaciju aktivnosti Eurojusta koju provode Europski parlament i nacionalni parlamenti. Ta bi se evaluacija trebala provoditi u okviru međuparlamentarne sjednice odbora, uz sudjelovanje članova nadležnih odbora Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, a pritom bi se trebala u potpunosti poštovati neovisnost Eurojusta u pogledu mjera koje treba poduzeti u posebnim operativnim predmetima te u pogledu obveze diskrecije i povjerljivosti. Primjereno je redovito ocjenjivati primjenu ove Uredbe. Najkasnije pet godina od stupanja ove Uredbe na snagu i svakih pet godina nakon toga Komisija bi trebala provesti evaluaciju uspješnosti Eurojusta u odnosu na njegove ciljeve, mandat, zadaće, upravljanje i lokaciju, uključujući procjenu opravdanosti daljnjeg rada Agencije koja se provodi svakih deset godina.

(55)Funkcioniranje Eurojusta trebalo bi biti transparentno u skladu s člankom 15. stavkom 3. UFEU-a. Upravni odbor trebao bi donijeti posebne odredbe o tome na koji se način osigurava pravo pristupa javnosti dokumentima. Obveza transparentnosti trebala bi se primjenjivati na Eurojust tako da se ne ugrozi obveza povjerljivosti u njegovu operativnom radu. Pri administrativnim istragama koje provodi Europski ombudsman trebalo bi poštovati tu obvezu. Kako bi se povećala transparentnost Eurojusta prema građanima Unije i ojačala njegova odgovornost, Eurojust bi na svojim internetskim stranicama trebao objaviti popis članova svojeg Upravnog odbora i Izvršnog odbora te, prema potrebi, sažetke ishoda sastanaka Upravnog odbora, poštujući pritom primjenjive zahtjeve zaštite podataka.

(56)Potrebne odredbe o smještaju Eurojusta u Nizozemskoj, gdje se nalazi njegovo sjedište, i posebna pravila koja se primjenjuju na osoblje Eurojusta i članove njihovih obitelji trebalo bi utvrditi u Sporazumu o sjedištu između Eurojusta i Kraljevine Nizozemske. S obzirom na to da se ovom Uredbom osniva Upravni odbor koji nije bio predviđen Uredbom (EU) 2018/1727, Sporazum o sjedištu trebalo bi izmijeniti ili zamijeniti kako bi njegovo osobno područje primjene obuhvaćalo članove Upravnog odbora i njihove obitelji. Isto bi se trebalo prema potrebi primjenjivati na rezidentne kontaktne točke upućene iz trećih zemalja i njihove obitelji. Država članica domaćin trebala bi osigurati najbolje moguće uvjete za djelotvorno funkcioniranje Eurojusta, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te prikladne prometne veze kako bi se privukli ljudski resursi visoke kvalitete sa što je moguće šireg geografskog područja.

(57)S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno osnivanje subjekta koji je odgovoran za pružanje potpore i jačanje koordinacije i suradnje među pravosudnim tijelima država članica u vezi s teškim kaznenim djelima koja pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički progon, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(58)[U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.] ILI [U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je pismom od [datum] obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.]

(59)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(60)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [datum].

(61)Ovom se Uredbom u potpunosti poštuju temeljna prava i slobode te načela priznata u prvom redu Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost kako su zaštićeni člancima 8. i 7. Povelje, kao i člankom 16. UFEU-a, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje u skladu s člankom 47. Povelje, pretpostavka nedužnosti u skladu s člankom 48. Povelje te prava žrtava kaznenih djela,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE, CILJEVI I ZADAĆE

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu („Eurojust”).

2.Eurojust uspostavljen ovom Uredbom zamjenjuje i nasljeđuje agenciju uspostavljenu Uredbom (EU) 2018/1727.

3.U ovoj Uredbi utvrđuju se pravila o strukturi, funkcioniranju, području djelovanja i zadaćama Eurojusta.

4.Eurojust podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima za koja je nadležan u skladu s člankom 5. ako ta kaznena djela utječu na dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon, među ostalim ako imaju posljedice na razini Unije.

Članak 2.

Pravni status

1.Eurojust je agencija Unije i ima pravnu osobnost.

2.U svakoj državi članici Eurojust uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Konkretno, može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu i njome raspolagati te biti stranka u sudskom postupku.

3.Eurojust zastupa upravni direktor.

Članak 3.

Sjedište

Sjedište Eurojusta je u Haagu u Nizozemskoj.

Članak 4.

Zadaće

Eurojust obavlja sljedeće zadaće:

(a)pomaže nadležnim nacionalnim tijelima i nadležnim tijelima međunarodnih organizacija u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenog progona, među ostalim olakšavanjem i podupiranjem izdavanja i izvršenja zahtjeva za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i odluka o toj suradnji, osobito onih koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja;

(b)u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća prima, prikuplja, pohranjuje, obrađuje, analizira i razmjenjuje informacije, uključujući operativne osobne podatke, s nadležnim nacionalnim tijelima država članica, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i relevantnim privatnim stranama, u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka;

(c)unakrsno provjerava informacije pohranjene u relevantnim bazama podataka kako bi pronašao poveznice među prekograničnim istragama i o njima obavijestio dotične države članice ili, prema potrebi, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO);

(d)prikuplja, čuva, analizira i pohranjuje dokaze o najtežim međunarodnim kaznenim djelima i s njima povezanim kaznenim djelima te olakšava razmjenu ili izravnu dostupnost tih dokaza nadležnim nacionalnim tijelima država članica i trećih zemalja te nadležnim tijelima međunarodnih kaznenih sudova;

(e)pruža potporu nadležnim nacionalnim tijelima u aktivnostima praćenja, zamrzavanja, oduzimanja i povrata imovine stečene kaznenim djelima u prekograničnim predmetima, uključujući oduzimanje nakon osuđujuće presude i oduzimanje koje se ne temelji na osuđujućoj presudi u postupcima u kaznenim stvarima;

(f)podupire nadležna nacionalna tijela država članica u uspostavi i održavanju odnosa suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama radi olakšavanja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima;

(g)blisko surađuje s tijelima, uredima i agencijama Unije, a osobito s:

i.Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), među ostalim uzajamnim sudjelovanjem i koordinacijom operativnih aktivnosti;

ii.EPPO-om, pružanjem potpore njegovim istragama za koje su potrebne istražne mjere ili bilo koja druga suradnja u državama članicama koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a 39 ili u trećim zemljama te predmetima za koje je potrebna koordinacija između istraga koje provodi EPPO i istraga koje provode nadležna tijela država članica koje ne sudjeluju u EPPO-u, među ostalim pružanjem potpore osnivanju zajedničkih istražnih timova;

iii.drugim tijelima, uredima i agencijama Unije koji u okviru svojih mandata prikupljaju informacije relevantne za obavljanje zadaća Eurojusta;

(h)surađuje, koordinira i podupire mreže i tijela aktivne u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, među ostalim njihovim smještanjem, prema potrebi;

(i)pomaže nadležnim nacionalnim tijelima da omoguće ostvarivanje prava žrtava u kontekstu prekograničnih kaznenih postupaka;

(j)prikuplja i analizira specijalizirano znanje, osobito ispitivanjem informacija pohranjenih u Eurojustovu sustavu vođenja predmeta i relevantne nacionalne, međunarodne i Unijine sudske prakse te razradom primjera najbolje prakse i pružanjem savjeta u okviru svojeg mandata, prema potrebi u kontekstu Eurojustovih stručnih centara u kaznenim stvarima;

(k)na temelju svojeg stručnog znanja o radu na predmetima pruža analitičke nalaze i tehničke savjete institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije na njihov zahtjev;

(l)prema potrebi pruža tehničku, operativnu, analitičku, pravnu, financijsku i stratešku pomoć u pitanjima iz svoje nadležnosti;

(m)strukturirano i redovito surađuje s akterima u borbi protiv prijevara uključenima u zaštitu financijskih interesa Unije, kao što su EPPO, Europol, OLAF, AMLA i Carinsko tijelo EU-a, među ostalim sklapanjem bilateralnih ili multilateralnih radnih dogovora kojima se uređuju načini te suradnje.

Članak 5.

Nadležnost Eurojusta

1.Eurojust je nadležan za sljedeća kaznena djela, među ostalim ako su počinjena u vezi s aktivnostima koje imaju hibridnu dimenziju ili su dio tih aktivnosti:

(a)oblici teških kaznenih djela navedeni u Prilogu I.;

(b)kaznena djela za koja je nadležan EPPO;

(c)kaznena djela počinjena radi pribavljanja sredstava za počinjenje te radi olakšavanja ili počinjenja teških kaznenih djela navedenih u Prilogu I. ili osiguravanja da počinitelji tih teških kaznenih djela ostanu nekažnjeni.

2.Eurojust djeluje na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela, nadležnog tijela međunarodne organizacije, EPPO-a u okviru njegove nadležnosti ili na vlastitu inicijativu.

3.U odnosu na oblike kaznenih djela koji nisu navedeni u Prilogu I. Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela država članica.

4.U odnosu na kaznena djela za koja je nadležan EPPO Eurojust svoju nadležnost izvršava:

(a)u predmetima koji uključuju države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a na zahtjev tih država članica ili EPPO-a;

(b)u predmetima koji uključuju države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a ako je EPPO donio odluku da neće izvršavati svoju nadležnost.

5.Eurojust je nadležan za pružanje pomoći EPPO-u i u predmetima koji uključuju treće zemlje ili ako je potrebna koordinacija između istraga koje provodi EPPO i istraga koje provode nadležna tijela država članica koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a.

6.Eurojust može pomoći u istragama i kaznenom progonu koji utječu na:

(a)najmanje dvije države članice;

(b)jednu državu članicu ako je riječ o predmetu koji ima posljedice na razini Unije;

(c)najmanje jednu državu članicu i treću zemlju ili međunarodnu organizaciju pod uvjetom da se primjenjuje bilo koji od sljedećih uvjeta:

i.donesena je odluka o primjerenosti u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680 ili je s tom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom sklopljen međunarodni sporazum, sporazum o suradnji ili radni dogovor;

ii.u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji određena je kontaktna točka; ili

iii.postoji bitan interes za pružanje te pomoći;

(d)dvije ili više trećih zemalja ili međunarodnih organizacija ako predmet može imati posljedice na razini Unije pod uvjetom da je donesena odluka o primjerenosti u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680 i da je sa svakom od njih sklopljen međunarodni sporazum, sporazum o suradnji ili radni dogovor te u skladu s prethodnim odobrenjem Kolegija.

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA EUROJUSTA

ODJELJAK I.

Struktura

Članak 6.

Struktura Eurojusta

1.Eurojust ima upravljačku i operativnu strukturu.

2.Upravljačka struktura obuhvaća:

(a)Upravni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 10.;

(b)Izvršni odbor koji obavlja funkcije utvrđene u članku 13.;

(c)izvršnog direktora koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 15.

3.Operativna struktura obuhvaća:

(a)nacionalne članove, koji izvršavaju ovlasti utvrđene u članku 18.;

(b)Kolegij, koji izvršava ovlasti utvrđene u članku 20.

ODJELJAK II.

Upravni odbor

Članak 7.

Sastav Upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

2.Upravni odbor obuhvaća i:

(a)predsjednika Eurojusta, koji nema pravo glasa;

(b)upravnog direktora, koji nema pravo glasa.

3.Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja dotičnog člana u njegovoj odsutnosti. Ni član Upravnog odbora ni njegov zamjenik koji predstavlja državu članicu ne smije biti nacionalni član ni bilo koji drugi član nacionalnog ureda te države članice upućen u Eurojust.

4.Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se na temelju njihove stručnosti u području kaznenog pravosuđa, uzimajući u obzir njihov odgovarajući radni staž i iskustvo, među ostalim u vezi s upravljačkim, administrativnim i proračunskim pitanjima.

5.Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje što više smanjiti fluktuaciju svojih predstavnika kako bi se osigurao kontinuitet njegova rada. Sve strane nastoje postići rodnu ravnotežu u Upravnom odboru.

6.Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se jedanput obnoviti.

Članak 8.

Predsjednik Upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima s pravom glasa dvotrećinskom većinom tih članova. Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako potonji nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti.

2.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje četiri godine i može se jedanput obnoviti. Ako im članstvo u Upravnom odboru prestane za vrijeme mandata, mandat im automatski prestaje na taj datum.

Članak 9.

Sastanci Upravnog odbora

1.Sastanke Upravnog odbora saziva predsjednik.

2.Predsjednik i upravni direktor Eurojusta sudjeluju u raspravama, ali nemaju pravo glasa.

3.Upravni odbor održava najmanje dva sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

4.Upravni odbor na sastanke može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

5.Ako je potrebno, upravni odbor može održavati zajedničke sastanke s Upravnim odborom Europola.

6.U skladu s poslovnikom Upravnog odbora članovima Upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

7.Ako je na dnevnom redu pitanje povjerljivosti ili sukoba interesa, Upravni odbor raspravlja i odlučuje o tom pitanju bez prisutnosti člana na kojeg se to odnosi. Detaljna pravila za primjenu ove odredbe mogu se utvrditi u poslovniku.

Članak 10.

Funkcije Upravnog odbora

1.Upravni odbor daje strateške smjernice za aktivnosti Eurojusta, a prije svega:

(a)donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 12. prije nego što ga podnese Komisiji na mišljenje;

(b)uzimajući u obzir mišljenje Komisije, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa donosi jedinstveni programski dokument;

(c)donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu te godišnji i višegodišnji program rada;

(d)donosi svoj poslovnik i poslovnik Izvršnog odbora;

(e)donosi pravila o sprečavanju i upravljanju sukobima interesa svojih članova, nacionalnih članova i članova nacionalnih ureda;

(f)donosi sigurnosna pravila;

(g)u odnosu na osoblje Eurojusta izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu nadležnom za imenovanja i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika 40 dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu, u skladu sa stavkom 2.;

(h)donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(i)imenuje upravnog direktora i, prema potrebi, produljuje njegov mandat ili ga razrješava dužnosti u skladu s člankom 14.;

(j)imenuje časnike za vezu upućene u treće zemlje iz članka 61.;

(k)imenuje i razrješava dužnosti računovodstvenog dužnosnika i službenika za zaštitu podataka, koji su funkcionalno neovisni u obavljanju svojih dužnosti;

(l)donosi sigurnosni plan, plan kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe;

(m)donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Eurojust iz članka 72.;

(n)dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Eurojusta i izvršava druge funkcije u odnosu na proračun Eurojusta u skladu s poglavljem VI.;

(o)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Eurojust u skladu s člankom 69.;

(p)donosi strategiju suradnje iz članka 60. nakon savjetovanja s Kolegijem;

(q)odobrava sklapanje radnih dogovora u skladu s člankom 54. stavkom 3.;

(r)donosi sve odluke o osnivanju unutarnjih struktura Eurojusta te, prema potrebi, njihovim izmjenama, uzimajući u obzir potrebe Eurojusta s obzirom na aktivnosti i dobro upravljanje proračunom;

(s)donosi sve druge neoperativne odluke koje nisu izričito dodijeljene Izvršnom odboru ili upravnom direktoru u skladu s ovom Uredbom.

2.Upravni odbor donosi, u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, kojom se relevantne ovlasti tijela nadležnog za imenovanja delegiraju upravnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje može suspendirati. Upravni direktor ovlašten je dalje delegirati navedene ovlasti.

3.U iznimnim okolnostima Upravni odbor može odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela nadležnog za imenovanja upravnom direktoru i ovlasti koje je on dalje delegirao te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposlenika koji nije upravni direktor.

Članak 11.

Pravila o glasovanju Upravnog odbora

1.Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Upravni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.Ako Komisija izrazi ozbiljnu zabrinutost o prijedlogu odluke koji je predstavljen Upravnom odboru o pitanjima koja se odnose na Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 41 te na Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europske unije, Upravni odbor odgađa donošenje odluke. U roku od 15 dana Upravni odbor preispituje taj prijedlog i donosi ga, eventualno izmijenjenog, u drugom čitanju, dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa, uključujući predstavnika Komisije, ili četveropetinskom većinom glasova predstavnika država članica.

3.Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Ako je član s pravom glasa odsutan, njegov zamjenik ima pravo iskoristiti to pravo glasa.

4.Predsjednik Upravnog odbora sudjeluje u glasovanju.

5.Predsjednik i upravni direktor Eurojusta ne sudjeluju u glasovanju.

6.Ako predsjednik izrazi ozbiljnu zabrinutost u vezi s odlukom iz članka 10. stavka 1. točaka (a), (c), (p) i (r), odlučujući na temelju odluke Kolegija donesene konsenzusom, Upravni odbor uzima u obzir tu zabrinutost i, prema potrebi, ponovno razmatra nacrt odluke prije njezina donošenja.

7.Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasovanja, osobito okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.

Članak 12.

Godišnji i višegodišnji programi

1.Upravni odbor do 30. studenog svake godine donosi jedinstveni programski dokument koji obuhvaća godišnje i višegodišnje programe, na temelju nacrta koji priprema upravni direktor, a pregledava Izvršni odbor, uzimajući u obzir mišljenje Komisije. Upravni odbor šalje programski dokument Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

2.Programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije i prilagođava se na odgovarajući način ako je to potrebno.

3.Godišnji program rada sadržava detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Također sadržava opis mjera koje će se financirati i podatke o ljudskim i financijskim resursima dodijeljenim za svaku mjeru, u skladu s načelima planiranja proračuna i upravljanja proračunom prema aktivnostima. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu se jasno navode zadaće koje su dodane, promijenjene ili izbrisane u odnosu na prethodnu financijsku godinu.

4.Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada ako je Eurojustu dodijeljena nova zadaća. Svaka suštinska izmjena godišnjeg programa rada donosi se prema istom postupku kao i početni godišnji program rada. Upravni odbor može upravnom direktoru delegirati ovlast za donošenje nematerijalnih izmjena godišnjeg programa rada.

5.U višegodišnjem programu rada utvrđuje se opći strateški program, među ostalim ciljevi, strategija za suradnju s tijelima trećih zemalja i tijelima međunarodnih organizacija iz članka 60., očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti. On također sadržava plan sredstava, uključujući višegodišnji proračun i osoblje. Plan sredstava ažurira se svake godine. Strateški program ažurira se prema potrebi te posebno radi uzimanja u obzir rezultata evaluacije iz članka 74.

ODJELJAK III.

Izvršni odbor

Članak 13.

Izvršni odbor

1.Upravnom odboru pomaže Izvršni odbor.

2.Izvršnim odborom predsjeda predsjednik Eurojusta.

3.Izvršni odbor obavlja sljedeće:

(a)priprema odluke koje donosi Upravni odbor i prati provedbu njegovih odluka;

(b)pregledava nacrt godišnjeg proračuna, nacrt godišnjeg programa rada i nacrt konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu koje priprema upravni direktor;

(c)zajedno s Upravnim odborom omogućuje odgovarajuće daljnje postupanje u skladu s nalazima i preporukama koji proizlaze iz izvješća i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije, a s obzirom na nalaze istraga koje provede Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) 42 i ishode istraga koje provede EPPO, uključujući sudske odluke, u skladu s primjenjivim pravom Unije;

(d)bez utjecaja na odgovornosti upravnog direktora pomaže mu i daje mu savjete o provedbi odluka Kolegija radi jačanja nadzora nad administrativnim i proračunskim upravljanjem;

(e)donosi izvješća, dokumente o politikama, smjernice u korist nadležnih nacionalnih tijela i mišljenja koja se odnose na rad Eurojusta, uz prethodno savjetovanje s Kolegijem u iznimnim slučajevima u kojima je riječ o pitanju od ključne operativne važnosti;

(f)obavlja sve druge zadaće koje mu delegira Upravni odbor.

4.Izvršni odbor donosi administrativne odluke, uključujući:

(a)strategiju borbe protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevara, uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti te na temelju nacrta koji je pripremio upravni direktor;

(b)praćenje revizijskih izvješća, uključujući izvješća Europskog nadzornika za zaštitu podataka 43 ;

(c)strategije za odnose s institucijama Unije, proračunsko planiranje i pregovore, među ostalim u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira;

(d)potvrdu tužiteljâ za vezu i kontaktnih točaka upućenih u Eurojust;

(e)pokretanje pregovora radi sklapanja radnih dogovora.

5.Prema potrebi Izvršni odbor može zbog hitnosti donositi privremene odluke u ime Upravnog odbora, osobito o pitanjima koja se odnose na administrativno i proračunsko upravljanje, uključujući suspenziju delegiranja ovlasti tijela nadležnog za imenovanja. Te se odluke podnose Upravnom odboru na potvrdu na njegovu sljedećem sastanku.

6.Izvršni odbor sastoji se od sljedećih članova s pravom glasa:

(a)predsjednika Eurojusta;

(b)potpredsjednika;

(c)dva člana koje Upravni odbor bira među svojim članovima s pravom glasa;

(d)jednog predstavnika Komisije.

7.Upravni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa i prema potrebi može delegirati svoje sudjelovanje.

8.Izvršni odbor može za određene točke dnevnog reda pozvati i druge sudionike kao promatrače bez prava glasa.

9.Mandat članova Upravnog odbora koji su članovi Izvršnog odbora traje dvije godine. Taj mandat istječe prije tog roka ako dotični član prestane biti članom Upravnog odbora.

10.Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom mjesečno. Sastaje se i na inicijativu predsjednika ili na zahtjev svojih članova.

11.Izvršni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova.

ODJELJAK IV.

Upravni direktor

Članak 14.

Imenovanje, razrješenje i produljenje mandata

1.Upravni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Eurojusta na temelju članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Upravnog direktora na temelju postignuća i dokumentiranih vještina odabire Upravni odbor s popisa kandidata koje predloži Izvršni odbor nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira u kojem se nastoji osigurati sudjelovanje što većeg broja kandidata i odgovarajuća rodna ravnoteža.

3.Za potrebe potpisivanja ugovora s upravnim direktorom Eurojust zastupa predsjednik Upravnog odbora.

4.Mandat upravnog direktora traje pet godina. Prije kraja tog razdoblja Izvršni odbor provodi ocjenjivanje u kojem se uzima u obzir evaluacija rada upravnog direktora te buduće zadaće i izazovi Eurojusta.

5.Upravni odbor, odlučujući na prijedlog Izvršnog odbora u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., može jednom produljiti mandat upravnog direktora za najviše pet godina.

6.Upravni direktor čiji je mandat produljen ne može po završetku cjelokupnog trajanja mandata sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.Upravni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Upravnog odbora donesenom na prijedlog Izvršnog odbora.

8.Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti upravnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 15.

Zadaće i odgovornosti upravnog direktora

1.Upravni direktor upravlja Eurojustom i odgovara Upravnom odboru. Upravnom direktoru u obavljanju njegovih dužnosti pomaže osoblje Eurojusta, u skladu s člankom 71.

2.Upravni direktor neovisan je u obavljanju svojih zadaća te ne smije tražiti niti primati upute ni od koje vlade te ni od kojeg drugog tijela.

3.Upravni direktor pravni je zastupnik Eurojusta.

4.Upravni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Eurojustu ovom Uredbom. Konkretno, upravni direktor odgovoran je za:

(a)svakodnevno upravljanje Eurojustom;

(b)provedbu odluka koje su donijeli Upravni odbor i Izvršni odbor;

(c)usklađenost s financijskim pravilima Eurojusta;

(d)pripremu nacrta jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje Izvršnom odboru na pregled i Upravnom odboru na donošenje nakon savjetovanja s Komisijom;

(e)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje Upravnog odbora o njegovoj provedbi;

(f)izradu konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Eurojusta i njegovo podnošenje Upravnom odboru radi ocjenjivanja i donošenja;

(g)pružanje potpore predsjedniku Upravnog odbora u pripremi sastanaka Upravnog odbora i pružanje potpore predsjedniku Eurojusta u pripremi sastanaka Izvršnog odbora i Kolegija;

(h)izradu akcijskog plana za postupanje u skladu s nalazima i preporukama koji proizlaze iz izvješća i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije, o nalazima istraga koje provodi OLAF i o ishodima istraga koje provodi EPPO, uključujući sudske odluke, u skladu s primjenjivim pravom Unije te davanje izvješća o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito Upravnom odboru i Izvršnom odboru;

(i)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, pritom ne utječući na nadležnost OLAF-a i EPPO-a te, ako se utvrde nepravilnosti, povratom pogrešno isplaćenih iznosa;

(j)pripremu strategija o mjerama za borbu protiv prijevara, povećavanje učinkovitosti i ostvarivanje sinergije, strategije suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te strategije za organizacijsko upravljanje i sustave unutarnje kontrole za Eurojust i njihovo podnošenje Upravnom odboru na odobrenje;

(k)pripremu nacrta financijskih pravila primjenjivih na Eurojust za donošenje u Upravnom odboru;

(l)pripremu nacrta izvještaja Eurojusta o procjeni prihoda i rashoda i izvršenju njegova proračuna za donošenje u Upravnom odboru;

(m)promicanje raznolikosti i rodne ravnoteže kad je riječ o zapošljavanju osoblja Eurojusta.

ODJELJAK V.

Nacionalni članovi

Članak 16.

Položaj nacionalnih članova

1.Svaka država članica upućuje jednog nacionalnog člana u Eurojust u skladu sa svojim pravnim sustavom. Taj nacionalni član ima stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta.

2.Nacionalni članovi:

(a)aktivni su članovi državnog odvjetništva ili pravosudnih tijela svoje države članice;

(b)imaju kvalifikacije potrebne za imenovanje na visoku tužiteljsku ili pravosudnu dužnost u svojim državama članicama te odgovarajuće praktično iskustvo stečeno u nacionalnim pravnim sustavima ili u odgovarajućim međunarodnim tijelima ili tijelima Unije te u međunarodnoj pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima; i

(c)imaju barem ovlasti iz članka 18. kako bi mogli ispunjavati svoje zadaće.

3.Mandat nacionalnih članova traje pet godina i može se jedanput obnoviti. Ako zamjenik nacionalnog člana ne može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena, nacionalni član po isteku mandata ostaje na svojoj dužnosti do obnove mandata ili dok ne bude zamijenjen, uz suglasnost dotične države članice.

4.Svakom nacionalnom članu potporu pruža nacionalni ured kako je navedeno u članku 17.

Članak 17.

Nacionalni uredi

1.Svaki nacionalni ured sastoji se od nacionalnog člana, najmanje jednog zamjenika nacionalnog člana i jednog pomoćnika. Zamjenik ima stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta. Ako država članica tako odluči, pomoćnik može imati stalno radno mjesto u dotičnoj državi članici.

2.Zamjenik, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, ima isti položaj, ovlasti i prava pristupa kao i nacionalni član. Zamjenik može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena. Mandat zamjenika traje pet godina i može se jedanput obnoviti.

3.Pomoćnik isto tako može djelovati u ime nacionalnog člana ili kao njegova zamjena ako ima status iz članka 16. stavka 2.

4.Nacionalnom članu mogu pomagati dodatni zamjenici ili pomoćnici. Prema potrebi i na temelju suglasnosti Kolegija oni mogu imati stalno radno mjesto u sjedištu Eurojusta. Države članice obavješćuju predsjednika Eurojusta i Komisiju o imenovanju nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika.

5.Plaće i prihode nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika isplaćuju njihove države članice, ne dovodeći u pitanje članak 24.

6.Svakom nacionalnom uredu pomaže najmanje jedan upućeni nacionalni stručnjak. Upućeni nacionalni stručnjaci imaju status tužitelja, suca ili predstavnika pravosudnog tijela s nadležnostima koje su jednake nadležnostima tužitelja ili suca u skladu s nacionalnim pravom.

7.Države članice mogu nacionalnom uredu dodijeliti dodatno osoblje za kratkoročne operativne zadaće, uključujući pripravnike iz Europske mreže za pravosudno osposobljavanje.

8.Dok izvršavaju zadaće povezane s operativnim funkcijama Eurojusta, za upućene nacionalne stručnjake i drugo dodatno osoblje nadležan je nacionalni član.

9.Potporu nacionalnim uredima pruža ovlašteno osoblje Eurojusta. Broj ovlaštenog osoblja Eurojusta dodijeljenog svakom nacionalnom uredu i njihove zadaće određuje upravni direktor nakon savjetovanja s nacionalnim članom.

10.Najmanje jedan član svakog nacionalnog ureda imenuje se kontaktnom točkom za Europsku pravosudnu mrežu 44 kako bi pomogao pri utvrđivanju treba li zahtjev rješavati uz pomoć Eurojusta ili Europske pravosudne mreže.

11.Nacionalni član, zamjenik, pomoćnik koji ima pravo zamijeniti nacionalnog člana ili upućeni nacionalni stručnjak dužan je biti na raspolaganju za primanje i obradu hitnih zahtjeva u svakom trenutku, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, kako bi Eurojust mogao odmah ispunjavati svoje zadaće u hitnim slučajevima.

12.Ako članovi nacionalnih ureda djeluju u okviru Eurojustovih operativnih funkcija, odgovarajući rashodi povezani s tim aktivnostima smatraju se rashodima poslovanja.

Članak 18.

Ovlasti nacionalnih članova

1.Nacionalni članovi imaju ovlasti:

(a)otvarati, evidentirati i voditi predmete u sustavu vođenja predmeta Eurojusta;

(b)izravno stupati u kontakt, savjetovati se i razmjenjivati operativne informacije i dokaze sa svim nadležnim nacionalnim tijelima svoje države članice te svim relevantnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, uključujući EPPO i Europol;

(c)izravno stupati u kontakt, savjetovati se i razmjenjivati operativne informacije i dokaze s nadležnim nacionalnim tijelima trećih zemalja i nadležnim tijelima međunarodnih organizacija, u skladu s međunarodnim obvezama svoje države članice i u skladu s pravilima o zaštiti podataka;

(d)olakšavati ili na drugi način podupirati izdavanje ili izvršavanje svakog zahtjeva za pravosudnu suradnju ili uzajamno priznavanje;

(e)na temelju svih dostupnih relevantnih informacija, uključujući prema potrebi informacije dobivene od službenika za zaštitu podataka, odobravati prijenos operativnih osobnih podataka potrebnih za određenu istragu u kojoj sudjeluje njihova država članica, u skladu s člancima 94.b, 94.c i 94.d Uredbe (EU) 2018/1725; ako je operativne osobne podatke koji se prenose dostavilo više država članica u kontekstu te istrage, odobrenje izdaje svaki nacionalni član svih država članica koje su dostavile te podatke;

(f)organizirati koordinacijske sastanke i koordinacijske centre;

(g)sudjelovati u zajedničkim istražnim timovima i, prema potrebi, pokretati ili olakšavati njihovo osnivanje i rad, među ostalim potpisivanjem sporazuma o zajedničkom istražnom timu;

(h)sudjelovati u zajedničkim operativnim platformama, Eurojustovim stručnim centrima u kaznenim stvarima i platformama za pravosudnu koordinaciju;

(i)prema potrebi sudjelovati u operativnim radnim skupinama i operativnim sastancima Europola;

(j)zatražiti od nadležnih nacionalnih tijela svojih država članica da se slože s uspostavom mehanizama koordinacije s Europolom, uključujući zajedničke operativne platforme, kako je navedeno u članku 57. stavku 5.;

(k)zatražiti od nadležnih nacionalnih tijela svoje države članice da provedu istragu ili kazneni progon određenih djela ili da poduzmu određenu radnju u okviru kaznenog postupka ili bilo koju drugu opravdanu mjeru za potrebe istrage ili kaznenog progona;

(l)pomagati u utvrđivanju, sprečavanju i rješavanju sukoba nadležnosti, među ostalim izdavanjem obrazloženih mišljenja, pozivanjem nadležnih nacionalnih tijela da prihvate da je jednom od njih najlakše provesti kazneni progon te olakšavanjem prijenosa postupaka.

2.Uz suglasnost nadležnog nacionalnog tijela i u skladu s nacionalnim pravom nacionalni članovi mogu:

(a)izdati ili izvršiti svaki zahtjev za pravosudnu suradnju ili uzajamno priznavanje te među ostalim:

i.naložiti, zatražiti ili provesti istražne mjere, kako je predviđeno u Direktivi 2014/41/EU;

ii.izdati, zatražiti ili izvršiti naloge za zamrzavanje, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2018/1805;

iii.izdati europski nalog za dostavljanje ili europski nalog za čuvanje, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća 45 ;

(b)zatražiti od svojih nacionalnih ureda za oduzimanje imovinske koristi da dostave informacije o predmetima, imovinskoj koristi ili imovini koji jesu ili bi mogli postati predmet naloga za zamrzavanje ili oduzimanje te da poduzmu hitne mjere do izdavanja naloga za zamrzavanje, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2024/1260 46 .

3.U hitnim slučajevima i ako nije moguće pravodobno stupiti u kontakt s nadležnim nacionalnim tijelom, nacionalni članovi nadležni su za poduzimanje mjera iz stavka 2. u skladu sa svojim nacionalnim pravom. Bez nepotrebne odgode obavješćuju nadležno nacionalno tijelo o svim mjerama poduzetima na temelju tog stavka.

4.Ako su na temelju nacionalnog prava ovlasti iz stavaka 2. i 3. dodijeljene drugom nadležnom nacionalnom tijelu, nacionalni član može od tog tijela zatražiti da donese ili izvrši mjeru o kojoj je riječ.

5.Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., države članice mogu nacionalnim članovima dodijeliti dodatne ovlasti za potrebe izvršavanja njihovih zadaća na temelju ove Uredbe. Navedene države članice o tim ovlastima obavješćuju Komisiju i Kolegij.

6.U skladu sa svojim nacionalnim pravom nacionalni članovi imaju pristup ili bez nepotrebne odgode mogu dobiti informacije sadržane u sljedećim registrima svoje države članice:

(a)kaznenoj evidenciji;

(b)evidenciji uhićenih osoba;

(c)evidenciji istraga;

(d)registrima DNK-a, otisaka prstiju i vozila, ako su relevantni za kaznene istrage;

(e)sustavu ECRIS-TCN u skladu s člankom 14. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća 47 ;

(f)centraliziranim registrima bankovnih računa i sustavima za dohvat podataka uspostavljenima u skladu s Direktivom (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća 48 ;

(g)drugim registrima javnih tijela ako su te informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe.

ODJELJAK VI.

Kolegij

Članak 19.

Sastav Kolegija

1.Kolegij se sastoji od svih nacionalnih članova.

2.Članovima Kolegija mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Članak 20.

Ovlasti i dužnosti Kolegija

1.Kolegij je odgovoran za operativne funkcije Eurojusta i djeluje potpuno neovisno.

2.Kolegij u prvom redu:

(a)olakšava utvrđivanje povezanih postupaka, među ostalim tako da od nacionalnih članova traži da provjere jesu li u njihovim državama članicama u tijeku usporedne istrage ili postupci kaznenog progona povezani sa sličnim činjenicama ili kaznenim djelima;

(b)utvrđuje međusektorska pitanja i primjere najbolje operativne prakse, prema potrebi tražeći od nacionalnih članova da se povežu s relevantnim nacionalnim kontaktnim točkama pravosudnih mreža ili s drugim nadležnim nacionalnim tijelima;

(c)od upravnog direktora traži da pripremi analize učinka koji je međunarodna, Unijina i nacionalna sudska praksa imala na operativna pitanja;

(d)daje operativnu potporu Izvršnom odboru pri utvrđivanju prioriteta u suradnji s trećim zemljama i za operativne dokumente za koje Europol traži doprinos Eurojusta;

(e)traži od Izvršnog odbora da uspostavi Eurojustove stručne centre u kaznenim stvarima u skladu s člankom 31. i platforme za pravosudnu koordinaciju u skladu s člankom 27.;

(f)na zahtjev Izvršnog odbora ili Upravnog odbora pruža savjete o temama koje su izravno povezane s operativnim pitanjima;

(g)donosi provedbena pravila koja su mu potrebna za izvršavanje njegovih funkcija.

3.Kolegij donosi operativne odluke, među ostalim:

(a)o otvaranju, evidentiranju i vođenju predmeta na vlastitu inicijativu u sustavu vođenja predmeta Eurojusta, na temelju informacija koje je dostavila jedna ili više država članica ili na temelju informacija primljenih od treće zemlje, međunarodne organizacije ili bilo kojeg tijela, ureda ili agencije Unije, posebno Europola i EPPO-a, ili informacija koje je prikupilo osoblje Eurojusta;

(b)u kontekstu predmeta pokrenutih na vlastitu inicijativu u skladu s točkom (a), o prosljeđivanju nadležnim nacionalnim tijelima dotičnih država članica informacija relevantnih za pokretanje, proširenje ili vođenje istraga i kaznenog progona koji bi mogli biti u njihovoj nadležnosti;

(c)u kontekstu predmeta pokrenutih na vlastitu inicijativu u skladu s točkom (a), o organizaciji koordinacijskog sastanka ako Kolegij smatra da je izravna suradnja među nadležnim nacionalnim tijelima dotičnih država članica potrebna za učinkovitu koordinaciju njihovih istraga i kaznenog progona;

(d)o utvrđivanju toga ima li predmet koji se odnosi na jednu državu članicu posljedice na razini Unije u smislu članka 5. stavka 6. točke (b);

(e)o utvrđivanju toga postoji li bitan interes za pružanje pomoći u predmetima koji uključuju najmanje jednu državu članicu i treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (c) podtočkom iii.;

(f)o odobravanju zahtjeva za suradnju koje su podnijele treće zemlje ili međunarodne organizacije obuhvaćene područjem primjene članka 5. stavka 6. točke (d);

Članak 21.

Sastanci Kolegija

1.Sastanke Kolegija saziva predsjednik.

2.Kolegij se sastaje najmanje jednom mjesečno. Sastaje se i na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

3.Upravni direktor i ovlašteno osoblje Eurojusta pozivaju se da prema potrebi prisustvuju sastancima Kolegija bez prava glasa.

4.Ako se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa, Kolegij poziva predstavnike EPPO-a i Europola da prisustvuju njegovim sastancima, bez prava glasa. Prema potrebi može pozvati i predstavnike tijela Unije, tužitelje za vezu upućene u Eurojust, kontaktne točke upućene u Eurojust i druga nacionalna ili međunarodna nadležna tijela, bez prava glasa.

5.Kolegij može pozvati bilo koju drugu osobu čije bi mišljenje moglo biti važno da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač.

Članak 22.

Pravila glasovanja u Kolegiju

1.Kolegij nastoji donositi odluke konsenzusom. Ako se konsenzus ne može postići, Kolegij donosi odluke većinom glasova svojih članova bez nepotrebne odgode.

2.Svaki nacionalni član ima jedan glas. Ako je član s pravom glasa odsutan, zamjenik ima pravo ostvariti pravo glasovanja pod uvjetima utvrđenima u članku 17. stavku 2. Ako je zamjenik odsutan, pravo na ostvarivanje prava glasovanja pod uvjetima utvrđenima u članku 17. stavku 3. ima i pomoćnik.

Članak 23.

Predsjednik i potpredsjednik Eurojusta

1.Kolegij bira predsjednika i jednog potpredsjednika među nacionalnim članovima dvotrećinskom većinom glasova svojih članova. U slučaju da nije moguće postići dvotrećinsku većinu nakon drugog kruga izbora, potpredsjednike se bira običnom većinom glasova članova Kolegija, dok je za izbor predsjednika i dalje potrebna dvotrećinska većina.

2.Predsjednik izvršava svoje funkcije u ime Kolegija. Predsjednik:

(a)zastupa Eurojust u vanjskim institucijskim odnosima;

(b)saziva sastanke Kolegija i Izvršnog odbora, predsjeda tim sastancima i obavješćuje Kolegij o svim pitanjima koja bi mu mogla biti od interesa;

(c)usmjerava rad Kolegija;

(d)sudjeluje na sastancima Upravnog odbora bez prava glasa;

(e)izvršava sve ostale funkcije navedene u poslovniku tog odbora.

3.Potpredsjednik izvršava funkcije utvrđene u stavku 2. koje mu predsjednik povjeri i zamjenjuje predsjednika ako je on spriječen obavljati svoje dužnosti. Predsjedniku i potpredsjedniku u obavljanju njihovih specifičnih dužnosti pomaže osoblje Eurojusta.

4.Mandat predsjednika i potpredsjednika traje četiri godine i može se jedanput produljiti.

5.Ako je za predsjednika ili potpredsjednika Eurojusta izabran nacionalni član, njegov se mandat produljuje kako bi mogao obnašati svoju funkciju predsjednika ili potpredsjednika.

6.Ako predsjednik ili potpredsjednik više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti, Kolegij ih na prijedlog jedne trećine svojih članova može razriješiti dužnosti. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova članova Kolegija, isključujući dotičnog predsjednika ili potpredsjednika.

7.Kada je nacionalni član izabran za predsjednika Eurojusta dotična država članica može uputiti drugu odgovarajuće kvalificiranu osobu kako bi za trajanja mandata nacionalnog člana kao predsjednika ojačala nacionalni ured. Država članica koja odluči uputiti takvu osobu ima pravo zatražiti naknadu u skladu s člankom 24.

Članak 24.

Mehanizam naknade za izbor na mjesto predsjednika

1.Država članica čiji je nacionalni član izabran za predsjednika ima pravo na naknadu za potrebe članka 23. stavka 7., u skladu s mehanizmom koji je Vijeće utvrdilo provedbenim aktima.

2.Naknada je dostupna svakoj državi članici ako:

(a)je njezin nacionalni član izabran za predsjednika;

(b)ona zatraži naknadu od Kolegija i obrazloži potrebu za ojačavanjem svojeg nacionalnog ureda zbog povećanog obujma posla.

3.Predviđena nadoknada jednaka je iznosu od 50 % nacionalne plaće upućene osobe. Naknada za troškove života i druge povezane troškove osigurava se na temelju usporedbe s naknadom koja se osigurava dužnosnicima Unije ili drugim službenicima upućenima u inozemstvo.

4.Troškovi mehanizma naknade na teret su proračuna Eurojusta.

POGLAVLJE III.

OPERATIVNA PITANJA

ODJELJAK I.

Olakšavanje pravosudne suradnje i koordinacije

Članak 25.

Potpora prekograničnim istragama i kaznenom progonu

1.Eurojust podupire i jača suradnju među nadležnim tijelima država članica, trećih zemalja i nadležnih tijela međunarodnih organizacija te omogućuje najbolju moguću koordinaciju istraga i kaznenog progona, osobito pružanjem operativne, analitičke i strateške potpore.

2.Za potrebe stavka 1. Eurojust konkretno može:

(a)organizirati i voditi koordinacijske sastanke i koordinacijske centre te pružati potrebnu logističku potporu, uključujući pismeno i usmeno prevođenje;

(b)olakšavati i podupirati izdavanje, prijenos i izvršavanje zahtjeva za instrumente pravosudne suradnje i uzajamnog priznavanja, posebno:

i.pružanjem savjeta o odgovarajućim instrumentima i primjenjivim pravnim zahtjevima;

ii.pružanjem potpore u sastavljanju i slanju zahtjeva te daljnjem postupanju s njima;

iii.olakšavanjem kontakata s nadležnim nacionalnim tijelima država članica, nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnih organizacija te, prema potrebi, privatnim stranama;

iv.pronalaženjem alternativnih rješenja u slučaju odbijanja izvršenja zahtjeva;

v.pružanjem pomoći u slučajevima suprotstavljenih ili proturječnih zahtjeva za pravosudnu suradnju, uključujući europske uhidbene naloge izdane u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2002/584/PUP 49 , primjerice izdavanjem obrazloženih mišljenja;

(c)pomagati u sprečavanju, utvrđivanju i rješavanju sukoba nadležnosti među nadležnim nacionalnim tijelima, među ostalim:

i.pronalaženjem usporednih ili povezanih postupaka;

ii.pružanjem pravnih savjeta, među ostalim o primjeni načela ne bis in idem;

iii.izdavanjem neobvezujućih obrazloženih mišljenja ili preporuka o rješavanju tih sukoba;

iv.pozivanjem nadležnih tijela da prihvate da je jedno od njih najprimjerenija jurisdikcija za kazneni progon;

v.olakšavanjem prijenosa postupaka;

(d)olakšavati i podupirati razmjenu informacija između nadležnih nacionalnih tijela i nadležnih tijela međunarodnih organizacija;

(e)unakrsno provjeravati, u skladu s ovom Uredbom, informacije iz relevantnih baza podataka kako bi se utvrdilo postoje li poveznice među prekograničnim istragama i pružila pomoć u tim istragama;

(f)olakšavati i pružati potporu u prekograničnom praćenju, zamrzavanju, oduzimanju i povratu imovine stečene kaznenim djelima u prekograničnim predmetima, među ostalim u vezi s oduzimanjem nakon osuđujuće presude i oduzimanjem koje se ne temelji na osuđujućoj presudi u postupcima u kaznenim stvarima;

(g)zatražiti od Europola da pruži potporu, među ostalim na temelju operativne analize u određenoj kaznenoj istrazi koja je u tijeku na temelju istražnih podataka koje su dostavili Eurojust ili države članice.

3.Nadležna nacionalna tijela na zahtjev obavješćuju Eurojust o ishodu postupka u vezi s kojim su primila pomoć na temelju ovog članka, uključujući, ako su dostupne, relevantne sudske odluke i sve poduzete daljnje mjere.

4.Eurojust podupire provedbu ovog članka angažmanom svojeg ovlaštenog osoblja, koje djeluje pod vodstvom nacionalnih članova u skladu s ovom Uredbom.

Članak 26.

Potpora zajedničkim istražnim timovima

1.Eurojust pruža operativnu, tehničku, analitičku, pravnu i financijsku potporu zajedničkim istražnim timovima, među ostalim:

(a)pružanjem savjeta o mogućnostima i pravnim zahtjevima za osnivanje zajedničkog istražnog tima, uključujući moguće sudjelovanje Europola;

(b)pružanjem pomoći u izradi i pregovorima o sporazumima o osnivanju zajedničkih istražnih timova;

(c)pružanjem savjeta o strategijama kaznenog progona i o provedbi operativnih aktivnosti.

2.Uloge i status nacionalnih članova i drugih članova nacionalnih ureda u zajedničkom istražnom timu utvrđuju se u sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima.

3.Ako je tako predviđeno sporazumom o osnivanju zajedničkog istražnog tima, osoblje Eurojusta može sudjelovati u aktivnostima tog zajedničkog istražnog tima, u skladu s uvjetima utvrđenima u tom sporazumu, među ostalim u pogledu primjenjivog sustava odgovornosti.

4.Osoblje Eurojusta može, u granicama prava država članica u kojima djeluje zajednički istražni tim, pomagati u njegovim aktivnostima i u razmjeni informacija među njegovim članovima.

5.Informacije koje je ovlašteno osoblje Eurojusta dobilo tijekom sudjelovanja u zajedničkom istražnom timu Eurojust obrađuje pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, uz suglasnost i u okviru odgovornosti države članice koja je dostavila informacije.

6.Eurojust podupire Mrežu nacionalnih stručnjaka za zajedničke istražne timove preko svojeg osoblja, konkretno:

(a)organiziranjem njezinih sastanaka i aktivnosti osposobljavanja;

(b)prikupljanjem i analizom evaluacija pojedinačnih zajedničkih istražnih timova;

(c)upravljanjem financijskom potporom Eurojusta zajedničkim istražnim timovima;

(d)obavljanjem zadaća dodijeljenih tajništvu Mreže zajedničkih istražnih timova na temelju Uredbe (EU) 2023/969 Europskog parlamenta i Vijeća 50 .

7.Financijska potpora Eurojusta pruža se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509 i može uključivati pojednostavnjene oblike financiranja, uključujući jednokratne iznose, jedinične troškove i financiranje uz primjenu paušalne stope. Eurojust može izravno pokriti ili nadoknaditi rashode potrebne za uspostavu i funkcioniranje zajedničkih istražnih timova, uključujući troškove povezane s putovanjima, smještajem, usmenim i pismenim prevođenjem, koordinacijskim aktivnostima, opremom i operativnom potporom.

Članak 27.

Platforme za pravosudnu koordinaciju

1.Na zahtjev dviju ili više država članica ili na vlastitu inicijativu uz suglasnost dotičnih država članica Eurojust može uspostaviti platforme za pravosudnu koordinaciju radi pružanja potpore posebno složenim prekograničnim istragama ili kaznenom progonu ili radi poboljšanja suradnje u suzbijanju određenih oblika teških kaznenih djela.

2.Platforme za pravosudnu koordinaciju sastoje se od predstavnika nadležnih nacionalnih tijela dotičnih država članica, uključujući članove nacionalnih ureda, a podupire ih ovlašteno osoblje Eurojusta.

3.Predstavnici agencija, tijela i ureda Unije te drugih relevantnih međunarodnih aktera u području pravosuđa, kao i trećih zemalja i međunarodnih organizacija, mogu biti pozvani da sudjeluju, uz suglasnost dotičnih nadležnih nacionalnih tijela.

4.Eurojust pruža operativnu, tehničku, analitičku, pravnu i financijsku potporu platformama za pravosudnu koordinaciju. Pruža i potrebnu logističku potporu, uključujući prostorije i sigurne komunikacijske alate.

5.Platforme za pravosudnu koordinaciju prije svega:

(a)olakšavaju razmjenu informacija i dokaza relevantnih za pravosudna tijela, među ostalim radi potpore razvoju i provedbi zajedničke strategije kaznenog progona;

(b)dostavljaju Eurojustu informacije za potrebe operativne analize u skladu s ovom Uredbom;

(c)pružaju specijaliziranu pomoć nadležnim nacionalnim tijelima, uključujući prema potrebi potporu Eurojustovih stručnih centara u kaznenim stvarima iz članka 31.

6.S informacijama koje se obrađuju u okviru platforme za pravosudnu koordinaciju postupa se u skladu s ovom Uredbom te se one pohranjuju i obrađuju u sustavu vođenja predmeta iz članka 41.

ODJELJAK II.

Operativne aktivnosti na vlastitu inicijativu

Članak 28.

Vlastita inicijativa

1.Ako zahtjeva nadležnih nacionalnih tijela ili EPPO-a nema, Eurojust može provoditi operativne aktivnosti na vlastitu inicijativu, u skladu s ovom Uredbom, na temelju informacija koje dostave države članice, treće zemlje, međunarodne organizacije, institucije, tijela, uredi i agencije Unije ili privatne strane, ili koje su dobivene iz javno dostupnih izvora, u vezi s istragama ili kaznenim progonom koji su u tijeku ili bi se mogli pokrenuti, a uključuju teška kaznena djela u nadležnosti Eurojusta u skladu s ovom Uredbom.

2.Ako Eurojust djeluje na vlastitu inicijativu, nacionalni članovi mogu, navodeći svoje razloge, zatražiti od nadležnih tijela svojih država članica da:

(a)provedu istragu ili kazneni progon u vezi s određenim djelima;

(b)prihvate da je jedno od njih možda u boljem položaju za provođenje istrage ili kaznenog progona određenih djela;

(c)prošire opseg istraga kako bi se uključile druge države članice ili treće zemlje koje prvotno nisu bile uključene;

(d)daju prednost jednom zahtjevu za pravosudnu suradnju u slučajevima proturječnih ili suprotstavljenih zahtjeva;

(e)odobre, prema potrebi, unakrsnu provjeru relevantnih baza podataka kako bi se uočile poveznice među predmetima;

(f)provedu koordinaciju među nadležnim tijelima dotičnih država članica;

(g)zatraže operativnu ili analitičku potporu Europola u skladu s člankom 57.;

(h)uspostave zajednički istražni tim;

(i)poduzmu posebne istražne mjere;

(j)prenesu Eurojustu informacije potrebne za obavljanje njegovih zadaća;

(k)poduzmu sve druge opravdane mjere za potrebe istrage ili kaznenog progona.

3.Nacionalni članovi dodatno mogu:

(a)informirati nadležna nacionalna tijela o istragama ili kaznenom progonu koji mogu imati posljedice na razini Unije ili utjecati na druge države članice osim onih na koje se izravno odnose;

(b)prenositi nadležnim nacionalnim tijelima informacije relevantne za pokretanje, proširenje ili vođenje istraga i kaznenog progona koji su u nadležnosti Eurojusta;

(c)izdavati obrazložena mišljenja o konkretnim predmetima i prosljeđivati ih dotičnim državama članicama;

(d)izdavati ili izvršavati zahtjeve za pravosudnu suradnju u hitnim slučajevima u skladu s ovom Uredbom.

4.Ako se pojave prepreke u vezi sa zahtjevima za pravosudnu suradnju ili odlukama o pravosudnoj suradnji između dviju ili više država članica, uključujući one koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, i ako se te prepreke ne mogu ukloniti savjetovanjem među dotičnim nadležnim tijelima, nacionalni članovi mogu, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dotičnih nadležnih nacionalnih tijela, izdati obrazloženo mišljenje o predmetu.

5.Nadležna nacionalna tijela dotičnih država članica bez nepotrebne odgode odgovaraju na zahtjeve nacionalnih članova iz stavka 2. i na obrazložena mišljenja iz stavaka 3. i 4. Mogu odbiti postupiti u skladu s tim zahtjevima ili mišljenjima ako bi postupanje u skladu s njima nanijelo štetu bitnim interesima nacionalne sigurnosti ili ugrozilo uspjeh istrage ili kaznenog progona koji je u tijeku ili sigurnost pojedinca.

6.Na temelju informacija iz stavka 1. i za potrebe stavka 2. ovlašteno osoblje Eurojusta može prikupljati, analizirati i prenositi relevantne operativne informacije nacionalnim članovima ili Kolegiju radi odgovarajućeg daljnjeg postupanja. U tu svrhu ovlašteno osoblje Eurojusta može privremeno pohraniti i analizirati osobne podatke u sustavu vođenja predmeta isključivo kako bi se nacionalnom članu ili Kolegiju omogućilo da utvrde jesu li ti podaci relevantni za zadaće Eurojusta i treba li otvoriti predmet u sustavu vođenja predmeta. Ti se podaci mogu čuvati najviše šest mjeseci u sigurnom i kontroliranom okruženju koje u tu svrhu osigurava Eurojust, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera koje su u osnovi istovjetne onima utvrđenima za sustav vođenja predmeta. Ako, u iznimnim slučajevima, nacionalni član ili Kolegij ne može to utvrditi u navedenom roku, taj se rok može jedanput produljiti za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci.

7.Osoblje Eurojusta može pripremiti i obrazložena mišljenja za potrebe stavaka 3. i 4. i proslijediti ih nacionalnim članovima ili Kolegiju radi odgovarajućeg daljnjeg postupanja.

8.Nadležna nacionalna tijela dotičnih država članica i dalje su odgovorna za odlučivanje o svakoj mjeri koju treba poduzeti na temelju rezultata aktivnosti Eurojusta provedenih na temelju ovog članka, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom Unije.

Članak 29.

Čuvanje, analize i pohrana dokaza

1.Kako bi podržao djelovanje država članica u borbi protiv najtežih međunarodnih kaznenih djela i s njima povezanih kaznenih djela, Eurojust, u skladu s ovom Uredbom, razvija i održava kapacitete za prikupljanje, čuvanje, analizu i pohranu dokaza i informacija koji se mogu upotrijebiti kao dokazi povezani s tim kaznenim djelima.

2.Na zahtjev Kolegija ili Komisije Eurojust može, u propisno obrazloženim slučajevima, proširiti kapacitete iz stavka 1. na druge oblike teških kaznenih djela u okviru svoje nadležnosti u skladu s ovom Uredbom, pod uvjetom da je to ključno za pružanje potpore posebnim istragama i kaznenom progonu za koje je osnovan zajednički istražni tim ili platforma za pravosudnu koordinaciju.

3.Za potrebe stavka 1. Eurojust može, u skladu s ovom Uredbom, primati dokaze od nadležnih nacionalnih tijela država članica i trećih zemalja, kao i od nadležnih tijela međunarodnih kaznenih sudova. Relevantne informacije koje se mogu upotrijebiti kao dokaz Eurojust može prikupljati i od agencija, tijela i ureda Unije, međunarodnih organizacija, privatnih strana i iz javno dostupnih izvora.

4.Eurojust olakšava sigurnu i pravodobnu razmjenu informacija i dokaza iz stavka 1. između nadležnih nacionalnih tijela država članica i trećih zemalja te nadležnih tijela međunarodnih kaznenih sudova ili im, prema potrebi i u skladu s ovom Uredbom, te informacije i dokaze izravno stavlja na raspolaganje.

5.Za potrebe ovog članka Eurojust preko svojeg ovlaštenog osoblja:

(a)pruža potporu nadležnim nacionalnim i međunarodnim tijelima pri prijenosu dokaza Eurojustu i prikuplja informacije iz javno dostupnih izvora;

(b)pomaže nadležnim nacionalnim i međunarodnim tijelima u njihovim istragama i kaznenom progonu, među ostalim pronalaženjem nedostataka u dokazima i usporednih istraga te pružanjem savjeta o strategijama kaznenog progona; i

(c)blisko surađuje s Europolom, u okviru njihovih odgovarajućih mandata, kako bi se prepoznale poveznice između informacija koje obrađuju obje agencije, među ostalim pripremom zajedničkih analitičkih izvješća ako je to potrebno.

Članak 30.

Čuvanje znanja

1.Ovlašteno osoblje Eurojusta čuva, analizira i, prema potrebi, razmjenjuje operativno znanje povezano s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, uključujući ono koje proizlazi iz Eurojustova rada na predmetima, Europske pravosudne mreže i iskustva kontaktnih točaka drugih relevantnih mreža i tijela aktivnih u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.

2.Eurojust pronalazi međusektorska pitanja i najbolje primjere iz prakse u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima te razvija alate, uključujući smjernice, dokumente o politikama i analize rada na predmetima, kako bi pomogao stručnjacima u njihovim prekograničnim istragama i kaznenom progonu.

3.Eurojust može prikupljati i analizirati, među ostalim primjenom automatiziranih alata, nacionalnu i Unijinu sudsku praksu relevantnu za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, uključujući sudsku praksu o dopuštenosti dokaza.

Članak 31.

Eurojustovi stručni centri u kaznenim stvarima

1.Eurojust može uspostaviti stručne centre u kaznenim stvarima kao specijalizirane unutarnje strukture za pružanje strateške, analitičke i operativne potpore nacionalnim uredima, nadležnim nacionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima u suzbijanju prioritetnih oblika kriminala na razini Unije i rješavanju međusektorskih pitanja u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

2.Eurojustov stručni centar u kaznenim stvarima koordinira osoblje Eurojusta, koje nakon savjetovanja s članovima nacionalnih ureda povezanih s odgovarajućim Eurojustovim stručnim centrom u kaznenim stvarima odlučuje o određivanju prioriteta aktivnosti i rezultata. Osim toga, ti članovi mogu zatražiti potporu Eurojustova stručnog centra u kaznenim stvarima u analitičkim i operativnim aktivnostima. Radu tih centara isto tako mogu doprinijeti pravosudne mreže i druga tijela nacionalnih stručnjaka.

3.Predstavnici drugih agencija, tijela i ureda Unije, kao i drugi relevantni dionici, mogu prema potrebi biti pozvani da sudjeluju u radu Eurojustova stručnog centra u kaznenim stvarima kako bi ispunili svoje zadaće.

4.Kolegij, upravni direktor ili Komisija mogu zatražiti osnivanje Eurojustova stručnog centra u kaznenim stvarima. Izvršni odbor procjenjuje operativnu dodanu vrijednost i financijske posljedice tog zahtjeva te podnosi procjenu Upravnom odboru, koji donosi odluku u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (r).

ODJELJAK III.

Dodatni oblici operativne potpore

Članak 32.

Kontaktna točka za treće zemlje i međunarodne organizacije za potrebe Uredbe (EU) 2019/816

1.U obavljanju svoje uloge kontaktne točke za treće zemlje i međunarodne organizacije, a u svrhu utvrđivanja koje države članice imaju podatke iz kaznene evidencije o državljaninu treće zemlje na temelju članka 17. Uredbe (EU) 2019/816, Eurojust omogućuje učinkovitu i sigurnu obradu zahtjeva i daljnje postupanje kako je u njima navedeno, u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. U tu svrhu uvodi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere za obradu, određivanje prioriteta i daljnje postupanje u vezi s tim zahtjevima.

2.Nakon utvrđivanja mjera iz stavka 1. postupak utvrđen u članku 17. Uredbe (EU) 2019/816 provodi se elektroničkim putem.

Članak 33.

Pomoć žrtvama kaznenih djela u prekograničnim kaznenim postupcima

Eurojust pomaže tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u zaštiti prava žrtava u prekograničnim kaznenim istragama. Konkretno, na zahtjev nacionalnih tijela država članica nadležnih za istragu i kazneni progon Eurojust može:

(a)olakšati identifikaciju žrtava u predmetima koji uključuju velik broj žrtava;

(b)savjetovati nadležna nacionalna tijela o pravima žrtava na sudjelovanje u prekograničnim kaznenim postupcima na temelju nacionalnog prava ili prava Unije;

(c)pomoći nadležnim nacionalnim tijelima da omoguće pristup žrtava naknadi i povratu imovine, uključujući imovinu koja podliježe mjerama zamrzavanja ili oduzimanja;

(d)pružiti svu dodatnu pomoć u vezi s pravima žrtava u prekograničnim kaznenim postupcima, u okviru svoje nadležnosti u skladu s ovom Uredbom.

Članak 34.

Sudjelovanje u Europskoj multidisciplinarnoj platformi za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT)

1.Eurojust pomaže Europolu u pripremi analitičkih proizvoda povezanih s unutarnjom sigurnošću, uključujući stratešku analizu, procjenu prijetnji, izvješće o razvojnim kretanjima i izvješća o stanju, konkretno kako bi Vijeće i Komisija mogli lakše utvrditi strateške, političke i operativne prioritete Unije za borbu protiv teških kaznenih djela.

2.Eurojust pomaže Europolu u operativnoj provedbi prioriteta Unije u borbi protiv teških kaznenih djela, posebno podupiranjem sudjelovanja pravosudnih tijela u EMPACT-u.

3.U koordinaciji s Europolom Eurojust može pružati operativnu, analitičku, pravnu, administrativnu i logističku potporu aktivnostima koje države članice provode u okviru EMPACT-a. Ta se potpora može odnositi na olakšavanje razmjene informacija među dotičnim nadležnim tijelima.

4.Ta je potpora ograničena na aktivnosti koje provode ili koje uključuju pravosudna tijela. Praktični aranžmani za koordinaciju između Europola i Eurojusta u tom kontekstu utvrđuju se radnim dogovorom sklopljenim između tih dviju agencija kako je navedeno u članku 57.

ODJELJAK IV.

Razmjena informacija s nadležnim nacionalnim tijelima u državama članicama

Članak 35.

Nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom 

1.Svaka država članica uspostavlja nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom kako bi podržala rad nacionalnog člana svoje države članice i omogućila koordinaciju između svojeg nacionalnog ureda i nadležnih nacionalnih tijela.

2.Nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom uključuje kontaktne točke mreža s kojima Eurojust održava odnose na temelju članka 56., nacionalne predstavnike za terorizam i sva druga relevantna pravosudna tijela.

3.Svaka država članica može imenovati nacionalnog predstavnika za Eurojust koji će djelovati kao koordinator članova nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom na nacionalnoj razini.

4.Svaka država članica određuje nadležno nacionalno tijelo kao nacionalnog predstavnika Eurojusta za terorizam. Taj nacionalni predstavnik za terorizam pravosudno je ili drugo nadležno tijelo. Ako je tako predviđeno nacionalnim pravnim sustavom, država članica može imenovati više od jednog nadležnog nacionalnog tijela nacionalnim predstavnikom Eurojusta za terorizam. Nacionalni predstavnik za terorizam ima pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 37. Nacionalni predstavnik nadležan je za prikupljanje tih informacija i njihovo prenošenje Eurojustu, u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije, osobito nacionalnim kaznenim postupovnim pravom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

5.Konkretno, članovi nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom:

(e)brinu za to da se u skladu s člankom 37. informacije povezane s dotičnom državom članicom na učinkovit i pouzdan način prenose u sustav vođenja predmeta iz članka 41.;

(a)pružaju pomoć nacionalnom članu pri utvrđivanju koja su tijela nadležna za izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, među ostalim onih koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja;

(b)obavješćuju nacionalnog člana o sastancima na kojima se raspravlja o operativnim pitanjima koja su važna za Eurojust te pozivaju nacionalnog člana da prisustvuje tim sastancima;

(c)održavaju blizak odnos s nacionalnom jedinicom Europola;

(d)ukazuju istražna tijela i tijela kaznenog progona u svojoj državi članici na potporu koju Eurojust može pružiti u prekograničnim predmetima;

(e)prenose Eurojustu nacionalnu sudsku praksu relevantnu za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, među ostalim o dopuštenosti dokaza;

(f)ukazuju Eurojustu na međusektorska pitanja i najbolje primjere iz prakse u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima kako bi se doprinijelo Eurojustovu čuvanju znanja u skladu s člankom 30. i sudjeluju u radu Eurojustova stručnog centra u kaznenim stvarima u skladu s člankom 31.

6.Nacionalni član redovito se sastaje s članovima nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom svoje države članice. U prvom redu održava redovite namjenske sastanke s kontaktnim točkama svake mreže iz stavka 2. kako bi se razmotrila pitanja koja su u nadležnosti te mreže i omogućila učinkovita koordinacija između nacionalnog ureda i relevantnih nadležnih nacionalnih tijela.

7.Kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 5., osobe iz stavka 2., ako djeluju kao nadležna nacionalna tijela, povezane su s decentraliziranim IT sustavom iz članka 40.

8.Ovlašteno osoblje Eurojusta može pomoći u provedbi ovog članka.

Članak 36.

Razmjena informacija s državama članicama i među nacionalnim članovima

1.Nadležna tijela država članica razmjenjuju s Eurojustom sve informacije potrebne za izvršavanje njegovih zadaća iz članaka 4. i 25. u skladu s primjenjivim pravilima u području zaštite podataka. To uključuje barem informacije iz stavaka 4., 5. i 6. ovog članka.

2.Prijenos informacija Eurojustu tumači se kao zahtjev za pomoć Eurojusta u određenom predmetu samo ako je tako navelo nadležno tijelo države članice.

3.Nacionalni članovi bez prethodnog odobrenja razmjenjuju, međusobno i sa svojim nadležnim nacionalnim tijelima, sve informacije potrebne za izvršavanje zadaća Eurojusta. Posebice, nadležna nacionalna tijela odmah obavješćuju svoje nacionalne članove o predmetu koji je od važnosti za njih.

4.Nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o osnivanju zajedničkih istražnih timova i rezultatima rada takvih timova.

5.Nadležna nacionalna tijela bez nepotrebnog odgađanja obavješćuju svoje nacionalne članove o svakom predmetu koji utječe na najmanje tri države članice i u odnosu na koji su najmanje dvjema državama članicama dostavljeni zahtjevi za pravosudnu suradnju ili odluke o pravosudnoj suradnji, među ostalim zahtjevi i odluke koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, ako se primjenjuje jedno ili više od sljedećeg:

(a)ako je dotično kazneno djelo u državi članici koja je podnijela zahtjev ili izdala odluku kažnjivo kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode, čije je najdulje trajanje najmanje pet ili šest godina, o čemu treba odlučiti dotična država članica, i navedeno je na sljedećem popisu:

i.trgovanje ljudima;

ii.seksualno zlostavljanje ili seksualno iskorištavanje, uključujući materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece za seksualne potrebe;

iii.trgovanje drogom;

iv.nezakonito trgovanje vatrenim oružjem, njegovim dijelovima ili komponentama ili streljivom ili eksplozivima;

v.korupcija;

vi.kaznena djela protiv financijskih interesa Unije;

vii.krivotvorenje novca ili sredstava plaćanja;

viii.aktivnosti pranja novca;

ix.računalni kriminalitet;

(b)ako postoje činjenične naznake da je upletena zločinačka organizacija;

(c)ako postoje naznake da bi predmet mogao imati ozbiljnu prekograničnu dimenziju ili bi mogao imati posljedice na razini Unije ili da bi mogao utjecati na države članice koje nisu izravno uključene.

6.Nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o:

(a)predmetima u kojima je došlo ili bi vjerojatno moglo doći do sukoba nadležnosti;

(b)kontroliranim isporukama koje se odnose na najmanje tri zemlje, od kojih su najmanje dvije države članice;

(c)učestalim poteškoćama ili odbijanjima u pogledu izvršenja zahtjeva za pravosudnu suradnju ili odluka o pravosudnoj suradnji, među ostalim zahtjeva i odluka koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

7.Nadležna nacionalna tijela nisu obvezna dostaviti informacije u određenom predmetu ako bi time nanijela štetu bitnim interesima nacionalne sigurnosti ili ugrozila sigurnost pojedinaca.

8.Ovaj članak ne utječe na uvjete utvrđene u bilateralnim ili multilateralnim sporazumima ili dogovorima između država članica i trećih zemalja, među ostalim na uvjete koje su odredile treće zemlje u vezi s korištenjem dostavljenih podataka.

9.Ovaj članak ne utječe na druge obveze povezane s prijenosom informacija Eurojustu.

10.Nadležna nacionalna tijela nisu obvezna pružiti informacije iz ovog članka ako su takve informacije već prenesene Eurojustu u skladu s drugim odredbama ove Uredbe.

Članak 37.

Razmjena informacija o predmetima povezanima s terorizmom

1.Kad je riječ o kaznenim djelima terorizma, nadležna nacionalna tijela obavješćuju nacionalnog člana svoje države članice o svim kaznenim istragama koje su u tijeku ili su zaključene, a koje nadziru pravosudna tijela, čim se predmet uputi pravosudnim tijelima u skladu s nacionalnim pravom, osobito s nacionalnim kaznenim postupovnim pravom, o svakom kaznenom progonu i svim sudskim postupcima koji su u tijeku ili su zaključeni i o svim sudskim odlukama o kaznenim djelima terorizma. Ta se obveza primjenjuje na sve kaznene istrage povezane s kaznenim djelima terorizma neovisno o tome postoji li poznata poveznica s drugom državom članicom ili trećom zemljom, osim ako kaznena istraga zbog svojih posebnih okolnosti jasno pogađa samo jednu državu članicu.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se ako bi:

(a)razmjena informacija ugrozila istragu u tijeku ili sigurnost pojedinca; ili

(b)razmjena informacija bila protivna bitnim sigurnosnim interesima dotične države članice.

3.Kaznena djela terorizma za potrebe ovog članka kaznena su djela iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća 51 .

4.Informacije prenesene u skladu sa stavkom 1. uključuju operativne osobne podatke i neosobne podatke utvrđene u Prilogu III. Te informacije mogu uključivati osobne podatke u skladu s točkom 4. Priloga III., ali samo ako te osobne podatke čuvaju nadležna nacionalna tijela ili se njima mogu priopćiti u skladu s nacionalnim pravom te ako je prijenos tih podataka potreban za pouzdanu identifikaciju ispitanika na temelju članka 44. stavka 5.

5.Ako je riječ o situaciji iz stavka 2., nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o svim promjenama informacija prenesenih na temelju stavka 1. bez nepotrebne odgode i, ako je moguće, najkasnije 10 radnih dana nakon tih promjena.

6.Nadležno nacionalno tijelo nije obvezno pružiti takve informacije ako su već prenesene Eurojustu.

7.Nadležno nacionalno tijelo može u bilo kojoj fazi zatražiti potporu Eurojusta u vezi s daljnjim postupanjem u pogledu poveznica pronađenih na temelju informacija dostavljenih na temelju ovog članka.

Članak 38.

Informacije koje Eurojust dostavlja nadležnim nacionalnim tijelima

1.Eurojust bez odgađanja dostavlja nadležnim nacionalnim tijelima informacije o rezultatima obrade informacija, među ostalim o postojanju poveznica s predmetima koji su već pohranjeni u sustavu vođenja predmeta. Te informacije mogu uključivati osobne podatke.

2.Ako nadležno nacionalno tijelo zatraži od Eurojusta da mu dostavi informacije u određenom roku, Eurojust te informacije dostavlja u tom roku.

Članak 39.

Razmjena operativnih informacija između ovlaštenog osoblja Eurojusta i država članica

1.Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, razmjena operativnih informacija između Eurojusta i nadležnih tijela država članica odvija se preko nacionalnih članova, u skladu s pravilima o upravljanju informacijama u sustavu vođenja predmeta utvrđenima u članku 42.

2.Ako se razmjena operativnih informacija između Eurojusta i nadležnih tijela država članica odvija preko nacionalnih članova u skladu sa stavkom 1., nacionalni član može na pojedinačnoj osnovi ovlastiti jednog ili više članova ovlaštenog osoblja Eurojusta da, pod njegovim nadzorom i u okviru njegove odgovornosti, izravno razmjenjuju operativne informacije s nadležnim tijelima njegove države članice ako je to potrebno za obavljanje zadaća Eurojusta na temelju ove Uredbe.

3.Ako ovlašteno osoblje Eurojusta djeluje na temelju stavka 2., te se razmjene provode putem decentraliziranog IT sustava iz članka 40., osim ako se primjenjuje članak 40. stavak 2. Dotični nacionalni član i dalje snosi odgovornost za sadržaj razmijenjenih informacija i njihovu daljnju obradu u sustavu vođenja predmeta u skladu s člankom 42. stavkom 1.

Članak 40.

Sigurna digitalna komunikacija i razmjena podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta

1.Komunikacija između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta u skladu s ovom Uredbom odvija se putem mreže IT sustava i interoperabilnih pristupnih točaka sustava e-CODEX za čiji su rad odgovorne i kojom upravljaju pojedinačne države članice i Eurojust, koja omogućuje sigurnu i pouzdanu prekograničnu razmjenu informacija („decentralizirani IT sustav”). Sustav vođenja predmeta iz članka 41. povezuje se s decentraliziranim IT sustavom.

2.Ako razmjena informacija u skladu sa stavkom 1. nije moguća zbog, primjerice, nedostupnosti decentraliziranog IT sustava, prirode materijala koji se prenosi, tehničkih ograničenja, kao što je veličina podataka, pravnih ograničenja koja se odnose na dopuštenost traženih podataka kao dokaza ili na forenzičke zahtjeve koji se primjenjuju na tražene podatke, ili zbog iznimnih okolnosti, prijenos se obavlja najprikladnijim alternativnim sredstvom, uzimajući u obzir potrebu za razmjenom informacija koja je brza, sigurna i pouzdana, i koja primatelju omogućuje da utvrdi autentičnost.

3.Nadležna nacionalna tijela prenose informacije iz članaka 36. i 37. ove Uredbe Eurojustu na poluautomatski i strukturiran način iz nacionalnih registara u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2447 52 .

4.Komisija je odgovorna za izradu, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera koji države članice i Eurojust mogu odlučiti upotrebljavati kao svoj pozadinski sustav. Taj referentni implementacijski softver temelji se na modularnoj konfiguraciji, što znači da se softver pakira i isporučuje odvojeno od komponenata sustava e-CODEX potrebnih za njegovo povezivanje s decentraliziranim IT sustavom. Ta konfiguracija državama članicama omogućuje da ponovno upotrijebe ili poboljšaju svoje postojeće nacionalne pravosudne komunikacijske infrastrukture u svrhu prekogranične upotrebe, a Eurojustu omogućuje povezivanje njegova sustava vođenja predmeta s decentraliziranim IT sustavom.

5.Komisija osigurava, održava i podupire referentni implementacijski softver besplatno. Izrada, održavanje i razvoj referentnog implementacijskog softvera financiraju se iz općeg proračuna Unije.

6.Države članice i Eurojust snose svoje troškove za uspostavu i rad odobrene pristupne točke e-CODEX-a kako je definirana u članku 3. točki 3. Uredbe (EU) 2022/850 te za uspostavu i prilagodbu svojih relevantnih IT sustava kako bi bili interoperabilni s pristupnim točkama.

7.Ako Eurojust uspostavlja ili nabavlja usluge računalstva u oblaku za potrebe ove Uredbe, te usluge moraju biti u skladu s primjenjivim pravom Unije, uključujući zahtjeve u pogledu okvira suverenosti EU-a za računalstvo u oblaku, sigurnosti podataka, zaštite podataka, kibernetičke sigurnosti i digitalne suverenosti, čime se osigurava siguran smještaj na poslužitelju i obrada podataka koji se razmjenjuju na temelju ove Uredbe, uz strogu kontrolu pristupa i segmentaciju podataka.

Članak 41.

Sustav vođenja predmeta

1.Eurojust uspostavlja sustav vođenja predmeta za obradu operativnih osobnih podataka navedenih u Prilogu II., podataka navedenih u Prilogu III. i neosobnih podataka.

2.Sustav vođenja predmeta služi za:

(a)pružanje pomoći u vođenju i koordinaciji istraga i kaznenog progona koji se odvijaju uz pomoć Eurojusta;

(b)potporu Eurojustu u izvršavanju njegovih funkcija na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 28.;

(c)omogućivanje sigurnog pristupa i sigurne razmjene informacija o istragama i kaznenom progonu koji su u tijeku;

(d)olakšavanje sigurne razmjene informacija i dokaza s nadležnim nacionalnim tijelima država članica, tijelima, uredima i agencijama Unije, nadležnim tijelima trećih zemalja, nadležnim tijelima međunarodnih organizacija i privatnim stranama, među ostalim putem komunikacijskih kanala iz stavka 3. i u skladu s ograničenjima postupanja s informacijama utvrđenima u članku 42. stavku 3.;

(e)analizu i sustavne unakrsne provjere informacija i dokaza kako bi se otkrile poveznice između prekograničnih istraga i kaznenog progona, a nadležnim nacionalnim tijelima pružila pomoć pri obradi predmeta;

(f)čuvanje, analizu i pohranjivanje dokaza u skladu s člankom 29.;

(g)izvlačenje podataka za operativne, analitičke i statističke svrhe;

(h)olakšavanje praćenja kako bi se osigurala zakonitost obrade operativnih osobnih podataka unutar sustava i njezina usklađenost s ovom Uredbom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

3.Sustav vođenja predmeta povezan je s decentraliziranim IT sustavom iz članka 40. Može se povezati i sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP i drugim sigurnim komunikacijskim kanalima uspostavljenima u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4.Ako je Eurojustu odobren pristup podacima u drugim informacijskim sustavima Unije ili iz drugih informacijskih sustava Unije uspostavljenih na temelju drugih pravnih akata Unije, Eurojust može upotrebljavati sustav vođenja predmeta za pristup podacima u takvim informacijskim sustavima ili za povezivanje s njima u svrhu dohvaćanja i obrade informacija, uključujući osobne podatke, pod uvjetom da je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća i da je u skladu s pravnim aktima Unije kojima se uspostavljaju takvi informacijski sustavi.

5.Stavcima 3. i 4. ne proširuju se prava pristupa dodijeljena Eurojustu u odnosu na druge informacijske sustave Unije na temelju Unijinih pravnih akata o uspostavi tih sustava.

6.Kad je riječ o obradi operativnih osobnih podataka, Eurojust ne provodi nikakvu automatiziranu obradu izvan integriranog okruženja za obradu podataka sustava vođenja predmeta, osim u slučajevima koji su izričito predviđeni ovom Uredbom. Nacionalni članovi mogu privremeno pohraniti i analizirati osobne podatke u svrhu utvrđivanja jesu li ti podaci relevantni za zadaće Eurojusta i treba li predmet otvoriti u sustavu vođenja predmeta. Ti se podaci mogu čuvati najviše šest mjeseci u sigurnom i kontroliranom okruženju koje u tu svrhu osigurava Eurojust, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera koje su u osnovi istovjetne onima utvrđenima za sustav vođenja predmeta. Ako, u iznimnim slučajevima, nacionalni član ne može to utvrditi u navedenom roku, taj se rok može jedanput produljiti za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci.

7.Ako je Eurojust ovlašten za obradu operativnih ili neoperativnih osobnih podataka, ali ne djeluje kao voditelj obrade tih podataka, dužan je jamčiti njihovu sigurnu obradu. Odstupajući od stavka 6., Eurojust prema potrebi može uspostaviti zaseban sustav za obradu tih podataka. Ti se podaci ne smiju upotrebljavati ni za jednu drugu zadaću ili svrhu Eurojusta, uključujući unakrsnu provjeru.

8.Pri obavljanju svojih zadaća nacionalni članovi mogu u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima obrađivati osobne podatke povezane s pojedinačnim predmetima na kojima rade. Službeniku za zaštitu podataka omogućuju pristup osobnim podacima koji se obrađuju u sustavu vođenja predmeta.

Članak 42.

Upravljanje informacijama u sustavu vođenja predmeta

1.Nacionalni član, ili bilo koji drugi član nacionalnog ureda koji djeluje pod njegovim nadzorom, pohranjuje informacije koje je prikupio ili su mu prenesene u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima u sustav vođenja predmeta. Nacionalni član snosi odgovornost za upravljanje podacima koje obrađuje.

2.Nacionalni član na pojedinačnoj osnovi odlučuje hoće li pristup informacijama biti ograničen ili će pristup informacijama ili njihovim dijelovima biti odobren za jednu ili više osoba u nastavku:

(a)druge nacionalne članove;

(b)tužitelje za vezu upućene u Eurojust na temelju članka 63.;

(c)časnika za vezu EPPO-a upućenog u Eurojust na temelju članka 58.;

(d)kontaktne točke upućene u Eurojust na temelju članka 63.;

(e)ovlašteno osoblje Eurojusta na temelju stavka 5. ovog članka; ili

(f)bilo koju drugu osobu koja djeluje u ime Eurojusta i koja je dobila potrebno odobrenje upravnog direktora na temelju članka 71. stavka 5.

3.Ako je utvrđeno postojanje poveznice iz članka 41. stavka 2. točke (e), nacionalni član, uz savjetovanje s nadležnim nacionalnim tijelima koja su dostavila relevantne informacije, navodi opća ili posebna ograničenja za daljnje postupanje s tim informacijama, pristup tim informacijama i njihov prijenos. Ta su ograničenja obvezujuća za sve osobe kojima je odobren pristup informacijama na temelju stavka 2. ovog članka i evidentiraju se u sustavu vođenja predmeta.

4.Ovlašteno osoblje Eurojusta može pohranjivati informacije u sustavu vođenja predmeta pod nadzorom nacionalnog člana ili Kolegija, u skladu s ovom Uredbom.

5.Ovlaštenom osoblju Eurojusta odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta u mjeri u kojoj je to nužno za obavljanje posebnih zadaća koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe, a osobito u sljedeće svrhe:

(a)čuvanja i upravljanja operativnim znanjem na temelju članka 31.;

(b)obavljanja zadaća povezanih s predmetima pokrenutima na vlastitu inicijativu na temelju članka 28.;

(c)obrade zahtjeva u okviru automatiziranog sustava ima/nema pogotka na temelju članka 55., u skladu s ograničenjima postupanja s informacijama koja su navedena u stavku 3. ovog članka.

6.Kolegij utvrđuje detalje praktične primjene stavka 5.

POGLAVLJE IV.

OBRADA INFORMACIJA

Članak 43.

Obrada osobnih podataka koju provodi Eurojust

1.Upućivanja na „primjenjiva pravila o zaštiti podataka” u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na odredbe o zaštiti podataka navedene u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) 2018/1725.

2.Eurojust u odredbama o zaštiti podataka svojeg poslovnika određuje rokove za pohranu administrativnih osobnih podataka.

Članak 44.

Obrada operativnih osobnih podataka

1.Ako je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća, Eurojust može, u okviru svoje nadležnosti i radi izvršavanja svojih operativnih funkcija, obraditi automatskim putem ili u strukturnim ručnim dosjeima u skladu s ovom Uredbom samo operativne osobne podatke navedene u Prilogu II. točki 1. osoba za koje, u skladu s nacionalnim pravom dotičnih država članica, postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su počinile ili da će počiniti kazneno djelo koje je u nadležnosti Eurojusta ili koje su osuđene za počinjenje takvog kaznenog djela.

2.Eurojust može obrađivati samo operativne osobne podatke navedene u Prilogu II. točki 2. osoba koje se, u skladu s nacionalnim pravom dotičnih država članica, smatraju žrtvama kaznenog djela ili drugim stranama u kaznenom djelu, kao što su osobe koje se može pozvati da svjedoče u istrazi ili progonu u vezi s jednom ili više vrsta zločina i kaznenih djela iz članka 6., osobe koje mogu dati informacije o kaznenim djelima ili osobe za kontakt ili suradnici osobe iz stavka 1. ovog članka. Obrada takvih operativnih osobnih podataka smije se provesti samo ako je to potrebno za ispunjavanje zadaća Eurojusta, u okviru njegove nadležnosti i radi izvršavanja njegovih operativnih funkcija.

3.U iznimnim slučajevima Eurojust također može, na ograničeno vrijeme koje ne prelazi vrijeme potrebno za zaključenje predmeta u vezi s kojim se obrađuju podaci, obrađivati operativne osobne podatke koji nisu osobni podaci iz Priloga II. u vezi s okolnostima nekog kaznenog djela ako su ti podaci od neposredne važnosti za istrage u tijeku koje Eurojust koordinira ili ih pomaže koordinirati i uključeni su u takve istrage i ako je njihova obrada potrebna u svrhe iz stavka 1. Kada se obrađuju takvih operativni osobni podaci o tome se odmah obavješćuje službenika za zaštitu podataka iz članka 50. te ga se obavješćuje o posebnim okolnostima koje opravdavaju potrebu za obradom takvih operativnih osobnih podataka. Ako se ti drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi zajednički donose dotični nacionalni članovi.

4.Ako se posebne kategorije operativnih osobnih podataka odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2. ovog članka, odluku o njihovoj obradi donose dotični nacionalni članovi.

5.Ako se operativni osobni podaci prenose u skladu s člankom 37., Eurojust može obrađivati operativne osobne podatke iz Priloga III. sljedećih osoba:

(a)osoba za koje u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su počinile ili da će počiniti kazneno djelo koje je u nadležnosti Eurojusta;

(b)osoba koje su osuđene za takvo kazneno djelo.

6.Osim ako nadležno nacionalno tijelo donese drukčiju odluku u pojedinačnom slučaju, Eurojust može nastaviti obrađivati operativne osobne podatke iz stavka 5. točke (a) i nakon što se postupak zaključi na temelju nacionalnog prava dotične države članice, čak i u slučaju oslobađanja od krivnje ili konačne odluke o nepokretanju kaznenog progona. Ako postupak nije završio osuđujućom presudom, operativni osobni podaci obrađuju se samo da bi se uočile poveznice među istragama i kaznenom progonu koji su u tijeku, koji će biti pokrenuti ili su zaključeni, kako je navedeno u članku 41. stavku 2. točki (c).

Članak 45.

Rokovi za pohranu operativnih osobnih podataka

1.Eurojust operativne osobne podatke koje on obrađuje pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno za provedbu njegovih zadaća. Konkretno, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, operativni osobni podaci iz članka 44. ne smiju se pohranjivati duže od prvog primjenjivog datuma među sljedećim datumima:

(a)datuma kada je nastupila zastara kaznenog progona u svim državama članicama na koje se istraga i kazneni progon odnose;

(b)datuma kada je Eurojust obaviješten da je osoba oslobođena krivnje i da je sudska odluka postala pravomoćna, a u tom slučaju dotična država članica o tome odmah obavješćuje Eurojust.

(c)tri godine nakon datuma kada je sudska presuda u posljednjoj državi članici na koju se istraga ili kazneni progon odnosi postala pravomoćna;

(d)datuma kada su Eurojust i dotične države članice zajednički utvrdile ili se usuglasile da više nije potrebno da Eurojust koordinira istragu i kazneni progon, osim ako postoji obveza da se Eurojustu dostave te informacije u skladu s člankom 36. stavkom 5. ili stavkom 6.;

(e)tri godine nakon datuma na koji su operativni osobni podaci preneseni u skladu s člankom 36. stavcima 5. ili 6., osim ako se ti podaci odnose na predmet u pogledu kojeg je u trenutku isteka tog roka još u tijeku kazneni postupak, uključujući sve žalbene postupke, u kojem se slučaju podaci mogu zadržati do donošenja pravomoćne presude.

2.Eurojust ne smije pohranjivati operativne osobne podatke prenesene u skladu s člankom 38. dulje od prvog od sljedećih datuma:

(a)datuma kada je nastupila zastara kaznenog progona u svim državama članicama na koje se istraga ili kazneni progon odnose;

(b)pet godina nakon datuma na koji je sudska presuda u posljednjoj državi članici na koju se istraga ili kazneni progon odnosi postala konačna, ili dvije godine u slučaju oslobađanja od krivnje ili konačne odluke o nepokretanju kaznenog progona;

(c)datum na koji je Eurojust obaviješten o odluci nadležnog nacionalnog tijela na temelju članka 46. stavka 5.

3.Poštovanje rokova za pohranu iz stavaka 1. i 2. stalno se preispituje prikladnom automatskom obradom koju provodi Eurojust, posebno od trenutka kad Eurojust prestane pružati potporu. Svake tri godine nakon unosa podataka preispituje se i potreba za njihovom pohranom. Ako su operativni osobni podaci iz članka 44. stavka 4. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje Europski nadzornik za zaštitu podataka.

4.Prije nego što jedan od rokova za pohranu iz stavaka 1. i 2. istekne, Eurojust preispituje potrebu za daljnjom pohranom operativnih osobnih podataka ako je to potrebno i sve dok je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća. Iznimno može odlučiti pohraniti te podatke do sljedećeg preispitivanja. Razlozi za daljnju pohranu moraju biti opravdani i moraju se zabilježiti. Ako za vrijeme preispitivanja nije donesena odluka o daljnjoj pohrani operativnih osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu.

5.Ako su u skladu sa stavkom 3. operativni osobni podaci bili pohranjeni nakon rokova za pohranu iz stavka 1., Europski nadzornik za zaštitu podataka svake tri godine provodi i dodatno preispitivanje potrebe za pohranom tih podataka.

6.Nakon isteka roka za pohranu posljednjeg automatiziranog podatka iz nekog dosjea, svi dokumenti iz tog dosjea uništavaju se, osim eventualnih izvornih dokumenata koje je Eurojust primio od nacionalnih tijela i koje je potrebno vratiti onome tko ih je dostavio.

7.Ako je Eurojust koordinirao istragu ili kazneni progon, dotični se nacionalni članovi međusobno obavješćuju kad god prime informaciju da je predmet odbačen ili da su sve sudske odluke koje se odnose na predmet postale pravomoćne.

8.Stavak 6. ne primjenjuje se ako:

(a)bi to štetilo interesima ispitanika kojem je potrebna zaštita; u tim slučajevima operativni osobni podaci upotrebljavaju se samo uz izričitu i pisanu suglasnost ispitanika;

(b)ispitanik ospori točnost operativnih osobnih podataka; u tim slučajevima stavak 5. ne primjenjuje se u razdoblju u kojem se državama članicama ili Europolu, prema potrebi, omogućuje da provjere točnost tih podataka;

(c)operativni osobni podaci moraju biti sačuvani kao dokaz ili radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva;

(d)se ispitanik protivi brisanju operativnih osobnih podataka i umjesto toga traži ograničenje njihove uporabe; ili

(e)su operativni osobni podaci i dalje potrebni u svrhu arhiviranja koje je u javnom interesu ili u statističke svrhe. Eurojust i države članice utvrđuju mehanizme kako bi osigurali da se sigurnosne mjere iz članka 91. Uredbe (EU) 2018/1725 uzimaju u obzir i izvan granica informacijskog sustava.

Članak 46.

Sigurnost operativnih osobnih podataka

Eurojust i države članice utvrđuju mehanizme kako bi osigurali da se sigurnosne mjere iz članka 91. Uredbe (EU) 2018/1725 uzimaju u obzir i izvan granica informacijskog sustava.

Članak 47.

Pravo ispitanika na pristup

1.Svaki ispitanik koji želi ostvariti pravo na pristup iz članka 80. Uredbe (EU) 2018/1725 operativnim osobnim podacima koji se odnose na tog ispitanika, a koje je obradio Eurojust, može podnijeti zahtjev Eurojustu ili nacionalnom nadzornom tijelu u državi članici po izboru ispitanika. To tijelo zahtjev upućuje Eurojustu bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.

2.Eurojust odgovara na zahtjev bez odgađanja, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca od kada je primio zahtjev.

3.Eurojust se o odluci koju treba donijeti kao odgovor na zahtjev savjetuje s nadležnim tijelima dotičnih država članica. Odluku o pristupu podacima Eurojust donosi isključivo u bliskoj suradnji s državama članicama na koje se priopćavanje takvih podataka izravno odnosi. Ako država članica prigovori predloženoj odluci Eurojusta, o razlozima svojeg prigovora obavješćuje Eurojust. Eurojust poštuje svaki takav prigovor. Dotični nacionalni članovi potom obavješćuju nadležna tijela o sadržaju odluke Eurojusta.

4.Dotični nacionalni članovi razmatraju zahtjev i donose odluku u ime Eurojusta. Ako dotični nacionalni članovi ne postignu dogovor, predmet upućuju Kolegiju, koji odluku o zahtjevu donosi dvotrećinskom većinom glasova.

Članak 48.

Ograničenja prava na pristup

U slučajevima iz članka 81. Uredbe (EU) 2018/1725 Eurojust obavješćuje ispitanika nakon savjetovanja s nadležnim tijelima dotičnih država članica u skladu s člankom 47. stavkom 3. ove Uredbe.

Članak 49.

Pravo na ograničenje obrade

Ne dovodeći u pitanje iznimke utvrđene u članku 45. stavku 8. ove Uredbe, ako je obrada operativnih osobnih podataka ograničena u skladu s člankom 82. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1725, ti operativni osobni podaci smiju se obrađivati samo radi zaštite pravâ ispitanika ili druge fizičke ili pravne osobe koja je stranka u postupku u kojem je Eurojust stranka ili u svrhe utvrđene u članku 82. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 50.

Službenik za zaštitu podataka

1.Službenika za zaštitu podataka imenuje Upravni odbor. Službenik za zaštitu podataka je zaposlenik Eurojusta posebno imenovan u tu svrhu.

2.Službenika za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje od četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja.

3.Izvršni odbor donosi provedbena pravila koja se odnose na službenika za zaštitu podataka. Ta provedbena pravila osobito se odnose na postupak odabira službenika za zaštitu podataka i njegovo razrješenje, zadaće, dužnosti i ovlasti te zaštitne mjere za neovisnost službenika za zaštitu podataka.

4.Ako službenik za zaštitu podataka pri izvršavanju svojih funkcija smatra da se odredbe Uredbe (EU) 2018/1725 koje su povezane s obradom administrativnih osobnih podataka ili s obradom operativnih osobnih podataka ne poštuju, o tome obavješćuje Izvršni odbor te od njega traži da problem nepoštovanja riješi u utvrđenom roku. Ako Izvršni odbor ne riješi problem nepoštovanja u utvrđenom roku, službenik za zaštitu podataka predmet upućuje Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 51.

Izvješćivanje dotičnih nadležnih tijela o povredi osobnih podataka

1.U slučaju povrede osobnih podataka Eurojust o toj povredi obavješćuje nadležna tijela dotičnih država članica bez nepotrebnog odgađanja i ne dovodeći u pitanje članke 34. ili 92. Uredbe (EU) 2018/1725.

2.U izvješćivanju iz stavka 1. mora se opisati barem sljedeće:

(a)priroda povrede osobnih podataka, što obuhvaća, ako je moguće i prema potrebi, kategorije i broj ispitanika o kojima je riječ te kategorije i broj evidencija podataka o kojima je riječ;

(b)vjerojatne posljedice povrede osobnih podataka;

(c)mjere koje je Eurojust predložio ili poduzeo kao odgovor na povredu osobnih podataka.

3.Prema potrebi u izvješćivanju iz stavka 1. preporučuju se mjere za umanjivanje mogućih štetnih posljedica povrede osobnih podataka.

Članak 52.

Suradnja između Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih nadzornih tijela

1.Europski nadzornik za zaštitu podataka blisko surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu posebnih pitanja koja iziskuju sudjelovanje nacionalnih tijela, posebice ako Europski nadzornik za zaštitu podataka ili nacionalno nadzorno tijelo utvrdi velike razlike među praksama država članica ili ako utvrdi potencijalno nezakonite prijenose putem komunikacijskih kanala Eurojusta, ili u kontekstu pitanja o provedbi i tumačenju ove Uredbe koja su postavila jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela.

2.U slučajevima iz stavka 1. osigurava se koordinirani nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.Europski nadzornik za zaštitu podataka u potpunosti obavješćuje nacionalna nadzorna tijela o svim pitanjima koja na njih izravno utječu ili koja su za njih na drugi način relevantna. Na zahtjev jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela Europski nadzornik za zaštitu podataka obavješćuje ih o specifičnim pitanjima.

4.U predmetima koji se odnose na podatke koji potječu iz jedne ili više država članica Europski nadzornik za zaštitu podataka savjetuje se s dotičnim nacionalnim nadzornim tijelima. Europski nadzornik za zaštitu podataka ne donosi odluku o daljnjem djelovanju koje treba poduzeti prije nego što ga ta nacionalna nadzorna tijela obavijeste o svojem stajalištu u roku koji odredi Europski nadzornik za zaštitu podataka. Taj rok ne smije biti kraći od mjesec dana ni dulji od tri mjeseca. Europski nadzornik za zaštitu podataka u najvećoj mjeri uzima u obzir stajalište dotičnih nacionalnih nadzornih tijela. Kada Europski nadzornik za zaštitu podataka ne namjerava postupiti u skladu s njihovim stajalištem, o tome ih obavješćuje, daje obrazloženje i podnosi predmet Europskom odboru za zaštitu podataka. U slučajevima koje smatra iznimno hitnima Europski nadzornik za zaštitu podataka može odlučiti da djeluje odmah. U takvim slučajevima Europski nadzornik za zaštitu podataka odmah obavješćuje dotična nacionalna nadzorna tijela i obrazlaže hitnost situacije te navodi opravdanje za poduzete aktivnosti.

5.Nacionalna nadzorna tijela obavješćuju Europskog nadzornika za zaštitu podataka o svim mjerama koje su poduzela u pogledu prijenosa, preuzimanja ili bilo kojeg drugog priopćavanja operativnih osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom od strane država članica.

Članak 53.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

1.Eurojust obrađuje operativne osobne podatke na takav način da se može utvrditi koje je tijelo dostavilo podatke ili otkuda su podaci preuzeti.

2.Za točnost operativnih osobnih podataka odgovoran je:

(a)Eurojust, kada je riječ o operativnim osobnim podacima koje su dostavili pojedina država članica ili institucija, tijelo, ured ili agencija Unije u slučaju kada je Eurojust izmijenio dostavljene podatke tijekom njihove obrade;

(b)država članica ili institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja je Eurojustu dostavila podatke u slučaju kada Eurojust nije izmijenio dostavljene podatke tijekom njihove obrade;

(c)Eurojust, kad je riječ o operativnim osobnim podacima koje su dostavile treće zemlje ili međunarodne organizacije, operativnim osobnim podacima koje je Eurojust preuzeo iz javno dostupnih izvora i operativnim osobnim podacima dobivenima od privatnih strana.

3.Eurojust je odgovoran za usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1725 u odnosu na administrativne osobne podatke i za usklađenost s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1725 u odnosu na operativne osobne podatke. Odgovornost za zakonitost prijenosa operativnih osobnih podataka snosi:

(a)država članica koja je Eurojustu dostavila operativne osobne podatke;

(b)Eurojust, ako je on dostavio dotične operativne osobne podatke državama članicama, institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije te trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

4.Podložno drugim odredbama ove Uredbe, Eurojust je odgovoran za sve podatke koje obrađuje.

POGLAVLJE V.

ODNOSI S PARTNERIMA

ODJELJAK I.

Zajedničke odredbe

Članak 54.

Zajedničke odredbe

1.Ako je to potrebno za postizanje ciljeva iz ove Uredbe, Eurojust može uspostaviti i održavati odnose suradnje s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u skladu s njihovim ciljevima, te s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama u skladu sa strategijom o suradnji iz članka 65.

2.Ako je to važno za izvršavanje njegovih zadaća i podložno ograničenjima iz članka 36. stavka 8. i članka 80., Eurojust može izravno razmjenjivati sve informacije, izuzev operativnih osobnih podataka, sa subjektima iz stavka 1. ovog članka.

3.Za potrebe utvrđene u stavcima 1. i 2. Eurojust može, uz uvjet prethodnog savjetovanja s Komisijom, sklapati radne dogovore sa subjektima iz stavka 1. Ti radni dogovori ne čine osnovu za razmjenu osobnih podataka i ne stvaraju pravne obveze za Uniju ni za njezine države članice.

4.Eurojust može primiti i obraditi osobne podatke koje primi od subjekata iz stavka 1. u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, podložno primjenjivim pravilima u području zaštite podataka.

5.Ako je podatke koje treba prenijeti dostavila država članica, Eurojust mora dobiti suglasnost relevantnog nadležnog tijela u toj državi članici, osim ako je država članica dala prethodnu suglasnost za taj daljnji prijenos, načelno ili u skladu s posebnim ograničenjima. Takva se suglasnost može povući u bilo kojem trenutku.

6.Ako su države članice, institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije primili osobne podatke od Eurojusta, zabranjeni su daljnji prijenosi takvih podataka treći osobama, osim ako su ispunjen svi sljedeći uvjeti:

(a)Eurojust je dobio prethodnu suglasnost nadležnih nacionalnih tijela koja su dostavila podatke;

(b)Eurojust je dao izričitu suglasnost nakon razmatranja okolnosti pojedinačnog slučaja;

(c)daljnji prijenos odvija se isključivo u specifičnu svrhu koja nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci preneseni.

Članak 55.

Zajedničke odredbe o neizravnoj razmjeni informacija na temelju sustava ima/nema pogotka

1.Eurojust poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi omogućio neizravan pristup drugih tijela, ureda i agencija Unije, ako je taj pristup predviđen pravom Unije, informacijama koje posjeduje, na temelju reciprociteta te primjenom automatiziranog sustava ima/nema pogotka koji se aktivira pretraživanjem indeksa koji se ažuriraju.

2.Neizravan pristup informacijama iz prvog stavka ne utječe na ograničenja koja odrede države članice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije koje pružaju informacije.

3.U slučaju pogotka Eurojust pokreće postupak kojim se informacije koje su dovele do pogotka prenose tijelu, uredu ili agenciji Unije koja provodi pretraživanje, kako je navedeno u stavku 1., u skladu s ograničenjima koja je na temelju ove Uredbe odredio pružatelj informacija. U slučaju pogotka do kojeg su dovele informacije koje podliježu ograničenjima automatizirani sustav ima/nema pogotka iz stavka 1. o tom pogotku ne obavješćuje tijelo, ured ili agenciju Unije koja provodi pretraživanje. U tom slučaju Eurojust žurno stupa u kontakt s pružateljem informacija kako bi provjerio mogu li se informacije koje su dovele do pogotka podijeliti s tijelom, uredom ili agencijom Unije koja provodi pretraživanje. Ako pružatelj informacija ukine ta ograničenja, Eurojust tijelu, uredu ili agenciji Unije koja provodi pretraživanje prenosi informacije koje su dovele do pogotka. Ako pružatelj informacija ne ukine navedena ograničenja, Eurojust ih mora poštovati i ne smije tijelu, uredu ili agenciji Unije koja provodi pretraživanje prenijeti informacije koje su dovele do pogotka.

4.Pretraživanja informacija u skladu sa stavcima 1. i 2. provode se samo u svrhu utvrđivanja odgovaraju li informacije dostupne u drugom tijelu, uredu ili agenciji Unije informacijama koje se obrađuju u Eurojustu.

5.Uz očuvanje automatizirane prirode sustava ima/nema pogotka, Eurojust dopušta pretraživanja u skladu sa stavcima 1. i 2. samo osobama koje su druga tijela, uredi ili agencije Unije ovlastili za obavljanje tih pretraživanja.

6.Na temelju reciprociteta iz prvog stavka Eurojust, u okviru svoje nadležnosti i na temelju automatiziranog sustava ima/nema pogotka, ima neizravan pristup informacijama koje se dostavljaju tijelima, uredima i agencijama Unije, u skladu s uvjetima utvrđenima pravom Unije.

Taj pristup ne utječe na ograničenja koja je navela država članica, institucija, tijelo, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja pruža te informacije.

7.Eurojust i druga tijela, uredi i agencije Unije međusobno se obavješćuju ako rezultat pogotka u skladu sa stavcima 1. i 3. ukazuje na to da bi podaci mogli biti netočni ili kontradiktorni drugim podacima.

8.Ako je to potrebno za provedbu sustava ima/nema pogotka iz stavaka od 1. do 7., tehnički postupak, uključujući skupove podataka koje bi trebalo uključiti u indekse te zahtjeve u pogledu učinkovitosti i dostupnosti, utvrđuje se provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 84. stavkom 2.

ODJELJAK II.

Odnosi s tijelima, uredima i agencijama Unije

Članak 56.

Odnosi s Europskom pravosudnom mrežom i drugim mrežama Unije koje su uključene u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima

1.Eurojust i Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima održavaju povlaštene međusobne odnose u kaznenim stvarima, na temelju savjetovanja i komplementarnosti, prvenstveno preko članova svakog nacionalnog ureda koji su određeni kao kontaktne točke za Europsku pravosudnu mrežu u skladu s člankom 17. Komplementarnost između Eurojusta i Europske pravosudne mreže ostvaruje se u skladu s njihovim mandatima. Eurojust izvršava svoju nadležnost u predmetima koji uključuju teška kaznena djela s prekograničnim elementima u kojima je za učinkovito provođenje istraga ili kaznenog progona potrebna koordinacija nadležnih nacionalnih tijela, uključivanje trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, ili razvoj zajedničke strategije kaznenog progona u najmanje dvjema jurisdikcijama. U tu se svrhu primjenjuju sljedeća rješenja:

(a)tajništvo Europske pravosudne mreže dio je osoblja Eurojusta; ono može koristiti administrativne resurse Eurojusta koji su potrebni za obavljanje zadaća Europske pravosudne mreže, uključujući pokrivanje troškova plenarnih sjednica Europske pravosudne mreže;

(b)kontaktne točke Europske pravosudne mreže mogu se pozivati da prisustvuju relevantnim sastancima Eurojusta na osnovi pojedinačnih slučajeva;

(c)pri utvrđivanju treba li se sa zahtjevom postupati uz pomoć Eurojusta ili Europske pravosudne mreže, Eurojust i Europska pravosudna mreža mogu koristiti nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom uspostavljen na temelju članka 35.

2.Eurojust podupire sljedeće mreže i tijela aktivne u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima:

(a)Europsku pravosudnu mrežu, uspostavljenu Odlukom 2008/976/PUP;

(b)Europsku mrežu kontaktnih točaka vezano za osobe odgovorne za genocid, zločine protiv čovječanstva i ratne zločine, uspostavljenu Odlukom 2002/494/PUP;

(c)mrežu kontaktnih točaka u borbi protiv korupcije, uspostavljenu Odlukom 2008/852/PUP;

(d)Mrežu zajedničkih istražnih timova;

(e)Europsku pravosudnu mrežu za kibernetički kriminalitet;

(f)Europsku pravosudnu mrežu za organizirani kriminal;

(g)druge specijalizirane mreže ili tijela pravosudnih djelatnika aktivna u područjima u nadležnosti Eurojusta.

3.Ako je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća, mreže i tijela iz stavka 2. mogu se osloniti na administrativne resurse Eurojusta.

4.Veza između mreža i tijela iz stavaka 1. i 2. i nadležnih nacionalnih tijela ostvaruje se na nacionalnoj razini preko nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom uspostavljenog na temelju članka 35.

5.Mreže i tijela iz stavaka 1. i 2. doprinose Eurojustovu čuvanju znanja i mogu sudjelovati u radu Eurojustova stručnog centra u kaznenim stvarima u skladu s člancima 30. i 31.

Članak 57.

Odnosi s Europolom

1.Eurojust uspostavlja i održava blisku suradnju s Europolom radi usklađenosti i koordinacije pri izvršavanju njihovih mandata i kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora.

2.Uz savjetovanje s Komisijom Eurojust s Europolom sklapa radni dogovor 53 , uključujući sve njegove eventualne izmjene, kojim se utvrđuju praktični načini njihove suradnje. Taj se dogovor preispituje redovito i prema potrebi, a u svakom slučaju na zahtjev Komisije.

3.Ako, u kontekstu Eurojustovih aktivnosti, među ostalim u bilo kojoj fazi rada zajedničkog istražnog tima, Eurojust ili država članica prepoznaju potrebu za koordinacijom, suradnjom ili potporom koja je obuhvaćena mandatom Europola, Eurojust o tome obavješćuje Europol i pokreće postupak za dijeljenje relevantnih informacija, u skladu s odlukom države članice koja ih je dostavila. U tim se slučajevima Eurojust savjetuje s Europolom. 

4.Ako Eurojust primi obavijest u skladu s člankom 74. stavkom 1. Uredbe (EU) [Uredba o Europolu] u kojoj se navodi da bi moglo biti potrebno daljnje pravosudno postupanje, bez nepotrebne odgode ispituje primljene informacije i poduzima sve odgovarajuće mjere u okviru svojeg mandata, među ostalim obavješćivanjem nadležnih tijela dotičnih država članica i, prema potrebi, djelovanjem na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 28. Eurojust se prema potrebi savjetuje s Europolom i obavješćuje ga o upotrebi tih informacija, u skladu s odlukom države članice koja je dostavila informacije.

5.Eurojust i Europol mogu, ako je to potrebno za postizanje njihovih ciljeva i uz suglasnost nadležnih nacionalnih tijela dotičnih država članica, uspostaviti mehanizme koordinacije, uključujući zajedničke operativne platforme za potporu strateškoj i operativnoj koordinaciji u prekograničnim kaznenim istragama za koje je potrebna koordinacija između najmanje dviju država članica. Za potrebe takvih mehanizama koordinacije države članice mogu odrediti informacije koje trebaju biti izravno dostupne državama članicama, Eurojustu i Europolu kako bi mogli provesti zajedničku operativnu analizu u određenim istragama ili području kriminala, ne dovodeći u pitanje eventualna ograničenja koja su navele države članice i u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama za obradu osobnih podataka utvrđenima u ovoj Uredbi.

6.U kontekstu prekograničnih kaznenih istraga koje podupire Eurojust može, uz suglasnost nadležnih nacionalnih tijela, zatražiti od Europola da pruži potporu, konkretno: 

(a)pružanjem relevantnih informacija, analiza, stručnog znanja i operativne potpore; 

(b)provedbom operativne analize na temelju istražnih podataka koje dostavljaju Eurojust, države članice ili druga nadležna tijela; 

(c)unakrsnom provjerom informacija u svojim bazama podataka i razmjenom informacija kako je predviđeno u članku 55.

7.Ovaj članak ne dovodi u pitanje ni jedno općenito ni konkretno ograničenje pristupa ili upotrebe koje je odredila pojedina država članica, tijelo, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija u vezi s informacijama koje je dostavila, a koje je Europol dužan poštovati. 

8.U okviru svojih mandata Eurojust i Europol surađuju u pružanju potpore nadležnim tijelima država članica u kontekstu digitalnih istraga i pristupa podacima, a Eurojust pritom djeluje kao centar znanja za savjetovanje, pomoć i izgradnju kapaciteta za prekogranični pristup e-dokazima.

Članak 58.

Odnosi s EPPO-om

1.Eurojust uspostavlja i održava blizak odnos s EPPO-om na temelju međusobne suradnje u okviru njihovih odgovarajućih mandata i kompetencija. Predsjednik Eurojusta i glavni europski tužitelj redovito se sastaju kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa. Sastaju se na zahtjev predsjednika Eurojusta ili glavnog europskog tužitelja.

2.Eurojust i EPPO blisko surađuju te, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća i u okviru svojih odgovarajućih mandata, pravodobno i učinkovito razmjenjuju informacije u skladu s člankom 55.

3.Eurojust pruža pomoć EPPO-u, osobito u predmetima za koje su potrebne istražne mjere ili drugi oblici suradnje u državama članicama koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a ili trećim zemljama ili u predmetima za koje je potrebna koordinacija između istraga koje provodi EPPO i istraga koje provode nadležna tijela država članica koje ne sudjeluju u EPPO-u. U tu svrhu, na zahtjev EPPO-a ili nadležnih nacionalnih tijela država članica, Eurojust podupire EPPO u obavljanju njegovih zadaća, među ostalim:

(a)olakšavanjem osnivanja i rada zajedničkih istražnih timova;

(b)organiziranjem koordinacijskih sastanaka i centara;

(c)olakšavanjem pravosudne suradnje s državama članicama koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a ili trećim zemljama.

4.Eurojust obrađuje zahtjeve za potporu koje mu uputi EPPO bez nepotrebne odgode i, ako je to primjereno, kao da ih je podnijelo nacionalno tijelo nadležno za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

5.Potpora koja se pruža na temelju stavka 3. ne utječe na neovisnost EPPO-a u provođenju istraga i kaznenog progona.

6.U operativnim pitanjima u nadležnosti EPPO-a Eurojust obavješćuje te, prema potrebi, uključuje EPPO u svoje aktivnosti koje se odnose na prekogranične predmete, među ostalim:

(a)dijeljenjem relevantnih informacija o svojim predmetima, uključujući osobne podatke, u skladu s ovom Uredbom; ili

(b)traženjem od EPPO-a da pruži potporu.

7.U skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 Eurojust bez nepotrebne odgode izvješćuje EPPO o svakom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939.

8.Ako Eurojust od EPPO-a primi informacije o oblicima kaznenih djela koji nisu u nadležnosti EPPO-a, a obuhvaćeni su mandatom Eurojusta, Eurojust ispituje primljene informacije i poduzima sve odgovarajuće mjere u okviru svojeg mandata.

9.Za potrebe suradnje na temelju ovog članka EPPO upućuje časnika za vezu u Eurojust. Časniku za vezu odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta u svrhu sigurne razmjene podataka relevantnih za obavljanje njegovih funkcija, uključujući prema potrebi otvaranje, evidentiranje i vođenje predmeta u okviru suradnje između Eurojusta i EPPO-a na temelju ovog članka. Odgovornost za obradu osobnih podataka koju časnik za vezu obavlja u sustavu vođenja predmeta i dalje snosi Eurojust.

10.Predstavnici EPPO-a, uključujući njegova časnika za vezu, pozivaju se da sudjeluju na sastancima Kolegija Eurojusta na kojima se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa.

11.Praktični aranžmani za provedbu ovog članka utvrđuju se radnim dogovorom između Eurojusta i EPPO-a, koji podliježe redovitom preispitivanju.

Članak 59.

Odnosi s drugim tijelima, uredima i agencijama Unije

1.Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s tijelima, uredima i agencijama Unije iz ovog članka u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje njegovih ciljeva i obavljanje njegovih zadaća na temelju ove Uredbe, a u okviru njihovih mandata i u potpunosti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

2.Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s OLAF-om kako bi OLAF mogao više doprinijeti koordinacijskim aktivnostima Eurojusta u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije, u skladu sa svojim mandatom na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013. U tu svrhu:

(a)za potrebe primanja i prijenosa informacija između Eurojusta i OLAF-a te ne dovodeći u pitanje članak 8. ove Uredbe, države članice brinu za to da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju nadležnim tijelima država članica samo za potrebe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013;

(b)razmjena informacija između OLAF-a i nacionalnih članova ne dovodi u pitanje nijednu obvezu pružanja tih informacija drugim nadležnim tijelima u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 ili bilo kojim drugim primjenjivim zakonodavnim aktom Unije ili nacionalnim pravom.

3.Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je uređena Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća 54 , kako bi Frontex dao veći doprinos radu Eurojusta, među ostalim prijenosom relevantnih informacija obrađenih u skladu s njegovim mandatom, osobito u pogledu kriminalnih aktivnosti koje su obuhvaćene nadležnošću Eurojusta na temelju članka 6. ove Uredbe. Praktični načini suradnje između Eurojusta i Frontexa utvrđuju se radnim dogovorom sklopljenim u skladu s člankom 58. stavkom 3. ove Uredbe.

4.Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s AMLA-om te s njom sklapa radni dogovor u kojem se utvrđuju pojedinosti njihove suradnje u skladu s člankom 54. stavkom 3. ove Uredbe. U tu svrhu:

(a)države članice brinu za to da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju relevantnim nacionalnim tijelima za potrebe članka 27. stavka 8. Uredbe (EU) 2024/1620 kako bi se olakšala razmjena informacija između AMLA-e i Eurojusta u predmetima u njegovoj nadležnosti;

(b)razmjena informacija između AMLA-e i nacionalnih članova ne dovodi u pitanje nijednu obvezu pružanja tih informacija drugim nadležnim tijelima u skladu s Uredbom (EU) 2024/1620 ili bilo kojim drugim primjenjivim zakonodavnim aktom Unije ili nacionalnim pravom.

5.Eurojust uspostavlja i održava odnose suradnje s Carinskim tijelom EU-a, nakon njegova osnivanja, te sklapa radni dogovor kojim se utvrđuju načini njihove suradnje u skladu s člankom 54. stavkom 3. ove Uredbe radi olakšavanja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima koje uključuju carinska kaznena djela i druga kaznena djela koja utječu na financijske i gospodarske interese Unije.

ODJELJAK III.

Međunarodna suradnja

Članak 60.

Odnosi s tijelima trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama

1.Eurojust može uspostaviti i održavati suradnju s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, među ostalim sklapanjem radnih dogovora iz članka 54. stavka 3.

2.Eurojust, nakon prethodnog savjetovanja s Komisijom, svake četiri godine donosi strategiju suradnje za jačanje pravosudne suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, među ostalim radi sklapanja radnih dogovora iz stavka 1. i upućivanja kontaktnih točaka u Eurojust kako je navedeno u članku 63. Ta se strategija provodi u suradnji s Komisijom.

 

Članak 61.

Časnici za vezu upućeni u treće zemlje

1.U svrhu olakšavanja pravosudne suradnje država članica s trećim zemljama Eurojust u treću zemlju može uputiti časnike za vezu pod uvjetom da s nadležnim tijelima te treće zemlje postoji radni dogovor iz članka 54. stavka 3.

2.Časnik za vezu član je osoblja Eurojusta i posjeduje odgovarajuće stručno znanje u području pravosudne suradnje.

3.Zadaće časnika za vezu uključuju sve aktivnosti namijenjene poticanju i ubrzavanju pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, osobito uspostavljanjem izravnih kontakata s nadležnim tijelima treće zemlje. Nacionalni članovi mogu ovlastiti časnike za vezu da pod njihovim nadzorom i odgovornošću izravno razmjenjuju operativne osobne podatke koji se odnose na njihovu državu članicu s nadležnim tijelima treće zemlje.

4.Nadležna tijela država članica i časnici za vezu iz stavka 1. mogu izravno stupati u kontakt jedni s drugima. U tim slučajevima časnik za vezu o tim kontaktima obavješćuje dotičnog nacionalnog člana.

5.Časnici za vezu redovito podnose izvješća Kolegiju. Časnik za vezu obavješćuje nacionalne članove i nadležna nacionalna tijela o svim predmetima koji se odnose na njihovu državu članicu.

6.Časnici za vezu imaju pristup sustavu vođenja predmeta i u njemu se evidentiraju njihove operativne razmjene informacija s trećim zemljama.

Članak 62.

Tužitelji za vezu upućeni u Eurojust

1.Tužitelj za vezu iz treće zemlje ili međunarodne organizacije može biti upućen u Eurojust u sljedećem slučaju:

(a)sporazum o suradnji između Eurojusta i te treće zemlje sklopljen je prije 12. prosinca 2019.;

(b)između Unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije sklopljen je međunarodni sporazum u skladu s člankom 218. UFEU-a; ili

(c)Komisija je donijela odluku o primjerenosti u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680.

2.Prava i obveze tužitelja za vezu utvrđuju se u sporazumu o suradnji ili međunarodnom sporazumu iz stavka 1. i mogu se dopuniti radnim dogovorom iz članka 54. stavka 3.

3.Tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta radi sigurne razmjene podataka relevantnih za obavljanje njihovih funkcija, uključujući prema potrebi otvaranje, evidentiranje i vođenje predmeta. Odgovornost za obradu osobnih podataka koju tužitelji za vezu obavljaju u sustavu vođenja predmeta i dalje snosi Eurojust.

4.Operativni osobni podaci prenose se tužiteljima za vezu putem sustava vođenja predmeta samo u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1725.

5.Kad je riječ o upravljanju podacima koje obavljaju tužitelji za vezu i pristupu informacijama, članak 42. stavci 1. i 2. primjenjuju se mutatis mutandis.

6.Detaljne uvjete kojima se uređuje pristup tužitelja za vezu sustavu vođenja predmeta utvrđuje Kolegij.

Članak 63.

Kontaktne točke upućene u Eurojust

1.Na temelju radnog dogovora sklopljenog u skladu s člankom 54. stavkom 3. Eurojust može surađivati s kontaktnim točkama koje su odredila nadležna tijela treće zemlje i koje su smještene u Eurojustu u tu svrhu.

2.Kontaktne točke upućene u Eurojust mogu:

(a)ubrzati, koordinirati ili olakšati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima;

(b)poduprijeti komunikaciju i koordinaciju između Eurojusta, država članica i nadležnih tijela treće zemlje;

(c)pružiti informacije o nacionalnom pravu i postupcima treće zemlje koji su relevantni za pravosudnu suradnju;

(d)olakšati sudjelovanje nadležnih tijela treće zemlje na koordinacijskim sastancima, u radu koordinacijskih centara i platformi za pravosudnu koordinaciju koje organizira Eurojust te u zajedničkim istražnim timovima koje podupire Eurojust; i

(e)podnositi zahtjeve Eurojustu za pomoć u vezi s pitanjima iz točaka od (a) do (d).

3.Kontaktne točke upućene u Eurojust imenuje nadležno tijelo treće zemlje među službenicima državnog odvjetništva, središnjeg tijela ili sličnih službi ministarstva pravosuđa nadležnih za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

4.Praktični načini suradnje s kontaktnim točkama upućenima u Eurojust utvrđuju se u radnom dogovoru iz stavka 1.

5.Kontaktnim točkama upućenima u Eurojust odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta za potrebe sigurne razmjene podataka. Taj je pristup ograničen na podatke relevantne za obavljanje njihovih funkcija kako je utvrđeno u stavku 2., uključujući prema potrebi otvaranje, evidentiranje i vođenje predmeta. Svaka razmjena operativnih osobnih podataka odvija se isključivo u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i u skladu s člankom 54. stavkom 3.

6.Odgovornost za obradu osobnih podataka koju kontaktne točke upućene u Eurojust obavljaju u sustavu vođenja predmeta i dalje snosi Eurojust.

7.Članak 42. stavci 1. i 2. primjenjuju se mutatis mutandis na kontaktne točke smještene u Eurojustu.

8.Detaljne uvjete kojima se uređuje pristup kontaktnih točaka smještenih u Eurojustu sustavu vođenja predmeta i drugim uslugama Eurojusta utvrđuje Kolegij.

 

Članak 64.

Kontaktne točke u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.Eurojust može surađivati s kontaktnim točkama koje su odredila nadležna tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije, a koje se nalaze u toj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

2.Preko svojih kontaktnih točaka u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama Eurojust nastoji podupirati i olakšavati suradnju s nadležnim tijelima dotične treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno u predmetima koji uključuju teška kaznena djela s prekograničnim elementima. Ako djeluju na temelju ovog stavka, te kontaktne točke mogu obavljati funkcije iz članka 63. stavka 2. kako je utvrđeno u radnom dogovoru sklopljenom u skladu s člankom 54. stavkom 3.

3.Za potrebe ovog članka Eurojust nastoji osigurati da se njegove kontaktne točke u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama imenuju među službenicima državnih odvjetništava, središnjih tijela ili sličnih službi ministarstava pravosuđa nadležnih za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

4.Kontaktne točke u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nemaju pristup sustavu vođenja predmeta ili operativnim osobnim podacima koje posjeduje Eurojust.

5.Ne dovodeći u pitanje stavak 4., svaku razmjenu operativnih osobnih podataka s dotičnom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom obavlja Eurojust u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Samo ovlašteno osoblje Eurojusta može unijeti te operativne osobne podatke u sustav vođenja predmeta.

 

POGLAVLJE VI.

UTVRĐIVANJE I STRUKTURA PRORAČUNA

Članak 65.

Donošenje proračuna

1.Upravni direktor svake godine priprema nacrt izvještaja o procjeni prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu, uključujući plan radnih mjesta, i dostavlja ga Izvršnom odboru. Prije prosljeđivanja procjene Komisiji Europska pravosudna mreža i, prema potrebi, druge mreže Unije uključene u pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima iz članka 56. pravodobno se obavješćuju o dijelovima koji se odnose na njihove aktivnosti.

2.Izvršni odbor na temelju tog nacrta pregledava privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu i prosljeđuje ga Upravnom odboru.

3.Nacrt procjene prihoda i rashoda Eurojusta koji je odobrio Upravni odbor šalje se Komisiji do 31. siječnja svake godine.

4.Komisija prosljeđuje izvještaj o procjenama proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5.Na temelju izvještaja o procjenama Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta, koje zatim podnosi proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos Eurojustu.

7.Tijelo nadležno za proračun donosi plan radnih mjesta Eurojusta.

8.Proračun Eurojusta donosi Upravni odbor. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Upravni odbor prema potrebi ga prilagođava na odgovarajući način.

Članak 66.

Struktura proračuna

1.Procjene svih prihoda i rashoda Eurojusta pripremaju se za svaku financijsku godinu i prikazuju u njegovu proračunu. Financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

2.Proračun Eurojusta mora biti uravnotežen u smislu prihoda i rashoda.

3.Ne dovodeći u pitanje druge resurse, prihodi Eurojusta obuhvaćaju sljedeće:

(a)doprinos Unije unesen u opći proračun Unije;

(b)sve dobrovoljne financijske doprinose država članica;

(c)sve doprinose trećih zemalja koje sudjeluju u radu Eurojusta;

(d)financiranje sredstvima Unije u obliku sporazuma o doprinosu ili ad hoc bespovratnih sredstava, u skladu s financijskim pravilima Eurojusta iz članka 69. i odredbama relevantnih instrumenata Unije kojima se podupiru njezine politike, uzimajući u obzir iznimnu prirodu tih sporazuma;

(e)naknade za publikacije i sve druge usluge koje pruža Eurojust.

4.Rashodi Eurojusta uključuju plaće osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove te rashode poslovanja.

Članak 67.

Izvršenje proračuna

1.Upravni direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje i izvršava proračun Eurojusta u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti te u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

2.Upravni direktor svake godine proračunskom tijelu dostavlja sve informacije koje su važne za rezultate postupaka evaluacije.

Članak 68.

Podnošenje financijskih izvještaja i razrješnica

1.Računovodstveni službenik Eurojusta šalje privremeni financijski izvještaj za financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N+1).

2.Eurojust do 31. ožujka godine N+1 Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu podnosi izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N.

3.Računovodstveni službenik Komisije šalje Revizorskom sudu privremeni financijski izvještaj Eurojusta za godinu N, konsolidiran s financijskim izvještajem Komisije, do 31. ožujka godine N+1.

4.U skladu s člankom 246. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Revizorski sud do 1. lipnja godine N+1 daje svoja opažanja o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta.

5.Nakon primitka opažanja Revizorskog suda o privremenom financijskom izvještaju Eurojusta u skladu s člankom 246. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 upravni direktor sastavlja završni financijski izvještaj Eurojusta u okviru svoje odgovornosti i dostavlja ga Izvršnom odboru kako bi dobio njegovo mišljenje.

6.Izvršni odbor daje mišljenje o završnom financijskom izvještaju Eurojusta za godinu N i prosljeđuje ga, zajedno sa svojim mišljenjem, Upravnom odboru na donošenje.

7.Upravni odbor daje mišljenje o završnom financijskom izvještaju Eurojusta za godinu N.

8.Upravni direktor do 1. srpnja godine N+1 šalje završni financijski izvještaj za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem Izvršnog odbora i mišljenjem Upravnog odbora.

9.Poveznica na internetske stranice na kojima je dostupan završni financijski izvještaj Eurojusta objavljuje se u Službenom listu Europske unije najkasnije do 15. studenog godine N+1.

10.Upravni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja najkasnije do 30. rujna godine N+1. Upravni direktor također šalje svoj odgovor Izvršnom odboru, Upravnom odboru i Komisiji.

11.Na zahtjev Europskog parlamenta upravni direktor podnosi mu sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

12.Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 15. svibnja godine N + 2, upravnom direktoru daje razrješnicu u odnosu na provedbu proračuna za godinu N.

13.Razrješnicu za izvršenje proračuna Eurojustu daje Europski parlament na preporuku Vijeća, nakon postupka koji je usporediv s postupkom predviđenim u članku 319. UFEU-a i člancima 260., 261. i 262. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 te na temelju izvješća o reviziji Revizorskog suda.

14.Ako Europski parlament odbije dati razrješnicu do 15. svibnja godine N+2, upravni direktor poziva se da svoje stajalište obrazloži Upravnom odboru, koji donosi konačnu odluku o tom pitanju. Upravni odbor prema potrebi može poduzeti sve potrebne mjere, uključujući one povezane s mandatom upravnog direktora, u skladu s ovom Uredbom.

Članak 69.

Financijska pravila

1.Financijska pravila koja se primjenjuju na Eurojust donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) 2019/715 55 , osim ako je to odstupanje izričito nužno za rad Eurojusta i ako je Komisija dala svoju prethodnu suglasnost.

2.Eurojust utvrđuje i izvršava svoj proračun u skladu sa svojim financijskim pravilima i Uredbom (EU, Euratom) 2024/2509.

3.U odnosu na financijsku potporu koja se treba pružati aktivnostima zajedničkih istražnih timova Eurojust i Europol zajednički utvrđuju pravila i uvjete prema kojima se trebaju obrađivati zahtjevi za takvu potporu.

4.Eurojust može dodijeliti bespovratna sredstva u vezi s izvršenjem svojih zadaća iz članka 4. stavka 1. Bespovratna sredstva predviđena za zadaće povezane s člankom 4. stavkom 1. točkom (d) mogu se dodijeliti državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga.

Članak 70.

Sprečavanje i suzbijanje prijevara i nepravilnosti

1.Radi borbe protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 primjenjuju se bez ograničenja.

2.Revizorski sud ima ovlast provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji su primili sredstva Unije od Eurojusta.

3.OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije ili ozbiljna pitanja povezana s obavljanjem profesionalnih dužnosti koja predstavljaju zanemarivanje dužnosti dužnosnika i drugih službenika Unije koje može dovesti do disciplinskih ili, ovisno o slučaju, kaznenih postupaka, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96.

4.Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., radni dogovori s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Eurojusta sadržavaju odredbe kojima se Revizorskom sudu i OLAF-u izričito daju ovlasti za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

5.Osoblje Eurojusta, upravni direktor te članovi Kolegija i Izvršnog odbora bez odgađanja obavješćuju OLAF i EPPO o svim sumnjama na neregularne ili nezakonite aktivnosti u okviru njihovih mandata za koje su doznali pri ispunjavanju svojih dužnosti, a zbog toga se ne smije dovoditi u pitanje njihova odgovornost.

POGLAVLJE VII.

OSOBLJE

Članak 71.

Opće odredbe

1.Eurojust zapošljava osoblje potrebno za obavljanje njegovih zadaća i rad njegovih službi.

2.To osoblje djeluje pod nadzorom upravnog direktora i u skladu s njegovim uputama, ne utječući pritom na ovlasti koje su na temelju ove Uredbe dodijeljene drugim tijelima Eurojusta.

3.Upravni direktor odgovoran je za upravljanje osobljem u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije, koji se, zajedno s pravilima koja su za njihovu provedbu zajednički donijele institucije Unije, primjenjuju na osoblje Eurojusta. Ako Upravni odbor donese takvu odluku u skladu s člankom 10. stavkom 2., upravni direktor izvršava i ovlasti tijela nadležnog za imenovanja u odnosu na osoblje Eurojusta, uključujući zapošljavanje, nadzor, evaluaciju i izvršavanje disciplinskih ovlasti.

4.Osoblje podupire Eurojust u obavljanju njegovih operativnih i administrativnih funkcija, što se konkretno odnosi na:

(a)pružanje potpore nacionalnim uredima i nadležnim nacionalnim tijelima u prekograničnim istragama i kaznenom progonu;

(b)vođenje predmeta i operativnu analizu;

(c)upravljanje ljudskim resursima;

(d)proračunsko i financijsko upravljanje;

(e)upravljanje informacijskom tehnologijom i podacima;

(f)stratešku, pravnu i političku potporu;

(g)upravljanje sigurnošću i objektima;

(h)komunikaciju i upravljanje znanjem;

(i)vanjske odnose i institucijska pitanja.

5.Za potrebe ove Uredbe „ovlašteno osoblje Eurojusta” znači članovi osoblja koje je upravni direktor imenovao za obavljanje posebnih operativnih, administrativnih ili tehničkih zadaća, uključujući zadaće koje obuhvaćaju pristup operativnim osobnim podacima i sustavu vođenja predmeta.

6.Pri izvršavanju operativnih funkcija ovlašteno osoblje Eurojusta djeluje pod nadzorom upravnog direktora i, prema potrebi, pod nadzorom nacionalnih članova ili Kolegija u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim internim pravilima.

7.Osoblje pruža stručno znanje o pitanjima temeljnih prava i, ako se to smatra potrebnim ili ako se to od njega zatraži, daje savjete o svim aktivnostima Eurojusta iz perspektive temeljnih prava, bez ometanja ili odgađanja tih aktivnosti. U tom kontekstu može izdati neobvezujuća mišljenja o relevantnim dokumentima ili mjerama. Pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti doprinosi poštovanju temeljnih prava u Eurojustu.

Članak 72.

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

Eurojust može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Eurojustu. Odredbe članka 71. ne primjenjuju se na osobe iz ovog članka.

POGLAVLJE VIII.

EVALUACIJA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 73.

Uključenost institucija Unije i nacionalnih parlamenata

1.Eurojust dostavlja svoje konsolidirano godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima, koji mogu iznijeti svoje primjedbe i zaključke. Godišnje izvješće dostavlja se do 1. svibnja svake godine. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pokazatelji za izvješćivanje kako bi se osigurao jedinstven pristup Eurojusta prikupljanju i prikazivanju informacija o kaznenim djelima koja utječu na financijske interese Unije.

2.Novoizabrani predsjednik Eurojusta se, odmah nakon što je izabran, obraća nadležnim odborima Europskog parlamenta i odgovara na pitanja koja mu postave njihovi članovi. Rasprave se ne smiju izravno ili neizravno odnositi na konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa specifičnim operativnim predmetima.

3.Predsjednik Eurojusta jednom godišnje nastupa u okviru međuparalamentarnog sastanka odbora kako bi Europski parlament i nacionalni parlamenti proveli zajedničku evaluaciju aktivnosti Eurojusta, radi rasprave o aktualnim aktivnostima Eurojusta i radi predstavljanja godišnjeg izvješća ili drugih ključnih dokumenata Eurojusta. Rasprave se ne smiju izravno ili neizravno odnositi na konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa specifičnim operativnim predmetima.

4.Uz druge obveze informiranja i savjetovanja navedene u ovoj Uredbi, Eurojust Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima na njihovim odgovarajućim službenim jezicima dostavlja na znanje:

(a)rezultate studija i strateških projekata koje je izradio ili naručio Eurojust;

(b)programski dokument iz članka 12.;

(c)radne dogovore sklopljene s trećim stranama.

Članak 74.

Evaluacija

1.Najkasnije pet godina od stupanja ove Uredbe na snagu i svakih pet godina nakon toga Komisija naručuje evaluaciju uspješnosti Eurojusta u odnosu na njegove ciljeve, zadaće, upravljanje i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. Upravni odbor bit će saslušan prilikom provedbe evaluacije.

2.Evaluacija je osobito usmjerena na moguću potrebu za izmjenom mandata Eurojusta i financijske učinke te eventualne izmjene.

3.U svakoj drugoj evaluaciji ocjenjuju se rezultati koje je Eurojust ostvario s obzirom na svoje ciljeve, mandat, upravljanje i zadaće, uključujući procjenu opravdanosti njegova daljnjeg postojanja s obzirom na te ciljeve, mandat, upravljanje i zadaće.

4.Komisija o nalazima evaluacije izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor. Nalazi evaluacije objavljuju se.

POGLAVLJE IX.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 75.

Povlastice i imuniteti

Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Eurojust i njegovo osoblje 56 .

Članak 76.

Pravila o jezicima

1.Na Eurojust se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1 57  .

2.O internim jezičnim pravilima Eurojusta odlučuje Upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

3.Prevoditeljski centar za tijela Europske unije osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 58 pruža prevoditeljske i sve druge jezične usluge potrebne Eurojustu osim usluga usmenog prevođenja.

Članak 77.

Povjerljivost

1.Na nacionalne članove i njihove zamjenike i pomoćnike, osoblje Eurojusta, nacionalne dopisnike, upućene nacionalne stručnjake, časnike za vezu, službenika za zaštitu podataka te članove osoblja Europskog nadzornika za zaštitu podataka primjenjuje se obveza povjerljivosti u odnosu na sve informacije za koje su doznali tijekom izvršavanja svojih zadaća.

2.Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve osobe i sva tijela koja surađuju s Eurojustom.

3.Obveza povjerljivosti primjenjuje se i nakon prestanka mandata ili radnog odnosa i prestanka rada osoba iz stavaka 1. i 2.

4.Obveza povjerljivosti primjenjuje se na sve informacije koje je primio ili razmijenio Eurojust, osim ako su te informacije već zakonito objavljene ili su dostupne javnosti.

Članak 78.

Uvjeti povjerljivosti nacionalnih postupaka

1.Ne dovodeći u pitanje članak 36. stavak 3., ako se informacije primaju ili razmjenjuju preko Eurojusta, tijelo države članice koje je dostavilo informacije može, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, propisati uvjete pod kojima tijelo koje prima informacije može koristiti te informacije u nacionalnim postupcima.

2.Tijelo države članice koje prima informacije iz stavka 1. obvezno je poštovati te uvjete.

Članak 79.

Transparentnost i komunikacija

1.Na dokumente u posjedu Eurojusta primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 59 . Upravni odbor u roku od šest mjeseci od datuma svojeg prvog sastanka donosi detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2.Odluke koje Eurojust donosi u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 228. odnosno članku 263. UFEU-a.

3.Eurojust na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis članova Izvršnog odbora i sažetke ishoda sastanaka Izvršnog odbora. Objava tih sažetaka privremeno ili trajno izostaje ili se ograničava ako bi takva objava mogla dovesti u opasnost izvršavanje zadaća Eurojusta, uzimajući u obzir njegove obveze diskrecije i povjerljivosti i operativni karakter Eurojusta.

4.Upravni odbor u roku od šest mjeseci od svojeg prvog sastanka utvrđuje mjere kojima Eurojust primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući one o imenovanju službenika za zaštitu podataka. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

5.Eurojust može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u području svoje nadležnosti. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti djelotvorno izvršavanje zadaća Eurojusta. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim planovima komunikacije i širenja informacija koje donosi Upravni odbor.

Članak 80.

Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1.Eurojust donosi sigurnosna pravila koja se temelje na načelima i pravilima utvrđenima u sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije i osjetljivih neklasificiranih podataka, uključujući među ostalim odredbe o razmjeni tih podataka s trećim zemljama te obradi i pohrani tih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 60 i (EU, Euratom) 2015/444 61 . Svaki administrativni dogovor o razmjeni klasificiranih podataka EU-a s relevantnim tijelima treće zemlje ili, ako takav dogovor ne postoji, svako izvanredno ad hoc objavljivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima podliježe prethodnom odobrenju Komisije.

2.Upravni odbor nakon odobrenja Komisije donosi sigurnosna pravila Eurojusta. Pri razmatranju predloženih sigurnosnih pravila Komisija osigurava njihovu usklađenost s odlukama (EU, Euratom) 2015/443 i (EU, Euratom) 2015/444.

Članak 81.

Administrativne istrage

Administrativne aktivnosti Eurojusta podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 82.

Odgovornost

1.Za ugovornu odgovornost Eurojusta mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na dotični ugovor. Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje odredbe o arbitraži sadržane u ugovoru koji je sklopio Eurojust.

2.U području izvanugovorne odgovornosti Eurojust nadoknađuje, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica i neovisno o odgovornosti u skladu s člankom 44., svu štetu koju su prouzročili njegovi odjeli ili njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

3.U sporovima u vezi s naknadom štete iz stavka 2. nadležan je Sud Europske unije. Nacionalni sudovi država članica nadležni za rješavanje sporova koji uključuju odgovornost Eurojusta, kako je navedeno u ovom članku, određuju se upućivanjem na Uredbu (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršavanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima.

4.Stavak 2. primjenjuje se i na štetu koju su svojom krivnjom prouzročili nacionalni član, zamjenik ili pomoćnik pri obavljanju svojih dužnosti. Međutim, ako nacionalni član, zamjenik ili pomoćnik prouzroči štetu pri djelovanju na temelju ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju članka 18. ove Uredbe, njegova država članica nadoknađuje Eurojustu iznose koje je Eurojust platio za naknadu te štete.

5.Svaka država članica odgovorna je, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, za svaku štetu prouzročenu pojedincu, a koja je rezultat njezine neovlaštene ili nepravilne obrade podataka koji su priopćeni Eurojustu.

6.Osobna odgovornost osoblja prema Eurojustu uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije koje se na njega primjenjuju.

7.Financijska odgovornost Unije i država članica za dugove Eurojusta ograničava se na njihove već dane doprinose za administrativne troškove.

Članak 83.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

Potrebni dogovori o smještaju Eurojusta u Nizozemskoj i objektima koje Nizozemska treba staviti na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u Nizozemskoj primjenjuju na članove Upravnog odbora, članove Izvršnog odbora, nacionalne članove, zamjenike i pomoćnike, upravnog direktora, osoblje Eurojusta, tužitelje za vezu upućene u Eurojust, kontaktne točke smještene u Eurojustu i članove njihovih obitelji, kao i na sve druge osobe čija je prisutnost ili suradnja s Eurojustom potrebna za obavljanje njegovih zadaća, utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Eurojusta i Nizozemske.

 

Članak 84.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 62 .

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 85.

Stavljanje izvan snage

1.Uredba (EU) 2018/1727 stavlja se izvan snage s učinkom od datuma početka primjene ove Uredbe.

2.Upućivanja na Uredbu (EU) 2018/1727 tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 86.

Prijelazne odredbe

1.Eurojust osnovan ovom Uredbom pravni je sljednik Eurojusta osnovanog Uredbom (EU) 2018/1727.

2.Nacionalni članovi koje su države članice uputile u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 preuzimaju ulogu nacionalnih članova na temelju ove Uredbe i nastavljaju izvršavati svoje funkcije do kraja svojih mandata kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1727. Njihov mandat može se jedanput produljiti na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da ukupno trajanje njihova mandata, uključujući svako razdoblje obnašanja dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2018/1727, ne prelazi deset godina. Ako status ili ovlasti nacionalnih članova nisu u skladu s ovom Uredbom, dotične države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi bez nepotrebne odgode osigurale tu usklađenost nakon [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Predsjednik i potpredsjednik Eurojusta izabrani u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 preuzimaju ulogu predsjednika i potpredsjednika u skladu s ovom Uredbom i nastavljaju izvršavati svoje funkcije do kraja svojih mandata kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1727. Mogu jedanput biti ponovno izabrani na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da ukupno trajanje njihova mandata, uključujući svako razdoblje obnašanja dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2018/1727, ne prelazi osam godina.

4.Upravni direktor koji je posljednji imenovan u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 preuzima ulogu upravnog direktora u skladu s ovom Uredbom i nastavlja izvršavati svoje funkcije do kraja svojeg mandata kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1727. Mandat tog upravnog direktora može se jedanput produljiti na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da ukupno trajanje njegova mandata, uključujući svako razdoblje obnašanja dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2018/1727, ne prelazi deset godina.

5.Kolegij i Izvršni odbor osnovani u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 nastavljaju izvršavati svoje funkcije u skladu s ovom Uredbom sve dok Upravni odbor osnovan u skladu s ovom Uredbom ne održi svoj prvi sastanak. Upravni odbor bez nepotrebne odgode održava svoj prvi sastanak nakon [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Upravni direktor poduzima potrebne mjere kako bi osigurao osnivanje Upravnog odbora u skladu s ovom Uredbom. Dok Upravni odbor ne postane operativan, Kolegij na prijelaznoj osnovi izvršava upravljačke i strateške funkcije koje su dodijeljene Upravnom odboru na temelju ove Uredbe, a nužne su za osiguravanje kontinuiteta rada Eurojusta, prije svega za donošenje proračuna i jedinstvenog programskog dokumenta.

6.Osoblje zaposleno na temelju Uredbe (EU) 2018/1727 nastavlja raditi na temelju ove Uredbe. Zadržavaju se sva prava i obveze osoblja, uključujući one koji proizlaze iz ugovora o radu sklopljenih na temelju Uredbe (EU) 2018/1727.

7.Službenik za zaštitu podataka koji je posljednji imenovan u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 preuzima ulogu službenika za zaštitu podataka u skladu s ovom Uredbom i nastavlja izvršavati svoje funkcije do kraja svojeg mandata kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1727. Mandat tog službenika za zaštitu podataka može se jedanput produljiti na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da ukupno trajanje njegova mandata, uključujući svako razdoblje obnašanja dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2018/1727, ne prelazi osam godina.

8.Ova Uredba ne utječe na valjanost sporazuma o suradnji i radnih dogovora koje je Eurojust sklopio na temelju Odluke 2002/187/PUP ili Uredbe (EU) 2018/1727. Ti sporazumi o suradnji i radni dogovori ostaju na snazi i primjenjuju se do njihova isteka, ili do njihove izmjene ili zamjene.

9.Odluke koje su donijeli Kolegij, Izvršni odbor i upravni direktor te provedbene mjere i interna pravila donesena u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 ostaju na snazi u skladu s ovom Uredbom, osim ako Upravni odbor pri primjeni ove Uredbe odluči drukčije.

10.Proračunske obveze, financijske operacije i ugovorne obveze preuzete na temelju Uredbe (EU) 2018/1727 ostaju valjane i nastavljaju se izvršavati u skladu s ovom Uredbom. Financijskom potporom koja se pruža zajedničkim istražnim timovima na temelju Uredbe (EU) 2018/1727 i dalje se upravlja u skladu s ovom Uredbom. Postupak davanja razrješnice u pogledu proračuna odobrenih u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727 provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi.

11.Prvi jedinstveni programski dokument donesen na temelju ove Uredbe obuhvaća razdoblje koje počinje [datum]. Dok taj dokument ne postane konačan, na relevantno razdoblje i dalje se primjenjuje jedinstveni programski dokument donesen na temelju Uredbe (EU) 2018/1727.

12.Prijenosi osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama izvršeni prije datuma početka primjene ove Uredbe ostaju valjani pod uvjetom da su u skladu s pravom Unije kako se primjenjivalo prije tog datuma. Ako su se aktualni prijenosi temeljili na odredbama Uredbe (EU) 2018/1727 koje se razlikuju od odredaba Uredbe 2018/1725, ti se prijenosi usklađuju s Uredbom 2018/1725 u roku od [X mjeseci] od datuma početka njezine primjene.

13.Sporazum o sjedištu sklopljen između Eurojusta i Kraljevine Nizozemske na temelju Odluke Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. 63 ostaje na snazi. Eurojust i Kraljevina Nizozemska prema potrebi prilagođavaju taj sporazum kako bi se uskladio s ovom Uredbom u roku od [X mjeseci] od datuma početka njezine primjene.

Članak 87.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od […].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA – AGENCIJE

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.8.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji

3.2.9. Pregled sporazuma o doprinosu uključenih u proračun

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

¨ novo djelovanje 

¨ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 66  

x produljenje postojećeg djelovanja 

¨ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

¨ ograničeno trajanje

–¨    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–¨    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

x neograničeno trajanje

–Početna provedba od 2028. do 2033.,

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

¨ Izravno upravljanje Komisije

–¨ preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–¨    preko izvršnih agencija

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

x Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–¨ trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

–¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–¨ Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

–x tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–¨ tijelima javnog prava

–¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–¨ tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–¨  tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	Dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
2	[E.07100700]	Dif.	NE	NE	NE	NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–¨    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

2

Glavna uprava: /			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija	Obveze	(1a)	0	0	0	0	0	0	0	0
	Plaćanja	(2a)	0	0	0	0	0	0	0	0
Proračunska linija	Obveze	(1b)	0	0	0	0	0	0	0	0
	Plaćanja	(2b)	0	0	0	0	0	0	0	0
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 67
Proračunska linija		(3)								0
UKUPNA odobrena sredstva	Obveze	=1a+1b +3	0	0	0	0	0	0	0	0
za Glavnu upravu /	Plaćanja	=2a+2b+3	0	0	0	0	0	0	0	0

U milijunima EUR (na tri decimale)

[Agencija]: Eurojust	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
Proračunska linija: E.07100700 / Doprinos Agenciji iz proračuna EU-a Prijašnji sporazumi o doprinosu uključeni u redovni proračun 68	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	35,763
Proračunska linija: E.07100700 / Doprinos Agenciji iz proračuna EU-a Dodatni resursi zatraženi za novi mandat 69	2,988	6,454	9,086	12,077	16,689	17,382	18,476	83,152
Ukupno povećanje doprinosa EU-a Agenciji povezano s novim mandatom	8,097	11,563	14,195	17,186	21,798	22,491	23,585	118,915
Proračunska linija: E.07100700 / Doprinos Agenciji iz proračuna EU-a OSNOVNI SCENARIJ: Komisijin prijedlog VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. 70	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	506,520
Proračunska linija: E.07100700 / Doprinos Agenciji iz proračuna EU-a UKUPNO	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435

* Iznos odobrenih sredstava koji će se dodijeliti Agenciji u sljedećem VFO-u okviran je i podliježe dogovoru o VFO-u. Trebalo bi ga uključiti u subvenciju Agencije zbog trajne prirode zadaća dodijeljenih ovim Prijedlogom i, prema potrebi, nadoknaditi jednakovrijednim smanjenjem relevantne omotnice programa u okviru istog naslova VFO-a. Ako je potrebno kompenzacijsko smanjenje, sredstva dodijeljena Agenciji možda će trebati revidirati u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (uključujući doprinos decentraliziranoj agenciji)	Obveze	(4)	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
	Plaćanja	(5)	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)	0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <2.>	Obveze	=4+6	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	=5+6	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435

				Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)		80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
	Plaćanja	(5)		80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)		0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. – 3.	Obveze	=4+6		80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Plaćanja	=5+6		80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

4

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: /				Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
				2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Ÿ Ljudski resursi				0	0	0	0	0	0	0	0
Ÿ Ostali administrativni rashodi				0	0	0	0	0	0	0	0
GLAVNA UPRAVA UKUPNO /	Odobrena sredstva			0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira		(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)		0	0	0	0	0	0	0	0

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 4.	Obveze	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435

3.2.8.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji 

* Iznos odobrenih sredstava koji će se dodijeliti Agenciji u sljedećem VFO-u okviran je i podliježe dogovoru o VFO-u. Trebalo bi ga uključiti u subvenciju Agencije zbog trajne prirode zadaća dodijeljenih ovim Prijedlogom i, prema potrebi, nadoknaditi jednakovrijednim smanjenjem relevantne omotnice programa u okviru istog naslova VFO-a. Ako je potrebno kompenzacijsko smanjenje, sredstva dodijeljena Agenciji možda će trebati revidirati u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

Potrebe za osobljem (EPRV)

Brojka u zagradama (+n) ukazuje na povećanje u odnosu na prethodnu godinu, tj. na broj članova osoblja zaposlenih u tekućoj godini.

Predviđeno je ukupno +87 dodatnih EPRV-a tijekom sljedećeg VFO-a, uz stabilizaciju ili zapošljavanje 16 EPRV-a koje Eurojust zapošljava za provedbu projekata na temelju sporazuma o doprinosu.

Agencija: Eurojust	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Privremeno osoblje (razredi AD)	4 (+4)	8 (+4)	13 (+5)	19 (+6)	28 (+9)	36 (+8)	36 (+0)
Privremeno osoblje (razredi AST)	0 (+0)	2 (+2)	3 (+1)	4 (+1)	4 (+0)	4 (+0)	4 (+0)
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST)	4 (+4)	10 (+6)	16 (+6)	23 (+7)	32 (+9)	40 (+8)	40 (+0)
Ugovorno osoblje	0 (+0)	4 (+4)	8 (+4)	12 (+4)	16 (+4)	20 (+4)	20 (+0)
Upućeni nacionalni stručnjaci	0 (+0)	6 (+6)	15 (+9)	21 (+6)	25 (+4)	27 (+2)	27 (+0)
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake	0 (+0)	10 (+10)	23 (+13)	33 (+10)	41 (+8)	47 (+6)	47 (+0)
UKUPNO osoblje (povrh financijskog programiranja)	4 (+4)	20 (+16)	39 (+19)	56 (+17)	73 (+17)	87 (+14)	87 (+0)
Osoblje zaposleno/stabilizirano sredstvima iz (prijašnjih) sporazuma o doprinosu – Privremeno osoblje (AD)	11 (+11)	11 (+0)	11 (+0)	11 (+0)	11 (+0)	11 (+0)	11 (+0)
Osoblje zaposleno/stabilizirano sredstvima iz (prijašnjih) sporazuma o doprinosu – Ugovorno osoblje	5 (+5)	5 (+0)	5 (+0)	5 (+0)	5 (+0)	5 (+0)	5 (+0)
UKUPNO osoblje zaposleno/stabilizirano sredstvima iz (prijašnjih) sporazuma o doprinosu	16 (+16)	16 (+0)	16 (+0)	16 (+0)	16 (+0)	16 (+0)	16 (+0)
Ukupno osoblje za prijedlog	20 (+20)	36 (+16)	55 (+19)	72 (+17)	89 (+17)	103 (+14)	103 (+0)

OSNOVNI SCENARIJ: Komisijin prijedlog VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. 71	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Privremeno osoblje (razredi AD)	141	141	141	141	141	141	141
Privremeno osoblje (razredi AST)	110	110	110	110	110	110	110
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST)	251	251	251	251	251	251	251
Ugovorno osoblje	18	18	18	18	18	18	18
Upućeni nacionalni stručnjaci	24	24	24	24	24	24	24
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake	42	42	42	42	42	42	42
UKUPNO osoblje (osnovni scenarij)	293	293	293	293	293	293	293

UKUPNO osoblje (revidirani Eurojust)	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Privremeno osoblje (razredi AD)	156	160	165	171	180	188	188
Privremeno osoblje (razredi AST)	110	112	113	114	114	114	114
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST)	266	272	278	285	294	302	302
Ugovorno osoblje	23	27	31	35	39	43	43
Upućeni nacionalni stručnjaci	24	30	39	45	49	51	51
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake	47	57	70	80	88	94	94
UKUPNO osoblje (ukupno)	313	329	348	365	382	396	396

Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a, u milijunima EUR (na tri decimale)

Agencija: Eurojust	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Glava 1.: Rashodi za osoblje povrh predviđenog financijskog programiranja	0,388	1,892	4,286	6,777	9,289	11,682	12,776	47,090
Glava 2.: Rashodi za infrastrukturu i rashodi poslovanja povrh predviđenog financijskog programiranja	1,900	3,300	3,100	3,300	5,200	3,500	3,500	23,800
Glava 3.: Rashodi poslovanja povrh predviđenog financijskog programiranja	0,700	1,262	1,700	2,000	2,200	2,200	2,200	12,262
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a povrh predviđenog financijskog programiranja	2,988	6,454	9,086	12,077	16,689	17,382	18,476	83,152
(Prijašnji) sporazumi o doprinosu uključeni u redovni proračun (Sve glave)	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	35,763
Komisijin prijedlog VFO-a za razdoblje 2028. – 2034.	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	72,360	506,520
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	80,457	83,923	86,555	89,546	94,158	94,851	95,945	625,435

Pregled/sažetak ljudskih resursa i odobrenih sredstava (u milijunima EUR) potrebnih za prijedlog/inicijativu u decentraliziranoj agenciji

Agencija: Eurojust	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Privremeno osoblje (AD + AST)	15 (+15)	21 (+6)	27 (+6)	34 (+7)	43 (+9)	51 (+8)	51 (+0)	51
Ugovorno osoblje	5 (+5)	9 (+4)	13 (+4)	17 (+4)	21 (+4)	25 (+4)	25 (+0)	25
Upućeni nacionalni stručnjaci	0 (+0)	6 (+6)	15 (+9)	21 (+6)	25 (+4)	27 (+2)	27 (+0)	27
Ukupno osoblje (potrebno za prijedlog, uključujući osoblje zaposleno/stabilizirano na temelju prethodnih sporazuma o doprinosu)	20 (+20)	36 (+16)	55 (+19)	72 (+17)	89 (+17)	103 (+14)	103 (+0)	103
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	8,097	11,563	14,195	17,186	21,798	22,491	23,585	118,915
Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Sufinancirana odobrena sredstva (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva (potrebna za prijedlog)	8,097	11,563	14,195	17,186	21,798	22,491	23,585	118,915

3.2.9. Pregled sporazuma o doprinosu uključenih u proračun

Eurojust prima financijska sredstva za sljedeće sporazume o doprinosu:

Projekt	Trajanje	Proračun tijekom trajanja (u milijunima)	EPRV/godišnje	Druga ugovorna strana	Cilj projekta
Projekt EuroMed Justice	4 godine	6 000 000 € (1,5 milijuna godišnje)	6,5	Europska komisija – GU MENA	Cilj je projekta poboljšati pravosudnu suradnju između država članica i južnih partnerskih zemalja (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina i Tunis).
Projekt SIRIUS	3 godine	1 475 622 € (0,492 milijuna godišnje)	4	Europska komisija – Služba za instrumente vanjske politike	Cilj je projekta poboljšati prekogranični pristup e-dokazima tako da se javnim tijelima pruže znanje i alati te olakša njihova suradnja s pružateljima usluga iz cijelog svijeta.
Projekt WB CRIM JUST	4 godine	6 000 000 € (1,5 milijuna godišnje)	5	Europska komisija – GU ENEST	Svrha je projekta pružanje operativne pomoći, među ostalim preko zajedničkih istražnih timova, među zemljama zapadnog Balkana te između tih zemalja i država članica EU-a. Provedbenom odlukom Komisije C(2025) 4066 final od 24. lipnja 2025. Komisija je financirala trogodišnju fazu II projekta, koja počinje 1. siječnja 2027., s proračunom od 6 milijuna EUR za zapadni Balkan i 3 milijuna EUR za Istočno partnerstvo.
ICPA	13 mjeseci	5 000 000 € (4,617 milijuna godišnje)	12	Europska komisija – GU ENEST	Cilj je centra ojačati međunarodnu pravosudnu suradnju kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.
IMPNA	4 godine	3 000 000 € (0,750 milijuna godišnje)	3	Europska   Komisija –   GU INTPA	Cilj je projekta doprinijeti aktivnostima ostvarivanja pravde i utvrđivanja odgovornosti za najteža međunarodna kaznena djela jačanjem suradnje između organizacija civilnog društva i nacionalnih tijela koja istražuju i kazneno gone najteža međunarodna kaznena djela u EU-u i trećim zemljama.

Zadaće koje se izvršavaju na temelju sporazuma o doprinosu i koje se odnose na projekte u nastavku trajno su ugrađene u mandat Agencije. Od godine početka primjene revidirane uredbe financijska sredstva koja se trenutačno primaju na temelju tih sporazuma o doprinosu uključit će se u proračun Eurojusta. Odgovarajuće povećanje doprinosa EU-a Eurojustu za te aktivnosti nadoknađuje se jednakovrijednim smanjenjem omotnica za odgovarajuće programe. Zbog toga nema učinka na ukupno financijsko programiranje.

Resursi i osoblje sažeti u nastavku navedeni su u prethodnim tablicama u kojima se navodi doprinos EU-a decentraliziranoj agenciji.

Projekt / godišnji proračun	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Projekt SIRIUS	0,492	0,492	0,492	0,492	0,492	0,492	0,492	3,444
ICPA	4,617	4,617	4,617	4,617	4,617	4,617	4,617	32,319
UKUPNI doprinos	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	5,109	35,763

Projekt/osoblje	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Projekt SIRIUS	4	4	4	4	4	4	4	4
ICPA	12	12	12	12	12	12	12	12
UKUPNO osoblje (privremeno osoblje + ugovorno osoblje)	16	16	16	16	16	16	16	16

Projekt EuroMed Justice, projekt WB CRIM JUST i projekt IMPNA, koji su uspostavljeni na ad hoc osnovi i zahtijevaju izvršavanje zadaća izvan mandata Eurojusta, i dalje će se provoditi na temelju sporazumâ o doprinosu.

(1)    SL L 063, 6.3.2002., str. 1.

(2)    SL L 295, 21.11.2018., str. 138.

(3)    SWD(2025) 182 final.

(4)    Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama.

(5)    Godišnji program rada Komisije za 2026. i njegovi prilozi, 21. listopada 2025.

(6)    Izvješće Foruma na visokoj razini o budućnosti kaznenog pravosuđa EU-a, veljača – prosinac 2025.

(7)    Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1543/oj ).

(8)    U izmijenjenom obliku, u kojem izmjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725.

(9)    Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1.5.2014., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2014/41/oj ).

(10)    COM(2025) 546 final, 16. srpnja 2025.

(11)    Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2016/680/oj ).

(12)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2013/883/oj ).

(13)    Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 63, 6.3.2002., str. 1.), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća 2003/659/PUP (SL L 245, 29.9.2003., str. 44.) i Odlukom Vijeća 2009/426/PUP (SL L 138, 4.6.2009., str. 14.).

(14)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(15)    Uredba (EU) 2022/838 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu čuvanja, analize i pohrane u Eurojustu dokaza u vezi s genocidom, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i povezanim kaznenim djelima (SL L 148, 31.5.2022., str. 1.).

(16)    Uredba (EU) 2023/2131 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. listopada 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom (SL L, 2023/2131, 11.10.2023.).

(17)    Uredba (EU) 2025/2082 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. listopada 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 u pogledu produljenja roka za uspostavu sustava vođenja predmeta Eurojusta (SL L, 2025/2082, 15.10.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2025/2082/oj ).

(18)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(19)    Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14.11.2012., str. 57.).

(20)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(21)    Odluka Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (priopćena pod brojem dokumenta SEC(1999) 802) (SL L 136, 31.5.1999., str. 20., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/1999/352/oj ).

(22)    Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1.5.2014., str. 1.).

(23)    Uredba (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje (SL L 303, 28.11.2018., str. 1.).

(24)    Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 1.).

(25)    Direktiva (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine (SL L, 2024/1260, 2.5.2024.).

(26)    Odluka Vijeća 2002/494/PUP od 13. lipnja 2002. o osnivanju Europske mreže kontaktnih točaka vezano za osobe odgovorne za genocid, zločine protiv čovječanstva i ratne zločine (SL L 167, 26.6.2002., str. 1.).

(27)    Odluka Vijeća 2008/852/PUP od 24. listopada 2008. o mreži kontaktnih točaka u borbi protiv korupcije (SL L 301, 12.11.2008., str. 38.).

(28)    Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom (SL L 332, 18.12.2007., str. 103.).

(29)    Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec/2008/976/oj ).

(30)    Okvirna odluka Vijeća 2009/948/PUP od 30. studenog 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (SL L 328, 15.12.2009., str. 42.).

(31)    Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 1.).

(32)    Uredba (EU) 2023/2844 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima te o izmjeni određenih akata u području pravosudne suradnje (SL L, 2023/2844, 27.12.2023.).

(33)    Uredba (EU) 2024/3011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2024. o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima (SL L, 2024/3011, 18.12.2024.).

(34)    Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(35)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(36)    Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024.).

(37)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.), kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2016/2030 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 317, 23.11.2016., str. 1.) i Uredbom (EU, Euratom) 2020/2223 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 437, 28.12.2020., str. 49.).

(38)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2017/1371/oj ).

(39)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („Uredba o EPPO-u”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(40)    Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(41)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

(42)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(43)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(44)    Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

(45)    Uredba (EU) 2023/1543 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o europskim nalozima za dostavljanje i europskim nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka (SL L 191, 28.7.2023., str. 118.).

(46)    Direktiva (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine (SL L, 2024/1260, 2.5.2024.).

(47)    Uredba (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135, 22.5.2019., str. 1.).

(48)    Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11.7.2019., str. 12.).

(49)    Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.), kako je izmijenjena Okvirnom odlukom Vijeća 2009/299/PUP od 26. veljače 2009. (SL L 81, 27.3.2009., str. 24.).

(50)    Uredba (EU) 2023/969 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi platforme za suradnju radi pružanja potpore radu zajedničkih istražnih timova i izmjeni uredbi (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1727 (SL L 132, 17.5.2023., str. 1.).

(51)    Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(52)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/2447 od 4. prosinca 2025. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkih specifikacija, mjera i drugih zahtjeva za uspostavu i upotrebu decentraliziranog IT sustava za sigurnu obradu i priopćavanje informacija (SL L, 2025/2447, 5.12.2025.).

(53)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(54)    Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).

(55)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

(56)    Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 266.).

(57)    Uredba Vijeća br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).

(58)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenog 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1.).

(59)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(60)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(61)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(62)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(63)    Odluka Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (SL L 63, 6.3.2002., str. 1.), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća 2003/659/PUP (SL L 245, 29.9.2003., str. 44.) i Odlukom Vijeća 2009/426/PUP (SL L 138, 4.6.2009., str. 14.).

(64)    Predmeti pokrenuti na vlastitu inicijativu su predmeti koje Eurojust pokreće proaktivno, na temelju primljenih informacija, obavljenog analitičkog rada i utvrđenih poveznica među istragama, kako bi usmjerio pozornost nadležnih nacionalnih tijela na potencijalne situacije od pravosudnog interesa, a ne samo odgovarao na zahtjeve država članica za potporu ili koordinaciju.

(65)    Pogodak u sustavu ima/nema pogotka je pozitivan rezultat koji pokazuje da informacije kojima raspolaže Eurojust odgovaraju informacijama kojima raspolaže drugo nadležno tijelo ili partner EU-a, bez automatskog otkrivanja osnovnih podataka, te stoga može ukazivati na moguću vezu između istraga za koje je potrebno daljnje pravosudno postupanje ili koordinacija. Daljnje postupanje na temelju pogotka je naknadni prijenos, prema potrebi i u skladu s primjenjivim pravnim okvirom, relevantnih informacija potrebnih za procjenu i djelovanje na temelju te poveznice.

(66)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(67)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(68)    Uključivanje sporazuma o doprinosu u doprinos Eurojustu iz proračuna EU-a nadoknađuje se jednakovrijednim smanjenjem omotnica za odgovarajuće programe iz kojih su ti sporazumi prethodno financirani, stoga to povećanje ne utječe na ukupno financijsko programiranje.

(69)    Iznosi u ovom retku zatraženi su povrh predviđenog financijskog programiranja.

(70)    Prijedlog VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. predstavljen je u cijenama iz 2025.

(71)    Broj osoblja prije početka primjene revidirane uredbe na temelju odobrenih radnih mjesta za 2026. U okviru predviđenog financijskog programiranja predviđa se stabilan broj osoblja Eurojusta.