EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.6.2026.

COM(2026) 580 final

2026/0165(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 i Uredbe (EU) 2024/982 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/794

{SEC(2026) 580 final} - {SWD(2026) 580 final} - {SWD(2026) 581 final} - {SWD(2026) 582 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

·kao informacijskog centra EU-a koji može osigurati da se tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica pružaju potpunije i integriranije informacije na temelju kriminalističko-obavještajnih podataka na razini EU-a,

·kao operativnog centra koji djelotvornije i u ranijoj fazi pruža potporu državama članicama u prekograničnim istragama i operativnim aktivnostima, i

·kao tehnološkog i inovacijskog centra koji podupire države članice naprednim sposobnostima, stručnim znanjem i operativnim alatima.

·pružanje odgovora na trenutačne i buduće sigurnosne izazove,

·bolje podupiranje država članica u prekograničnim istragama, i

·jačanje kapaciteta EU-a za pružanje koordiniranog, učinkovitog i otpornog odgovora na teški i organizirani kriminal i terorizam, u potpunosti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Ovaj se Prijedlog temelji na članku 87. stavku 2. točki (a) i članku 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Članak 88. pravna je osnova za uspostavu i funkcioniranje Europola te za određivanje njegovih zadaća, strukture i djelovanja. Člankom 87. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a predviđa se donošenje mjera koje se odnose na prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu relevantnih informacija za potrebe policijske suradnje.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Poglavlje III. – Upravljanje informacijama

Člancima 28. i 29. jača se okvir kojim se uređuje dostavljanje informacija Europolu od strane država članica. Nadovezujući se na postojeće obveze na temelju Uredbe (EU) 2016/794 i Direktive (EU) 2023/977, u tom se poglavlju taj okvir ažurira radi podupiranja pravodobnije, strukturiranije i interoperabilnije razmjene informacija te se uvodi godišnja procjena doprinosa država članica u dostavi informacija.

U članku 30. utvrđuje se uloga Europola u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), posebno u vezi s operativnom upotrebom dopunskih informacija, potporom za upozorenja s informacijama i operativnim daljnjim postupanjem nakon postizanja pogodaka u SIS-u. U članku 31. utvrđuje se uloga Europola u vezi s viznim informacijskim sustavom (VIS) i europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS).

Člankom 32. utvrđuju se svrhe aktivnosti obrade informacija koje provodi Europol. Tom se odredbom Europolu omogućuje obrada informacija u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje njegovih zadaća te se iscrpno određuju svrhe u koje Europol može obrađivati osobne podatke, a to su sljedeće svrhe: unakrsna provjera radi utvrđivanja veza ili drugih relevantnih poveznica s informacijama o kaznenom djelu za koje je Europol nadležan; strateška ili tematska analiza; operativna analiza kojom se olakšava razmjena operativnih informacija; podupiranje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te podupiranje država članica u informiranju javnosti o traženim osumnjičenicima za kazneno djelo ili osobama koje su osuđene za kazneno djelo.

Isto tako, tom se odredbom Europolov sustav kategorizacije ispitanika usklađuje s pristupom utvrđenim u Uredbi (EU) 2018/1725. To je temeljna izmjena koja donosi znatne operativne koristi, uz istodobno zadržavanje potrebnih zaštitnih mjera koje se primjenjuju u svim subjektima EU-a, kao i na nacionalnoj razini. Pokazalo se da su ograničenja nametnuta prethodnim sustavom kategorizacije ispitanika ključno operativno usko grlo koje ozbiljno ograničava mogućnost da Europol djelotvorno podupire države članice. Bez te promjene opsežnija modernizacija operativnih i tehnoloških kapaciteta Europola i dalje bi bila strukturno otežana.

Konkretno, riječ je o odmaku od logike prethodnog sustava u skladu s kojim bi Europol u načelu trebao obrađivati samo osobne podatke obuhvaćene jednom od kategorija ispitanika utvrđenih u Prilogu II., pri čemu je obrada osobnih podataka koje nisu obuhvaćene tim kategorija ispitanika iznimka. Umjesto toga, članak 32., zajedno s Prilogom II., odražava stvarno stanje operativnih aktivnosti u okviru suvremenog izvršavanja zakonodavstva, u kojem je izvlačenje informacija iz velikih i nestrukturiranih skupova podataka temeljna operativna zadaća tijela za izvršavanje zakonodavstva, a time i Europola u potpori nacionalnim tijelima. Naime, Europol djeluje u informacijskom okruženju s velikim količinama heterogenih podataka koji često potječu iz više izvora i operativnih konteksta. Velik dio tih informacija prima se u nestrukturiranom obliku, što otežava ili ponekad čak onemogućuje kategorizaciju prema unaprijed definiranim kategorijama ispitanika. U članku 32. stoga se propisuje da Europol mora razlikovati kategorije ispitanika „po potrebi i koliko je god to moguće”, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

Člankom 32. Europolu se izričito dopušta obrada osobnih podataka koji se odnose na osobe koje nisu obuhvaćene unaprijed definiranim kategorijama ispitanika navedenima u Prilogu II. ako je takva obrada potrebna i razmjerna za izvršavanje zadaća Europola. To odražava dinamičnu prirodu policijskih istraga i kriminalističko-obavještajnih aktivnosti, u kojima se operativna važnost određenih podataka ili njihova povezanost s kriminalnim aktivnostima može tek naknadno utvrditi tijekom operativne analize ili utvrđivanjem poveznica među istragama.

Na slučajeve u kojima Europol obrađuje podatke koji nisu obuhvaćeni kategorijama navedenima u Prilogu II. primjenjuju se posebne zaštitne mjere, kao što su obveze Europola da odmah izbriše takve podatke nakon što se ispuni svrha obrade, da obavijesti službenika za zaštitu podataka i da takve podatke drži funkcionalno odvojenima od „kategoriziranih” podataka.

U članku 33. zadržava se načelo vlasništva nad podacima kao ključni čimbenik koji omogućuje suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva koja se olakšava aktivnostima obrade informacija koje provodi Europol. Njime se osigurava da države članice, institucije, tijela, misije, uredi i agencije EU-a, treće zemlje i međunarodne organizacije koji dostavljaju informacije Europolu zadržavaju kontrolu nad svrhama u koje se te informacije mogu obrađivati i nad svim ograničenjima pristupa tim informacijama, među ostalim u pogledu njihova korištenja, prijenosa, slanja, brisanja ili uništenja. U članku 34. utvrđuje se obveza savjetovanja s vlasnikom informacija ili obavješćivanja vlasnika informacija, kad je to relevantno.

U odjeljku 2. utvrđuje se pravni i tehnički okvir kojim se uređuje Europolovo podatkovno okruženje, koji je središnja zaštitna mjera uz izmjene uvedene člankom 35. o kategorizaciji ispitanika. Tim se odredbama određuje Europolovo podatkovno okruženje kako bi se osiguralo da se različite aktivnosti obrade provode na temelju jasno reguliranih tehničkih i operativnih okvira popraćenih odgovarajućim zaštitnim mjerama i uvjetima pristupa.

Njima se utvrđuju jasna i precizna pravila o funkcioniranju niza osnovnih usluga i alata Europola. To uključuje Europolovu uslugu unakrsne provjere (članci od 36. do 39.), u okviru koje nadležna tijela država članica mogu prenositi i pretraživati podatke u Europolovu analitičkom okruženju i pristupati tim podacima (članci od 40. do 41.) radi pohrane, analize i obrade podataka kako bi ispunila svoje analitičke zadaće, i zajednički podatkovni prostor za policiju (članci od 42. do 45.), u kojem nadležna tijela država članica mogu pokretati i provoditi zajedničke operativne analize u suradnji s Europolom. Njima se utvrđuju i pravila o mrežnoj aplikaciji za sigurnu razmjenu informacija (SIENA – članak 46.) i mehanizmu razmjene informacija čiji je cilj olakšati komunikaciju s privatnim stranama (članak 47.). Utvrđuje se i uloga Europola u Europskom sustavu indeksâ policijskih podataka (članak 48.), kao i mogućnost da Komisija donese provedbene akte za uređivanje dodatnih funkcija ili usluga i alata koje Europol treba razviti.

U odjeljku 3. utvrđuju se pravila potrebna za funkcioniranje Europolovih usluga i alata. To uključuje pravila o infrastrukturi u oblaku (članak 50.) radi potpore pohrani, obradi, analizi i razmjeni podataka na učinkovit i prilagodljiv način za potrebe utvrđene u ovoj Uredbi, kao i o minimalnim zahtjevima u vezi s pristupom policijskih službenika takvim podacima s pomoću europskog policijskog digitalnog identiteta (članak 51.). Uključuje i zahtjeve za izvješćivanje o statističkim informacijama za potrebe nadzora i odgovornosti (članak 52.) te utvrđivanje uloge Europola u vezi s univerzalnim formatom poruka (UMF – članak 53.) i aplikacijom EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a (članak 54.).

Poglavlje IV. – Tehnološki kapaciteti i inovacije

Poglavlje IV. strukturirano je u skladu s okvirom ciklusa inovacija i razvoja kapaciteta.

Cilj je izbjeći fragmentirane ili izolirane inovacijske aktivnosti stvaranjem kontinuiteta između tehnološkog predviđanja, planiranja kapaciteta, istraživanja i inovacija, razvoja naprednih kapaciteta, operativnog testiranja, uvođenja, operativne primjene i specijalizirane operativne potpore.

Poglavlje IV. temelji se na tome da je prepoznato da su za tehnološku transformaciju unutarnje sigurnosti sve više potrebni kapaciteti, infrastruktura, stručno znanje, računalna okruženja, kapaciteti za obradu podataka i inovacijski ekosustavi koji se zbog njihova opsega, složenosti i troškova više ne mogu djelotvorno razviti samo na nacionalnoj razini. Europol je u jedinstvenom položaju da podupre tu ulogu s obzirom na svoju sposobnost utvrđivanja zajedničkih tehnoloških i operativnih potreba te sposobnost razvoja interoperabilnih, prilagodljivih i zajedničkih tehnoloških rješenja koja mogu pružati potporu tijelima za izvršavanje zakonodavstva u cijelom EU-u. Stoga je cilj izbjeći tehnološku fragmentiranost, udvostručavanje ulaganja i razlike u razinama kapaciteta među državama članicama u područjima u kojima zajednički tehnološki kapaciteti na razini EU-a donose jasne operativne i financijske koristi.

Člankom 57. utvrđuje se razina strateškog predviđanja i planiranja kapaciteta, i to u okviru uspostave okvirnog mehanizma za utvrđivanje nedostataka u operativnim kapacitetima, novih tehnologija i budućih prioriteta u pogledu kapaciteta na razini EU-a. Ta je odredba osmišljena kako bi se podržao strateški usmjereniji i koordiniraniji pristup razvoju tehnoloških kapaciteta, među ostalim u područjima kao što su interoperabilnost, normizacija, dijeljenje kapaciteta i zajednička nabava.

Člankom 77. predviđa se središnja uloga izvršnog direktora u osiguravanju sveukupnog funkcioniranja Agencije, uz istodobno jačanje jasne odgovornosti za djelotvornu provedbu mandata i strateških prioriteta Europola.

Poglavlje VI. – Odnosi sa subjektima Unije

Člankom 79. utvrđuju se zajedničke odredbe kojima se uređuje suradnja Europola s tijelima, uredima i agencijama EU-a, uključujući operativnu suradnju i razmjenu informacija. Tom se odredbom uvodi okvir za radne dogovore, kojim se zahtijeva prethodno odobrenje Komisije za radne dogovore sklopljene s tijelima, uredima i agencijama Unije osnovanima u okviru UFEU-a.

Člankom 80. predviđa se neizravan pristup informacijama u posjedu Europola za relevantna tijela, urede i agencije EU-a na temelju automatiziranog sustava „ima/nema pogotka” i pod uvjetima reciprociteta. Tom se odredbom utvrđuje usklađeniji okvir otporan na buduće promjene za unakrsnu provjeru informacija u svim tijelima, uredima i agencijama EU-a, posebno među subjektima za borbu protiv prijevara, uz zadržavanje primjenjivih ograničenja pristupa, načela vlasništva nad podacima i mjera za zaštitu podataka. Njome se predviđa i donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuje tehnički postupak kako bi se ujedno osigurali usklađeni tehnički standardi i interoperabilnost u široj strukturi EU-a za borbu protiv prijevara. Automatizacijom sustava „ima/nema pogotka” za razmjenu podataka znatno se smanjuje ručno daljnje postupanje, čime se poboljšava učinkovitost i operativna sposobnost reagiranja.

Člancima od 81. do 90. dodatno se strukturira i jača suradnja Europola s ključnim tijelima, uredima i agencijama EU-a, uključujući EPPO, Eurojust, OLAF, AMLA-u, Frontex, agenciju eu-LISA, Agenciju EU-a za droge, Agenciju EU-a za temeljna prava, Carinsko tijelo EU-a i ENISA-u.

Člankom 81. znatno se jača odnos Europola s EPPO-om, što odražava sve veću operativnu važnost suradnje u borbi protiv složenog prekograničnog financijskog kriminala koji utječe na financijske interese EU-a. Tom se odredbom jačaju obveze Europola da podupire istrage EPPO-a, među ostalim namjenskom analitičkom potporom. Njome se uspostavlja i namjenski mehanizam „ima/nema pogotka” kojim se EPPO-u omogućuje pristup podacima u posjedu Europola povezanima s kaznenim djelima u nadležnosti EPPO-a bez obzira na bilo kakva ograničenja pristupa ili upotrebe informacija koje su Europolu dostavile države članice i institucije, tijela, uredi ili agencije Unije. Taj namjenski mehanizam odražava posebnu ulogu, status i nadležnost EPPO-a u okviru sustava Unije za zaštitu financijskih interesa Unije te obveze koje države članice i institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju na temelju Uredbe (EU) 2017/1939. Stoga je ciljano odstupanje od primjene ograničenja koja su Europolu naveli pružatelji informacija moguće samo kad je riječ o EPPO-u.

Poglavlje VII. – Odnosi s partnerima

Člankom 92. jača se okvir kojim se uređuje vanjski angažman Europola osiguravanjem da suradnja Europola sa zemljama koje nisu članice EU-a i međunarodnim organizacijama ostane usklađena s vanjskim politikama i strateškim prioritetima EU-a.

Člankom 93. uspostavlja se poseban okvir za suradnju sa zemljama pridruženima provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine koji odražava njihovu posebnu ulogu u funkcioniranju i sigurnosti schengenskog područja. Za razliku od ostalih trećih zemalja, te zemlje sudjeluju u području bez kontrola na unutarnjim granicama i dijele odgovornost za održavanje visoke razine sigurnosti u cijelom schengenskom području. S obzirom na tu blisku integraciju, tim se člankom predviđa mogućnost višeg stupnja operativne integracije s Europolom u odnosu na dostupne mogućnosti na temelju općeg okvira za suradnju s trećim zemljama. U tu se svrhu međunarodnim sporazumima s tim zemljama mogu predvidjeti, radi izravnog pristupa određenim Europolovim mehanizmima razmjene informacija, sudjelovanje u određenim upravljačkim strukturama, raspoređivanje časnika za vezu i odgovarajuće obveze povezane s razmjenom informacija i financijskim doprinosima.

Člankom 96. ažurira se i konsolidira okvir kojim se uređuje suradnja Europola s privatnim stranama. Pojašnjavaju se uvjeti pod kojima Europol može primati i obrađivati osobne podatke dobivene izravno od privatnih strana te se jača uloga Europola kao posrednika u suradnji između privatnih strana i nadležnih tijela država članica. Kako bi se osiguralo djelotvorno postupanje s informacijama relevantnima za kaznene istrage, Europol je dužan predmetnim državama članicama slati relevantne informacije primljene od privatnih strana.

Tim se člankom predviđaju ograničenja u vezi sa slanjem i prijenosom osobnih podataka privatnim stranama koje provodi Europol. Takve razmjene i dalje podliježu zahtjevima u pogledu nužnosti i proporcionalnosti. Na prijenose privatnim stranama s poslovnim nastanom izvan Unije i izvan zemalja za koje je donesena odluka o primjerenosti primjenjuju se posebni uvjeti.

U članku se dodatno pojašnjava odnos između suradnje Europola s privatnim stranama i odgovornosti financijsko-obavještajnih jedinica, čime se osigurava da se aktivnostima Europola ne udvostručuje okvir za sprečavanje pranja novca uspostavljen na temelju prava Unije i da se na njega ne utječe.

Osim toga, tim se člankom, koji se tumači zajedno s člankom 47., jača uloga Europola kao pouzdanog tehničkog posrednika omogućivanjem državama članicama i privatnim stranama da upotrebljavaju infrastrukture Europola za sigurnu razmjenu informacija u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom. Ako se takve razmjene odnose na kaznena djela u nadležnosti Europola, Europolu se dostavlja preslika razmijenjenih informacija za potporu njegovim operativnim i analitičkim zadaćama. Člankom se uvode i pojačane mjere transparentnosti i odgovornosti, uključujući obveze izvješćivanja upravnog odbora, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata.

Poglavlje VIII. – Zaštita podataka

U poglavlju VIII. utvrđuju se glavne mjere za zaštitu podataka kojima se uređuju Europolove aktivnosti obrade, uz istodobno usklađivanje okvira s Uredbom (EU) 2018/1725. U njemu se predviđa okvir kojim se uređuju obrada osjetljivih podataka (članak 100.), razdoblja pohrane i brisanje podataka (članak 101.), prava ispitanika, uključujući pristup, ispravak i brisanje (članci 105. i 106.), te odgovornost za usklađenost sa zaštitom podataka (članak 107.). U tom se poglavlju dodatno jača struktura institucijskih zaštitnih mjera ulogama službenika za zaštitu podataka i službenika za temeljna prava (članci 109. i 110.), obveznim osposobljavanjem o temeljnim pravima (članak 111.) te pojačanim mehanizmima nadzora i suradnje između Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) i nacionalnih nadzornih tijela (članci 112. i 113.).

Člankom 102. utvrđuje se poseban okvir kojim se uređuje obrada osobnih podataka u kontekstu istraživačkih i inovacijskih projekata Europola. To obuhvaća aktivnosti koje uključuju sustave i modele umjetne inteligencije. Tom se odredbom predviđaju posebne zaštitne mjere koje se odnose na prethodno odobrenje, izolirana okruženja za obradu, ograničeni pristup, ograničenje svrhe te procjene učinka na zaštitu podataka za određene projekte, pri čemu se pojašnjava da se ti zahtjevi ne primjenjuju na razvoj ili primjenu postojećih alata ili kapaciteta ako priroda, opseg i svrha obrade ostanu nepromijenjeni.

Kad je riječ o prethodnom savjetovanju s EDPS-om, člankom 108. Europolu se dopušta da u propisno opravdanim slučajevima hitne operativne potrebe iznimno započne određene aktivnosti obrade bez prethodnog savjetovanja s EDPS-om. U takvim slučajevima i dalje postoji obveza prethodnog obavješćivanja EDPS-a, sudjelovanja službenika za zaštitu podataka i naknadnog podnošenja zahtjeva za potrebno savjetovanje EDPS-u.

Poglavlje IX. – Pravna sredstva i odgovornost

U poglavlju IX. utvrđuje se okvir kojim se uređuju pravna sredstva i odgovornost, koji je komplementaran i usklađen s okvirom Uredbe (EU) 2018/1725. Utvrđuju se postupak za postupanje EDPS-a s pritužbama (članak 114.) i opće odredbe o odgovornosti i pravu na naknadu štete (članak 115.).

Poglavlje X. – Zajednička skupina za parlamentarni nadzor

U poglavlju X. utvrđuju se mehanizmi za zajednički parlamentarni nadzor Europola koji provode Europski parlament i nacionalni parlamenti u okviru zajedničke skupine za parlamentarni nadzor. Utvrđuju se mehanizmi za politički nadzor aktivnosti Europola, uključujući obveze izvješćivanja, pristup informacijama i sudjelovanje Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Poglavlje XI. – Osoblje

U poglavlju XI. utvrđuju se pravila o osoblju Europola. U njemu se predviđa primjena Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika na osoblje Europola i utvrđuju kategorije osoblja koje zapošljava Europol. U tom se poglavlju utvrđuju i posebne odredbe kojima je cilj očuvanje i obnova operativnog stručnog znanja u Europolu, među ostalim utvrđivanjem radnih mjesta za osoblje s iskustvom rada u nadležnim tijelima država članica i upotrebom upućenih nacionalnih stručnjaka.

Poglavlje XII. – Financijske odredbe

U poglavlju XII. utvrđuje se financijski okvir kojim se uređuje proračunsko planiranje, financiranje, provedba i odgovornost Europola. Člankom 120. utvrđuju se načela primjenjiva na proračun Europola i njegove izvore prihoda, uključujući doprinos iz proračuna Unije, doprinose zemalja pridruženih provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, ako je to predviđeno u relevantnim međunarodnim sporazumima, te dobrovoljne financijske doprinose država članica. Utvrđuju se i glavne kategorije rashoda te se dopušta upotreba višegodišnjih proračunskih obveza.

Člankom 121. uređuju se izrada, utvrđivanje i donošenje proračuna i plana radnih mjesta Europola. Konkretno, zahtijeva se da se nacrt izjave o procjenama izrađuje na način kojim se osigurava jasno razlikovanje odobrenih sredstava prema podaktivnostima, u skladu sa strukturom jedinstvenog programskog dokumenta, čime se jača veza između proračunskih sredstava, operativnih prioriteta i očekivanih rezultata. U članku se utvrđuju i odgovarajuće odgovornosti izvršnog direktora, upravnog odbora, Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta u godišnjem proračunskom postupku. Člankom 122. izvršenje proračuna povjerava se izvršnom direktoru.

Članak 123. sadržava odredbe koje se odnose na računovodstvo, reviziju i razrješnicu, uključujući pripremu i slanje računovodstvene dokumentacije, ulogu Revizorskog suda, način na koji upravni odbor donosi završnu računovodstvenu dokumentaciju i postupak za dobivanje razrješnice od Europskog parlamenta, čime se osigurava usklađenost s Unijinim okvirom za financijsku odgovornost.

Člankom 124. utvrđuje se okvir kojim se uređuju financijska pravila Europola, koja treba uskladiti s okvirnom financijskom uredbom Unije za decentralizirane agencije, osim ako operativni zahtjevi opravdavaju posebna odstupanja koja je odobrila Komisija. Tim se člankom, osim što se predviđa dodjela bespovratnih sredstava, među ostalim bez poziva na podnošenje prijedloga ako je to opravdano zbog vrste korisnika i operativnih ciljeva koji se nastoje postići, Europolu omogućuje da podupire aktivnosti operativne suradnje, uključujući zajedničke istražne timove, i, prema potrebi, da doprinosi financiranju opreme i infrastrukture potrebne za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Poglavlje XII. – Razne odredbe

Poglavlje XIII. sadržava razne odredbe kojima se uređuju pravni i administrativni okvir te okvir odgovornosti koji se primjenjuju na Europol. U njemu se utvrđuju pravila o povlasticama i imunitetima, jezicima, transparentnosti i javnom pristupu dokumentima, zaštiti osjetljivih neklasificiranih i klasificiranih podataka te sprečavanju i istrazi prijevara koje utječu na financijske interese Unije. U tom se poglavlju predviđaju i periodična evaluacija Europola, istrage Europskog ombudsmana te dogovori o sjedištu i središnjem uredu Europola.

Poglavlje XIV. – Prijelazne odredbe

Poglavlje XIV. sadržava prijelazne odredbe koje su potrebne kako bi se osigurali pravna sigurnost i neprekinuto funkcioniranje Europola nakon stavljanja izvan snage Uredbe (EU) 2016/794. Člankom 133. utvrđuje se da je Europol pravni sljednik agencije osnovane na temelju Uredbe (EU) 2016/79 u pogledu svih prava i obveza koji proizlaze iz nacionalnog prava, prava Unije i međunarodnog prava. Nadalje, predviđa se da zamjena postojećeg pravnog okvira ne utječe na valjanost sporazuma o suradnji i radnih dogovora koje je Europol sklopio na temelju Konvencije o Europolu, Odluke 2009/371/PUP ili Uredbe (EU) 2016/794. Ti instrumenti ostaju na snazi i nastavljaju se primjenjivati do njihova isteka ili zamjene.

U članku 134. utvrđuju se pravila kojima se uređuje prelazak na novu Uredbu. Njime se osigurava kontinuitet tekućih operativnih aktivnosti, kontinuirana obrada podataka koje Europol zakonito posjeduje i valjanost postojećih odobrenja koja se odnose na prijenose osobnih podataka. Zadržavaju se i pravni učinci odluka, provedbenih mjera, pravila i mehanizama donesenih na temelju Uredbe (EU) 2016/794 do njihova preispitivanja, izmjene, zamjene ili stavljanja izvan snage u skladu s novim okvirom. U tom kontekstu upravni odbor mora procijeniti kontinuiranu usklađenost postojećih akata s ovom Uredbom i prema potrebi poduzeti potrebne mjere za prilagodbu unutarnjeg okvira Europola.

Poglavlje XV. – Izmjene drugih postojećih instrumenata

Poglavlje XV. sadržava izmjene povezanih instrumenata Unije koje su potrebne za potporu provedbi ove Uredbe. Člankom 135. predviđa se posljedična izmjena kako bi se ojačao pravni okvir za suradnju Europola i agencije eu-LISA u područjima od zajedničkog tehničkog i operativnog interesa. Člankom 136. mijenja se Uredba (EU) 2024/982 kako bi se Europolu omogućila primjena okvira Prüm II.

Poglavlje XVI. – Završne odredbe

U poglavlju XVI. utvrđuju se pravila kojima se uređuje provedba ove Uredbe. U njemu se utvrđuje pristup u fazama za operativno uvođenje ključnih sustava i kapaciteta, određuju se postupci koji se primjenjuju na provedbene i delegirane akte i predviđa se stavljanje izvan snage Uredbe (EU) 2016/794 i kontinuitet upućivanja na nju.

2026/0165 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 i Uredbe (EU) 2024/982 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/794

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člankom 67. stavcima 1. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija svojim građanima nudi područje slobode, sigurnosti i pravde na kojem se visoka razina sigurnosti osigurava provedbom mjera za sprečavanje i suzbijanje kriminaliteta, rasizma i ksenofobije te koordinacijom i suradnjom policije i pravosudnih tijela te drugih nadležnih tijela država članica.

(2)Postojanje područja bez nadzora unutarnjih granica pretpostavlja zajedničku odgovornost Unije i država članica da osiguraju visoku razinu unutarnje sigurnosti. Za djelotvorno sprečavanje i suzbijanje teškog kriminala, terorizma i drugih oblika kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije potrebna je djelotvorna suradnja, koordinacija i razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica.

(3)Teški kriminal, terorizam i drugi oblici kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije imaju sve izraženiju prekograničnu dimenziju i karakterizira ih visok stupanj složenosti i prilagodljivosti. U takvim kriminalnim aktivnostima često se stvaraju poveznice koje možda nisu uočljive iz nacionalne perspektive. Kako bi se nadležnim tijelima država članica pružila potpora za djelotvorno suzbijanje takvih prijetnji i kako bi se pridonijelo usklađenosti i djelotvornosti odgovora u cijeloj Uniji, potrebna je pojačana potpora i koordinacija na razini Unije.

(4)U članku 88. UFEU-a propisano je da je misija Europola podupirati i jačati djelovanje nadležnih tijela država članica i njihovu uzajamnu suradnju u sprečavanju i borbi protiv teškog kriminala koji utječe na dvije ili više država članica, terorizma i oblika kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije.

(5)Europol je osnovan Konvencijom o Europolu od 26. srpnja 1995., a zatim je Odlukom Vijeća 2009/371/PUP integriran u okvir Unije 36 . Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća 37 dodatno je ojačana uloga Europola.

(6)U okviru izvršavanja svoje misije Europol bi trebao podupirati nadležna tijela država članica razmjenom informacija, operativnom analizom, operativnom potporom i drugim oblicima pomoći za koje je nadležan. S obzirom na prekogranični aspekt kaznenih djela koja su u njegovoj nadležnosti i raznolikost aktera uključenih u njihovo sprečavanje i suzbijanje, Europol bi također trebao olakšavati djelotvornu suradnju među nadležnim tijelima država članica i, prema potrebi, između tih tijela i relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije, trećih zemalja, međunarodnih organizacija i privatnih strana, u skladu s ovom Uredbom.

(7)Za djelotvornu potporu nadležnim tijelima država članica potreban je pristup specijaliziranom stručnom znanju, kapacitetima i uslugama koji se mogu djelotvornije i učinkovitije razvijati, održavati i stavljati na raspolaganje na razini Unije. Europol bi stoga trebao održavati i kontinuirano razvijati takvo stručno znanje, kapacitete i usluge i stavljati ih na raspolaganje nadležnim tijelima država članica, čime bi se ojačala njihova sposobnost odgovora na sve složenije, tehnološki sofisticiranije i prekogranične kriminalne prijetnje.

(8)Kriminalne prijetnje koje utječu na Uniju neprestano se mijenjaju. Neki oblici kriminala sve se više pojavljuju u internetskim okruženjima, što tijelima za izvršavanje zakonodavstva stvara nove operativne poteškoće. Rodno uvjetovano nasilje sve više uključuje kriminalne radnje počinjene pomoću tehnologije i dobiva prekograničnu dimenziju. Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućuju počinjenje, olakšavanje, intenziviranje ili širenje takvog postupanja u više jurisdikcija, tako da se žrtve, počinitelji, pružatelji usluga, dokazi i relevantne informacije često nalaze u različitim državama članicama ili trećim zemljama. U Direktivi (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća 38 nasilje nad ženama i nasilje u obitelji utvrđuju se kao zasebno područje za koje je potrebno koordinirano djelovanje u cijeloj Uniji. Takva kaznena djela stoga mogu utjecati na zajedničke interese obuhvaćene politikama Unije, uključujući ravnopravnost žena i muškaraca, zaštitu žrtava kaznenih djela i zaštitu temeljnih prava. Priznavanje rodno uvjetovanog nasilja kao zasebne kriminalne pojave u pravu Unije odraz je potrebe za usklađenim suzbijanjem takvih kaznenih djela u cijeloj Uniji. Za djelotvorno suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja može biti potrebno kombinirati informacije i stručno znanje o raznim oblicima kriminalnih radnji, utvrđivati poveznice među predmetima koji obuhvaćaju nekoliko jurisdikcija i pojačati suradnju među nadležnim tijelima država članica. Stoga bi popis oblika teškog kriminala za koje je nadležan Europol trebao uključivati rodno uvjetovano nasilje.

(9)U cilju suzbijanja kaznenih djela povezanih s oblicima kriminala koji su u nadležnosti Europola, a dio su prijetnje s hibridnom dimenzijom ili joj doprinose ili su s njom povezani, Europol bi trebao u potpunosti iskoristiti zadaće, kapacitete i alate iz ove Uredbe. Postojanje hibridne dimenzije u kaznenom djelu koje je u nadležnosti Europola ne bi trebalo utjecati na sposobnost Europola da podupire nadležna tijela država članica razmjenom informacija, operativnom analizom, operativnom suradnjom i drugim oblicima potpore u okviru svoje nadležnosti.

(10)Europol bi trebao djelovati kao potpora nadležnim tijelima država članica i ne bi trebao provoditi mjere prisile ni istražne mjere. U ovoj bi se Uredbi stoga trebala utvrditi jasna pravila o nadležnosti, zadaćama i funkcioniranju Europola i istodobno osigurati poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu osobnih podataka.

(11)Budući da su se Europolove aktivnosti operativne potpore proširile i diversificirale, potrebno je osigurati usklađenost, komplementarnost i operativni kontinuitet među raznim oblicima operativne potpore koju pruža Europol. Operativni okvir Europola stoga bi trebao omogućavati integrirano funkcioniranje i međusobno nadopunjavanje njegovih operativnih alata, specijaliziranog stručnog znanja i struktura za pružanje potpore, a da pritom bude moguća odgovarajuća prilagodba promjenjivim operativnim potrebama, tehnološkom razvoju i novim sigurnosnim prijetnjama.

(12)S obzirom na prekogranični aspekt i međusobnu povezanost teškog i organiziranog kriminala i terorizma potrebno je osigurati utvrđivanje poveznica, obrazaca i razvoja događanja u više jurisdikcija i područja kriminalne aktivnosti. Fragmentirane ili nepotpune informacije o kaznenim djelima mogu dovesti do operativnih propusta koje transnacionalne kriminalne mreže i teroristi mogu iskoristiti. Budući da objedinjuje informacije i kriminalističko-obavještajne podatke koji potječu od više tijela i izvora u Uniji i izvan nje, Europol ima jedinstvenu mogućnost doprinijeti razvoju zajedničke strateške analize kriminalnih prijetnji, promjena u načinu djelovanja i novih sigurnosnih rizika.

(13)Kako bi se na temelju strateške analize provodile djelotvorne mjere, analitički proizvodi Europola trebali bi pomagati u utvrđivanju prioriteta, raspodjeli resursa i planiranju operativnog djelovanja na razini Unije i nacionalnoj razini, među ostalim u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT). Trebali bi i pružati potporu Komisiji i državama članicama u provedbi procjena rizika i provjeravanju provedbe schengenskog okvira.

(14)Izrada Unijine zajedničke strateške analize trebala bi biti zajednička odgovornost Europola, država članica i relevantnih institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije, koji bi trebali dostavljati informacije potrebne za izradu tih analitičkih proizvoda u skladu sa svojim mandatima i primjenjivim pravom Unije. Europol bi trebao pružati potporu i za razvoj i primjenu zajedničkih analitičkih metodologija i standarda, posebno za procjene prijetnji na razini Unije, kako bi se poboljšala usporedivost, dosljednost i interoperabilnost kriminalističko-obavještajne analize na razini Unije.

(15)U Europolovim strateškim analizama i procjenama prijetnji posebna bi se pozornost prema potrebi trebala posvetiti stanju u najbližem susjedstvu Unije, a u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima za pristupanje Uniji. To može uključivati procjene kapaciteta tih partnera za sprečavanje i suzbijanje teškog kriminala i terorizma. U strateške analize i procjene prijetnji trebalo bi uključiti i doprinose iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata za članstvo u EU-u, čije se nacionalne procjene prijetnji od teškog i organiziranog kriminala izrađuju uz potporu iz projekata koje financira Unija.

(16)Europol objedinjava i analizira informacije i kriminalističko-obavještajne podatke iz više izvora pa stoga može utvrditi poveznice koje nisu očite iz perspektive jedne države članice i za koje mogu biti potrebne istražne mjere na nacionalnoj razini. Budući da su za provođenje kaznenih istraga odgovorna nadležna tijela država članica, Europol bi trebao moći, u okviru svoje nadležnosti, zatražiti od tih tijela da bez nepotrebnog odlaganja procijene potrebu za pokretanjem, provedbom ili koordinacijom istraga koje se odnose na oblike kriminala koji su u nadležnosti Europola. Europol bi to trebao moći zatražiti i ako se kriminalna aktivnost prvenstveno odnosi na jednu državu članicu, ali može imati posljedice za unutarnju sigurnost Unije. Naime, kriminalne aktivnosti koncentrirane u jednoj državi članici mogu biti dio širih kriminalnih pojava ili stvoriti rizike i ranjivosti i izvan nacionalnih granica te ih je stoga potrebno razmotriti iz šire perspektive Unije.

(17)Za djelotvorno daljnje pravosudno postupanje na temelju zahtjeva Europola u pogledu potrebe za procjenom pokretanja, provedbe ili koordinacije kaznenih istraga može biti potrebna pravosudna koordinacija i suradnja na razini Unije. Stoga bi Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), osnovanu Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 39 , trebalo bez odgode obavještavati o takvim zahtjevima i o svim daljnjim odlukama koje donesu nadležna tijela država članica. To bi Eurojustu trebalo omogućiti da olakša daljnje pravosudno postupanje, osigura usklađenost djelovanja tijela za izvršavanje zakonodavstva i tužiteljstva na razini Unije i izvršava svoje zadaće u skladu s tom uredbom.

(18)Operativna usklađenost u svim aktivnostima Europola nužna je za integrirani odgovor na teški i organizirani kriminal, terorizam i druge oblike kriminala koji su u nadležnosti Europola. S obzirom na sve veću međusobnu povezanost kriminalnih prijetnji i sve veću složenost kriminalnih aktivnosti, Europol bi trebao osiguravati koordinirano postupanje s informacijama, kriminalističko-obavještajnim podacima i operativnom potporom u svim svojim strukturama i područjima specijaliziranog stručnog znanja. Europol bi stoga trebao imati stalnu operativnu i analitičku službu kako bi osigurao koordinaciju i usklađenost svih svojih aktivnosti i podupirao države članice u pružanju multidisciplinarnog operativnog odgovora na razini Unije.

(19)Za više oblika kriminala u nadležnosti Europola potrebni su posebno stručno znanje, operativni kapaciteti i potpora koji se najdjelotvornije mogu organizirati i održavati na razini Unije. Europol bi stoga u svojoj organizacijskoj strukturi trebao imati specijalizirane stručne centre Unije u područjima od posebne važnosti za unutarnju sigurnost Unije. Ti bi centri trebali biti sastavni dio organizacijske strukture Europola i doprinositi izvršavanju zadaća Europola u njihovim područjima stručnosti. Ne bi trebali imati zasebnu pravnu osobnost. Kako bi se osigurao kontinuitet i stabilnost tih ključnih kapaciteta, ovom bi Uredbom trebalo propisati osnivanje tih centara. Upravni odbor trebao bi biti odgovoran za utvrđivanje organizacije, specijaliziranih funkcija, sastava i rada centara s obzirom na operativne potrebe i sigurnosne prijetnje koje se stalno mijenjaju.

(20)Kriminalne aktivnosti koje imaju hibridnu dimenziju mogu se pojaviti u vezi s bilo kojim oblikom kriminala u nadležnosti Europola. Stoga bi svi centri, u okviru svojih područja stručnog znanja, trebali pridonositi sprečavanju i suzbijanju takvih kaznenih djela, među ostalim kad su dio prijetnje s hibridnom dimenzijom, kad doprinose takvoj prijetnji ili su s njom povezana.

(21)Budući da je operativno okruženje u kojem Europol djeluje sve više obilježeno fluidnim kriminalnim strukturama i konvergencijom više područja kriminala, za djelotvornu potporu nadležnim tijelima država članica potrebna je bliska suradnja i koordinacija između centara i drugih organizacijskih struktura unutar Europola. Ti bi centri stoga prema potrebi trebali surađivati i kombinirati svoje stručno znanje i kapacitete kako bi mogli pružati potporu za multidisciplinarne operativne odgovore na međusektorske prijetnje. Dodjela zadaća određenom centru na temelju ove Uredbe ne bi trebala isključivati sudjelovanje drugih centara ili organizacijskih struktura u obavljanju tih zadaća ako za to postoje operativne potrebe.

(22)Kako bi se odgovorilo na sve ozbiljnije prijetnje transnacionalnih mreža teškog i organiziranog kriminala, Europol bi državama članicama, posebno putem svojeg Europskog centra za teški i organizirani kriminalitet, trebao pružati operativnu, analitičku, tehničku i forenzičku potporu za borbu protiv oblika teškog i organiziranog kriminala kao što su trgovina drogom, trgovina vatrenim oružjem i eksplozivima, kaznena djela protiv okoliša i kaznena djela protiv imovine te u složenim prekograničnim istragama.

(23)Terorističke prijetnje koje utječu na Uniju i dalje se stalno mijenjaju u smislu aktera te metoda i sredstava kojima se oni služe, među ostalim zbog iskorištavanja internetskih okruženja i novih tehnologija. Za djelotvoran odgovor u borbi protiv terorizma Europol mora putem Europskog centra za borbu protiv terorizma državama članicama pružati operativnu, analitičku, tehničku i forenzičku potporu za borbu protiv terorističkih aktivnosti kao što su financiranje terorizma, radikalizacija na internetu, širenje terorističkih sadržaja na internetu ili za sprečavanje fizičkih napada. Europol bi trebao podupirati i koordinaciju mehanizama za odgovor na krizu na razini Unije.

(24)Financijski i gospodarski kriminal ugrožava integritet gospodarstva, financijskog sustava i pravnog poretka Unije i jedan je od glavnih čimbenika koji omogućuju teški i organizirani kriminal i terorizam. Zbog složenih financijskih shema, kriptoimovine i digitalnih financijskih tehnologija sve je teže otkriti, istraživati i pratiti imovinu stečenu kaznenim djelom. Za te je aktivnosti potrebno stalno dostupno specijalizirano stručno znanje i kapaciteti na razini Unije. Europol bi stoga, posebno putem svojeg Europskog centra za financijski i gospodarski kriminal, državama članicama i relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije, kao što je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), osnovan Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 40 , trebao pružati specijaliziranu potporu za financijske istrage, praćenje i povrat imovine, kriptoimovinu i digitalne financijske tehnologije te za utvrđivanje i analizu kriminalnih financijskih shema i transakcija.

(25)Kako bi se Europolu omogućilo da nacionalnim uredima za oduzimanje imovinske koristi pruža djelotvornu potporu u praćenju i povratu imovine, države članice trebale bi osigurati da Europol ima djelotvoran pristup informacijama potrebnima za praćenje i identificiranje imovine. Ako Europol na temelju svojih analitičkih aktivnosti utvrdi neposredan rizik od nestanka praćene i identificirane imovine, trebao bi moći zatražiti od nadležnih tijela predmetne države članice da odmah poduzmu mjere.

(26)Kibernetički kriminal i kriminalne aktivnosti omogućene kibernetičkim tehnologijama među glavnim su elementima prijetnji koje utječu na unutarnju sigurnost Unije. Sve veća dostupnost kibernetičkog kriminala kao usluge olakšava raznim kriminalnim i terorističkim akterima korištenje sofisticiranih alata i usluga, čime se povećavaju razmjeri i posljedice kriminalnih aktivnosti omogućenih kibernetičkim tehnologijama. Europol bi stoga, posebno putem svojeg Europskog centra za kibernetički kriminal, trebao podupirati države članice u sprečavanju i suzbijanju kibernetičkog kriminala, odgovoru na kibernetičke napade i rješavanju problema sve izraženije digitalne dimenzije kriminalnih aktivnosti u svim područjima kriminala koja su u njegovoj nadležnosti. Europol bi trebao doprinositi i razvoju i raspoređivanju specijaliziranih tehničkih kapaciteta, posebno u područjima digitalne forenzike, zakonitog pristupa te obrade i analize šifriranih podataka. Za takve je kapacitete potrebna razina stručnog znanja i resursa koja se djelotvornije može osigurati na razini Unije.

(27)U slučaju kibernetičkih incidenata za koje se sumnja da su kriminalnog podrijetla, posebno incidenata povezanih s ucjenjivačkim softverom, često je potreban odgovor i u području kibernetičke sigurnosti i u području izvršavanja zakonodavstva. Europski centar za kibernetički kriminal stoga bi trebao blisko surađivati s Agencijom Europske unije za kibersigurnost (ENISA), osnovanom Uredbom (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća 41 , u području kibernetičke sigurnosti, kibernetičkih prijetnji i kibernetičkih incidenata za koje se sumnja da su kriminalnog podrijetla, a posebno u slučaju incidenata povezanih s ucjenjivačkim softverom, među ostalim putem službe ENISA-e za pomoć u vezi s ucjenjivačkim softverom. Takva suradnja trebala bi doprinositi djelotvornoj koordinaciji, razmjeni informacija i stručnog znanja i stvaranju sinergija između zajednica za kibernetičku sigurnost i izvršavanje zakonodavstva.

(28)Krijumčarenje migranata i trgovina ljudima glavne su prekogranične kriminalne aktivnosti koje ugrožavaju ljudske živote i narušavaju Unijine migracijske politike i politike upravljanja granicama, a mrežama organiziranog kriminala donose znatnu dobit. Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata, osnovan u okviru Europola, trebao bi osigurati stalno dostupno specijalizirano stručno znanje i kapacitete na razini Unije za potporu borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. Europol bi, posebno putem tog centra, trebao podupirati države članice u razbijanju ruta za krijumčarenje migranata i kriminalnih mreža koje ih omogućavaju. Europol bi trebao pomagati i u identifikaciji žrtava trgovine ljudima i drugih ranjivih osoba tako što će osiguravati suradnju s koordinatorom EU-a za suzbijanje trgovine ljudima iz Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 42 .

(29)Budući da se kriminalne prijetnje i operativne potrebe stalno mijenjaju, u iznimnim okolnostima može biti potrebno uspostaviti dodatne centre za područja u kojima je potrebno specijalizirano stručno znanje ili koordinirano djelovanje na razini Unije. Izvršni direktor trebao bi kontinuirano ocjenjivati promjene u vezi s operativnim potrebama, zahtjeve za kapacitetima i nova područja kriminala i prema potrebi utvrditi potrebu za uspostavom dodatnih centara. Dodatni centri trebali bi se uspostaviti samo ako postoji trajna operativna potreba na koju se ne može na odgovarajući način odgovoriti u postojećim organizacijskim strukturama Europola. Trebalo bi biti moguće i prilagoditi, spojiti ili prekinuti rad takvih dodatnih centara ako to bude potrebno s obzirom na promjene u operativnim zahtjevima. Kako bi se osigurao koherentan okvir za osnivanje centara, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s osnivanjem, prilagodbom, spajanjem ili prestankom rada dodatnih centara. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 43 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(30)Pri obavljanju svojih aktivnosti centri bi trebali blisko surađivati sa sličnim specijaliziranim strukturama uspostavljenima na razini Unije, uključujući Eurojustove stručne centre za kaznena pitanja i budući centar EU-a za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja, u okviru njihovih nadležnosti. Takva suradnja trebala bi pridonositi komplementarnosti, izbjegavanju udvostručavanja rada i operativnoj vrijednosti specijaliziranog stručnog znanja i kapaciteta.

(31)Za istragu kriminalnih mreža visokog rizika i složenih prekograničnih kriminalnih pojava potrebni su strukturirani, ali fleksibilni oblici operativne suradnje među nadležnim tijelima država članica. Operativne radne skupine pružaju okvir za usmjeravanje istražnih mjera, operativnog stručnog znanja i kriminalističko-obavještajnih podataka na prioritetne ciljeve, uz potporu Europola. Europol bi stoga trebao sudjelovati u operativnim radnim skupinama tako što će omogućivati operativnu koordinaciju, olakšavati razmjenu i analizu informacija i pružati svoju specijaliziranu operativnu, tehničku, analitičku i forenzičku potporu. Operativne radne skupine trebalo bi, prema potrebi, integrirati u aktivnosti EMPACT-a. Ako operativni nalazi upućuju na potrebu za pravosudnom koordinacijom, Europol bi trebao osigurati pravodobno slanje relevantnih informacija Eurojustu kao potporu djelotvornom izvršavanju njegova mandata u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727.

(32)Zajednički istražni timovi pružaju strukturirani okvir za koordinirane istrage, zajedničko operativno planiranje i korištenje dokaza u zajedničkom istražnom okruženju. Europol bi stoga trebao moći podupirati zajedničke istražne timove za kaznena djela u svojoj nadležnosti tako što će im pružati kriminalističko-obavještajne podatke, analitičke podatke i specijalizirane operativne kapacitete te olakšavati operativnu koordinaciju ako se time jačaju zajedničke istražne mjere. Ako operativni nalazi upućuju na potrebu za pravosudnom koordinacijom, Europol bi trebao osigurati pravodobno slanje relevantnih informacija Eurojustu kao potporu djelotvornom izvršavanju njegova mandata u skladu s Uredbom (EU) 2018/1727.

(33)Za pružanje djelotvorne operativne potpore nadležnim tijelima država članica i, prema potrebi, trećim zemljama Europol treba svoje stručno znanje, kapacitete i potporu staviti na raspolaganje ondje gdje se provode operativne aktivnosti. Europol bi stoga trebao moći raspoređivati svoje osoblje kako bi analitičku, operativnu, tehničku i forenzičku potporu pružao izravno predmetnim nadležnim tijelima. Osoblje bi se posebno trebalo raspoređivati u svrhu pružanja potpore za opsežne i složene istrage, aktivnosti operativne koordinacije i značajnije međunarodne događaje. Trebalo bi doprinositi i usklađenosti aktivnosti kaznenog progona i aktivnosti koje se provode na vanjskim granicama Unije, u kojima svako tijelo djeluje u granicama svoje nadležnosti. Konkretno, raspoređeno osoblje Europola trebalo bi pomagati tijelima za dubinsku provjeru u provedbi provjera u skladu s Uredbom (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća 44 , podupirati Frontex, osnovan Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća 45 , i aktivnosti upravljanja migracijama na temelju Uredbe (EU) 2019/1896, te tijelima za upravljanje granicama pomagati u provedbi sigurnosnih provjera usporedbom s informacijama Europola na vanjskim granicama Unije. Djelotvornost raspoređenog osoblja Europola ovisi o pravodobnoj i aktivnoj potpori država članica. Države članice stoga bi trebale osigurati da osoblje koje je Europol rasporedio ima, kad je to relevantno i primjereno, siguran pristup operativnim lokacijama, informacijama i tehničkoj opremi te bi trebale olakšavati koordinaciju i integraciju s nacionalnim operativnim timovima.

(34)U određenim situacijama Europol može zbog posebnih operativnih potreba zatražiti upućivanje visokospecijaliziranih stručnjaka. Održavanjem specijaliziranih operativnih i tehničkih skupina sastavljenih od stručnjaka koje su imenovale države članice osigurava se dostupnost takvih stručnjaka kad su potrebni. S druge strane, specijalizirano znanje i iskustvo tih stručnjaka važni su i za obavljanje zadaća nadležnih tijela država članica. Stoga je potreban uravnotežen pristup kako bi se omogućilo da Europol te stručnjake koristi u slučaju posebnih operativnih potreba i da se istodobno očuvaju nacionalni operativni kapaciteti. Upućivanja iz tih skupina djelotvoran su mehanizam za postizanje tog cilja.

(35)Vrijednost operativne potpore Europola ovisi o njezinoj integraciji s aktivnostima nadležnih tijela država članica. Za takvu integraciju potrebne su kvalitetne nacionalne koordinacijske strukture koje mogu služiti kao posrednik između Europola i nadležnih tijela država članica. Nacionalne jedinice Europola imaju središnju ulogu u osiguravanju suradnje između Europola i tih tijela i u olakšavanju razmjene informacija. Usto bi trebale pridonositi utvrđivanju nacionalnih operativnih prioriteta i potreba za kapacitetima koje Europol treba pružati, osiguravati nacionalne doprinose analitičkim i strateškim procjenama Europola i pomagati u osiguravanju djelotvorne koordinacije Europolove potpore na nacionalnoj razini. Časnici za vezu pridruženi Europolu trebali bi imati važnu ulogu u olakšavanju izravne suradnje i koordinacije s nadležnim tijelima država članica, među ostalim brzom razmjenom informacija i utvrđivanjem prekograničnih operativnih poveznica.

(36)Nacionalne jedinice Europola trebale bi i preuzeti veću ulogu u osiguravanju da EMPACT ostvaruje svoj puni operativni potencijal, čime bi se uklonili postojeći nedostaci u koordinaciji koji sprečavaju djelotvorno povezivanje prioriteta na razini Unije i nacionalnih potreba. U tu bi svrhu nacionalne jedinice Europola trebale prerasti u središnje operativne platforme u okviru kojih bi djelovao njihov nacionalni tim za potporu za EMPACT, koji je odgovoran za olakšavanje operativnog sudjelovanja i usklađivanje nacionalnih doprinosa s prioritetima EMPACT-a.

(37)Da bi se Europolova operativna, analitička, tehnička i forenzička potpora mogla djelotvorno koristiti u nacionalnim istragama, mora biti prilagođena nacionalnim potrebama i postupcima. Da bi se ta potpora mogla brzo mobilizirati i uskladiti s operativnim potrebama i postupovnim zahtjevima na nacionalnoj razini, u okviru nacionalne jedinice Europola u svakoj državi članici trebalo bi uspostaviti urede za potporu Europola. Ti bi uredi trebali olakšavati izravnu integraciju kriminalističko-obavještajne djelatnosti, analitičkih alata, digitalnih i forenzičkih tehnologija i operativnog stručnog znanja u nacionalne istrage koje su u tijeku. Uredi za potporu trebali bi pomagati i u osiguravanju da se nadležna tijela država članica mogu djelotvorno koristiti operativnim rezultatima Europola u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala i terorizma.

(38)U uredima za potporu Europola trebalo bi biti zaposleno osoblje Europola koje ima strukturirani karijerni put koji uključuje iskustvo rada u nadležnim tijelima države članice i zatim rad u okviru Europola prije ponovnog upućivanja u nacionalnu strukturu. Taj model rotacije osigurava da se stručno znanje stečeno u Europolu djelotvorno prenosi u nacionalni sustav i da Europolovo osoblje provodi integraciju potpore Europola uz operativno razumijevanje konkretnog pravnog, operativnog i organizacijskog okvira unutar kojeg djeluju nadležna tijela predmetne države članice. Takvo osoblje Europola trebalo bi djelovati u okviru dvostruke linije izvješćivanja – tako da izvješćuje i Europol i državu članicu u kojoj predmetni ured za potporu Europola ima sjedište. Osnivanje ureda za potporu Europola ne bi trebalo utjecati na odgovornosti i ovlasti nadležnih tijela država članica na temelju nacionalnog prava. Da bi se osigurala djelotvornost modela zapošljavanja osoblja u uredima za potporu Europola na temelju rotacije, države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere za olakšavanje reintegracije osoblja u svoje nacionalne uprave nakon završetka njihova angažmana u tim uredima. Za to je potrebno ukloniti administrativne i organizacijske prepreke te prepreke u vezi s karijerom koje bi mogle otežavati mobilnost između nacionalnih tijela i Europola, čime bi se osiguralo da se takva mobilnost prizna kao sastavni dio razvoja njihove profesionalne karijere.

(39)Da bi mogao djelovati kao Unijin centar za kriminalističke informacije, Europol bi trebao moći obrađivati informacije koje primi od izvora ili koje izravno preuzme iz javno dostupnih izvora, podložno uvjetima i zaštitnim mjerama utvrđenima u ovoj Uredbi. Djelotvorno prikupljanje informacija iz javno dostupnih izvora za Europol posebno uključuje upotrebu internetskih tražilica, uključujući unos osobnih podataka, što se ne bi trebalo smatrati slanjem ili prijenosom osobnih podataka privatnim stranama u skladu s ovom Uredbom ili Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 46 .

(40)Države članice trebale bi pravodobno dostavljati informacije koje su Europolu potrebne za ispunjavanje njegovih zadaća, među ostalim putem strukturiranih, sigurnih i automatiziranih mehanizama razmjene. U tom kontekstu države članice trebale bi uspostaviti i održavati odgovarajuće nacionalne učitavače podataka koji omogućuju strukturirano unošenje relevantnih informacija u usluge i alate Europola i osiguravati kvalitetu, potpunost i pravodobno pružanje podataka.

(41)Operativni model Europola i dalje se čvrsto temelji na načelu vlasništva nad podacima, prema kojem države članice, institucije, tijela, misije, uredi i agencije Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije koji Europolu dostavljaju informacije zadržavaju kontrolu nad svrhom i uvjetima njihove obrade. To je načelo temelj uzajamnog povjerenja u okviru razmjene informacija s Europolom i njime se osigurava da upotreba podataka ostane strogo usklađena s namjerom koju je odredio pružatelj.

(42)Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol bi trebao moći obrađivati osobne podatke, pod uvjetom da se takva obrada provodi samo u svrhe utvrđene u ovoj Uredbi. U Uredbi (EU) 2018/1725 utvrđena su pravila o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. Na obradu osobnih podataka koju provodi Europol trebala bi se primjenjivati Uredba (EU) 2018/1725 i, dodatno, posebna pravila iz ove Uredbe.

(43)Europol djeluje u informacijskom okruženju s velikim količinama heterogenih podataka koji često potječu iz više izvora i operativnih konteksta. Velik dio tih informacija prima se u nestrukturiranom obliku, što otežava ili ponekad čak onemogućuje kategorizaciju prema unaprijed definiranim kategorijama ispitanika. To je odraz stanja u suvremenom izvršavanju zakonodavstva, u okviru kojeg je izdvajanje informacija iz velikih i nestrukturiranih skupova podataka jedna od temeljnih operativnih zadaća tijelâ za izvršavanje zakonodavstva. U tom bi kontekstu pravila za kategorizaciju ispitanika koja se primjenjuju na Europol trebalo uskladiti s Uredbom (EU) 2018/1725. Europol bi stoga trebao jasno razlikovati osobne podatke koji se odnose na razne kategorije ispitanika navedene u Prilogu II. samo po potrebi i koliko je god to moguće, pri čemu je operativnu djelotvornost potrebno osigurati uz potpuno poštovanje mjera i načela zaštite podataka, kao što su smanjenje količine podataka i ograničavanje svrhe.

(44)Kategorizacija osobnih podataka dinamičan je postupak koji se može promijeniti kad postanu dostupni novi tragovi i informacije. Za osobne podatke koji se isprva ne smatraju relevantnima za uključivanje u određenu kategoriju ispitanika iz Priloga II. može se nakon daljnje obrade utvrditi da imaju operativnu važnost ili da otkrivaju veze s istragama koje su u tijeku. Ako nije moguće jasno razlikovati osobne podatke koji se odnose na razne kategorije ispitanika iz Priloga II. ili ako Europol mora obrađivati osobne podatke koji nisu obuhvaćeni kategorijama ispitanika iz Priloga II., Europol bi o tome trebao obavijestiti svojeg službenika za zaštitu podataka. Takve osobne podatke trebalo bi odmah izbrisati nakon što se ispuni svrha obrade.

(45)Da bi Europol mogao djelotvorno obavljati svoje zadaće i obrađivati informacije, potrebno je razviti i koristiti usluge i alate čija bi struktura i upravljanje trebali osigurati njihovu djelotvornost, učinkovitost i usklađenost s primjenjivim standardima zaštite podataka i sigurnosti.

(46)Za potrebe obrade informacija radi unakrsne provjere u odnosu na postojeće podatke koje je Europol već pohranio i kategorizirao u suradnji s državama članicama, potrebno je uspostaviti Europolovu uslugu unakrsne provjere za pomoć u postizanju ciljeva i izvršavanju zadaća Europola i za olakšavanje razmjene informacija između država članica i drugih tijela, ureda i agencija Unije. Radi djelotvornog i učinkovitog funkcioniranja te usluge, sustavi vođenja predmeta nadležnih tijela država članica trebali bi biti interoperabilni i tehnički povezani s takvom uslugom. Kako bi se maksimalno povećala tehnička učinkovitost i osigurala dosljednost s postojećim informacijskim sustavima Unije, za uspostavu Europolove usluge unakrsne provjere trebalo bi, ako je to tehnički izvedivo, iskoristiti i prilagoditi postojeće tehnologije i komponente koje je razvila agencija eu-LISA, uključujući tehnologiju na kojoj se temelji zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih podataka, odnosno njezine funkcije uspoređivanja biometrijskih podataka. Takva tehnologija trebala bi se iskoristiti i prilagoditi isključivo radi ostvarivanja tehničkih i operativnih ciljeva i ciljeva troškovne učinkovitosti, uključujući ekonomiju razmjera i izbjegavanje udvostručavanja ulaganja, te to ne bi trebalo utjecati na postojeće sustave upravljanja, prava pristupa, vlasništvo nad podacima, arhitekture interoperabilnosti, raspodjelu odgovornosti među tijelima, uredima i agencijama Unije ni na pravne uvjete kojima se uređuje pristup informacijama u skladu s pravom Unije.

(47)Za obradu osobnih podataka u okviru Europolove usluge unakrsne provjere potrebno je utvrditi precizan i taksativan popis kategorija podataka kako bi se osiguralo da obrada bude nužna i razmjerna za izvršavanje zadaća Europola i da prava pojedinaca budu zaštićena u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Formate podataka iz takvih kategorija podataka, uključujući prepoznatljive predmete ili multimedijske podatke koji se upotrebljavaju za postavljanje upita u okviru usluge, trebalo bi utvrditi provedbenim aktom.

(48)Nužno je da države članice i Europol sustavno i pravodobno prenose relevantne podatke u Europolovu uslugu unakrsne provjere kako bi se osigurala djelotvornost usluge i pružila potpora za prekograničnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju teškog i organiziranog kriminala, uz istodobno osiguravanje potrebnih mjera za zaštitu temeljnih interesa sigurnosti država članica i prava pojedinaca. U okviru usluge provodila bi se sustavna unakrsna provjera svih novih prenesenih podataka u odnosu na već pohranjene podatke kako bi se utvrdile poveznice i veze među predmetima, što bi Europolu omogućilo pružanje potpore državama članicama u prekograničnim istragama.

(49)Nadležna tijela država članica trebala bi sustavno postavljati upite u okviru Europolove usluge unakrsne provjere kako bi se osiguralo da svi relevantni akteri za izvršavanje zakonodavstva u cijeloj Uniji djelotvorno koriste tu uslugu i time poboljšalo sprečavanje i suzbijanje teškog kriminala i terorizma i istodobno osiguralo da pristup podacima i dalje podliježe strogim uvjetima i zaštitnim mjerama kako bi se zaštitila prava pojedinaca i poštovalo načelo vlasništva nad podacima.

(50)Da bi Europol mogao djelotvorno podupirati prekogranične istrage i operativne aktivnosti, potrebno je uspostaviti Europolovo analitičko okruženje kao sigurnu tehničku i operativnu platformu za pohranu, obradu, analizu i vizualizaciju podataka. Europolovo analitičko okruženje trebalo bi pridonositi izvršavanju zadaća Europola tako što će olakšavati operativnu analizu podataka koje prime države članice, treće zemlje, međunarodne organizacije, privatne strane ili drugi izvori u skladu s ovom Uredbom.

(51)Kako bi se osigurala zaštita prava pojedinaca, postavljanje upita i pristup podacima u Europolovom analitičkom okruženju, uključujući podatke pohranjene u okviru analitičkih projekata, trebali bi podlijegati strogim uvjetima pristupa i mjerama za zaštitu podataka, uz istodobno omogućavanje ovlaštenim subjektima da djelotvorno pretražuju podatke i neizravno pristupaju podacima kako bi mogli pridonositi sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala i terorizma.

(52)Kako bi se državama članicama pružila potpora u provedbi zajedničke operativne analize, kapaciteti Europolova analitičkog okruženja trebali bi se koristiti u zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju. To uključuje, ovisno o slučaju, napredne analitičke alate i module, primjerice one koji omogućuju obradu i usporedbu biometrijskih podataka, i funkcije za potporu u prikupljanju i analizi podataka iz javno dostupnih izvora. Dostupnost takvih kapaciteta u zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju trebala bi poboljšati otkrivanje poveznica među predmetima i olakšati koordinirane operativne odgovore.

(53)Kako bi se olakšala operativna suradnja u stvarnom vremenu između nadležnih tijela država članica i Europola, zajednički podatkovni prostor za policiju trebao bi omogućavati pokretanje predmeta zajedničke operativne analize (JOAC). Predmeti zajedničke operativne analize trebali bi biti sigurno suradničko okruženje u kojem uključena tijela i Europol mogu zajednički obrađivati, analizirati, unapređivati i razmjenjivati informacije povezane s određenom kaznenom istragom, prijetnjom, kriminalnom mrežom ili operativnim ciljem. Otvaranje JOAC-a trebalo bi se temeljiti na jasnim kriterijima i postupcima, uključujući imenovanje uključenih tijela i uvjete za pristup i korištenje informacija koje se obrađuju u okviru tih predmeta.

(54)Kako bi se povećala djelotvornost zajedničke operativne analize, Europol bi na temelju svoje analize dostupnih informacija i podataka trebao moći državama članicama predložiti otvaranje JOAC-a, uz poštovanje diskrecijskog prava država članica da odlučuju o otvaranju takvih predmeta.

(55)Kako bi se sudionicima JOAC-a omogućilo da djelotvorno surađuju i analiziraju podatke, razmjenjuju informacije i provode zajedničke aktivnosti, uz istovremeno omogućivanje korištenja relevantnih kapaciteta Europola, u okviru zajedničkog podatkovnog prostora za policiju trebalo bi osigurati niz naprednih značajki, uključujući alate za sigurnu komunikaciju kao što su chat i videokonferencija, te mogućnosti suradničkog uređivanja i vizualizacije dokumenata kao sredstva za olakšavanje djelotvorne i učinkovite suradnje i analize među sudionicima i za potporu razmjeni informacija i stručnog znanja u sigurnom i kontroliranom okruženju.

(56)Budući da kriminal ima sve izraženiju transnacionalnu dimenziju, država članica koja otvara JOAC trebala bi moći u propisno opravdanim slučajevima predložiti sudjelovanje treće zemlje. To bi trebalo biti ograničeno na treće zemlje koje imaju sporazum kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka s Europolom i na situacije u kojima Europol smatra da je sudjelovanje predmetne treće zemlje relevantno za postizanje ciljeva JOAC-a. Sudjelovanje treće zemlje ne bi trebalo dovesti do općeg pristupa uslugama i alatima Europola, nego bi trebalo biti ograničeno samo na konkretni JOAC i informacije koje se u okviru njega stavljaju na raspolaganje u skladu s ovom Uredbom.

(57)Kako bi se olakšala neometana razmjena informacija između jedinstvenih kontaktnih točaka i nadležnih tijela država članica, Europola i drugih ovlaštenih subjekata, Europol bi trebao pružati siguran i pouzdan alat, kao što je mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), s internetskim sučeljima, mobilnim aplikacijama i namjenskim programskim sučeljima.

(58)Europol bi u okviru svojeg analitičkog okruženja trebao uspostaviti namjenski mehanizam za pojednostavnjenje suradnje između privatnih strana, država članica i Europola u sprečavanju i odgovoru na krizne situacije na internetu, kibernetičke sigurnosne prijetnje i druge kriminalne aktivnosti u kojima se iskorištavaju digitalne usluge. Taj bi mehanizam posebno trebao podupirati usklađivanje privatnih strana, kao što su pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, i nadležnih tijela za izvršavanje zakonodavstva ili pravosudnih tijela država članica s obvezama izvješćivanja i obavješćivanja u Uniji na temelju uredbi (EU) 2021/784 47 i (EU) 2022/2065 48 Europskog parlamenta i Vijeća te omogućiti brzu koordinaciju tijekom kriznih situacija na internetu. Mehanizam bi trebao biti osmišljen tako da se olakša utvrđivanje države članice koju treba obavijestiti i osigura interoperabilnost s nacionalnim sustavima, uz istodobno zadržavanje pouzdanih mjera sigurnosti i zaštite podataka. Europol bi trebao osigurati dodjelu potrebnih resursa za razvoj i održavanje tog mehanizma.

(59)Za potporu postizanju ciljeva iz Uredbe (EU) 2024/982 Europskog parlamenta i Vijeća 49 , Europol bi trebao obavljati zadaće koje su mu dodijeljene u vezi s Europskim sustavom indeksâ policijskih podataka (EPRIS), i to tako da osigura centraliziranu platformu za indeksiranje i razmjenu policijskih podataka i da tijelima za izvršavanje zakonodavstva omogući učinkovito i djelotvorno pristupanje i razmjenu informacija.

(60)Radi djelotvornog postizanja svojih ciljeva i poboljšanja suradnje s nadležnim tijelima država članica i drugim ovlaštenim subjektima, Europol bi trebao uspostaviti sigurnu, nadogradivu i suverenu Europolovu infrastrukturu u oblaku, u kojoj bi bio smješten zajednički podatkovni prostor za policiju i koja bi omogućivala pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka i pritom osiguravala strogu kontrolu pristupa, kompartmentalizaciju podataka i potpunu usklađenost s pravom Unije i omogućivala razvoj, rad i održavanje niza digitalnih usluga i operativnih kapaciteta za obradu podataka.

(61)Kako bi se raznim istražiteljima u cijeloj Uniji olakšao siguran, učinkovit i pouzdan pristup zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju, trebalo bi uspostaviti europski policijski digitalni identitet, čime bi se predstavnicima nadležnih tijela država članica, Europola i drugih ovlaštenih subjekata omogućio usklađen i siguran pristup infrastrukturi Europola i povezanim nacionalnim sustavima, uz osiguravanje odgovornosti i nadzora pomoću mehanizama za evidentiranje i reviziju te uz omogućivanje prilagodbe prava pristupa na temelju posebnih potreba i zahtjeva.

(62)U svrhu djelotvornog praćenja, evaluacije i nadzora svojih usluga i alata, Europol bi trebao razviti i održavati alate za statistiku i izvješćivanje koji mogu proizvoditi statističke podatke, pokazatelje i analitička izvješća o njihovom korištenju, uspješnosti, operativnoj djelotvornosti i interoperabilnosti. Ti bi alati trebali doprinositi izradi strateških i operativnih analiza, procjena prijetnji, izvješća o trendovima i brifinga o stanju te Europolovim obvezama godišnjeg izvješćivanja i Komisijinim izvješćima o evaluaciji, posebno u pogledu operativnog učinka ove Uredbe. Isto tako, trebali bi povećati dostupnost pouzdanih informacija za potrebe evaluacije, praćenja i izvješćivanja i, prema potrebi, podupirati Komisiju u izvršavanju njezinih odgovornosti na temelju prava Unije, uključujući praćenje, provedbu i evaluaciju propisa relevantnih za mandat Europola. Ti bi alati trebali i olakšati dostavljanje informacija Zajedničkoj skupini za parlamentarni nadzor (JPSG). Alati za statistiku i izvješćivanje trebali bi omogućiti analizu trendova, operativnih potreba i aktivnosti razmjene informacija i pritom osiguravati da se statistički podaci obrađuju u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka, kibernetičkoj sigurnosti i povjerljivosti. Takve informacije trebale bi podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i mjerama kontrole pristupa. Kako bi se osiguralo da izvješće koje Komisija svake godine podnosi u skladu s člankom 325. stavkom 5. UFEU-a uključuje sveobuhvatan pregled mjera poduzetih radi suzbijanja prijevara koje utječu na financijske interese Unije, Europol bi trebao pridonositi izradi tog izvješća. Taj bi doprinos trebao obuhvaćati rezultate koje je Europol ostvario i aktivnosti koje je u tu svrhu proveo.

(63)Kako bi se olakšala učinkovita i interoperabilna razmjena informacija među državama članicama, tijelima, uredima ili agencijama Unije i drugim relevantnim subjektima, Europol bi trebao podupirati razvoj, provedbu i operativnu upotrebu univerzalnog formata poruka (UMF) uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća 50 tako što će osigurati tajništvo i usmjeravati tehničke i operativne rasprave. U tu bi svrhu Europol trebao blisko surađivati s Komisijom na pružanju potpore za dosljednu primjenu UMF-a u svim relevantnim informacijskim sustavima i komunikacijskim kanalima, čime bi se povećala interoperabilnost i djelotvornost razmjene informacija.

(64)Za usporedbu profila DNK-a potrebni su specijalizirani alati za utvrđivanje podudarnosti koji su odvojeni od informacijskih sustava putem kojih se razmjenjuju podaci o DNK-u. Europol bi stoga trebao pružati zajedničku aplikaciju za utvrđivanje podudarnosti DNK-a kao tehničku i forenzičku komponentu za automatiziranu usporedbu profila DNK-a. Aplikacija bi trebala funkcionirati kao zajednički tehnički kapacitet koji se može koristiti u okviru usluga i alata Europola ili koji mogu koristiti države članice. Trebala bi pridonositi provedbi okvira za razmjenu informacija, uključujući Uredbu (EU) 2024/982, i pritom osiguravati poštovanje vlasništva tijela koja dostavljaju podatke nad tim podacima, kao i provedbu zaštitnih mjera koje se odnose na obradu i razmjenu tih podataka. Dostupnost zajedničkog alata EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a važna je i za jačanje tehnološke suverenosti Europe u važnom području izvršavanja zakonodavstva i forenzičke suradnje, smanjenje ovisnosti o vanjskim tehnologijama i pružateljima usluga i osiguravanje da razvoj, rad i izmjene funkcija za utvrđivanje podudarnosti DNK-a podliježu standardima, upravljanju i sigurnosnim zahtjevima Unije.

(65)Kako bi se osigurala stalna osposobljenost Europola za djelotvoran odgovor na operativne, tehničke i analitičke potrebe koje se stalno mijenjaju i radi djelotvornog postizanja njegovih ciljeva, Europol bi trebao moći osmišljavati, razvijati i upravljati dodatnim uslugama i alatima i pritom osiguravati usklađenost takvih sustava s primjenjivim pravilima i mjerama za zaštitu podataka i odgovarajućim postupovnim i tehničkim zahtjevima. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju takvi postupovni i tehnički zahtjevi.

(66)Kako bi se osigurao djelotvoran razvoj i provedba informacijskih sustava i IKT infrastrukture Europola, trebalo bi osnovati upravljačku skupinu za IKT i upravljanje informacijama kao podstrukturu upravnog odbora radi pružanja strateških smjernica, stručnog znanja i nadzora u vezi s aktivnostima u području IKT-a i upravljanja informacijama te radi pružanja potpore upravnom odboru u donošenju utemeljenih odluka o tim pitanjima, uz osiguravanje usklađenosti s operativnim potrebama država članica i ciljevima interoperabilnosti na razini Unije.

(67)Kako bi se osiguralo specijalizirano tehničko stručno znanje i savjetovanje za potporu razvoju i provedbi informacijskih sustava i IKT infrastrukture Europola, trebalo bi osnovati savjetodavnu skupinu za IKT i upravljanje informacijama kako bi upravljačkoj skupini i Europolu pomagala u osmišljavanju, razvoju i radu informacijskih sustava, komunikacijske infrastrukture i mehanizama za razmjenu informacija i kako bi promicala zajedničke tehničke komponente, standarde i najbolje prakse i pritom osiguravala blisku koordinaciju i suradnju između Europola, agencije eu-LISA, država članica i Komisije u tehničkim pitanjima i pitanjima povezanima s provedbom.

(68)Radi bolje koordinacije pristupa predviđanju i ispunjavanju operativnih i tehnoloških potreba tijela za izvršavanje zakonodavstva u cijeloj Uniji, Europol bi trebao uspostaviti Okvir za predviđanje i razvoj zajedničkih kapaciteta („Okvir”), u kojem će u prvom planu biti razvoj zajedničkog razumijevanja kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih prioriteta u pogledu kapaciteta. Okvir bi trebao omogućiti učinkovitije udruživanje, dijeljenje i korištenje resursa, promicati interoperabilnost i standardizaciju te pomoći u izbjegavanju udvostručavanja ulaganja.

(69)Kako bi se osigurao kontinuitet između utvrđivanja prioriteta u pogledu kapaciteta unutar Okvira, razvoja inovativnih rješenja za napredne kapacitete i njihova raspoređivanja u operativna okruženja za izvršavanje zakonodavstva, Europol bi trebao moći pomagati Komisiji u oblikovanju Okvirnog programa Unije za istraživanja i inovacije i sudjelovati u aktivnostima razvoja kapaciteta koje se podupiru u okviru Unijinih programa financiranja, posebno Europskog fonda za konkurentnost, kad je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća. Budući da Europol može obavljati razne funkcije u vezi s Unijinim programima financiranja, Komisija i Europol trebali bi osigurati da se sudjelovanju Europola u aktivnostima koje se podupiru u okviru Unijinih programa financiranja ne daje neopravdana prednost kao posljedica njegova sudjelovanja u oblikovanju tih programa.

(70)Neki tehnološki, analitički i forenzički kapaciteti sve su složeniji i za njih je potrebno sve više resursa, zbog čega bi zasebno razvijanje i održavanje takvih kapaciteta na nacionalnoj razini bilo neučinkovito za države članice. Europol bi stoga trebao moći razvijati zajedničke napredne kapacitete, upravljati njima, osiguravati njihov smještaj na poslužitelju i pružati ih kao pomoć u izvršavanju svojih zadaća i za potporu nadležnim tijelima država članica. Tijela za izvršavanje zakonodavstva sve se više oslanjaju na elektroničke dokaze i suočavaju se sa sve većim poteškoćama u pristupu podacima koji su im zakonito dostupni i stoga bi Europol trebao podupirati razvoj i pružanje kapaciteta za dešifriranje takvih podataka. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje i neučinkovito korištenje resursa na razini Unije, Europol bi prije razvoja novih kapaciteta trebao ocijeniti dostupnost jednakovrijednih rješenja na tržištu ili u državama članicama, institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i, ako su dostupna, dati prednost iskorištavanju, prilagodbi ili nabavi tih rješenja. Europol bi trebao uzeti u obzir i rizike koji proizlaze iz strateških ovisnosti i oslanjanja na dobavljače izvan Unije. U kontekstu istraga i operativnih aktivnosti koje podupire Europol prema potrebi bi trebalo biti moguće staviti te kapacitete na raspolaganje trećim zemljama sudionicama, posebno ako se time pridonosi djelotvornoj provedbi predmetne operativne aktivnosti i postizanju operativnih ciljeva država članica sudionica.

(71)Kako bi podupro razvoj inovativnih rješenja za napredne kapacitete koji su relevantni za obavljanje njegovih zadaća, Europol bi trebao moći provoditi i sudjelovati u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja. Europol bi trebao osiguravati sinergije i izbjegavati udvostručavanja s aktivnostima koje podupiru druge institucije, tijela, agencije i uredi Unije i za koje se dodjeljuju sredstva iz relevantnih programa financiranja Unije.

(72)Kako bi se omogućili razvoj, testiranje i validacija algoritamskih alata i UI sustava i modela u kontroliranom i sigurnom okruženju s odgovarajućim zaštitnim mjerama, Europol bi trebao koristiti namjenska okruženja za testiranje. Trebao bi sudjelovati u regulatornim izoliranim okruženjima uspostavljenima na temelju Uredbe (EU) 2024/1689 51 Europskog parlamenta i Vijeća i, prema potrebi, takva okruženja staviti na raspolaganje privatnim stranama koje sudjeluju u suradničkim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima.

(73)Kako bi procijenio djelotvornost, prikladnost i dodanu vrijednost inovativnih rješenja za izvršavanje zakonodavstva, Europol bi trebao pružati potporu za aktivnosti ranog uvođenja, operativnog testiranja i validacije. Kad je riječ o komercijalnim rješenjima, takve bi se aktivnosti trebale temeljiti na transparentnim postupcima i objektivnim tehničkim i operativnim kriterijima.

(74)Kako bi se olakšalo uvođenje testiranih i validiranih inovativnih rješenja u napredne kapacitete za operativnu primjenu i maksimalno povećao operativni učinak u cijeloj Uniji, Europol bi trebao podupirati njihovo uvođenje, primjenu, širenje i integraciju u operativne aktivnosti i istrage nadležnih tijela država članica. Inovativna rješenja i napredni kapaciteti mogu ostvariti svoju punu operativnu korist samo ako njihovi korisnici imaju potrebne vještine, stručno znanje i iskustvo. Europol bi stoga trebao podupirati države članice u jačanju specijaliziranog stručnog znanja i operativnih kapaciteta provedbom specijaliziranih aktivnosti osposobljavanja, u bliskoj suradnji s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), osnovanom Uredbom (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća 52 , koja koordinira centre izvrsnosti.

(75)Radi promicanja usklađenosti, koordinacije i kontinuiteta u svim aktivnostima predviđanja, planiranja kapaciteta, istraživanja, inovacija i razvoja kapaciteta koje se provode na temelju ove Uredbe, u okviru Europola trebalo bi u tu svrhu uspostaviti Službu za kapacitete i inovacije, koja bi djelovala kao koordinacijsko središte unutar Europola za pomoć u provedbi okvira i usklađivanju među Europolovim centrima i drugim organizacijskim strukturama.

(76)Za djelotvoran razvoj kapaciteta sve je više potrebna suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva, institucija, tijela, ureda i agencija Unije, istraživačkih organizacija, akademske zajednice, pružatelja tehnologije, industrije i drugih aktera u području inovacija. Europol bi stoga trebao podupirati suradnju i koordinaciju u aktivnostima u području razvoja kapaciteta i inovacija na razini Unije, primjerice u aktivnostima Europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost i Komisijina kampusa za istraživanje i inovacije u području sigurnosti. Isto tako, Europol bi trebao moći poticati zajedničke projekte, aktivnosti testiranja i druge oblike suradnje, među ostalim s privatnim stranama i, prema potrebi, putem zajedničkih aktivnosti razvoja i nabave koje se provode u skladu s primjenjivim pravom Unije.

(77)Europolu bi potporu trebala pružati savjetodavna skupina za kapacitete i inovacije, koja bi pružala stručno znanje o aktivnostima u području razvoja kapaciteta, istraživanja i inovacija, podupirala izradu i ažuriranje okvira i olakšavala razmjene s drugim relevantnim partnerima, posebno s istraživačkim organizacijama i privatnim stranama.

(78)Da bi mogao djelotvorno izvršavati svoje zadaće, Europol bi trebao imati upravljačku strukturu koja bi osiguravala djelotvorno strateško usmjeravanje, odgovornost, transparentnost i dobro financijsko i administrativno upravljanje. Upravljanje Agencijom potrebno je uskladiti sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije iz 2012. o decentraliziranim agencijama („Zajednička izjava i zajednički pristup”) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/715 53 .

(79)Kako bi se racionalizirao proces donošenja odluka unutar Europola, trebalo bi uspostaviti učinkovitu i djelotvornu upravljačku strukturu. U tu bi svrhu države članice i Komisija trebale imati svoje predstavnike u upravnom odboru, koji bi imao potrebne ovlasti, uključujući ovlast za odobravanje jedinstvenog programskog dokumenta. Kako bi se osigurao djelotvoran politički nadzor, jednog člana upravnog odbora trebao bi imenovati Europski parlament. Upravni odbor trebao bi biti glavno tijelo odgovorno za strateško usmjeravanje i nadzor Europola. Trebao bi utvrđivati prioritete i ciljeve Europola, nadzirati njihovu provedbu i izvršavati ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe u vezi s oblikovanjem programa, proračunskim pitanjima, organizacijskom strukturom, upravljanjem i odgovornošću.

(80)Kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno upravljanje, upravnom odboru trebao bi pomagati izvršni odbor, koji bi bio odgovoran za potporu pripremi i daljnjem postupanju na temelju strateških, administrativnih i proračunskih odluka. Takva organizacija trebala bi olakšati djelotvorno donošenje odluka i omogućiti zadržavanje odgovornosti upravnog odbora i izvršnog direktora.

(81)Da bi mogao izvršavati svoje zadaće, Europolu je potrebno kvalitetno izvršno upravljanje koje može osigurati provedbu strateških prioriteta, učinkovitu raspodjelu resursa i djelotvorno izvršavanje operativnih, administrativnih i organizacijskih zadaća. Izvršnom direktoru trebalo bi stoga povjeriti svakodnevno upravljanje Europolom, a on bi te dužnosti trebao izvršavati neovisno. Izvršnom direktoru prema potrebi bi trebao pomagati jedan ili više zamjenika.

(82)Kako bi se osiguralo da aktivnosti Europola ostanu usklađene s njegovim strateškim ciljevima i operativnim prioritetima, Europol bi trebao djelovati na temelju usklađenog okvira za oblikovanje programa i upravljanje učinkovitošću u kojem se povezuju višegodišnje planiranje, godišnje aktivnosti, dodjela resursa i ocjenjivanje uspješnosti. Takav bi se okvir trebao temeljiti na načelima dobrog financijskog upravljanja, djelotvorne upotrebe sredstava Unije i odgovornosti za rezultate.

(83)Kad je riječ o sprečavanju i upravljanju sukobima interesa, nužno je da Agencija djeluje nepristrano i s integritetom i da uspostavi visoke profesionalne standarde. U tu bi svrhu članovi administrativne i upravljačke strukture Europola trebali djelovati u javnom interesu i podlijegati odgovarajućim pravilima o transparentnosti, izjavama o interesima i sprečavanju i upravljanju sukobima interesa.

(84)Radi učvršćivanja sigurnosne strukture Unije Europol bi trebao moći razvijati bliske odnose s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije. Europol bi trebao moći razvijati bliske odnose i s institucijama i misijama Unije. Europol bi s njima trebao sklopiti radne dogovore kako bi se olakšala uspostava i oblikovanje tih odnosa. Radi dosljednosti s politikama Unije sklapanje radnih dogovora s tijelima, uredima i agencijama Unije osnovanima u okviru UFEU-a trebalo bi podlijegati prethodnom odobrenju Komisije. Takve radne dogovore trebalo bi redovito ažurirati kako bi se osigurala njihova djelotvornost, operativna relevantnost i usklađenost s prioritetima Unije u borbi protiv kriminalnih prijetnji koje se stalno mijenjaju.

(85)Europol bi trebao moći od institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije primati i osobne i neosobne podatke i njima slati ili prenositi takve podatke u skladu s ovom Uredbom i primjenjivim pravom Unije.

(86)Kako bi se postigla učinkovita razmjena informacija uz istodobno osiguravanje odgovarajućih zaštitnih mjera, Europol bi trebao osigurati da tijela, uredi i agencije Unije imaju, u skladu s ovom Uredbom, neizravan pristup informacijama u posjedu Europola na temelju automatiziranog sustava „ima/nema pogotka”, pod uvjetima reciprociteta i ne dovodeći u pitanje nijedno ograničenje koje je naveo pružatelj informacija u skladu s ovom Uredbom. Takav pristup trebao bi biti ograničen na informacije koje su strogo u nadležnosti tih tijela, ureda i agencija Unije, primjerice EPPO-a, Eurojusta, OLAF-a i Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA), osnovanog Uredbom (EU) 2024/1620 Europskog parlamenta i Vijeća 54 .

(87)Europol bi trebao razviti strukturiranu suradnju s EPPO-om kako bi se osiguralo da EPPO provodi djelotvoran kazneni progon u slučaju kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije i da informacije koje Europol primi od EPPO-a doprinose Europolovim kriminalističko-obavještajnim podacima o oblicima kriminala u nadležnosti Europola. Radi potpore istragama EPPO-a Europol bi na zahtjev EPPO-a trebao pružati relevantne informacije i operativnu i analitičku potporu. U tu bi svrhu Europol trebao osigurati uspostavu odgovarajućih organizacijskih dogovora, uključujući dodjelu namjenskih ljudskih resursa, primjerice uspostavom posebne jedinice za potporu. Time bi se EPPO-u omogućilo da iskoristi analitičku potporu Europola, čime bi se osigurala učinkovita upotreba sredstava Unije u istragama i kaznenom progonu u vezi s kaznenim djelima koja utječu na financijske interese Unije. S obzirom na nadležnosti koje su EPPO-u dodijeljene na temelju prava Unije, na razmjenu informacija između EPPO-a i Europola na temelju automatiziranog sustava „ima/nema pogotka” ne bi trebala utjecati nikakva ograničenja koja je navela država članica ili institucija, tijelo, ured ili agencija Unije koja je dostavila informacije Europolu. Pružanjem takvih informacija EPPO-u, neovisno o bilo kakvim ograničenjima, smanjila bi se kašnjenja i izbjeglo poduzimanje dodatnih postupovnih koraka nakon pogotka u vezi s informacijama koje bi EPPO inače mogao dobiti u skladu s pravom Unije. S obzirom na to da je pravodoban pristup informacijama ključan za djelotvornu provedbu istraga EPPO-a, taj bi mehanizam maksimalno povećao učinkovitost i dodanu vrijednost Europola kao centraliziranog informacijskog centra. Osim toga, Europol bi trebao izvješćivati EPPO o kriminalnim radnjama u pogledu kojih bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost, bez obzira na ograničenja koja je navela država članica ili institucija, tijelo, ured ili agencija Unije. U oba bi slučaja Europol trebao obavijestiti pružatelja informacija.

(88)Europol bi trebao razviti strukturiranu suradnju s Eurojustom kako bi se na razini Unije osigurale sinergije između suradnje u području izvršavanja zakonodavstva putem Europola i pravosudne suradnje putem Eurojusta. Ako se utvrdi potreba za djelotvornim daljnjim pravosudnim postupanjem, Europol bi trebao pokrenuti postupak za razmjenu relevantnih informacija s Eurojustom, u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(89)Kako bi se pojačala borba protiv financijskog kriminala na razini Unije, Europol bi trebao razviti bliske odnose s AMLA-om, uključujući razmjenu operativnih, strateških i drugih neoperativnih informacija i raspoređivanje časnika za vezu u prostorije druge strane. Ako Europol u skladu s Direktivom (EU) 2019/1153 bude pozvan da pruži potporu financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi) u kontekstu zajedničkih analiza koje se provode uz pomoć AMLA-e, Europol bi trebao surađivati s AMLA-om kako bi se djelotvornije pružala potpora tim FOJ-evima u tom kontekstu.

(90)U okviru teškog i organiziranog kriminala sve se više iskorištavaju međunarodni trgovinski tokovi, lanci opskrbe i prekogranična kretanja robe. Suradnja između Europola i Carinskog tijela Europske unije (EUCA), osnovanog Uredbom [...], stoga može osigurati vrijedne informacije za pomoć u sprečavanju i suzbijanju teškog i organiziranog kriminala i terorizma. Europol bi trebao razviti bliske odnose s Carinskim tijelom Europske unije, posebno kako bi se omogućila uzajamna razmjena relevantnih podataka i informacija, u skladu s Uredbom [...] i podložno primjenjivim zaštitnim mjerama i uvjetima koji su u njoj utvrđeni.

(91)Radi djelotvornije zaštite financijskih interesa Unije Europol bi trebao surađivati s drugim akterima u borbi protiv prijevara uključenima u zaštitu financijskih interesa Unije, kao što su EPPO, Eurojust, OLAF, AMLA i Carinsko tijelo EU-a, kako bi se poduzele mjere relevantne za koordinaciju aktivnosti borbe protiv prijevara, kao što su olakšavanje razmjene informacija, koordinirana ili zajednička djelovanja, razmjena informacija o novim kriminalnim trendovima u aktivnostima koje utječu na financijske interese Unije, razmjena primjera najbolje prakse, uključujući pitanja povezana sa sigurnošću i razvojem informacijskih tehnologija, utvrđivanje kriterija za zajedničko izvješćivanje ili koordinaciju aktivnosti osposobljavanja ili opći razvoj strukture Unije za borbu protiv prijevara. Europol bi kao relevantan akter u zaštiti financijskih interesa Unije trebao aktivno sudjelovati u takvim zajedničkim aktivnostima suradnje.

(92)Europol i Frontex trebali bi moći iskoristiti svoje komplementarne kapacitete za općenito unapređenje operativnog odgovora Unije na prekogranični kriminal, primjerice na krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima. Trebali bi blisko surađivati, posebno u okviru europskog integriranog upravljanja granicama, kako je definirano u Uredbi (EU) 2019/1896, i višegodišnjeg ciklusa strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama, čime bi se osigurala usklađenost djelovanja i spriječili operativni nedostaci.

(93)Kako bi se povećala učinkovitost, izbjeglo udvostručavanje ulaganja, ostvarila korist od ekonomije razmjera i povećala interoperabilnost, Europol i eu-LISA trebali bi surađivati na razvoju, nabavi i korištenju tehničkih komponenti za upravljanje informacijama, uključujući, prema potrebi, rješenja povezana s obradom biometrijskih podataka i drugim zajedničkim uslugama, u potpunosti u skladu sa svojim mandatima i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(94)Za sprečavanje i suzbijanje oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola sve je više potrebna suradnja izvan Unije. Europol bi, ako je to nužno za izvršavanje njegovih zadaća, trebao uspostaviti i održavati odnose suradnje s trećim zemljama, međunarodnim organizacijama i privatnim stranama, u skladu s pravom Unije i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. Ta bi se suradnja trebala provoditi u skladu s vanjskim politikama i prioritetima Unije. Kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost, vanjsko djelovanje Europola trebalo bi, ovisno o slučaju, koordinirati s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

(95)Suradnja Europola s trećim zemljama trebala bi biti usmjerena na operativnu suradnju, uključujući razmjenu informacija, operativnu koordinaciju i potporu u provedbi istraga. Usmjeravanjem vanjskih aktivnosti Europola na operativne ciljeve osigurava se da se njegovo stručno znanje i resursi iskorištavaju za aktivnosti koje pružaju najveću operativnu dodanu vrijednost za nadležna tijela država članica, uz istodobno zadržavanje komplementarnosti s ulogom CEPOL-a u području izgradnje kapaciteta u trećim zemljama.

(96)Funkcioniranje schengenskog područja bez kontrola na unutarnjim granicama stvara visok stupanj uzajamne ovisnosti među državama sudionicama kad je riječ o sprečavanju i suzbijanju prekograničnog kriminala. Zemlje pridružene provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine integrirane su u taj zajednički sigurnosni okvir i izravno pridonose sigurnosti schengenskog područja. Za djelotvornu zaštitu unutarnje sigurnosti Unije stoga je potrebna posebno bliska suradnja između Europola i tih zemalja. U tu će svrhu od ključne važnosti biti konkretni aranžmani koji odražavaju poseban odnos između tih zemalja i Unije. S obzirom na obostrane koristi koje proizlaze iz takve suradnje, važno je i da se ti aranžmani mogu temeljiti na uzajamnim pravima i obvezama, uključujući obveze razmjene relevantnih informacija i odredbe o financijskim doprinosima.

(97)Zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji, kao i potencijalni kandidati, važni su partneri za jačanje europske unutarnje sigurnosti. Zbog njihove geografske blizine Uniji, položaja na glavnim kriminalnim rutama i međuregionalne prirode organiziranog kriminala, terorizma i kaznenih djela povezanih s područjima kriminala u nadležnosti Europola, ako takva kaznena djela imaju hibridnu dimenziju, bliska operativna suradnja s tim zemljama važan je element za djelotvorno sprečavanje i suzbijanje takvih kaznenih djela i prijetnji.

(98)Za lakšu operativnu suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama potrebno je utvrditi jasne uvjete pod kojima se osobni podaci mogu prenositi, a da se pritom osigurava visoka razina zaštite temeljnih prava i sloboda, posebno prava na zaštitu osobnih podataka. Svi takvi prijenosi podataka trebali bi se izvršavati samo u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i posebnim odredbama iz ove Uredbe i podložno u njima utvrđenim uvjetima i zaštitnim mjerama. Za prijenose osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama mogu biti potrebne brze odluke. Kako bi se osigurala operativna sposobnost reagiranja i jasna raspodjela odgovornosti, odluke o odobravanju takvih prijenosa u skladu s uvjetima i zaštitnim mjerama iz Uredbe (EU) 2018/1725 trebao bi donositi izvršni direktor.

(99)Informacije potrebne za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela sve više potječu od privatnih strana, uključujući pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga, internetske platforme, financijske institucije, prijevoznike i druge privatne subjekte. Europol bi u okviru svoje nadležnosti trebao primati, obrađivati i razmjenjivati informacije i osobne podatke koji uključuju privatne strane kad je to potrebno i razmjerno za obavljanje njegovih zadaća, uz poštovanje odgovornosti država članica.

(100)Sprečavanje ozbiljnih prijetnji javnoj sigurnosti, uključujući one koje su rezultat širenja terorističkog sadržaja i kriznih situacija na internetu, sve više ovisi o djelotvornoj suradnji između javnih tijela i privatnih strana. Za djelotvornu provedbu određenih mjera i obveza propisanih pravom Unije, uključujući Uredbu (EU) 2021/784 i Uredbu (EU) 2022/2065, može biti potrebna pravodobna razmjena informacija između Europola i relevantnih privatnih strana. Da bi se postigla operativna djelotvornost i istovremeno osigurala visoka razina zaštite temeljnih prava, posebno prava na zaštitu osobnih podataka, potrebno je utvrditi uvjete za takve razmjene.

(101)Informacije koje dobrovoljno dostavljaju fizičke osobe mogu pridonijeti sprečavanju i suzbijanju oblika kriminala u nadležnosti Europola. Moraju biti ispunjeni određeni uvjeti da bi se takve informacije mogle upotrebljavati kad je to operativno relevantno, a da se pritom očuva uloga Europola kao agencije za potporu izvršavanju zakonodavstva i osigura zaštita prava i sloboda predmetnih osoba.

(102)Na obradu osobnih podataka koju provodi Europol primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga bi ovu Uredbu trebalo tumačiti tako da se u njoj utvrđuju samo ona pravila o zaštiti podataka koja su potrebna za dopunu, pojašnjenje ili preciziranje primjene Uredbe (EU) 2018/1725 s obzirom na konkretne zadaće i operativne aktivnosti Europola. U skladu s tim, odredbe ove Uredbe koje se odnose na obradu osobnih podataka koju provodi Europol čine lex specialis u odnosu na Uredbu (EU) 2018/1725 i trebale bi imati prednost samo u mjeri u kojoj se njima utvrđuju konkretnija pravila.

(103)Djelotvornost suradnje u području kriminalističko-obavještajne djelatnosti i izvršavanja zakonodavstva ovisi o kvaliteti informacija koje obrađuje Europol. Stoga bi, kad god je to moguće, pouzdanost izvora informacija i točnost informacija koje Europol primi, prikupi ili analizira trebalo ocijeniti na temelju zajedničke evaluacijske metodologije. U slučaju kad Europol primi informacije, pružatelj informacija trebao bi imati odgovornost za to ocjenjivanje. Ako Europol smatra da bi ocjenu trebalo revidirati, trebao bi nastojati postići dogovor s predmetnim pružateljem informacija.

(104)Osobne podatke koji se odnose na žrtve kaznenih djela, svjedoke i druge osobe koje mogu pružiti informacije relevantne za kaznena djela potrebno je posebno zaštititi, u skladu s odredbama Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela. Europol bi stoga takve podatke trebao obrađivati samo kad je to neophodno i razmjerno za izvršavanje njegovih zadaća i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. Kako bi se bolje pridonosilo borbi protiv kriminalnog iskorištavanja mladih počinitelja kaznenog djela i u najboljem interesu djeteta, Europol bi trebao moći obrađivati podatke osoba mlađih od 18 godina kad je to potrebno i razmjerno za sprečavanje ili suzbijanje kaznenih djela u nadležnosti Europola.

(105)Europol bi osjetljive osobne podatke, u skladu s člankom 4. točkama 13., 14. i 15., člankom 9. i uvodnim izjavama od 51. do 56. Uredbe (EU) 2016/679, trebao obrađivati samo kad je to neophodno i razmjerno za obavljanje njegovih zadaća i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama i mehanizmima nadzora.

(106)Biometrijski podaci mogu se obrađivati u razne svrhe i ne predstavljaju u svim okolnostima jednak rizik za prava i slobode ispitanika. Posebne zaštitne mjere utvrđene u ovoj Uredbi za posebne kategorije osobnih podataka trebale bi se stoga primjenjivati na biometrijske podatke samo kad se takvi podaci obrađuju u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Obradu biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca koju provodi Europol u Europolovu analitičkom okruženju i ako je propisana drugim pravom Unije trebalo bi smatrati neophodnom za sprečavanje ili suzbijanje kaznenih djela u nadležnosti Europola.

(107)Europol bi trebao moći obrađivati osobne podatke u svrhe istraživanja i inovacija podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, uključujući prethodno odobrenje izvršnog direktora i nadzor upravnog odbora. Ako Europol smatra da određena nova vrsta projekta predstavlja znatan rizik za prava i slobode ispitanika, trebao bi provesti i procjenu učinka na zaštitu podataka i o tome obavijestiti Europskog nadzornika za zaštitu podataka prije pokretanja projekta.

(108)Ispitanici bi pravo na pristup iz Uredbe (EU) 2018/1725 trebali moći ostvariti podnošenjem zahtjeva Europolu ili preko nacionalnog tijela imenovanog u tu svrhu u bilo kojoj državi članici. S obzirom na to da osobni podaci koje obrađuje Europol često potječu od pružatelja usluga, odluke o zahtjevima ispitanika za pristup trebale bi se donositi u bliskoj suradnji s državama članicama i predmetnim pružateljima podataka kako bi se osigurala djelotvorna zaštita prava ispitanika i zaštita istraga koje su u tijeku. Da bi se rok za odgovor na zahtjeve ispitanika za pristup uvijek mogao poštovati, relevantne države članice i pružatelji usluga trebali bi bez odgode odgovoriti Europolu.

(109)Kako bi se osigurala visoka razina kvalitete i točnosti podataka, osobne podatke koje obrađuje Europol trebalo bi ispraviti ili izbrisati ili bi trebalo ograničiti njihovu obradu ako su netočni, nezakonito obrađeni ili više nisu potrebni u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2018/1725. S obzirom na to da osobni podaci koje obrađuje Europol mogu potjecati iz raznih izvora, Europol i pružatelj predmetnih podataka trebali bi blisko surađivati pri poduzimanju mjera koje utječu na točnost, pohranu ili upotrebu takvih podataka.

(110)Mehanizam za prethodno savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka (EDPS) u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 jedna je od glavnih zaštitnih mjera. Primjenjuje se samo na visokorizične postupke obrade u kojima postoje znatni potencijalni rizici za ispitanike. S druge strane, prethodno savjetovanje ne bi trebalo biti potrebno za prilagodbu, izmjenu ili raspoređivanje postojećih kapaciteta, među ostalim u definiranom operativnom kontekstu, pod uvjetom da takve aktivnosti ne dovode do promjene prirode, opsega ni svrhe obrade koja bi povećala rizik za prava i slobode ispitanika. Kako bi se očuvala operativna djelotvornost Europola, rok u kojem Europski nadzornik za zaštitu podataka može dati pisani savjet na temelju Uredbe (EU) 2018/1725 trebao bi biti osam tjedana i ne bi ga trebalo obustavljati ni produljivati. Europol bi u posebno hitnim slučajevima od velike važnosti za izvršavanje njegovih zadaća trebao moći iznimno započeti obradu ako je to potrebno za sprečavanje i suzbijanje neposredne kriminalne prijetnje ili za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili druge osobe. U takvim slučajevima Europol bi trebao obavijestiti Europskog nadzornika za zaštitu podataka prije početka tog postupka obrade, a sve informacije potrebne za prethodno savjetovanje dostaviti u roku od četiri tjedna od početka predmetnog postupka obrade.

(111)Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 55 trebala bi se primjenjivati na sva razdoblja propisana za Europskog nadzornika za zaštitu podataka na temelju ove Uredbe.

(112)Kako bi se osigurala potpuna usklađenost s pravilima o zaštiti osobnih podataka, upravni odbor Europola trebao bi imenovati službenika za zaštitu podataka. Službenik za zaštitu podataka trebao bi moći obavljati svoje dužnosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Ako službenik za zaštitu podataka utvrdi neusklađenost s pravilima o zaštiti osobnih podataka, trebao bi moći zatražiti od izvršnog direktora da u određenom roku poduzme korektivne mjere. Ako izvršni direktor ne poduzme mjere, službenik za zaštitu podataka trebao bi biti ovlašten da predmet proslijedi upravnom odboru i, prema potrebi, u konačnici Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

(113)Upravni odbor trebao bi imenovati službenika za temeljna prava, koji bi Europolu trebao pružati potporu u poštovanju, promicanju i ostvarivanju temeljnih prava u okviru njegova djelovanja.

(114)Da bi se moglo osigurati poštovanje temeljnih prava, osoblje Europola treba imati specijalizirano znanje u tom području. Osoblje Europola stoga bi trebalo proći odgovarajuće osposobljavanje u području temeljnih prava i sloboda. Osoblje Europola uključeno u operativne aktivnosti trebalo bi proći posebno osposobljavanje u području zaštite podataka i praktične primjene zaštitnih mjera utvrđenih u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2018/1725. Kako bi se osigurao visok i dosljedan standard osposobljavanja, Europol bi u oblikovanju takvog osposobljavanja trebao surađivati s Agencijom Europske unije za temeljna prava, osnovanom Uredbom Vijeća (EZ) br. 168/2007 56 , i CEPOL-om.

(115)Nacionalna tijela nadležna za nadzor obrade osobnih podataka trebala bi pratiti zakonitost svakog dostavljanja osobnih podataka Europolu iz država članica. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi pratiti zakonitost obrade podataka koju provodi Europol, izvršavajući time svoje funkcije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor Europola, Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela trebali bi blisko surađivati na posebnim pitanjima za koja je potrebno sudjelovanje na nacionalnoj razini.

(116)U skladu s člankom 88. UFEU-a nadzor aktivnosti Europola provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. Djelotvoran parlamentarni nadzor doprinosi demokratskoj odgovornosti, transparentnosti i legitimnosti aktivnosti Europola, uz poštovanje njegove operativne neovisnosti i odgovornosti nadležnih tijela država članica. Da bi nadzor bio djelotvoran, potreban je redovit dijalog s Europolom i pristup informacijama nužnima za izvršavanje te zadaće, uz poštovanje zahtjeva u pogledu povjerljivosti i zaštite istraga i operativnih aktivnosti koje su u tijeku. Zaštita temeljnih prava, posebno prava na zaštitu osobnih podataka, od posebne je važnosti u izvršavanju zadaća Europola. Parlamentarni nadzor stoga bi trebalo poduprijeti odgovarajućim razmjenama s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i pristupom neovisnom stručnom znanju u području temeljnih prava.

(117)Operativna djelotvornost Europola ovisi o održavanju specijaliziranog stručnog znanja i praktičnom iskustvu u pitanjima izvršavanja zakonodavstva. Kako bi se zadržala upoznatost sa stvarnim operativnim okolnostima i potrebama nadležnih tijela država članica, na određenim bi radnim mjestima trebalo biti zaposleno osoblje s relevantnim iskustvom stečenim u tim tijelima. Tako se osigurava usklađenost aktivnosti Europola s operativnim potrebama, istražnim praksama i novim sigurnosnim prijetnjama u cijeloj Uniji.

(118)Razmjena stručnog znanja i operativnog iskustva između Europola i nadležnih tijela država članica pridonosi djelotvornosti suradnje u području izvršavanja zakonodavstva u Uniji. Korištenje upućenih nacionalnih stručnjaka pridonosi uzajamnom razumijevanju, olakšava razmjenu specijaliziranog znanja i primjera najbolje prakse i olakšava djelotvorno obavljanje zadaća Europola.

(119)Za obavljanje zadaća Europola potrebna su proračunska sredstva koja su razmjerna njegovim operativnim odgovornostima i koja omogućuju dugoročno planiranje, operativnu potporu i razvoj zajedničkih kapaciteta na korist državama članicama. Europol bi trebao imati odgovarajuće resurse i autonomni proračun za obavljanje svojih zadaća. Trebao bi se financirati uglavnom doprinosom iz općeg proračuna Unije. Proračunski postupak Unije trebao bi se primjenjivati na doprinos Unije i sve druge subvencije koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju računovodstvene dokumentacije trebao bi obavljati Europski revizorski sud.

(120)Financijski doprinosi u obliku bespovratnih sredstava važan su element operativne potpore Europola državama članicama za sprečavanje i suzbijanje oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola. Nadalje, s obzirom na transnacionalnu prirodu teškog kriminala i terorizma, za djelotvornu operativnu potporu mogli bi biti potrebni i financijski doprinosi trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama uključenima u operativne aktivnosti s državama članicama. U tom su smislu određene aktivnosti koje su potrebne za izvršavanje zadaća Europola neodvojivo povezane s akterima uključenima u određenu operativnu aktivnost. Nadalje, djelotvornost financijske potpore Europola može ovisiti o pravodobnoj provedbi, povjerljivosti i kontinuitetu suradnje među uključenim akterima. U takvim se slučajevima konkurentnim pozivom na podnošenje prijedloga ne bi mogao utvrditi alternativni korisnik. Stoga bi Europol u propisno opravdanim slučajevima trebao moći za aktivnosti koje su obuhvaćene njegovim zadaćama dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga.

(121)Nužne odredbe o smještaju Europola u Nizozemskoj, gdje mu je sjedište, i posebna pravila primjenjiva na osoblje Europola i članove njihovih obitelji trebalo bi utvrditi u Sporazumu o sjedištu između Europola i Kraljevine Nizozemske. Država članica domaćin trebala bi osigurati najbolje moguće uvjete za djelotvorno funkcioniranje Europola.

(122)Europol osnovan ovom Uredbom trebao bi naslijediti Europol osnovan Uredbom (EU) 2016/794 u pogledu svih njegovih prava i obveza. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, operativni kontinuitet i stabilnost vanjskih odnosa Europola, sporazumi o suradnji i radni dogovori koje je Europol sklopio na temelju Konvencije o Europolu, Odluke 2009/371/PUP ili Uredbe (EU) 2016/794 trebali bi ostati na snazi i primjenjivati se dok ne isteknu ili budu zamijenjeni.

(123)Potrebne su odgovarajuće prijelazne odredbe kako bi se osiguralo neprekinuto funkcioniranje Europola i kontinuitet njegovih aktivnosti. Odluke, provedbene mjere, pravila i dogovori doneseni na temelju Uredbe (EU) 2016/794 trebali bi stoga ostati na snazi dok se ne stave izvan snage ili zamijene. Kako bi se osigurala dosljednost s pravnim okvirom utvrđenim ovom Uredbom, upravni odbor trebao bi bez nepotrebnog odlaganja preispitati te mjere i utvrditi jesu li i dalje primjerene i usklađene s ovom Uredbom ili bi ih trebalo izmijeniti ili staviti izvan snage. Kako bi se poboljšao kontinuitet i strateško vodstvo unutar Europola, kao i dugoročno planiranje i provedba njegovih operativnih prioriteta, primjereno je prilagoditi i trajanje tekućih mandata izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Osiguravanje kontinuiteta trenutačnog izvršnog rukovodstva Europola potrebno je kako bi se zaštitila institucijska stabilnost i operativna djelotvornost Agencije. Stoga bi trebalo utvrditi da mandat članova izvršne uprave Europola koji u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe obnašaju svoj prvi mandat ukupno može trajati najviše deset godina. Trebalo bi utvrditi da mandat članova izvršne uprave Europola koji u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe obnašaju svoj drugi mandat ukupno može trajati najviše devet godina.

(124)Zbog sve veće digitalizacije suradnje u području izvršavanja zakonodavstva i razvoja naprednih informacijskih sustava, infrastruktura u oblaku i sigurnih komunikacijskih usluga potrebna je bliža suradnja između Europola i agencije eu-LISA. S obzirom na stručnost agencije eu-LISA u području razvoja i rada opsežnih informacijskih sustava i s njima povezanih komunikacijskih infrastruktura u području slobode, sigurnosti i pravde te ulogu Europola u podupiranju operativne suradnje tijela za izvršavanje zakonodavstva, primjereno je utvrditi pravila za suradnju tih dviju agencija. Takva suradnja trebala bi omogućiti sinergije, izbjegavanje udvostručavanja rada i povećanje interoperabilnosti i troškovne učinkovitosti te olakšati iskorištavanje postojećih tehničkih komponenti, usluga i stručnog znanja, uz potpuno poštovanje mandata, upravljačkih struktura i odgovornosti tih dviju agencija. Stoga bi Uredbu (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća 57  trebalo izmijeniti na odgovarajući način.

(125)Agencija eu-LISA već upravlja infrastrukturom javnih ključeva i pruža usluge certificiranja koje pridonose sigurnom radu informacijskih sustava Unije u području slobode, sigurnosti i pravde. Kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti, povjerenja i interoperabilnosti u svim uslugama i alatima Europola, Europol bi trebao moći koristiti te postojeće usluge. U tu bi svrhu eu-LISA trebala moći Europolu i, prema potrebi, nadležnim tijelima država članica povezanima s uslugama i alatima Europola osigurati certifikate za infrastrukturu javnih ključeva. To bi Europolu trebalo omogućiti da na troškovno učinkovit način iskorištava postojeće kapacitete i stručno znanje dostupne na razini Unije, čime bi se pridonijelo sigurnoj autentifikaciji, šifriranoj komunikaciji i pouzdanim elektroničkim interakcijama.

(126)Kako bi se ojačali kapaciteti Europola za pružanje potpore državama članicama u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala i terorizma i kako bi se djelotvornije primjenjivali postojeći okviri Unije za razmjenu informacija, Europol bi trebao moći, pod jasno definiranim uvjetima, pretraživati nacionalne baze podataka povezane na temelju okvira Prüm II u ime država članica. Važno je da Europol pruži operativnu, analitičku, tehničku i forenzičku potporu u situacijama u kojima njegovo stručno znanje, resursi ili prekogranična perspektiva mogu pružiti dodanu vrijednost. Pritom je potrebno osigurati da države članice zadrže potpuno vlasništvo nad podacima i očuvati istražnu autonomiju i decentraliziranu strukturu na kojoj se temelje sustavi Unije za razmjenu informacija. Uredbom (EU) 2024/982 Europolu se trenutačno omogućuje pretraživanje baza podataka država članica u skladu s okvirom Prüm II na temelju podataka primljenih od trećih zemalja. Kako bi se uklonila sva operativna ograničenja koja bi mogla spriječiti utvrđivanje relevantnih prekograničnih poveznica, Europol bi takva pretraživanja trebao moći izvršavati i na temelju podataka koji potječu od država članica, ako to odobri država članica koja je vlasnica podataka. To bi se posebno trebalo primjenjivati na pretraživanja koja uključuju profile DNK-a, daktiloskopske podatke i prikaze lica, pri čemu je potrebno osigurati da države članice mogu odlučiti o uvjetima pod kojima se njihovi podaci mogu upotrebljavati. Stoga bi Uredbu (EU) 2024/982 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(127)Kako bi se povećala djelotvornost Europolova pristupa podacima pohranjenima u bazama podataka država članica, uz istodobno osiguravanje zaštite osobnih podataka i poštovanja nacionalnog prava, Europol bi trebao imati pristup podacima pohranjenima u nacionalnim bazama podataka i indeksima policijskih podataka, podložno posebnim uvjetima i ograničenjima, uključujući upotrebu određenih usmjerivača i sustava, kao što su EPRIS, EUCARIS i usmjerivač za biometrijske podatke, te obvezi osiguravanja ljudskog nadzora i donošenja odluka u vraćanju osnovnih podataka, a podatke koji potječu od država članica trebao bi koristiti samo ako to odobri država članica koja je vlasnica podataka i s njima bi trebao postupati u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i ovom Uredbom, kao i pristankom relevantne države članice.

(128)Kad Europol izvršava pretraživanja na temelju biometrijskih podataka koji potječu od država članica, trebao bi djelovati isključivo kao pružatelj tehničkih i forenzičkih usluga u ime države članice koja je dala odobrenje. Europol bi takva pretraživanja stoga trebao izvršavati samo u okviru područja primjene odobrenja koje je dala predmetna država članica, bilo na pojedinačnoj osnovi ili putem trajnih odobrenja, podložno uvjetima koje odredi ta država članica. Europol bi trebao u potpunosti poštovati sva ograničenja koja je država članica koja je dala odobrenje odredila u pogledu pristupa, korištenja, slanja, zadržavanja, brisanja ili uništenja predmetnih informacija.

(129)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe – podupiranje i jačanje djelovanja nadležnih tijela država članica i njihove uzajamne suradnje u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala koji utječe na dvije ili više država članica, terorizma i oblika kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije – ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice samostalnim djelovanjem, nego se zbog opsega, transnacionalne prirode i posljedica tih prijetnji oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(130)[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, Irska je [dopisom od...] obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe] ILI [U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.]

(131)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(132)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [datum].

(133)Ovom se Uredbom u potpunosti poštuju temeljna prava, slobode i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost kako su zaštićeni člankom 8., odnosno člankom 7. Povelje, kao i člankom 16. UFEU-a, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje u skladu s člankom 47. Povelje, pretpostavka nedužnosti u skladu s člankom 48. Povelje i prava žrtava kaznenih djela.

(134)Cilj je ove Uredbe izmijeniti i proširiti odredbe Uredbe (EU) 2016/794. S obzirom na to da su potrebne izmjene brojne i opsežne, taj bi pravni akt radi jasnoće trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.
Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom osniva Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) radi pružanja potpore i jačanja djelovanja nadležnih tijela država članica i njihove uzajamne suradnje u cilju sprečavanja i suzbijanja prekograničnog teškog kriminala, terorizma i oblika kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije.

2.Europol, kako je osnovan ovom Uredbom, zamjenjuje i nasljeđuje agenciju osnovanu Uredbom (EU) 2016/794.

Članak 2.

Pravni status

1.Europol je agencija Unije i ima pravnu osobnost.

2.U svakoj državi članici Europol ima najširu pravnu sposobnost koja se na temelju nacionalnog prava može dodijeliti pravnim osobama. Konkretno, mora moći stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom i biti stranka u sudskom postupku.

3.Europol zastupa izvršni direktor.

Članak 3.

Sjedište

Sjedište Europola je u Haagu (Nizozemska).

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 

(1)„nadležna tijela država članica” znači sva policijska tijela i druge službe za izvršavanje zakonodavstva koje postoje u državama članicama, a koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela, te druga javna tijela koja postoje u državama članicama, a koja su prema nacionalnom pravu odgovorna za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela za koja je nadležan Europol;

(2)„strateška analiza” znači sve metode i tehnike za prikupljanje, pohranu, obradu i ocjenjivanje informacija s ciljem podupiranja i razvoja kaznene politike koja doprinosi učinkovitosti i djelotvornosti sprečavanja i suzbijanja kriminala;

(3)„operativna analiza” znači sve metode i tehnike za prikupljanje, pohranu, obradu i ocjenjivanje informacija s ciljem pružanja potpore za kaznene istrage i kriminalističko-obavještajne aktivnosti;

(4)„privatne strane” znači subjekti i tijela osnovana u skladu s pravom države članice ili treće zemlje, uključujući trgovačka društva i poduzeća, poslovna udruženja, neprofitne organizacije i druge pravne osobe koje nisu obuhvaćene točkom 5.;

(5)„primatelj” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili bilo koje drugo tijelo kojemu se priopćavaju podaci, neovisno o tome je li treća strana;

(6)„administrativni osobni podaci” znači osobni podaci koje obrađuje Europol, osim operativnih osobnih podataka;

(7)„teroristički sadržaj” znači teroristički sadržaj kako je definiran u članku 2. točki 7. Uredbe (EU) 2021/784;

(8)„seksualno zlostavljanje djece na internetu” znači širenje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenje djece na internetu;

(9)„krizna situacija na internetu” znači širenje internetskog sadržaja povezanog s aktualnim ili nedavnim događajem u stvarnom svijetu u kojem se prikazuju napadi na život ili tjelesni integritet ili poziva na neposredne napade na život ili tjelesni integritet;

(10)„časnik za vezu zadužen za imigraciju” znači časnik za vezu zadužen za imigraciju kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 58 ;

(11)„jedinstvena kontaktna točka” znači središnji subjekt koji je odgovoran za koordinaciju i olakšavanje razmjene informacija u skladu s člankom 14. Direktive (EU) 2023/977 Europskog parlamenta i Vijeća 59 ;

(12)„napredni kapaciteti” znači tehnološki, analitički ili operativni kapaciteti s poboljšanim ili novim funkcijama za potporu sprečavanju i suzbijanju oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola i suradnji među nadležnim tijelima država članica.

Članak 5.

Nadležnost

1.Europol podupire i jača djelovanje nadležnih tijela država članica i njihovu uzajamnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju teškog kriminala koji pogađa dvije ili više država članica, terorizma i oblika kriminala koji utječu na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije, kako je navedeno u Prilogu I.

2.Nadležnost Europola obuhvaća i kaznena djela povezana s oblicima kriminala navedenima u Prilogu I., posebno kaznena djela počinjena u svrhu pripreme, olakšavanja, podupiranja ili prikrivanja takvih oblika kriminala, kaznena djela počinjena u vezi s njima ili kaznena djela počinjena kako bi se osiguralo nekažnjavanje osoba uključenih u takve oblike kriminala, među ostalim ako takva kaznena djela imaju hibridnu dimenziju.

Članak 6.

Zadaće

1.Europol obavlja sljedeće zadaće:

(a)prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu informacija, uključujući kriminalističko-obavještajne podatke;

(b)pružanje operativne potpore nadležnim tijelima država članica, uključujući koordinaciju, organizaciju i provedbu istražnih i operativnih radnji, analitičku potporu putem operativne analize te tehničku i forenzičku potporu;

(c)pružanje strateške i tematske potpore nadležnim tijelima država članica i institucijama Unije, što podrazumijeva stratešku analizu i izradu analitičkih proizvoda, uključujući procjene prijetnji, strateške analize, izvješća o trendovima i brifinge o stanju;

(d)surađivanje s institucijama, tijelima, misijama, uredima i agencijama Unije, što, ovisno o slučaju, može uključivati razmjenu informacija i pružanje analitičke potpore u područjima u okviru njihovih mandata;

(e)surađivanje s trećim zemljama i drugim relevantnim partnerima, posebno na temelju razmjene informacija;

(f)provođenje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u skladu s Okvirnim programom Unije za istraživanja i inovacije te razvijanje naprednih kapaciteta;

(g)razvijanje i održavanje upravljanja informacijama i IKT usluga, alata i komponenti koji mu omogućuju obavljanje zadaća iz točaka od (a) do (e);

(h)pružanje financijske potpore za operativne aktivnosti koje se provode u kontekstu istražnih ili operativnih radnji.

2.Osim zadaća iz stavka 1., Europol obavlja sljedeće pomoćne zadaće:

(a)pružanje informacija i operativne potpore državama članicama u vezi sa značajnijim međunarodnim događajima;

(b)pružanje informacija i operativne potpore Unijinim strukturama i misijama za upravljanje kriznim situacijama uspostavljenima na temelju UEU-a, u okviru nadležnosti Europola;

(c)pružanje administrativne, financijske i tehničke potpore operativnim projektima koje financira Unija i europskim mrežama za izvršavanje zakonodavstva koje su u nadležnosti Europola kako bi se poboljšala koordinacija, kontinuitet i usklađenost djelovanja;

(d)funkcioniranje kao središnji ured za borbu protiv krivotvorenja eura u skladu s Odlukom Vijeća 2005/511/PUP 60 , uključujući poticanje koordinacije mjera koje nadležna tijela država članica poduzimaju u borbi protiv krivotvorenja eura ili u kontekstu zajedničkih istražnih timova, prema potrebi u suradnji s tijelima, uredima i agencijama Unije i tijelima trećih zemalja;

(e)podupiranje država članica u provjeri, kad je riječ o posljedicama za sigurnost, posebnih slučajeva izravnih stranih ulaganja u Uniji u skladu s Uredbom (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća 61 koja su povezana s poduzećima koja stavljaju na raspolaganje tehnologije, uključujući softver, koje Europol koristi za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela u svojoj nadležnosti;

(f)doprinošenje provedbi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2022/922 62 , u okviru nadležnosti Europola, i to sudjelovanjem u misijama za evaluaciju Schengena i drugim posjetima na licu mjesta te pružanjem stručnog znanja i analiza na zahtjev Komisije;

(g)ostvarivanje strukturirane i redovite suradnje, uključujući sklapanje bilateralnih ili multilateralnih radnih dogovora kojima se uređuju praktični aspekti takve suradnje, sa subjektima za borbu protiv prijevara uključenima u zaštitu financijskih interesa Unije, kao što su EPPO, Eurojust, OLAF, AMLA i Carinsko tijelo EU-a.

3.Europol pri izvršavanju svojih zadaća ne primjenjuje mjere prisile.

Europol može na zahtjev nadležnih tijela država članica i u skladu s njihovim nacionalnim pravom pružati potporu tim tijelima tijekom njihova provođenja istražnih mjera, konkretno tako da olakšava prekograničnu razmjenu informacija i druge oblike obrade podataka i pruža operativnu potporu na daljinu ili da je prisutan tijekom provođenja tih mjera. Europol nije ovlašten za provođenje istražnih mjera.

Članak 7.

Strateška potpora Europola

1.Europol pridonosi razvoju zajedničkog strateškog analitičkog okvira Unije u vezi s teškim kriminalom i terorizmom.

U tu svrhu Europol redovito izrađuje analitičke proizvode u području unutarnje sigurnosti, uključujući strateške analize, procjene prijetnji, izvješća o trendovima i brifinge o stanju, i stavlja ih na raspolaganje u skladu s člankom 129.

2.Europol podupire izradu i primjenu zajedničkih analitičkih metodologija i standarda, posebno za procjene prijetnji na razini Unije, kako bi se osigurala usporedivost, interoperabilnost i dosljednost analitičkih proizvoda.

3.Države članice Europolu dostavljaju sve informacije koje su mu potrebne za izradu analitičkih proizvoda iz stavka 1.

Države članice mogu odbiti dostaviti informacije na temelju jednog ili više sljedećih razloga:

(a)dostavljanje informacija u suprotnosti je s temeljnim interesima sigurnosti predmetne države članice;

(b)dostavljanje informacija ugrožava uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca;

(c)dostavljanjem informacija otkrile bi se informacije u vezi s organizacijama ili konkretnim obavještajnim aktivnostima u području nacionalne sigurnosti.

Države članice dostavljaju informacije čim razlozi iz točaka (a), (b) ili (c) prestanu postojati.

4.Institucije, tijela, uredi i agencije Unije u okviru svojih nadležnosti i u skladu s primjenjivim pravom Unije Europolu dostavljaju informacije koje su relevantne za izradu analitičkih proizvoda iz stavka 1.

5.Europol može koristiti informacije iz otvorenih izvora i doprinose relevantnih partnera kao dopunske izvore za izradu analitičkih proizvoda iz stavka 1.

6.Analitički proizvodi iz stavka 1. stavljaju se na raspolaganje Vijeću i Komisiji za potrebe utvrđivanja, razrade i provedbe strateških i operativnih prioriteta te prioriteta politike Unije u borbi protiv kriminala.

7.Europol koristi analitičke proizvode iz stavka 1. za pružanje potpore u planiranju i provedbi operativnih aktivnosti iz ovog poglavlja i te proizvode uzima u obzir u pripremi i redovitom ažuriranju Okvira iz članka 57.

8.Države članice uzimaju u obzir analitičke proizvode iz stavka 1. pri utvrđivanju svojeg sudjelovanja u operativnim aktivnostima za koje Europol pruža potporu, dodjeli operativnih resursa i provedbi strateških i operativnih prioriteta Unije na nacionalnoj razini.

9.Analitički proizvodi iz stavka 1. mogu se koristiti za analize koje provode Komisija i države članice i za schengenske evaluacije i aktivnosti praćenja koje se provode u skladu s Uredbom (EU) 2022/922 u područjima politike koja su u nadležnosti Europola.

Poglavlje II.
Operativna suradnja

Odjeljak 1.
Operativna potpora i koordinacija

Članak 8.

Operativna potpora Europola

1.Europol pruža operativnu potporu nadležnim tijelima država članica radi učinkovitijeg sprečavanja i suzbijanja oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola.

2.Europol uspostavlja i održava kapacitete potrebne za pružanje kontinuirane i djelotvorne operativne potpore nadležnim tijelima država članica.

3.Europol posebno pruža potporu za:

(a)istrage i operativne aktivnosti za koje je potrebno koordinirano djelovanje na razini Unije;

(b)identificiranje, ciljano djelovanje i razbijanje kriminalnih mreža visokog rizika i kriminalne infrastrukture koja ih podupire;

(c)operativne aktivnosti za koje su potrebni specijalizirani analitički, tehnički, digitalni, forenzički ili multidisciplinarni kapaciteti;

(d)otkrivanje, analizu i koordinaciju mjera za suzbijanje velikih novih sigurnosnih prijetnji koje se brzo mijenjaju, uključujući kaznena djela povezana s oblicima kriminala navedenima u Prilogu I. ako takva kaznena djela imaju hibridnu dimenziju, te koordinaciju odgovora tijelâ za izvršavanje zakonodavstva na njih;

(e)provedbu strateških i operativnih prioriteta Unije koji se odnose na unutarnju sigurnost.

4.Europol operativnu potporu može pružati, prema potrebi i u skladu s operativnim potrebama, među ostalim, putem:

(a)specijaliziranih stručnih centara Unije („centri”), kako je navedeno u člancima od 13. do 19.;

(b)operativnih radnih skupina u skladu s člankom 20.;

(c)zajedničkih istražnih timova u skladu s člankom 21., među ostalim u suradnji s Eurojustom;

(d)raspoređivanja osoblja Europola u skladu s člankom 22.;

(e)potpore za strateške i operativne aktivnosti koje se provode u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT) u skladu s člankom 23.

5.Europol osigurava koordinaciju, usklađenost i komplementarnost operativne potpore, struktura i instrumenata suradnje navedenih u ovom poglavlju, među ostalim kad se istodobno pruža više oblika operativne potpore.

6.Države članice nastoje djelotvorno iskoristiti oblike operativne potpore iz stavka 4., posebno ako je potrebno koordinirano djelovanje na razini Unije kako bi se osigurao djelotvoran odgovor na teški i organizirani kriminal i terorizam.

7.Ako Operativna i analitička služba ili centri utvrde operativne poveznice ili potrebe za koordinacijom koje se odnose na prekogranične kriminalne aktivnosti, Europol od nadležnih tijela predmetnih država članica traži da dostave relevantne informacije i kriminalističko-obavještajne podatke ili da doprinesu mjerama koordinacije.

Nadležna tijela predmetnih država članica odgovaraju bez nepotrebnog odlaganja i, ako odluče da neće pružiti zatraženi doprinos ili sudjelovati u predloženim mjerama koordinacije, Europolu za to dostavljaju obrazloženje.

Članak 9.

Operativna potpora za financijske istrage i povrat imovine

1.Europol surađuje s uredima za oduzimanje imovinske koristi osnovanima na temelju članka 5. Direktive (EU) 2024/1260.

2.Države članice Europolu osiguravaju izravan i neposredan pristup informacijama iz članka 6. stavka 2. Direktive (EU) 2024/1260 pod uvjetima koji su u njemu utvrđeni i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća iz članka 16. ove Uredbe.

Države članice osiguravaju i da Europol može brzo dobiti informacije navedene u članku 6. stavku 3. Direktive (EU) 2024/1260 na temelju zahtjeva upućenog relevantnom uredu za oduzimanje imovinske koristi i u situacijama opisanima u članku 6. stavku 4. te direktive, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća iz članka 16. ove Uredbe. 

Pristup informacijama iz ovog stavka mora biti u skladu s člankom 6. stavcima 5. i 6. Direktive (EU) 2024/1260.

3.Ako Europol smatra da postoji neposredan rizik od nestanka imovine koja je pronađena i identificirana kao rezultat aktivnosti iz članka 16. ove Uredbe, nadležnim tijelima predmetnih država članica podnosi zahtjev za poduzimanje hitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive (EU) 2024/1260.

Nadležno tijelo predmetne države članice o zahtjevu odlučuje bez odlaganja, i to, ako je moguće, u roku od 24 sata.

Ako nadležno tijelo predmetne države članice odluči ne poduzeti hitne mjere, o tome obavješćuje Europol i obrazlaže svoju odluku. Obrazloženje se može uskratiti u sljedećim slučajevima:

(a)otkrivanje razloga u suprotnosti je s temeljnim interesima sigurnosti predmetne države članice;

(b)otkrivanje razloga ugrožava uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca.

4.Europol surađuje, u skladu s člankom 12. Direktive (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća 63 , s financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi) uspostavljenima na temelju Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 64 , i to putem relevantne nacionalne jedinice Europola ili, ako to dopušta relevantna država članica, izravnim kontaktom, posebno razmjenom informacija i pružanjem analiza državama članicama radi potpore u prekograničnim istragama koje su u nadležnosti Europola.

5.Svaka država članica osigurava da njezin FOJ, u okviru svojeg mandata i nadležnosti i podložno nacionalnim postupovnim jamstvima, bude ovlašten odgovarati na propisno obrazložene zahtjeve Europola u skladu s člankom 12. Direktive (EU) 2019/1153 koji se odnose na financijske informacije i financijske analize, bilo putem nacionalne jedinice Europola ili, ako ta država članica to dopušta, izravnim kontaktom između FOJ-a i Europola.

Članak 10.

Financijska potpora za operativne aktivnosti

1.Nakon primitka propisno obrazloženog pisanog zahtjeva države članice Europol može pružiti ciljanu financijsku potporu za operativne aktivnosti koje se provode u kontekstu prioritetne istrage ili operativnog djelovanja koje Europol podupire i koji su u okviru njegove nadležnosti.

2.Financijska potpora iz stavka 1. ograničena je na ono što je nužno i razmjerno za potrebe relevantne prioritetne istrage ili operativnog djelovanja i može obuhvaćati operativne, tehničke, logističke i druge rashode potrebne za djelotvornu provedbu.

3.Europol može, prema potrebi i u skladu s operativnim prioritetima, dati prednost financijskoj potpori za koordinirane prekogranične operativne aktivnosti.

4.Odluke o dodjeli financijske potpore iz stavka 1. Europol donosi na pojedinačnoj osnovi, u skladu s provedbenim pravilima koja donese upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora i nakon savjetovanja s Komisijom.

Ta provedbena pravila moraju obuhvaćati uvjete i postupke za dodjelu, upravljanje i praćenje takve potpore, uključujući zahtjeve kojima se osiguravaju odgovornost, sljedivost, mogućnost revizije i usklađenost s primjenjivim financijskim pravilima Unije.

Članak 11.

Zahtjev za pokretanje kaznene istrage

1.Ako Europol smatra da je potrebno pokrenuti istragu u vezi s određenim kaznenim djelom koje je u okviru njegove nadležnosti, putem nacionalne jedinice Europola od nadležnih tijela predmetne države članice traži da pokrenu, provedu ili koordiniraju tu kaznenu istragu.

2.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ako izvršni direktor smatra da bi trebalo pokrenuti istragu u vezi s određenim kaznenim djelom koje se odnosi samo na jednu državu članicu, ali utječe na neki od zajedničkih interesa obuhvaćenih politikom Unije, može putem nacionalne jedinice Europola od nadležnih tijela predmetne države članice zatražiti da pokrenu, provedu ili koordiniraju tu kaznenu istragu.

3.Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije koja su u nadležnosti EPPO-a.

4.Nadležna tijela predmetnih država članica prioritetno razmatraju svaki zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1. ili 2. i bez nepotrebnog odlaganja donose obrazloženu odluku.

Nacionalne jedinice Europola za svaki zahtjev upućen u skladu sa stavkom 1. ili 2. bez nepotrebnog odlaganja obavješćuju Europol o odluci nadležnih tijela država članica.

5.Ako nadležna tijela određene države članice odluče da neće postupiti po zahtjevu podnesenom u skladu sa stavkom 1. ili 2., bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju najviše mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, obavješćuju Europol o razlozima te odluke. Razlozi se mogu uskratiti u sljedećim slučajevima:

(a)    otkrivanje razloga u suprotnosti je s temeljnim interesima sigurnosti predmetne države članice;

(b)    otkrivanje razloga ugrožava uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca.

6.Europol odmah obavješćuje Eurojust o svakom zahtjevu podnesenom u skladu sa stavkom 1. ili 2. i o svakoj odluci nadležnog tijela države članice donesenoj u skladu sa stavcima 4. i 5. kako bi se Eurojustu omogućilo pravodobno daljnje pravosudno postupanje na nacionalnoj razini i izvršavanje njegove nadležnosti, uključujući, prema potrebi, sposobnost djelovanja na vlastitu inicijativu u skladu s primjenjivim odredbama Uredbe (EU) 2018/1727.

7.Europol odmah obavješćuje EPPO o zahtjevima podnesenima u skladu sa stavkom 1. ili 2. u vezi s kaznenim djelima koja su u nadležnosti EPPO-a i o svim odlukama nadležnih tijela država članica u skladu sa stavcima 4. i 5. u vezi s tim zahtjevima.

Odjeljak 2.
Specijalizirani operativni kapaciteti

Članak 12.

Operativna i analitička služba

1.Europol putem Operativne i analitičke službe održava stalni operativni i analitički kapacitet, dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu za potporu koordinaciji, organizaciji i provedbi istražnih i operativnih mjera koje se provode zajedno s državama članicama na temelju ove Uredbe.

2.Operativna i analitička služba osigurava: 

(a)operativnu i stratešku analizu informacija i kriminalističko-obavještajnih podataka, među ostalim za potporu aktivnostima koje provode centri;

(b)potporu i koordinaciju analitičkih projekata;

(c)pružanje međusektorskih usluga u područjima interoperabilnosti, biometrije, obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT), obavještajnih podataka o putovanjima i satelitskih snimaka;

(d)utvrđivanje operativnih poveznica i koordinaciju prekograničnih operativnih i istražnih mjera, uključujući, prema potrebi, predlaganje pokretanja predmeta zajedničke operativne analize (JOAC);

(e)koordinaciju i usklađenost operativne potpore koja se pruža na temelju ove Uredbe, među ostalim u okviru operativnih radnih skupina, zajedničkih istražnih timova, raspoređivanja osoblja Europola i aktivnosti EMPACT-a;

(f)izradu analitičkih proizvoda iz članka 7.

3.Operativna i analitička služba osigurava koordinaciju, suradnju i operativnu usklađenost specijaliziranih stručnih centara Unije, posebno kad se operativne aktivnosti, kriminalističko-obavještajna djelatnosti ili istrage odnose na više oblika kriminala ili kaznenih djela povezanih s oblicima kriminala koji su navedeni u Prilogu I. ako ta kaznena djela imaju hibridnu dimenziju ili je iz drugog razloga potreban multidisciplinarni odgovor.

Članak 13.

Specijalizirani stručni centri Unije

1.Uspostavljaju se Europski centar za kibernetički kriminal, Europski centar za borbu protiv terorizma, Europski centar za financijski i gospodarski kriminal, Europski centar za teški i organizirani kriminal i Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata kao specijalizirani stručni centri Unije („centri”).

2.Centri su dio organizacijske strukture Europola i nemaju zasebnu pravnu osobnost. Služe kao Europolove glavne strukture za specijalizirane kapacitete i stručno znanje u svojim područjima, a doprinose sprečavanju i suzbijanju oblika kriminala, uključujući kaznena djela povezana s oblicima kriminala koji su navedeni u Prilogu I. ako ta kaznena djela imaju hibridnu dimenziju i ako su u nadležnosti Europola.

3.Centri osobito:

(a)pružaju specijaliziranu operativnu potporu nadležnim tijelima država članica;

(b)pružaju operativnu potporu u okviru operativnih radnih skupina, zajedničkih istražnih timova i EMPACT-a;

(c)olakšavaju koordinaciju i suradnju među državama članicama i, prema potrebi, s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i relevantnim partnerima, uključujući utvrđivanje operativnih poveznica;

(d)podupiru integrirano operativno djelovanje, pod koordinacijom Operativne i analitičke službe, koje uključuje više oblika kriminala u nadležnosti Europola ili kaznenih djela povezanih s oblicima kriminala koji su navedeni u Prilogu I. ako takva kaznena djela imaju hibridnu dimenziju, među ostalim mobilizacijom i koordinacijom specijaliziranog stručnog znanja i kapaciteta u više operativnih područja;

(e)utvrđuju potrebe za kapacitetima i pridonose razvoju, raspoređivanju i integraciji naprednih kapaciteta u aktivnosti Europola i nadležnih tijela država članica, među ostalim provedbom specijaliziranih osposobljavanja, u koordinaciji sa Službom za predviđanja i kapacitete i u bliskoj suradnji s uredima za potporu Europola;

(f)pridonose izradi analitičkih proizvoda iz članka 7.

4.Europol osigurava usklađenost aktivnosti centara sa strateškim i operativnim prioritetima Unije u području unutarnje sigurnosti, uključujući one utvrđene u okviru EMPACT-a.

5.U centre se mogu uključivati časnici za vezu i predstavnici drugih tijela, ureda i agencija Unije u skladu s provedbenim pravilima iz stavka 6.

Europol može pozvati i partnere s relevantnim stručnim znanjem da doprinesu aktivnostima iz stavka 3. točaka (e) i (f), u skladu s provedbenim pravilima iz stavka 6.

6.Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi provedbena pravila o organizaciji, konkretnim funkcijama, sastavu i radu centara i redovito preispituje i prema potrebi prilagođava ta pravila s obzirom na operativne potrebe i sigurnosne prijetnje koje se stalno mijenjaju.

Članak 14.

Europski centar za teški i organizirani kriminal

U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) potpora koju pruža Europol, posebno putem Europskog centra za teški i organizirani kriminal, uključuje:

(a)pružanje potpore u identificiranju, utvrđivanju prioriteta, ciljanom djelovanju i prekidanju aktivnosti visokorizičnih traženih osoba i kriminalnih mreža visokog rizika

(b)potporu i koordinaciju prekograničnih istraga i operativnih aktivnosti povezanih s trgovinom drogom, trgovinom vatrenim oružjem i eksplozivima, kaznenim djelima protiv okoliša, kaznenim djelima protiv imovine i drugim oblicima teškog i organiziranog kriminala;

(c)pružanje specijaliziranog stručnog znanja za potporu u složenim istragama i operativnim aktivnostima koje uključuju više jurisdikcija, među ostalim u okviru operativnih radnih skupina, zajedničkih istražnih timova i aktivnosti EMPACT-a;

(d)pružanje potpore u utvrđivanju, praćenju i prekidanju novačenja i iskorištavanja djece i mladih koje vrše kriminalne mreže, među ostalim putem internetskih usluga i platformi, u svrhu počinjenja, olakšavanja ili prikrivanja kriminalnih aktivnosti.

Članak 15.

Europski centar za kibernetički kriminal

U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) potpora koju pruža Europol, posebno putem Europskog centra za kibernetički kriminal, uključuje:

(a)pružanje potpore državama članicama i, prema potrebi, privatnim stranama u sprečavanju i odgovoru na kibernetičke napade za koje se sumnja da su kriminalnog podrijetla i zlonamjerne aktivnosti na internetu velikih razmjera, među ostalim u suradnji s Agencijom Europske unije za kibersigurnost (ENISA), uključujući incidente povezane s ucjenjivačkim softverom, te pristupu infrastrukturi korištenoj za napad;

(b)pružanje potpore državama članicama i, prema potrebi, privatnim stranama u rješavanju kriznih situacija na internetu, posebno pružanjem informacija privatnim stranama koje su potrebne za utvrđivanje relevantnog internetskog sadržaja, usluga, računa, infrastruktura ili digitalnih aktivnosti, uključujući prijavljivanje internetskog sadržaja pružateljima internetskih usluga;

(c)pružanje potpore državama članicama u sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece, širenja internetskog materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i mamljenja djece;

(d)doprinošenje identifikaciji žrtava i počinitelja kibernetičkog kriminala i kriminalnih aktivnosti omogućenih kibernetičkim tehnologijama, uključujući seksualno zlostavljanje djece na internetu;

(e)održavanje i primjenu specijaliziranog digitalnog forenzičkog, tehničkog, analitičkog i istražnog stručnog znanja i kapaciteta, među ostalim za potporu u obradi i analizi digitalnih podataka i zakonito dobivenih šifriranih podataka;

(f)smještaj na poslužitelju i potporu za platforme za operativnu koordinaciju i specijalizirane okvire za operativnu suradnju u području kibernetičkog kriminala i prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima, uključujući Zajedničku radnu skupinu za djelovanje protiv kibernetičkog kriminala.

Članak 16.

Europski centar za financijski i gospodarski kriminal

U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) potpora koju pruža Europol, posebno putem Europskog centra za financijski i gospodarski kriminal, uključuje:

(a)pružanje potpore uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica u praćenju i identificiranju sredstava počinjenja kaznenog djela te imovinske koristi i imovine stečene kaznenim djelom koji jesu ili bi mogli postati predmet naloga za zamrzavanje ili oduzimanje, u skladu s člankom 9.;

(b)pružanje potpore u otkrivanju, analizi i praćenju kriminalnih financijskih tokova, nezakonitih financijskih mreža i kriminalnih poslovnih modela povezanih s organiziranim kriminalom i financiranjem terorizma;

(c)pružanje operativne i analitičke potpore EPPO-u u vezi s kaznenim djelima koja su u nadležnosti Europola i EPPO-a u skladu s člankom 81.;

(d)pružanje potpore državama članicama u borbi protiv digitalnih prijevara velikih razmjera, uključujući olakšavanje prijavljivanja prijevara i suradnju s financijskim institucijama, internetskim platformama i međunarodnim partnerima.

Članak 17.

Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata

U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) potpora koju pruža Europol, posebno putem Europskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata, uključuje:

(a)pružanje potpore u utvrđivanju, praćenju i analizi kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, uključujući njihove poslovne modele, načine rada i kriminalnu infrastrukturu;

(b)pružanje potpore u otkrivanju i analizi digitalne dimenzije krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, uključujući analizu podataka iz otvorenih izvora i suradnju s pružateljima internetskih usluga i mrežama specijaliziranih stručnjaka;

(c)pružanje potpore u otkrivanju, analizi i prekidanju nezakonitih financijskih tokova, imovinske koristi stečene kaznenim djelom i financijske infrastrukture koje koriste mreže za krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, u bliskoj suradnji s Europskim centrom za financijski i gospodarski kriminal;

(d)pružanje potpore za suradnju i operativnu koordinaciju s državama članicama, Frontexom, Eurojustom, drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije, trećim zemljama i međunarodnim partnerima u pitanjima povezanima s krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima.

Članak 18.

Europski centar za borbu protiv terorizma

U skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (d) potpora koju pruža Europol, posebno putem Europskog centra za borbu protiv terorizma, uključuje:

(a)suzbijanje širenja terorističkog i nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu, među ostalim suradnjom s nadležnim tijelima država članica u vezi s nalozima za uklanjanje, u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2021/784, i prijavljivanjem internetskog sadržaja pružateljima internetskih usluga;

(b)pružanje potpore u istragama, uključujući otkrivanje i analizu tokova i mreža financiranja terorizma, prijetnji povezanih s kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim tvarima i eksplozivima, radikalizacije na internetu i zloupotrebe internetskih platformi i novih tehnologija u terorističke svrhe;

(c)pružanje potpore za odgovor na krize i operativnu koordinaciju, među ostalim u kriznim situacijama na internetu, putem namjenskih kapaciteta, alata, zajedničkih koordinacijskih struktura i mehanizama potpore, uključujući mehanizam razmjene informacija iz članka 47.;

(d)pružanje potpore za sprečavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma, uključujući olakšavanje razmjene informacija, kriminalističko-obavještajnih podataka i analitičkih proizvoda među nadležnim tijelima država članica i, prema potrebi, s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije i privatnim stranama.

Članak 19.

Uspostava dodatnih specijaliziranih stručnih centara Unije i upravljanje njima

1.U okviru Europola mogu se uspostaviti dodatni specijalizirani stručni centri Unije, posebno ako izvršni direktor utvrdi potrebu za stalnim specijaliziranim kapacitetima ili koordiniranim djelovanjem na razini Unije kako bi se ispunile zadaće Europola.

2.O uspostavi, prilagodbi i, prema potrebi, spajanju i ukidanju dodatnih centara odlučuje se delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 139., pri čemu posebno treba uzeti u obzir:

(a)razmjere, složenost ili prekograničnu dimenziju relevantnih kriminalnih ili sigurnosnih prijetnji i kaznenih djela povezanih s oblicima kriminala koji su navedeni u Prilogu I. ako takva kaznena djela imaju hibridnu dimenziju;

(b)operativne potrebe država članica i potrebu za stalnim specijaliziranim kapacitetima na razini Unije;

(c)potrebu da se osigura usklađenost i komplementarnost s postojećim centrima i drugim operativnim okvirima Unije;

(d)dostupnost resursa unutar Europola.

3.Članak 13. stavci od 2. do 6. primjenjuju se na centre uspostavljene na temelju ovog članka.

Odjeljak 3.
Instrumenti operativne suradnje

Članak 20.

Operativne radne skupine

1.Nadležna tijela država članica, uz potporu Europola, mogu osnovati operativne radne skupine u svrhu suzbijanja određenih prekograničnih kriminalnih prijetnji koje su u nadležnosti Europola.

Operativna radna skupina može se osnovati ako predmetna kriminalna prijetnja uključuje dvije ili više država članica i ako je zbog njezina opsega, složenosti ili prekogranične dimenzije potrebno koordinirano operativno i istražno djelovanje na razini Unije.

2.Države članice koje sudjeluju u operativnoj radnoj skupini i Europol osiguravaju usklađenost i, ako je to moguće, integraciju s okvirom EMPACT-a.

3.Države članice koje osnivaju operativnu radnu skupinu mogu odlučiti pozvati druge države članice i treće zemlje iz poglavlja VII. da sudjeluju u toj operativnoj radnoj skupini ili joj pružaju potporu.

4.Europol u dogovoru s državama članicama koje sudjeluju u operativnoj radnoj skupini podupire planiranje, koordinaciju i provedbu operativnih i kriminalističko-obavještajnih aktivnosti u okviru te radne skupine.

Europol stavlja na raspolaganje odgovarajuću operativnu i financijsku potporu.

5.Države članice koje sudjeluju u operativnoj radnoj skupini u skladu s nacionalnim pravom:

(a)osiguravaju pravodobnu kontinuiranu i strukturiranu razmjenu svih relevantnih informacija s Europolom i drugim državama članicama sudionicama putem mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA) i prema potrebi osiguravaju izravan pristup takvim informacijama u skladu s člancima 39., 40. i 41.;

(b)djelotvorno koriste operativnu i financijsku potporu koju pruža Europol;

(c)prema potrebi i u skladu s nacionalnim pravom provode koordinirane kriminalističko-obavještajne aktivnosti i istrage radi suzbijanja predmetnih kriminalnih prijetnji;

(d)pokreću usporedne financijske istrage radi utvrđivanja, zamrzavanja i zapljene imovine stečene kaznenim djelom;

(e)    prema potrebi mobiliziraju časnike za vezu raspoređene u treće zemlje u kojima se istražuju kriminalne aktivnosti u kontekstu operativne radne skupine kako bi se poboljšala suradnja i razmjena informacija i Europolu dostavile dobivene informacije.

6.Izvršni direktor preko nacionalne jedinice Europola predlaže nadležnim tijelima predmetnih država članica da osnuju operativnu radnu skupinu ako bi na temelju objektivnih kriterija takva radna skupina pružila dodanu vrijednost u suzbijanju određene prekogranične kriminalne prijetnje koja je u nadležnosti Europola i ispunjavala utvrđene operativne potrebe.

7.Upravni odbor donosi provedbena pravila za osnivanje i rad operativnih radnih skupina, uključujući potrebne zaštitne odredbe u vezi sa sudjelovanjem trećih zemalja.

8.Europol zajedno s državama članicama koje sudjeluju u operativnoj radnoj skupini u svim fazama operativnih aktivnosti procjenjuje je li osnivanje zajedničkog istražnog tima u skladu s člankom 21. potrebno za potporu koordiniranom i kontinuiranom djelovanju na razini Unije.

Članak 21.

Sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima

1.Europol može sudjelovati u aktivnostima zajedničkih istražnih timova, uključujući one osnovane u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2002/465/PUP 65 i Konvencijom koju je utvrdilo Vijeće u skladu s člankom 34. UEU-a o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije 66 , koji se bave oblicima kriminala koji su u nadležnosti Europola. U sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima utvrđuju se uvjeti za sudjelovanje Europola u timu, uključujući informacije o pravilima o odgovornosti.

2.Europol može, u okviru ograničenja propisa država članica u kojima djeluje zajednički istražni tim, pomagati u svim aktivnostima i razmjeni informacija sa svim članovima zajedničkog istražnoga tima.

3.Kad sudjeluje u zajedničkom istražnom timu, Europol može, u skladu s ovom Uredbom, svim članovima tima pružati potrebne informacije koje Europol obrađuje u svrhe utvrđene u članku 32. stavku 2. Europol istodobno obavješćuje nacionalne jedinice Europola u državama članicama zastupljenima u timu i državama članicama koje su dostavile informacije.

4.Europol može, u svrhe navedene u članku 32. stavku 2., obraditi informacije koje je dobio tijekom sudjelovanja u zajedničkom istražnom timu, uz suglasnost države članice koja je dostavila informacije, pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

5.Ako Europol ima razloga vjerovati da bi osnivanje zajedničkog istražnog tima dodalo vrijednost određenoj istrazi, može to predložiti relevantnim državama članicama i poduzeti mjere kako bi im pomogao osnovati taj zajednički istražni tim.

6.Na zahtjev koji nadležno tijelo države članice podnese na temelju savjeta Eurojusta u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU).../... [Prijedlog uredbe o Eurojustu] Europol, u okviru svoje nadležnosti, sudjeluje u predmetnom zajedničkom istražnom timu, osim ako navede opravdane razloge da to ne učini.

Članak 22.

Raspoređivanje osoblja Europola

1.Država članica može u skladu sa svojim nacionalnim pravom zatražiti raspoređivanje osoblja Europola na svojem državnom području kako bi iskoristila operativnu potporu koju pruža Europol.

2.Osoblje Europola raspoređuje se radi pružanja operativne potpore prvenstveno u kontekstu složenih ili opsežnih istraga ili kriminalističko-obavještajnih aktivnosti za koje je potrebna koordinirana potpora na razini Unije. Raspoređivanje osoblja Europola može uključivati sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima osnovanima u skladu s člankom 21., u operativnim radnim skupinama osnovanima u skladu s člankom 20. ili u drugim koordiniranim operativnim aktivnostima.

Osoblje Europola može se raspoređivati i radi pružanja potpore za provjere u relevantnim bazama podataka, među ostalim u kontekstu jačanja kontrola na vanjskim granicama Unije ili podupiranja aktivnosti upravljanja migracijama u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896 ili kako bi se državama članicama pružila potpora u vezi sa značajnijim međunarodnim događajima.

Osoblje Europola raspoređuje se i kako bi se osiguralo djelotvorno korištenje, integracija i raspoređivanje Europolovih usluga, alata i naprednih kapaciteta u operativnim okruženjima država članica.

3.Europol ocjenjuje svaki zahtjev koji država članica podnese na temelju stavka 1. i može odobriti raspoređivanje osoblja, uzimajući pritom u obzir resurse kojima raspolaže.

4.Nakon odobrenja raspoređivanja osoblja Europola u skladu sa stavkom 3. Europol i predmetna država članica dogovaraju se o praktičnim aspektima raspoređivanja osoblja Europola.

5.Osoblje Europola i upućeni nacionalni stručnjaci raspoređeni na državnom području predmetne države članice postupaju u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim pravom države članice na čijem su državnom području raspoređeni.

6.U skladu s praktičnim aspektima dogovorenima u skladu sa stavkom 4. država članica na čijem se državnom području provodi raspoređivanje:

(a)bez nepotrebnog odlaganja Europolu dostavlja sve relevantne informacije i, ako je to moguće, omogućuje Europolovom raspoređenom osoblju izravan pristup takvim informacijama, u skladu s nacionalnim pravom;

(b)omogućuje raspoređenom osoblju Europola da bude prisutno tijekom provedbe istražnih mjera, u skladu s nacionalnim pravom;

(c)olakšava mobilizaciju specijaliziranog stručnog znanja, uključujući stručno znanje u području analitike, digitalne forenzike, informacijske tehnologije i integracije sustava;

(d)poduzima potrebne mjere, u skladu s nacionalnim pravom, kako bi se osiguralo da se informacije dobivene zahvaljujući operativnoj potpori koju je pružilo raspoređeno osoblje Europola mogu upotrijebiti kao dokaz u nacionalnim istražnim i sudskim postupcima, među ostalim osiguravanjem da se takve informacije dobivaju, dokumentiraju i šalju u skladu s odredbama nacionalnog prava.

7.Izvršni direktor može putem ureda za potporu Europola nadležnim tijelima države članice predložiti raspoređivanje osoblja Europola ako smatra da bi se takvim raspoređivanjem pružila dodana vrijednost u sprečavanju ili suzbijanju oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola.

8.Ako treća zemlja s kojom je Europol uspostavio odnose suradnje na temelju ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1725 zatraži raspoređivanje osoblja Europola na svojem državnom području na temelju ovog članka, primjenjuju se odredbe i postupak iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka, u skladu s provedbenim pravilima iz stavka 9. ovog članka.

9.Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi provedbena pravila o pripremi i provedbi raspoređivanja osoblja Europola.

Članak 23.

Europolova potpora EMPACT-u

1.U svrhu pružanja potpore državama članicama u daljnjem jačanju EMPACT-a kao dosljednog okvira za sprečavanje i suzbijanje prijetnji koje predstavljaju kriminalne mreže na razini Unije Europol pruža administrativnu, logističku, financijsku i operativnu potporu za operativne i strateške aktivnosti koje provode države članice i treće zemlje, uključujući s njima povezanu razmjenu informacija, kao i trećim zemljama koje sudjeluju u takvim aktivnostima.

U tom smislu Europol dopunjuje koordinacijske funkcije koje na nacionalnoj razini izvršavaju nacionalne jedinice Europola.

2.Za potrebe stavka 1. Europol putem tima za potporu za EMPACT-:

(a)    pruža potporu u razvoju i provedbi dvogodišnjih operativnih akcijskih planova, među tako što pomaže u utvrđivanju operativnih prioriteta, ciljeva i rezultata;

(b)    omogućuje sastanke nacionalnih koordinatora za EMPACT;

(c)    pruža potporu u pripremi i upravljanju operativnim akcijskim planovima;

(d)    pruža potporu za sudjelovanje trećih zemalja u EMPACT-u, posebno zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata za članstvo u EU-u.

3.Pri pružanju potpore iz stavka 2. Europol putem tima za potporu za EMPACT blisko surađuje s nacionalnim jedinicama Europola, nacionalnim koordinatorima za EMPACT i drugim relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije uključenima u EMPACT i, prema potrebi, s trećim zemljama i drugim partnerima u skladu s ovom Uredbom.

Članak 24.

Korištenje operativnih i tehničkih skupina

1.Europol uspostavlja i održava specijalizirane operativne i tehničke skupine, čiji su članovi stručnjaci koje su imenovale države članice kako bi se osigurala dostupnost visokospecijaliziranog stručnog znanja potrebnog za izvršavanje zadaća Europola i pružala potpora državama članicama.

2.Države članice imenuju stručnjake za specijalizirane operativne i tehničke skupine iz stavka 1., u skladu s profilima i uvjetima sudjelovanja koje odredi upravni odbor, kako bi se osigurala dostupnost specijaliziranog stručnog znanja. Imenovanje stručnjaka u neku od skupina ne utječe na radni odnos između tog stručnjaka i nadležnog tijela predmetne države članice.

3.Stručnjaci koji su članovi skupina mogu, uz suglasnost nadležnog tijela predmetne države članice, biti upućeni u Europol.

4.Europol državama članicama može pružiti financijsku potporu u vezi s osposobljavanjem i upućivanjem stručnjaka koji su članovi skupina.

5.Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi provedbena pravila o radu skupina, uključujući praktične aspekte upućivanja stručnjaka, organizaciju osposobljavanja i pružanje financijske potpore iz stavka 4.

Odjeljak 4.
Nacionalne strukture za operativnu suradnju

Članak 25.

Nacionalne jedinice Europola

1.Države članice i Europol međusobno surađuju pri obavljanju svojih zadaća navedenih u ovoj Uredbi.

2.Svaka država članica osniva ili imenuje nacionalnu jedinicu Europola.

Nacionalna jedinica Europola je tijelo za vezu i središnja točka za koordinaciju između Europola i nadležnih tijela države članice. Svaka država članica osigurava da njezina nacionalna jedinica Europola može ispunjavati zadaće koje su joj ovom Uredbom dodijeljene, a posebno da ima pristup nacionalnim podacima o izvršavanju zakonodavstva i drugim relevantnim podacima potrebnima za suradnju s Europolom.

3.Za potrebe suradnje s Europolom nacionalne jedinice Europola na nacionalnoj razini osiguravaju stratešku koordinaciju nadležnih tijela država članica čije su aktivnosti u nadležnosti Europola.

U tu svrhu nacionalne jedinice Europola:

(a)utvrđuju, objedinjuju i Europolu priopćuju operativne prioritete i potrebe za kapacitetima nadležnih tijela države članice, među ostalim u kontekstu okvira iz članka 57.;

(b)koordiniraju nacionalne doprinose strateškim i analitičkim aktivnostima Europola;

(c)pružaju potporu za usklađivanje nacionalnih prioriteta s prioritetima Unije u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola.

4.Voditelji nacionalnih jedinica Europola redovito se sastaju kako bi uskladili strateške prioritete za suradnju s Europolom i utvrdili zajedničke operativne prioritete i potrebe za kapacitetima.

5.Nacionalne jedinice Europola olakšavaju razmjenu informacija između Europola i nadležnih tijela svojih država članica. U tu svrhu nacionalne jedinice Europola:

(a)od Europola primaju sve informacije koje se razmijene tijekom izravnih kontakata između Europola i nadležnih tijela njihovih država članica, osim ako nacionalna jedinica Europola navede da ne treba primati takve informacije;

(b)imaju pristup nacionalnim podacima o izvršavanju zakonodavstva i drugim relevantnim podacima potrebnima za suradnju s Europolom;

(c)pridonose izvršavanju zadaća dodijeljenih nadležnim tijelima država članica u vezi s njihovim obvezama u pogledu razmjene informacija s Europolom, u skladu s poglavljem III.

6.Nacionalna jedinica Europola osigurava da države članice na odgovarajući način iskorištavaju operativnu potporu Europola, uključujući omogućavanje integracije Europolove potpore i alata u nacionalne istrage i sudjelovanja nadležnih tijela države članice u operativnim aktivnostima koje koordinira, organizira ili podupire Europol, uključujući operativne radne skupine i raspoređivanje osoblja Europola.

Za potrebe iz prvog podstavka nacionalna jedinica Europola uključuje ured za potporu Europola, osnovan u skladu s člankom 26.

7.Nacionalne jedinice Europola osiguravaju koordinaciju na nacionalnoj razini za aktivnosti koje se provode u okviru EMPACT-a, uključujući pružanje potpore nacionalnom koordinatoru za EMPACT u planiranju i provedbi aktivnosti EMPACT-a i olakšavanje sudjelovanja nadležnih tijela predmetne države članice.

Za potrebe iz prvog podstavka nacionalna jedinica Europola uključuje tim za potporu za EMPACT.

Svaka država članica koja uspostavlja operativno djelovanje u okviru EMPACT-a koje podupire Europol ili koja sudjeluje u takvom djelovanju kad god je to izvedivo koristi SIENA-u kako bi Europolu i drugim državama članicama bez odgode dostavila sve relevantne informacije.

8.Troškove nacionalnih jedinica Europola za komunikaciju s Europolom snose države članice, te se oni, osim troškova povezivanja, ne naplaćuju Europolu.

Europol pruža potporu za funkcioniranje i kapacitete nacionalnih jedinica Europola, uključujući njihove funkcije potpore.

Ta potpora uključuje financijske doprinose nacionalnim jedinicama Europola utvrđene na temelju pravila donesenih u skladu s člankom 124.

Članak 26.

Uredi za potporu Europola

1.Države članice osnivaju ured za potporu Europola u okviru nacionalne jedinice Europola kako bi se osiguralo da države članice na odgovarajući način iskorištavaju potporu Europola.

2.Uredi za potporu Europola prema potrebi:

(a)nadležnim tijelima države članice olakšavaju korištenje i integraciju Europolove operativne potpore, analitičkih proizvoda i stručnog znanja;

(b)pomažu u pripremi, provedbi i praćenju operativnih aktivnosti koje podupire Europol, uključujući operativne radne skupine i raspoređivanje osoblja Europola;

(c)sudjeluju u mobilizaciji specijaliziranih kapaciteta za istrage na nacionalnoj razini.

3.Urede za potporu Europola čini upućeno osoblje Europola koje ima prethodno iskustvo rada u nadležnim tijelima države članice u kojoj je predmetni ured za potporu Europola osnovan. To osoblje djeluje pod odgovornošću Europola i države članice u kojoj je predmetni ured za potporu Europola osnovan, u skladu s provedbenim pravilima iz stavka 4.

4.Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi provedbena pravila kojima se uređuje osnivanje, organizacija i funkcioniranje ureda za potporu Europola, uključujući minimalne zahtjeve koje treba ispuniti osoblje Europola koje se upućuje u te urede, pravila kojima se uređuje njihovo upućivanje i raspodjelu odgovornosti između Europola i države članice u kojoj je predmetni ured za potporu Europola osnovan.

Članak 27.

Časnici za vezu

1.Svaka nacionalna jedinica Europola imenuje barem jednog časnika za vezu koji se raspoređuje u Europol.

Osim ako je ovom Uredbom drukčije propisano, na časnike za vezu primjenjuje se nacionalno pravo države članice koja ih imenuje.

2.Časnici za vezu čine urede za vezu s državama članicama u okviru Europola, a njihove nacionalne jedinice Europola upućuju ih da zastupaju interese države članice koju predstavljaju u Europolu u skladu s nacionalnim pravom države članice koja ih je imenovala i odredbama koje se primjenjuju na upravljanje Europolom.

3.Časnici za vezu podupiru djelotvornu integraciju potpore Europola u nacionalne operativne aktivnosti.

U tu svrhu časnici za vezu, u koordinaciji s Europolom, pridonose pružanju potpore prilagođene operativnim potrebama i zahtjevima svoje države članice.

4.Časnici za vezu pomažu u razmjeni informacija između Europola i država članica.

5.Časnici za vezu, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, pomažu u razmjeni informacija između svojih država članica i časnika za vezu drugih država članica, trećih zemalja i međunarodnih organizacija.

Europolova infrastruktura može se, u skladu s nacionalnim pravom, koristiti za takve bilateralne razmjene i u vezi s oblicima kriminala koji nisu u nadležnosti Europola. Sve takve razmjene informacija moraju biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

6.Razmjenom informacija iz stavka 5. časnici za vezu pridonose utvrđivanju operativnih poveznica i koordinaciji prekograničnih operativnih i istražnih mjera, u bliskoj suradnji s Operativnom i analitičkom službom.

7.Upravni odbor određuje prava i obveze časnika za vezu u odnosu na Europol. U skladu s člankom 125. stavkom 2. časnicima za vezu dodjeljuju se povlastice i imuniteti potrebni za izvršavanje njihovih zadaća.

8.Europol osigurava da časnici za vezu budu u potpunosti informirani i povezani sa svim njegovim aktivnostima u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njihovih zadaća.

9.Europol snosi trošak osiguravanja potrebnog prostora državama članicama u sjedištu Europola i odgovarajuće potpore časnicima za vezu za izvršavanje njihovih dužnosti. Sve druge troškove koji nastaju u vezi s imenovanjem časnika za vezu snosi država članica koja ih imenuje, uključujući troškove opreme za časnike za vezu.

Poglavlje III.
Upravljanje informacijama

Odjeljak 1.
Horizontalna pravila za obradu podataka

Članak 28.

Izvori informacija

1.Europol obrađuje isključivo informacije dobivene od:

(a)država članica u skladu s njihovim nacionalnim pravom i člankom 29.;

(b)institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija;

(c)privatnih strana i fizičkih osoba.

2.Europol može izravno prikupljati i obrađivati informacije, uključujući osobne podatke, iz javno dostupnih izvora, uključujući internet i javne podatke.

3.U mjeri u kojoj je Europol ovlašten da na temelju Unijinih, međunarodnih ili nacionalnih pravnih instrumenata ostvari pristup podacima iz Unijinih, međunarodnih ili nacionalnih informacijskih sustava, on može prikupljati i obrađivati informacije, uključujući osobne podatke, na način i u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća. Pristup Europola tim informacijama i njegovo korištenje tih informacija uređuju se primjenjivim odredbama takvih Unijinih, međunarodnih ili nacionalnih pravnih instrumenta ako su pravila o pristupu i korištenju u okviru tih instrumenata stroža od onih utvrđenih ovom Uredbom. Pristup takvim informacijskim sustavima odobrava se samo propisno ovlaštenom osoblju i samo u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno za izvršavanje njihovih zadaća.

Članak 29.

Način na koji države članice dostavljaju informacije

1.Države članice Europolu pravodobno dostavljaju informacije koje su mu potrebne za izvršavanje njegovih zadaća.

2.Države članice osiguravaju djelotvorno sudjelovanje svojih nadležnih tijela u okvirima za razmjenu informacija i operativno upravljanje podacima uspostavljenima na temelju ove Uredbe i, prema potrebi, omogućuju strukturirano, automatizirano i interoperabilno dostavljanje informacija Europolu u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

3.Časnici za vezu zaduženi za imigraciju koje su imenovala nadležna tijela država članica Europolu dostavljaju relevantne informacije putem okvirâ za razmjenu informacija uspostavljenih na temelju ove Uredbe i za to koriste SIENA-u. Ako to nije moguće zbog pravnih, organizacijskih ili tehničkih razloga, države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela relevantne informacije šalju Europolu drugim sigurnim kanalima.

4.U skladu s člankom 107. nacionalna jedinica Europola i nadležna tijela predmetne države članice odgovorni su za osiguravanje usklađenosti s nacionalnim pravom pri dostavljanju informacija Europolu i za osiguravanje, u mjeri u kojoj je to moguće, potpunosti, točnosti i pravodobnosti takvih informacija.

5.Ne dovodeći u pitanje izvršavanje obveza država članica u vezi s održavanjem javnog reda i mira i zaštitom unutarnje sigurnosti, države članice mogu odbiti dostaviti informacije na temelju jednog ili više sljedećih razloga:

(a)dostavljanje informacija u suprotnosti je s temeljnim interesima sigurnosti predmetne države članice;

(b)dostavljanje informacija ugrožava uspjeh istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinca;

(c)dostavljanjem informacija otkrile bi se informacije u vezi s organizacijama ili konkretnim obavještajnim aktivnostima u području nacionalne sigurnosti.

Države članice dostavljaju informacije čim razlozi iz prvog podstavka točaka (a), (b) ili (c) prestanu postojati.

6.Na temelju kvantitativnih i kvalitativnih kriterija koje utvrdi upravni odbor Europol izrađuje godišnju procjenu informacija koje su države članice dostavile u skladu s ovim člankom. Procjena se dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Članak 30.

Uloga Europola u vezi sa Schengenskim informacijskim sustavom

1.Europol putem ureda SIRENE osigurava razmjenu i dostupnost dopunskih informacija u skladu s uredbama (EU) 2018/1860 67 , (EU) 2018/1861 68 i (EU) 2018/1862 69 Europskog parlamenta i Vijeća.

2.Europol na zahtjev države članice izdavateljice upozorenja podupire države članice pomaganjem pri unakrsnoj provjeri i analizi podataka u vezi s upozorenjem i dopunskih informacija u odnosu na informacije pohranjene u Europolu, posebno kako bi se pronašle osobe na koje se upozorenje odnosi.

3.Europol državama članicama na zahtjev prosljeđuje informacije koje u okviru razmjene dopunskih informacija primi u skladu s člankom 35. stavkom 8. Uredbe (EU) 2018/1861 i člankom 48. stavkom 8. Uredbe (EU) 2018/1862, podložno ograničenjima u pogledu obrade informacija koja je navela država članica izdavateljica upozorenja.

4.Europol pomaže državama članicama u obradi podataka o osobama umiješanima u terorizam ili teški kriminal koje Europolu dostave treće zemlje ili međunarodne organizacije.

Europol državama članicama predlaže da na temelju takvih podataka u Schengenski informacijski sustav (SIS) unose upozorenja s informacijama o državljanima trećih zemalja u interesu Unije („upozorenja s informacijama”), u skladu s člankom 37.a Uredbe (EU) 2018/1862. 

5.Države članice obavješćuju Europol o svim upozorenjima s informacijama unesenima u SIS i o svakom pogotku u vezi s takvim upozorenjima s informacijama, a preko Europola mogu o pogotcima u vezi s takvim upozorenjima s informacijama obavijestiti treću zemlju ili međunarodnu organizaciju koja je dostavila podatke koji su doveli do unosa upozorenja s informacijama, u skladu s postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) 2018/1862.

Europol može predmetnim državama članicama poslati informacije o pronađenim rezultatima za potrebe operativne koordinacije, unakrsne provjere i potpore istragama, u skladu s poglavljem III. ove Uredbe.

Članak 31.

Uloga Europola u vezi s viznim informacijskim sustavom i Europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja

1.Europol poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi tijelima imenovanima za VIS za potrebe Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 70 omogućio neizravan pristup na temelju sustava „ima/nema pogotka” podacima dostavljenima u svrhe iz članka 32. stavka 2. točke (a) ove Uredbe, a da se pritom ne dovode u pitanje ograničenja koja je naveo predmetni pružatelj informacija u skladu s člankom 33. stavkom 2.

2.U slučaju pogotka u skladu sa stavkom 1. Europol pokreće postupak za dijeljenje informacija na temelju kojih je pogodak dobiven, u skladu s odlukom pružatelja tih informacija Europolu, i samo u mjeri u kojoj su podaci na temelju kojih je pogodak dobiven potrebni za izvršavanje zadaća tijela imenovanih za VIS u vezi s viznim informacijskim sustavom.

3.Europol upravlja ETIAS-ovim popisom za praćenje u skladu s člancima 34. i 35. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 71 .

4.Europol može na ETIAS-ov popis za praćenje unositi podatke povezane s kaznenim djelima terorizma ili drugim teškim kaznenim djelima koje dobije, ne dovodeći u pitanje uvjete kojima se uređuje međunarodna suradnja Europola.

5.Europol dostavlja obrazloženo mišljenje nakon zahtjeva za savjetovanje iz:

(a)članka 29. Uredbe (EU) 2018/1240;

(b)članka 9.e stavka 4. Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(c)članka 9.g stavka 4. Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(d)članka 22.b stavaka 14. i 16. Uredbe (EZ) br. 767/2008.

Za potrebe točke (a) Europol može izdati obrazloženo pozitivno ili negativno mišljenje. Europol putem SIENA-e nacionalnoj jedinici Europola države članice odgovorne za dosje zahtjeva u ETIAS-u šalje izvješće kojim se podupire to mišljenje. Nacionalna jedinica Europola stavlja to izvješće na raspolaganje predmetnoj nacionalnoj jedinici ETIAS-a za potrebe njezinih procjena i donošenja odluka na temelju Uredbe (EU) 2018/1240.

6.Za potrebe izvršavanja zadaće iz stavka 3. upravni odbor Europola, nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, donosi postupke iz članka 35. Uredbe (EU) 2018/1240.

7.Europol poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu u okviru njezina mandata i za potrebe Uredbe (EU) 2018/1240 omogućio neizravan pristup, na temelju sustava „ima/nema pogotka”, podacima dostavljenima u svrhe iz članka 32. stavka 2. točke (a) ove Uredbe, a da se pritom ne dovode u pitanje ograničenja koja je naveo predmetni pružatelj informacija u skladu s člankom 33. stavkom 2. ove Uredbe.

8.U slučaju pogotka Europol pokreće postupak za dijeljenje informacija na temelju kojih je pogodak dobiven, u skladu s odlukom pružatelja tih informacija Europolu, i samo u mjeri u kojoj su podaci na temelju kojih je pogodak dobiven potrebni za izvršavanje zadaća Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu povezanih s ETIAS-om. Stavci od 2. do 6. ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 32.

Svrhe aktivnosti obrade informacija

1.Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može obrađivati informacije, uključujući osobne podatke.

2.Osobni podaci mogu se obrađivati samo u svrhe:

(a)unakrsne provjere radi utvrđivanja veza ili drugih relevantnih poveznica s informacijama koje se odnose na određeno kazneno djelo za koje je nadležan Europol;

(b)strateških ili tematskih analiza;

(c)operativnih analiza;

(d)olakšavanja razmjene informacija između država članica, Europola, drugih institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije, trećih zemalja, međunarodnih organizacija i privatnih strana;

(e)relevantnih istraživačkih i inovacijskih projekata koji se provode u skladu s Okvirnim programom Unije za istraživanja i inovacije;

(f)pružanja potpore državama članicama, na njihov zahtjev, u informiranju javnosti o osumnjičenim ili osuđenim osobama koje se traži na temelju nacionalne sudske odluke u vezi s kaznenim djelom koje je u nadležnosti Europola te olakšavanja javnosti da državama članicama i Europolu dostavlja informacije o tim osobama;

(g)razlikovanja operativnih podataka koji se odnose na različite kategorije ispitanika navedene u Prilogu II. ovoj Uredbi, u skladu s člankom 73. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.Obrada u svrhu operativnih analiza iz stavka 2. točke (c) provodi se putem projekata operativne analize na koje se primjenjuju sljedeće posebne mjere za zaštitu podataka:

(a)za svaki projekt operativne analize izvršni direktor određuje konkretnu svrhu, kategorije osobnih podataka i kategorije ispitanika, sudionike, trajanje pohrane i uvjete pristupa, slanja ili prijenosa i upotrebe predmetnih podataka te o tome obavješćuje upravni odbor i Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS);

(b)osobni podaci mogu se prikupljati i obrađivati samo za potrebe određenog projekta operativne analize i pohranjivati u Europolovu analitičkom okruženju iz članka 40., a ako postane očito da osobni podaci mogu biti relevantni za drugi projekt operativne analize, daljnja obrada tih osobnih podataka dopušta se samo u mjeri u kojoj je nužna i razmjerna i ako su osobni podaci u skladu s uvjetima iz točke (a) ovog stavka koji se primjenjuju na taj drugi projekt analize;

(c)samo ovlašteno osoblje smije imati pristup i obrađivati podatke iz relevantnog projekta.

4.Ako je obrada osobnih podataka potrebna za postizanje ciljeva istraživačkih i inovacijskih projekata koje provodi Europol, mora biti u skladu s člankom 102.

5.Obrada iz stavaka 2. i 3. provodi se u skladu s mjerama za zaštitu podataka iz Uredbe (EU) 2018/1725 i ove Uredbe. Europol propisno vodi evidenciju o tim postupcima obrade. Dokumentacija se na zahtjev stavlja na raspolaganje službeniku za zaštitu podataka i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka radi provjere zakonitosti postupaka obrade.

6.U skladu s člankom 73. Uredbe (EU) 2018/1725 Europol po potrebi i koliko je god to moguće jasno razlikuje osobne podatke koji se odnose na različite kategorije ispitanika navedene u Prilogu II.

7.Osobne podatke izvan kategorija ispitanika navedenih u Prilogu II. Europol može obrađivati samo ako je takva obrada relevantna i nužna u svrhe navedene u stavku 2. Takvi osobni podaci brišu se odmah nakon što se ispuni svrha obrade.

8.Ako nije moguće jasno razlikovati osobne podatke povezane s različitim kategorijama ispitanika navedenima u Prilogu II. ili ako Europol mora obrađivati osobne podatke izvan kategorija ispitanika navedenih u Prilogu II., Europol o tome obavješćuje svojeg službenika za zaštitu podataka.

9.Osobni podaci koji se ne odnose na kategorije ispitanika navedene u Prilogu II. po potrebi se i koliko je god to moguće čuvaju funkcionalno odvojeno od drugih podataka i u svakom se slučaju obrađuju samo ako je to nužno i razmjerno za potrebe iz stavka 2.

10.Europol može privremeno obrađivati određene podatke kako bi utvrdio je li obrada tih podataka relevantna i potrebna da bi Europol ispunio svoje zadaće. Takva se obrada ne smije provoditi dulje od šest mjeseci od primitka tih podataka.

11.Upravni odbor nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka prema potrebi donosi smjernice kojima se dodatno određuju postupci obrade informacija u svrhe navedene u stavku 2. ovog članka u skladu s člankom 72. stavkom 2. točkom (t).

Članak 33.

Utvrđivanje svrhe i ograničenja obrade informacija koju provodi Europol

1.Država članica, institucija, tijelo, misija, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja Europolu dostavlja informacije utvrđuje svrhu ili svrhe u koje se te informacije smiju obrađivati, u skladu s člankom 32.

Ako pružatelj informacija iz prvog podstavka nije postupio u skladu s tim podstavkom, Europol u dogovoru s njim obrađuje predmetne informacije da bi utvrdio njihovu relevantnost i svrhu ili svrhe u koje se one smiju dalje obrađivati.

Europol smije obrađivati informacije u svrhu različitu od one za koju su informacije dostavljene samo uz odobrenje pružatelja predmetnih informacija.

Informacije dostavljene u svrhe iz članka 32. stavka 2. točaka od (a) do (d) Europol smije obrađivati i u svrhu iz članka 32. stavka 2. točke (e), u skladu s člankom 102.

2.Države članice, institucije, tijela, misije, uredi i agencije Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije mogu u trenutku dostavljanja informacija Europolu navesti sva općenita ili posebna ograničenja pristupa, među ostalim u pogledu njihova korištenja, prijenosa, slanja, brisanja ili uništavanja. Ako se potreba za takvim ograničenjima pokaže tek nakon dostave informacija, oni o tome obavješćuju Europol. Europol se mora pridržavati tih ograničenja.

3.U propisno opravdanim slučajevima Europol može državama članicama, institucijama, tijelima, misijama, uredima i agencijama Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama ograničiti pristup informacijama preuzetima iz javno dostupnih izvora.

Članak 34.

Dužnost obavješćivanja država članica

1.Europol bez odgode obavješćuje državu članicu o svim informacijama koje se na nju odnose. Ako se na te informacije primjenjuje ograničenje pristupa u skladu s člankom 33. stavkom 2. zbog kojeg je njihovo dijeljenje zabranjeno, Europol se savjetuje s pružateljem informacija koji je odredio to ograničenje pristupa i traži njegovo odobrenje za dijeljenje tih informacija.

U tom slučaju dijeljenje informacija nije dozvoljeno bez izričitog pristanka pružatelja.

2.Bez obzira na bilo kakva ograničenja pristupa, Europol državi članici dostavlja sve informacije koje se na nju odnose ako je to nužno u interesu sprečavanja neposredne opasnosti po život.

U tom slučaju Europol istodobno obavješćuje pružatelja predmetnih informacija o njihovu dijeljenju i obrazlaže svoju analizu situacije.

Odjeljak 2.
Usluge i alati Europola

Članak 35.

Europolovo podatkovno okruženje

1.Europol razvija i održava potrebne usluge i alate koji mu omogućuju izvršavanje zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno obrađivanje informacija u skladu s odjeljkom 1. ovog poglavlja.

2.Usluge i alate Europola čine interoperabilne tehničke komponente, infrastrukture i funkcije koje Europolu omogućuju izvršavanje zadaća u skladu s ovom Uredbom.

3.Europol razvija:

(a)usluge unakrsne provjere za potrebe članka 32. stavka 2. točke (a);

(b)IT okruženje za potrebe članka 32. stavka 2.;

(c)SIENA-u, kao alat za sigurnu razmjenu informacija za potrebe članka 32. stavka 2. točke (d);

(d)zajednički podatkovni prostor za zajedničku operativnu analizu iz članka 42.;

(e)platformu za olakšavanje suradnje i razmjene informacija s privatnim stranama kako je navedeno u članku 47.

Članak 36.

Europolova usluga unakrsne provjere

1.Europolovu uslugu unakrsne provjere čine:

(a)infrastruktura za pohranu informacija;

(b)sučelje za pretraživanje, koje omogućuje postavljanje upita i dohvaćanje svih relevantnih informacija;

(c)sučelje koje omogućuje učitavanje, ažuriranje ili brisanje informacija;

(d)infrastruktura za sigurnu komunikaciju između usluge unakrsne provjere i država članica i tijela, ureda i agencija Unije koji imaju pravo koristiti tu uslugu;

(e)infrastruktura za sigurnu komunikaciju između usluge unakrsne provjere i europskog portala za pretraživanje, uspostavljenog člankom 6. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) 2019/818.

(f)Europol osigurava operativno upravljanje, sigurnost, dostupnost i cjelovitost usluge unakrsne provjere.

2.Države članice osiguravaju da sustavi vođenja predmeta njihovih jedinstvenih kontaktnih točaka, nacionalnih jedinica Europola i nadležnih tijela budu tehnički povezani i interoperabilni s Europolovom uslugom unakrsne provjere.

3.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za definiranje tehničke veze između nacionalnih sustava vođenja predmeta i usluge unakrsne provjere i između te usluge i drugih usluga i alata Europola. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

4.Europol se pri razvoju i upravljanju Europolovom uslugom unakrsne provjere i u slučajevima u kojima je to primjereno koristi postojećim tehnološkim komponentama i infrastrukturama koje je razvila i kojima upravlja Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

Europol nastoji ostvariti sinergije u oblikovanju i tehničkom ustroju usluge unakrsne provjere, uključujući iskorištavanje postojećih zajedničkih usluga, komunikacijskih infrastruktura i softverskih komponenti, ako je to tehnički izvedivo i ako ne utječe na posebne zahtjeve usluge unakrsne provjere u pogledu svrhe, upravljanja ili zaštite podataka kako je utvrđeno u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2018/1726 .

Za potrebe uspoređivanja biometrijskih podataka Europol, ako je to tehnički izvedivo, iskorištava i prilagođava tehnologiju na kojoj se temelji zajednička usluga uspoređivanja biometrijskih podataka (sBMS), koja je uspostavljena člankom 12. Uredbe (EU) 2019/818, a razvila ju je eu-LISA.

Članak 37.

Sadržaj podataka u okviru Europolove usluge unakrsne provjere

1.Europolova usluga unakrsne provjere sadržava samo podatke koji se odnose na:

(a)osobe koje su u skladu s nacionalnim pravom predmetne države članice osumnjičene da su počinile ili sudjelovale u počinjenju kaznenog djela za koje je Europol nadležan ili koje su osuđene za takvo kazneno djelo;

(b)osobe za koje prema nacionalnom pravu predmetne države članice postoje činjenične naznake ili osnovana sumnja da će počiniti kaznena djela za koja je Europol nadležan;

(c)prepoznatljive predmete koji su korišteni u kaznenim djelima ili su s njima povezani, uključujući dokumente, vozila, oružje i druge relevantne predmete.

2.Podaci o osobama ili predmetima iz stavka 1. mogu uključivati:

(a)podatke o identitetu, uključujući osobne podatke i biometrijske podatke;

(b)kriminalističko-obavještajne podatke;

(c)operativne podatke, uključujući podatke o kriminalnim aktivnostima, istragama i povezanosti predmeta;

(d)referentne podatke, uključujući nacionalne identifikatore predmeta i upućivanja iz policijskih evidencija;

(e)podatke povezane s predmetima koji su korišteni u kaznenim djelima ili su s njima povezani, uključujući dokumente, vozila, oružje i druge relevantne predmete.

3.U skladu s ovom Uredbom Europolova usluga unakrsne provjere može sadržavati podatke koje su učitali sljedeći subjekti:

(a)nacionalne jedinice Europola osnovane ili imenovane na temelju članka 25. stavka 2.;

(b)nadležna tijela država članica;

(c)Europol, uključujući podatke koje su dostavile treće zemlje, institucije, tijela, uredi i agencije Unije, privatne strane i međunarodne organizacije.

4.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički postupci za pohranu podataka, uključujući formate podataka, zahtjeve u pogledu kvalitete podataka i pravila za unakrsnu provjeru.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 38.

Učitavanje podataka u Europolovu uslugu unakrsne provjere

1.Države članice osiguravaju da njihove nacionalne jedinice Europola i nadležna tijela sustavno i bez nepotrebnog odlaganja u Europolovu uslugu unakrsne provjere učitavaju sve podatke:

(a)koji se odnose na oblike kriminala koji su u nadležnosti Europola;

(b)koji su relevantni za prekograničnu suradnju ili ako postoje činjenične naznake o mogućoj poveznici s drugim državama članicama ili trećim zemljama.

2.Odstupajući od stavka 1., nadležna tijela država članica mogu na temelju razloga iz članka 29. stavka 5. odlučiti ne učitati podatke u Europolovu uslugu unakrsne provjere.

3.Države članice osiguravaju da njihove nacionalne jedinice Europola i nadležna tijela budu opremljeni automatiziranim tehničkim sredstvima („učitavači podataka”) koja omogućuju sustavno učitavanje podataka iz njihovih nacionalnih sustava vođenja predmeta u Europolovu uslugu unakrsne provjere u skladu sa stavkom 1.

4.Europol sustavno i bez nepotrebnog odlaganja u Europolovu uslugu unakrsne provjere učitava podatke koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1.

5.Države članice i Europol osiguravaju da podaci preneseni u Europolovu uslugu unakrsne provjere budu točni, ažurirani i potpuni i prema potrebi ih ažuriraju ili brišu.

6.Europolova usluga unakrsne provjere sve nove učitane podatke automatski uspoređuje s podacima koji su već pohranjeni u okviru te usluge kako bi se utvrdile poveznice između:

(a)osoba;

(b)predmeta;

(c)kriminalnih aktivnosti;

(d)istraga koje se provode u jednoj ili više država članica ili s trećim zemljama.

7.Kad se unakrsnom provjerom iz stavka 6. dobije pozitivan rezultat, Europolova usluga unakrsne provjere izdaje upozorenje i obavješćuje relevantni subjekt u skladu s člankom 34.

8.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički postupci za učitavanje podataka, uključujući formate podataka i postupke automatiziranog učitavanja i unakrsne provjere. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 39.

Postavljanje upita i pristup podacima u okviru Europolove usluge unakrsne provjere

1.Države članice mogu pretraživati sve informacije pohranjene u okviru Europolove usluge unakrsne provjere i imaju pristup tim informacijama, u skladu s ovom Uredbom.

2.Europolova usluga unakrsne provjere omogućuje nacionalnim jedinicama Europola i nadležnim tijelima država članica da pohranjene informacije pretražuju koristeći:

(a)alfanumeričke podatke;

(b)biometrijske podatke;

(c)multimedijske podatke.

3.Nadležna tijela država članica sustavno postavljaju upite u okviru Europolove usluge unakrsne provjere s relevantnim informacijama:

(a)pri provođenju istraga o oblicima kriminala koji su u nadležnosti Europola;

(b)ako postoje opravdani razlozi na temelju kojih se može smatrati da predmet ima prekograničnu ili međunarodnu dimenziju.

4.Europol nema pristup sadržaju upita nadležnih tijela država članica ni rezultatima tih upita.

5.Europol postavlja upite u okviru Europolove usluge unakrsne provjere radi izvršavanja svojih zadaća utvrđenih u ovoj Uredbi.

6.Upiti u okviru Europolove usluge unakrsne provjere mogu se postavljati ako je to propisano drugim zakonodavnim aktima Unije.

7.Rezultat upita uključuje sve relevantne podatke pohranjene u okviru Europolove usluge unakrsne provjere kojima subjekt koji postavlja upit u skladu sa stavcima 2. i 4. ovog članka ima pristup u skladu sa svim ograničenjima navedenima u skladu s člankom 33. stavkom 2.

8.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju tehnički postupci za pretraživanje podataka, uključujući formate podataka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 40.

Europolovo analitičko okruženje

1.Europol razvija i održava tehničko i operativno okruženje za pohranu, obradu, unakrsnu provjeru, vizualizaciju i analizu podataka, među ostalim za pružanje potpore u kaznenim istragama i operativnoj koordinaciji (Europolovo analitičko okruženje).

2.Europolovo analitičko okruženje obuhvaća analitičke radne prostore, funkcije vođenja predmeta, alate za suradnju, usluge obrade podataka i druge kapacitete potrebne za potporu analitičkim aktivnostima Europola i suradnji s državama članicama i drugim ovlaštenim partnerima i za odgovor na operativne, tehničke ili analitičke potrebe utvrđene u kontekstu njegovih aktivnosti.

3.Europolovo analitičko okruženje osigurava logički odvojene analitičke projekte za pohranu i obradu podataka u različite analitičke svrhe, kako je navedeno u članku 32. stavku 3.

4.Europol osigurava operativno upravljanje, sigurnost, dostupnost i cjelovitost Europolova analitičkog okruženja.

Članak 41.

Postavljanje upita i pristup podacima u Europolovu analitičkom okruženju

1.Europolovo analitičko okruženje omogućuje nacionalnim jedinicama Europola i nadležnim tijelima država članica da radi utvrđivanja veza s postojećim predmetima pohranjene podatke pretražuju koristeći:

(a)alfanumeričke podatke;

(b)biometrijske podatke;

(c)multimedijske podatke.

2.Europol postavlja upite u okviru Europolova analitičkog okruženja radi izvršavanja svojih zadaća, uključujući biometrijske podatke u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe.

3.Nacionalne jedinice Europola i nadležna tijela država članica, među ostalim u kontekstu JOAC-a, koji postavljaju upite u okviru Europolova analitičkog okruženja imaju samo neizravan pristup rezultatima takvih upita, i to na temelju sustava „ima/nema pogotka”. U slučaju pogotka Europol pokreće postupak za dijeljenje informacija na temelju kojih je pogodak dobiven sa subjektom koji je postavio upit, u skladu s člankom 34.

4.Ako je to propisano drugim zakonodavnim aktom Unije, upite u okviru Europolova analitičkog okruženja mogu postavljati i informacijski sustavi Unije, i to koristeći:

(a)alfanumeričke podatke;

(b)biometrijske podatke;

(c)multimedijske podatke.

5.Europol postavlja upite u okviru Europolova analitičkog okruženja radi izvršavanja svojih zadaća, uključujući biometrijske podatke u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe.

6.Nacionalne jedinice Europola i nadležna tijela država članica, među ostalim u kontekstu JOAC-a, koji postavljaju upite u okviru Europolova analitičkog okruženja imaju samo neizravan pristup rezultatima takvih upita, i to na temelju sustava „ima/nema pogotka”. U slučaju pogotka Europol pokreće postupak za dijeljenje informacija na temelju kojih je pogodak dobiven sa subjektom koji je postavio upit, u skladu s člankom 34.

7.Svako ograničenje pristupa, korištenja ili pohrane podataka u Europolovu analitičkom okruženju mora biti u skladu s ovom Uredbom, posebno s člancima 33. i 101.

Članak 42.

Uspostava zajedničkog podatkovnog prostora za policiju

1.Europol razvija i održava uslugu koja nacionalnim jedinicama Europola i nadležnim tijelima država članica omogućuje otvaranje JOAC-a („zajednički podatkovni prostor za policiju”).

2.Zajednički podatkovni prostor za policiju temelji se na Europolovoj infrastrukturi u oblaku iz članka 50.

3.Zajednički podatkovni prostor za policiju dijeli i iskorištava, u mjeri u kojoj je to tehnički moguće, hardverske i softverske komponente Europolova analitičkog okruženja iz članka 40.

4.U zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju stavljaju se na raspolaganje alati, funkcije i moduli tog okruženja, uključujući funkcije za analizu, obradu podataka i integraciju podataka, u mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu zajedničke operativne analize u okviru JOAC-a.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za definiranje potrebnih funkcija zajedničkog podatkovnog prostora za policiju i načini za osiguravanje interoperabilnosti i dostupnosti alata i tih funkcija. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 43.

Otvaranje predmeta zajedničke operativne analize

1.Nacionalne jedinice Europola i nadležna tijela država članica mogu odlučiti otvoriti predmet zajedničke operativne analize (JOAC) radi provedbe zajedničke operativne analize.

2.Država članica koja otvara JOAC navodi:

(a)države članice koje su pozvane da sudjeluju u JOAC-u i imaju pristup relevantnim podacima učitanima u okviru tog JOAC-a;

(b)treću zemlju koja može sudjelovati u JOAC-u i imati pristup relevantnim podacima učitanima u okviru tog JOAC-a;

(c)razloge za uključivanje centra ili centara, država članica ili trećih zemalja u JOAC.

3.Europol ima pristup JOAC-u i, prema potrebi, predmetnim državama članicama pruža analitičku potporu i stručno znanje u vezi s njim.

4.Države članice sudionice imenuju predstavnike odgovarajućih nadležnih tijela država članica koji će sudjelovati u JOAC-u i imati pristup podacima koji se u okviru njega obrade.

5.Ako država članica koja otvara JOAC predloži da u njemu sudjeluje određena treća zemlja, Europol toj trećoj zemlji omogućuje sudjelovanje i pristup relevantnim podacima pohranjenima u zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)Europol smatra da je sudjelovanje predmetne treće zemlje u JOAC-u relevantno, među ostalim na temelju informacija koje su države članice koje otvaraju JOAC dostavile u skladu sa stavkom 2. točkom (c);

(b)na snazi je sporazum koji omogućuje razmjenu osobnih podataka između predmetne treće zemlje i Europola.

6.Treća zemlja kojoj je odobreno sudjelovanje u JOAC-u imenuje svoje predstavnike za sudjelovanje.

7.Europol imenuje jednog ili više svojih predstavnika za sudjelovanje u JOAC-u i ima pristup informacijama koje se učitaju u okviru njega.

Članak 44.

Prijedlog Europola za otvaranje predmeta zajedničke operativne analize

1.Europol može na temelju analize informacija i podataka koji su mu dostupni jednoj ili više država članica predložiti otvaranje JOAC-a ako smatra da bi koordinirana operativna analiza mogla pružiti dodanu vrijednost u zajedničkoj operativnoj analizi kaznenog djela koje je u nadležnosti Europola.

2.Prijedlozi u skladu sa stavkom 1. nisu obvezujući i ne utječu na diskrecijsko pravo predmetnih država članica da odluče hoće li otvoriti JOAC u skladu s člankom 43.

3.Za potrebe stavka 1. Europol može utvrditi i označiti relevantne informacije u Europolovu analitičkom okruženju koje bi trebalo uključiti u JOAC.

Članak 45.

Korištenje predmeta zajedničke operativne analize

1.Sudionici JOAC-a mogu provoditi sljedeće aktivnosti u okviru zajedničkog podatkovnog prostora za policiju:

(a)obrađivati informacije koje učitaju subjekti koji su otvorili predmetni JAOC ili bilo koji drugi uključeni subjekt;

(b)učitavati nove podatke koji se smatraju relevantnima za analizu u okviru predmetnog JOAC-a, u skladu s člankom 33.;

(c)sigurno komunicirati i razmjenjivati informacije u okviru predmetnog JOAC-a s drugim sudionicima putem chata, videoveze ili drugih relevantnih alata uz potporu Europolova analitičkog okruženja;

(d)zajednički vizualizirati ili uređivati dokumente ili izvješća u vezi s predmetnim JOAC-om.

2.Europol i države članice sudionice osiguravaju da osobni podaci učitani u okviru JOAC-a, ako se obrađuju izvan zajedničkog podatkovnog prostora za policiju, budu zaštićeni tehničkim i organizacijskim mjerama u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725, ovom Uredbom i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća 72 .

Članak 46.

Mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija

1.Mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija (SIENA) uspostavlja se u svrhu olakšavanja razmjene informacija između država članica, Europola, institucija, tijela, ureda i agencija Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija.

2.SIENA se sastoji od:

(a)središnje infrastrukture za pohranu i obradu podataka;

(b)internetskog sučelja (ili više njih) za razmjenu informacija;

(c)mobilne aplikacije (ili više njih) za razmjenu informacija;

(d)namjenskog programskog sučelja (ili više njih) za države članice i, prema potrebi, za institucije, tijela, urede ili agencije Unije koje pružaju potporu za interoperabilnost sa svojim sustavima, uključujući sustave vođenja predmeta;

(e)infrastrukture za sigurnu komunikaciju između SIENA-e i država članica i, prema potrebi, institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje imaju pravo koristiti SIENA-u.

3.U skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2023/977 SIENA je siguran komunikacijski kanal koji jedinstvene kontaktne točke i nadležna tijela država članica koriste za slanje zahtjeva za informacije, dostavljanje informacija na temelju takvih zahtjeva ili dostavljanje informacija na vlastitu inicijativu, uključujući, prema potrebi, slanje preslike takvog zahtjeva ili informacija Europolu. U tu se svrhu jedinstvene kontaktne točke i nadležna tijela država članica sa SIENA-om povezuju, među ostalim, prema potrebi, putem mobilnih uređaja.

4.SIENA omogućuje da jedinstvene kontaktne točke ili nadležna tijela država članica pri međusobnoj razmjeni informacija navedu da bi trebalo otvoriti JOAC u skladu s člankom 43.

5.SIENA je zadani komunikacijski kanal koji nadležna tijela država članica koriste za razmjenu informacija s Europolom.

6.Europol ili nadležna tijela država članica mogu koristiti SIENA-u za razmjenu informacija s trećim zemljama čija je tijela Europol povezao sa SIENA-om, u skladu s radnim dogovorima ili međunarodnim sporazumima sklopljenima s Unijom.

7.Tijela trećih zemalja iz stavka 6. mogu koristiti SIENA-u i za razmjenu informacija s tijelima ostalih trećih zemalja s kojima je sklopljen radni dogovor ili međunarodni sporazum.

8.Europol osigurava operativno upravljanje, sigurnost, dostupnost i cjelovitost SIENA-e.

9.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za definiranje potrebnih funkcija sigurne infrastrukture iz stavka 2. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 47.

Mehanizam razmjene informacija za suradnju s privatnim stranama

1.Europolovo analitičko okruženje uključuje mehanizam razmjene informacija za olakšavanje suradnje i razmjene informacija između privatnih strana, Europola i država članica.

2.Mehanizam razmjene informacija ima sljedeće funkcije:

(a)pospješuje komunikaciju između Europola, država članica i privatnih strana koje nude usluge u Uniji, uključujući olakšavanje izvršenja obveza izvješćivanja ili obavješćivanja na temelju uredaba (EU) 2021/784 i 2022/2065; 

(b)djeluje kao platforma za odgovor na krizne situacije na internetu u skladu s člankom 96. tako što olakšava komunikaciju između Europola, država članica, privatnih strana i, ako je primjenjivo, trećih zemalja i Europolu omogućava da privatnim stranama dostavi informacije potrebne za utvrđivanje relevantnog internetskog sadržaja, usluga, računa, infrastrukture ili digitalnih aktivnosti.

3.Mehanizam razmjene informacija sastoji se barem od:

(a)središnje infrastrukture za pohranu i obradu podataka;

(b)internetskog sučelja (ili više njih);

(c)namjenskog programskog sučelja (ili više njih) za države članice kao potpore za interoperabilnost s njihovim nacionalnim sustavima, uključujući njihove sustave vođenja predmeta;

(d)infrastrukture za sigurnu komunikaciju između Europola, država članica i privatnih strana.

4.Europol utvrđuje postupak i uvjete za odobravanje ili obustavu sigurnog pristupa privatnih strana mehanizmu razmjene informacija.

Članak 48.

Europski sustav indeksâ policijskih podataka

Kad je riječ o Europskom sustavu indeksâ policijskih podataka (EPRIS), Europol obavlja zadaće koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) 2024/982 .

Članak 49.

Razvoj drugih usluga i alata

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatne funkcije postojećih usluga i alata ili potrebne funkcije dodatnih usluga i alata. Te dodatne funkcije ili dodatne usluge i alati moraju biti u skladu s primjenjivim pravilima o obradi osobnih podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1725 i ovoj Uredbi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2. ove Uredbe.

Odjeljak 3.
Tehničke komponente i normizacija

Članak 50.

Europolova infrastruktura u oblaku

1.Uspostavlja se Europolova infrastruktura u oblaku. Europolova infrastruktura u oblaku sigurna je i prilagodljiva platforma s uslugama računalstva u oblaku koja Europolu i nadležnim tijelima država članica omogućuje pristup Europolovim alatima, suradničkim okruženjima i drugim operativnim i analitičkim kapacitetima u skladu s ovom Uredbom. Europolovu infrastrukturu u oblaku mogu koristiti i druge institucije, tijela, uredi ili agencije Unije i treće zemlje za pristup Europolovim alatima, suradničkim okruženjima i drugim operativnim i analitičkim kapacitetima u skladu s ovom Uredbom.

2.Europolova infrastruktura u oblaku pridonosi postizanju svrha utvrđenih u ovoj Uredbi u kontekstu kaznenih istraga i operativne potpore, i to tako što, među ostalim, podupire pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka i pritom osigurava strogu kontrolu pristupa, kompartmentalizaciju podataka i potpunu usklađenost s pravom Unije.

3.Europol uspostavlja, vodi i održava Europolovu infrastrukturu u oblaku. Kako bi se osigurala učinkovitost, interoperabilnost i optimalno korištenje resursa Unije, Europol pri uspostavi, vođenju i održavanju Europolove infrastrukture u oblaku, ako je to primjereno i tehnički izvedivo, koristi postojeća tehnička rješenja, usluge i komponente infrastrukture koje su razvile ili kojima upravljaju institucije, tijela, uredi i agencije Unije, uključujući agenciju eu-LISA.

4.Europol osigurava da se usluge računalstva u oblaku nabavljaju u skladu s primjenjivim pravom Unije, uključujući zahtjeve u vezi s Okvirom EU-a za suverenosti računalstva u oblaku, sigurnošću podataka, zaštitom podataka, kibernetičkom sigurnošću i digitalnom suverenošću.

5.Europolovi sustavi i alati za obradu operativnih podataka stavljaju se na raspolaganje tijelima država članica iz Europolove infrastrukture u oblaku.

6.Europol daje prednost razvoju novih sustava i alata na Europolovoj infrastrukturi u oblaku.

7.Pristup i korištenje Europolove infrastrukture u oblaku ograničeni su na ovlaštene korisnike iz nadležnih tijela država članica, trećih zemalja, prema potrebi, i Europola, u skladu s njihovim pravima pristupa na temelju ove Uredbe i podložno odgovarajućim mehanizmima autentifikacije, uključujući rješenja za digitalni identitet visoke razine jamstva u skladu s člankom 51.

8.Europol procjenjuje tehničke, operativne i financijske posljedice stavljanja postojećih sustava i alata na raspolaganje u Europolovoj infrastrukturi u oblaku i do ... [šest mjeseci nakon datuma početka primjene ove Uredbe] Komisiji podnosi obrazloženo izvješće.

9.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju zahtjevi u vezi sa sigurnošću, interoperabilnošću, učinkovitošću i arhitekturom Europolove infrastrukture u oblaku. Na temelju izvješća iz stavka 8. u tim se provedbenim aktima navode i sustavi i alati koji se prenose u Europolovu infrastrukturu u oblaku. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 51.

Europski policijski digitalni identitet

1.Europski policijski digitalni identitet čini skup pravila za zajednička sredstva za upravljanje identifikacijom i pristupom koja se primjenjuju na svakog ovlaštenog predstavnika nadležnih tijela država članica ili institucija, tijela, ureda i agencija Unije u svrhu sigurnog pristupa, korištenja i interakcije s Europolovom infrastrukturom u oblaku i s nacionalnim sustavima povezanima s Europolovom infrastrukturom u oblaku. Države članice, Europol, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i treće zemlje osiguravaju da se pristup Europolovoj infrastrukturi u oblaku i nacionalnim sustavima povezanima s Europolovom infrastrukturom u oblaku odobrava njihovim predstavnicima na siguran, usklađen i pouzdan način, uz pomoć europskog policijskog digitalnog identiteta.

2.Pri uspostavi europskog policijskog digitalnog identiteta Europol i države članice, ako je to primjereno i tehnički izvedivo, koriste postojeća rješenja i norme Unije za digitalni identitet, uključujući one utvrđene na temelju Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 73 , pod uvjetom da ispunjavaju operativne i sigurnosne zahtjeve, kao i zahtjeve u pogledu zaštite podataka utvrđene u ovoj Uredbi.

3.Europol osigurava da se svaka operacija koja se provodi u Europolovoj infrastrukturi u oblaku evidentira i da je dostupna za potrebe nadzora. 

4.Države članice, Europol, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i treće zemlje dodjeljuju različita prava pristupa uslugama ili alatima smještenima u Europolovoj infrastrukturi u oblaku, razmjerno ulogama, odgovornostima i odobrenjima pristupa predmetnih korisnika, uz potpuno poštovanje ove Uredbe.

5.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za uspostavljanje europskog policijskog digitalnog identiteta iz stavka 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 52.

Alati za statistiku i izvješćivanje

1.Europol razvija, primjenjuje i održava alate za statistiku i izvješćivanje za potrebe evaluacije, praćenja, analize i izvješćivanja. Ti alati ne smiju omogućivati identifikaciju osoba. Ti alati subjektima iz stavka 2. točke (a) moraju omogućivati dobivanje prilagođenih izvješća i statističkih podataka.

2.Alati za statistiku i izvješćivanje u vezi s korištenjem, učinkovitošću, operativnom djelotvornošću i interoperabilnošću usluga i alata prikupljaju, generiraju i pružaju zbirne statističke informacije, pokazatelje, tehničku evidenciju, parametre korištenja i analitička izvješća koji se osobito odnose na:

(a)usluge i alate Europola koje koriste države članice, Europol, institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije u skladu s ovom Uredbom;

(b)razmjenu, pretraživanje, učitavanje, unakrsnu provjeru i obradu podataka;

(c)razmjenu informacija;

(d)učinkovitost, dostupnost i sigurnost tehničke infrastrukture;

(e)trendove, obrasce i operativne potrebe relevantne za provedbu ove Uredbe.

3.Europol, države članice i Komisija imaju pristup statističkim informacijama i izvješćima izrađenima u skladu sa stavkom 2. isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe. Tom repozitoriju podataka može se pristupiti sigurnim pristupom preko mreže TESTA, uz kontrolu pristupa i posebne korisničke profile isključivo za potrebe izvješćivanja i u statističke svrhe.

4.Alati za statistiku i izvješćivanje ne koriste se za donošenje odluka koje utječu na pojedince isključivo na temelju automatizirane obrade ni za operativnu analizu u vezi s osobama koje se mogu identificirati.

5.Europol osigurava da generiranje i dijeljenje statističkih podataka na temelju ovog članka bude u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka, kibernetičkoj sigurnosti i povjerljivosti. Statistički podaci se prema potrebi anonimiziraju ili agregiraju.

6.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila u vezi s tehničkim funkcijama, pravima pristupa, kategorijama statističkih podataka, mehanizmima izvješćivanja i mjerama za zaštitu podataka primjenjivima na alate za statistiku i izvješćivanje iz stavka 2. ovog članka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 138. stavka 2.

Članak 53.

Univerzalni format poruka

1.Europol pruža potporu za razvoj, uvođenje i operativno korištenje standarda univerzalnog formata poruka (UMF), uspostavljenog na temelju članka 38. Uredbe (EU) 2019/818, za razmjenu informacija između država članica, agencije eu-LISA i drugih tijela, ureda i agencija Unije.

2.Europol osigurava tajništvo za upravljanje UMF-om te olakšava i usmjerava rasprave o tehničkim i operativnim pitanjima s državama članicama, agencijom eu-LISA i drugim relevantnim agencijama Unije.

3.U okviru izvršavanja svojih zadaća iz stavka 2. Europol:

(a)pruža potporu za daljnji razvoj i ažuriranje UMF-a, uključujući podatkovne modele, semantiku i tehničke specifikacije;

(b)potiče dosljedno i interoperabilno korištenje UMF-a u svim informacijskim sustavima i komunikacijskim kanalima u području slobode, sigurnosti i pravde;

(c)pomaže državama članicama i tijelima, uredima i agencijama Unije u uvođenju i praktičnoj primjeni UMF-a;

(d)osigurava usklađenost s relevantnim zahtjevima opsežnih informacijskih sustava u području slobode, sigurnosti i pravde za čiju je pripremu, razvoj ili operativno upravljanje odgovorna eu-LISA u skladu s pravom Unije.

Članak 54.

Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a

1.Europol razvija, primjenjuje i održava aplikaciju EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a kako bi se omogućila sigurna i pouzdana usporedba profila DNK-a za potrebe istraga kaznenih djela koje provode države članice.

2.Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a pruža tehnički kapacitet za automatiziranu usporedbu profila DNK-a u skladu sa znanstveno utvrđenim pravilima o podudarnosti. Aplikacija replicira osnovne funkcije postojećih sustava za utvrđivanje podudarnosti DNK-a koje koriste države članice i podupire njihovu prilagodbu pravnim i tehničkim zahtjevima Unije, uključujući one koji proizlaze iz Uredbe (EU) 2024/982.

3.Korištenje aplikacije EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a ne utječe na vlasništvo ni kontrolu nad podacima o DNK-u.

4.Nadležna tijela država članica, Europol i sva druga tijela, uredi ili agencije Unije koriste aplikaciju EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a na dobrovoljnoj osnovi. Europol djeluje isključivo u svojstvu pružatelja potpore i tehničkih kapaciteta.

5.Europol pruža potporu državama članicama u prelasku s postojećih sustava za utvrđivanje podudarnosti DNK-a na aplikaciju EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a, među ostalim tako što im pruža tehničke smjernice, resurse i pomoć za osiguravanje kontinuiteta operacija.

6.Europol osigurava uvođenje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera kako bi se zajamčila visoka razina sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti.

Članak 55.

Upravljačka skupina za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i upravljanje informacijama

1.Osniva se upravljačka skupina za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i upravljanje informacijama („upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama”).

2.Upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama sastoji se od po jednog člana iz svake države članice, jednog člana koji predstavlja Komisiju, jednog člana koji predstavlja Europol i jednog člana koji predstavlja agenciju eu-LISA. Upravni odbor imenuje članove upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama. Predsjednik savjetodavne skupine za IKT i upravljanje informacijama, osnovane na temelju članka 56., također je član upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama.

3.Upravni odbor donosi poslovnik upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama.

4.Upravljačkom skupinom za IKT i upravljanje informacijama predsjeda predstavnik države članice kojeg imenuje upravni odbor.

5.Upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama pruža potporu upravnom odboru u donošenju odluka povezanih s aktivnostima Europola u području IKT-a i upravljanja informacijama, posebno u pogledu:

(a)analitičkih kapaciteta;

(b)središnjih sustava;

(c)alata za razmjenu informacija i komunikaciju;

(d)tehničke infrastrukture i platformi;

(e)kibernetičke sigurnosti;

(f)interoperabilnosti s informacijskim sustavima EU-a i nacionalnim sustavima i bazama podataka.

6.Upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama podupire i prati strateško usmjeravanje, osmišljavanje, razvoj i provedbu Europolova upravljanja informacijama te usluga, alata i komponenti IKT-a, uključujući financijske aspekte povezane s informacijskim sustavima i mehanizmima razmjene informacija.

7.Upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama:

(a)pridonosi Europolovom strateškom višegodišnjem programiranju Europolovih aktivnosti u području IKT-a i upravljanja informacijama, uključujući ciljeve, očekivane rezultate tijekom vremena, pokazatelje uspješnosti i višegodišnje planiranje resursa za pojedine usluge, alate i komponente upravljanja informacijama i IKT-a;

(b)upravnom odboru daje svoje mišljenje o godišnjim programima rada Europola u području IKT-a i upravljanja informacijama u skladu s člankom 73.;

(c)upravnom odboru daje svoje mišljenje o internim evaluacijama povezanima s Europolovim aktivnostima u području IKT-a i upravljanja informacijama;

(d)osigurava usklađenost s operativnim potrebama država članica i ciljevima interoperabilnosti na razini Unije;

(e)prati provedbu glavnih inicijativa u području IKT-a i upravljanja informacijama;

(f)izvršnom direktoru i, prema potrebi, upravnom odboru daje mišljenja i preporuke.

8.Upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama redovito se sastaje. Nema ovlasti za donošenje odluka i ne predstavlja upravni odbor.

9.Europol osigurava tajništvo i administrativnu potporu upravljačkoj skupini za IKT i upravljanje informacijama.

10.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama, osnovana na temelju članka 56., pruža tehničko stručno znanje za potporu zadaćama upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama i redovito joj podnosi izvješća.

Članak 56.

Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama

1.Osniva se savjetodavna skupina za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju i upravljanje informacijama („savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama”).

2.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama sastoji se od po jednog stručnjaka kojeg imenuje svaka od država članica, Komisija i eu-LISA na četverogodišnji mandat, koji se može produljiti.

3.Predstavnici drugih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije mogu prema potrebi biti pozvani da sudjeluju.

4.Savjetodavnom skupinom za IKT i upravljanje informacijama predsjeda Europol.

5.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama pomaže Europolu i upravljačkoj skupini za IKT i upravljanje informacijama, osnovanoj na temelju članka 55., tako što im pruža tehničko stručno znanje u području projektiranja, razvoja, provedbe i rada informacijskih sustava, s njima povezane komunikacijske infrastrukture i mehanizama razmjene informacija.

6.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama:

(a)pruža tehničke savjete o arhitekturi IKT-a, upravljanju podacima i interoperabilnosti;

(b)pruža potporu za pripremu i uvođenje tehničkih rješenja za razmjenu informacija;

(c)pridonosi utvrđivanju i promicanju zajedničkih tehničkih komponenti, normi i najboljih praksi;

(d)pruža potporu za koordinaciju između Europola, država članica i Komisije u tehničkim pitanjima i pitanjima povezanima s provedbom;

(e)prema potrebi prati i ocjenjuje stanje pripremljenosti i provedbe u državama članicama;

(f)redovito izvješćuje upravljačku skupinu za IKT i upravljanje informacijama i pruža joj tehničke informacije potrebne za izvršavanje njezinih zadaća.

7.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama redovito se sastaje. Nema ovlasti za donošenje odluka i ne predstavlja upravljačku skupinu ni upravni odbor.

8.Europol osigurava tajništvo i administrativnu potporu savjetodavnoj skupini za IKT i upravljanje informacijama.

9.Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama donosi svoj poslovnik.

Poglavlje IV.
Tehnološki kapaciteti i inovacije

Odjeljak 1.
Planiranje kapaciteta, istraživanje, inovacije i razvoj

Članak 57.

Okvir za predviđanje i razvoj zajedničkih kapaciteta

1.Na temelju strateških analiza, procjena prijetnji, izvješća o trendovima i brifinga o stanju iz članka 7. Europol uspostavlja Okvir za predviđanje i razvoj zajedničkih kapaciteta („Okvir”).

2.Okvir služi kao potpora za utvrđivanje neposrednih, novih i dugoročnih potreba za kapacitetima na razini Unije za sprečavanje i suzbijanje oblika kriminala koji su u nadležnosti Europola.

U Okviru se utvrđuju:

(a)zajednički nedostaci u kapacitetima, poteškoće i kritične ovisnosti;

(b)glavne teme istraživanja i prioriteti za aktivnosti istraživanja, inovacija i razvoja kapaciteta u kojima Europol sudjeluje ili bi mogao sudjelovati;

(c)nova kretanja i tehnologije relevantne za utvrđene prioritetne kapacitete;

(d)potrebe i mogućnosti za interoperabilnost, normizaciju i zajednički razvoj kapaciteta na razini Unije.

3.Europol na temelju Okvira pruža potporu državama članicama i Komisiji, i to tako što:

(a)pridonosi aktivnostima istraživanja, inovacija i razvoja kapaciteta;

(b)podupire procese interoperabilnosti i normizacije, prema potrebi u suradnji s ENISA-om, uključujući razvoj i promicanje zajedničkih normi, zahtjeva u pogledu interoperabilnosti i operativnih i tehničkih specifikacija relevantnih za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva;

(c)pruža, prema potrebi u suradnji s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, savjete i potporu za razvoj kapaciteta;

(d)pomaže u organizaciji udruživanja, dijeljenja i zajedničke nabave kapaciteta, uključujući tehničke resurse i opremu, znanje i stručno znanje, među državama članicama, među ostalim u suradnji s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i putem specijaliziranog osposobljavanja iz članka 64.

4.Za potrebe uspostave i ažuriranja Okvira iz stavka 1. države članice Europolu jednom godišnje dostavljaju informacije o nacionalnim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uključujući relevantna ulaganja, i o svojem sudjelovanju u istraživačkim i inovacijskim projektima koje financira Unija i koji se financiraju na nacionalnoj razini, a koji su relevantni za područja u nadležnosti Europola.

5.Okvir je dio Europolova višegodišnjeg programiranja iz članka 73., a donosi ga upravni odbor na temelju prijedloga Europola nakon savjetovanja s Komisijom.

Okvir se redovito preispituje i prema potrebi ažurira. Europol u godišnjim programima rada iz članka 73. izvješćuje o provedbi Okvira, uključujući daljnje postupanje u vezi s potrebama za kapacitetima koje su u njemu utvrđene.

Europol se tijekom pripreme i redovitog preispitivanja i ažuriranja Okvira savjetuje sa savjetodavnom skupinom za kapacitete i inovacije, osnovanom na temelju članka 65.

Članak 58.

Uloga Europola u Unijinim programima financiranja za potporu istraživanjima, inovacijama i razvoju kapaciteta

1.Europol može pomagati Komisiji u oblikovanju Unijinih programa financiranja za potporu istraživanjima, inovacijama i razvoju kapaciteta koji su relevantni za područja u nadležnosti Europola.

2.Europol može sudjelovati u aktivnostima za koje se pruža potpora iz relevantnih programa financiranja Unije za razvoj, prihvaćanje, uvođenje, širenje i integraciju inovativnih rješenja i naprednih kapaciteta ako je takvo sudjelovanje potrebno da bi Europol mogao izvršavati svoje zadaće.

3.Komisija i Europol u skladu s primjenjivim pravilima poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa i osiguralo jasno razdvajanje Europolovih uloga iz stavaka 1. i 2.

Članak 59.

Napredni kapaciteti

1.Europol razvija, upravlja, smješta na poslužitelju i pruža napredne kapacitete, uključujući sustave, usluge, analitička okruženja, infrastrukturu, alate, tehničke komponente i platforme potrebne za izvršavanje njegovih zadaća.

2.Europol takve aktivnosti može provoditi na vlastitu inicijativu ili na zahtjev najmanje tri države članice u skladu sa stavkom 3.

3.Prije razvoja novog naprednog kapaciteta u skladu sa stavkom 1. Europol procjenjuje:

(a)jesu li ekvivalentni kapaciteti već dostupni na tržištu ili jesu su li ih već razvile ili nabavile institucije, tijela, uredi i agencije Unije ili država članica;

(b)bi li oslanjanje na dobavljače izvan Unije stvorilo rizike za sigurnosne interese ili tehnološku otpornost Unije;

(c)raspoloživost resursa, uzimajući u obzir prioritete za razvoj kapaciteta utvrđene u Okviru iz članka 57.

Ako Europol zaključi da su ekvivalentni napredni kapaciteti već dostupni, daje prednost, kad je to primjereno, iskorištavanju, prilagodbi, interoperabilnosti, širenju ili stjecanju tih kapaciteta.

Ako Europol zaključi da je razvoj naprednih kapaciteta koje su zatražile najmanje tri države članice potreban i izvediv, on ih razvija, upravlja njima i osigurava njihovo smještanje na poslužitelju.

4.Razvoj, upravljanje, smještanje na poslužitelju ni pružanje naprednih kapaciteta iz stavka 1. ne utječu na odgovornost država članica koje su podnijele zahtjev za usklađenost s njihovim obvezama na temelju prava Unije i nacionalnog prava, uključujući obveze povezane sa zaštitom podataka i kibernetičkom sigurnošću.

5.Europol državama članicama pruža potporu za razvoj, uvođenje, integraciju i interoperabilnost zajedničkih naprednih kapaciteta, uključujući stavljanje na raspolaganje zajedničke infrastrukture, tehničkih usluga i sigurnih tehnoloških okruženja.

6.Napredni kapaciteti iz stavka 1. i zajednička infrastruktura, tehničke usluge i sigurna tehnološka okruženja iz stavka 4. integriraju se, ako je to tehnički izvedivo, u zajednički podatkovni prostor za policiju iz članka 42.

7.U kontekstu istrage ili operativne aktivnosti koja se provodi uz potporu Europola, Europol može napredne kapacitete iz stavka 1. staviti na raspolaganje trećoj zemlji sudionici ako je to potrebno za djelotvornu provedbu te istrage ili aktivnosti.

Članak 60.

Istraživanja i inovacije

Europol može provoditi sudjelovati u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima, uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja, ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća na temelju ove Uredbe, posebno za razvoj inovativnih rješenja za napredne kapacitete namijenjene nadležnim tijelima država članica.

Članak 61.

Okruženja za testiranje i regulatorna izolirana okruženja

1.Europol može iskoristiti zasebno, izolirano i zaštićeno okruženje za obradu iz članka 102. stavka 2. točke (c) podtočke i. za razvoj, znatnu izmjenu, testiranje i validaciju algoritamskih alata, UI sustava i modela i drugih naprednih tehnologija i, prema potrebi, za treniranje takvih sustava.

2.Ako UI sustavi ili UI modeli razvijeni ili znatno izmijenjeni u kontekstu istraživačkih i inovacijskih aktivnosti Europola predstavljaju visokorizične UI sustave u smislu Uredbe (EU) 2024/1689, Europol osigurava da okruženje iz stavka 1. bude u skladu, kako je primjenjivo, sa zahtjevima kojima se uređuju regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju, uređena člankom 57. te uredbe.

3.Europol može okruženje iz stavka 1. staviti na raspolaganje privatnim stranama koje sudjeluju u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje provodi ili u kojima sudjeluje Europol, podložno odgovarajućim tehničkim, organizacijskim i sigurnosnim mjerama te mjerama za zaštitu podataka.

4.Europol može sudjelovati i u regulatornim izoliranim okruženjima za UI sustave i modele uspostavljenima u skladu s člankom 57. Uredbe (EU) 2024/1689 , uključujući regulatorna izolirana okruženja koja uspostavi Europski nadzornik za zaštitu podataka.

Članak 62.

Rano uvođenje, operativno testiranje i validacija inovativnih rješenja

1.Europol može pružati potporu za rano uvođenje, operativno testiranje i validaciju inovativnih rješenja za napredne kapacitete, uključujući komercijalna rješenja, uzimajući u obzir Okvir iz članka 57.

2.Ako Europol sudjeluje u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima u skladu s člankom 60., procjenjuje moguću operativnu upotrebu inovativnih rješenja razvijenih u okviru tih aktivnosti i, prema potrebi, pruža potporu za njihovo rano uvođenje, operativno testiranje i validaciju kako bi ih mogla koristiti nadležna tijela država članica.

Ako Europol zaključi da je takva potpora potrebna i izvediva, uzimajući u obzir dostupne resurse i Okvir iz članka 57., pruža ju u skladu s ovim člankom.

Članak 63.

Prihvaćanje, uvođenje, širenje i integracija naprednih kapaciteta

1.Europol pruža potporu za prihvaćanje, uvođenje, širenje i integraciju naprednih kapaciteta, posebno onih koji su razvijeni u okviru istraživačkih i inovacijskih aktivnosti iz članka 60., u okviru operativnih aktivnosti i istraga nadležnih tijela država članica, u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

2.Za potrebe stavka 1. Europol blisko surađuje s državama članicama, posebno putem centara, raspoređivanja osoblja Europola i ureda za potporu Europola, prema potrebi, kako bi se olakšalo djelotvorno korištenje naprednih kapaciteta i njihova integracija u nacionalna operativna okruženja.

Članak 64.

Specijalizirano osposobljavanje

1.Europol državama članicama pruža potporu za jačanje specijaliziranog stručnog znanja i osiguravanje djelotvornog uvođenja i korištenja zajedničkih naprednih kapaciteta koji se razvijaju, smještaju na poslužitelju ili pružaju ili kojima se upravlja na temelju ove Uredbe, među ostalim putem specijaliziranih aktivnosti osposobljavanja u području:

(a)naprednih operativnih, analitičkih, tehničkih i forenzičkih metoda relevantnih za kaznene istrage;

(b)kapaciteta povezanih s tehnologijama u nastajanju, uključujući umjetnu inteligenciju, digitalne istrage, obavještajne podatke iz otvorenih izvora i dešifriranje i obradu podataka;

(c)operativnih metodologija relevantnih za prekograničnu suradnju u području izvršavanja zakonodavstva, uključujući metode sprečavanja kriminala i istražne postupke.

2.Europol pruža specijalizirano stručno znanje i osposobljavanje i u slučajevima u kojima su zajedničke operativne potrebe ili potrebe za kapacitetima utvrđene na temelju Okvira takve da je potreba koordinirana potpora na razini Unije.

3.Europol provodi aktivnosti iz stavaka 1. i 2. u bliskoj suradnji s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), među ostalim u vezi sa specijaliziranim aktivnostima osposobljavanja koje se provode putem centara izvrsnosti koje koordinira CEPOL.

Odjeljak 2.
Suradnja u području kapaciteta i inovacija

Članak 65.

Služba za kapacitete i inovacije

1.Europol vodi Službu za kapacitete i inovacije u svrhu koordinacije aktivnosti Europola u područjima predviđanja, istraživanja, inovacija i razvoja kapaciteta.

2.Služba za kapacitete i inovacije:

(a)koordinira izradu, provedbu, preispitivanje i ažuriranje Okvira iz članka 57.;

(b)koordinira i provodi istraživačke i inovacijske aktivnosti i aktivnosti razvoja kapaciteta koje provodi Europol, među ostalim u okviru centara, i usmjerava razvoj Europolovih usluga, alata i tehničkih kapaciteta uspostavljenih na temelju ove Uredbe;

(c)pruža potporu državama članicama u razvoju, testiranju, validaciji, uvođenju, primjeni, širenju i integraciji naprednih kapaciteta, uključujući olakšavanje interoperabilnosti, normizacije i dosljednog korištenja u svim državama članicama;

(d)pridonosi suradnji i koordinaciji na razini Unije između država članica, institucija, tijela, ureda i agencija Unije i, prema potrebi, drugih relevantnih dionika u području istraživanja, inovacija i razvoja kapaciteta relevantnih za područja u nadležnosti Europola;

(e)u skladu s člankom 129. širi rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i aktivnosti razvoja kapaciteta provedenih na temelju ove Uredbe.

Članak 66.

Mehanizmi suradnje u području inovacija i razvoja kapaciteta

1.Europol može uspostaviti i sudjelovati u mehanizmima suradnje, mrežama suradnje i drugim inicijativama za inovacije s institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i nadležnim tijelima država članica.

Za potrebe mehanizama suradnje iz prvog podstavka Europol može uspostaviti i sudjelovati u partnerstvima za inovacije, pretkomercijalnoj nabavi i drugim aktivnostima u području inovacija i razvoja kapaciteta s relevantnim privatnim stranama, uključujući istraživačke organizacije, akademsku zajednicu, pružatelje tehnologije, industriju, mala i srednja poduzeća, start-up poduzeća i aktere u području inovacija, podložno odgovarajućim mjerama za zaštitu podataka i sigurnosnim mjerama i ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije.

2.Europol redovito obavješćuje savjetodavnu skupinu za kapacitete i inovacije, osnovanu na temelju članka 67., i savjetuje se s njom o aktivnostima koje se provode na temelju ovog članka.

Članak 67.

Savjetodavna skupina za kapacitete i inovacije

1.Osniva se savjetodavna skupina za kapacitete i inovacije („savjetodavna skupina za inovacije”).

2.Savjetodavna skupina za inovacije sastoji se od po jednog stručnjaka kojeg imenuje svaka od država članica i jednog stručnjaka kojeg imenuje Komisija.

ENISA, ECCC, Frontex, eu-LISA i Eurojust mogu u savjetodavnu skupinu za inovacije imenovati po jednog svojeg predstavnika.

3.Europol prema potrebi može pozvati predstavnike drugih relevantnih tijela, agencija i ureda Unije i privatne strane da sudjeluju.

4.Savjetodavna skupina pomaže Europolu pružanjem tehničkog stručnog znanja u području istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i aktivnosti razvoja kapaciteta, posebno u vezi s pripremom, preispitivanjem i redovitim ažuriranjem Okvira iz članka 57.

U tu svrhu savjetodavna skupina za inovacije:

(a)omogućuje sudionicima razmjenu informacija o tekućim i planiranim aktivnostima razvoja kapaciteta i inovacijskim aktivnostima koje se provode na razini Unije i na nacionalnoj razini, a koje bi mogle biti relevantne za Okvir;

(b)pruža potporu za postizanje dosljednosti i komplementarnosti i koordinaciju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i aktivnosti razvoja kapaciteta koje se provode na temelju ove Uredbe i s njima povezanih nacionalnih inicijativa i inicijativa na razini Unije;

(c)pruža potporu za strukturiranu suradnju s privatnim stranama radi razvoja kapaciteta, testiranja i inovacija relevantnih za područja u nadležnosti Europola.

5.Savjetodavna skupina za inovacije redovito se sastaje. Nema ovlasti za donošenje odluka i ne predstavlja upravni odbor.

6.Europol osigurava tajništvo i administrativnu potporu.

7.Savjetodavna skupina za inovacije donosi svoj poslovnik.

Poglavlje V.
Ustrojstvo Europola

Članak 68.

Administrativna i upravljačka struktura Europola

1.Administrativna i upravljačka struktura Europola sastoji se od:

(a)upravnog odbora;

(b)izvršnog odbora;

(c)izvršnog direktora;

(d)zamjenika izvršnog direktora, ako se takve funkcije uspostave;

(e)upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama;

(f)savjetodavne skupine za IKT i upravljanje informacijama;

(g)savjetodavne skupine za inovacije;

(h)prema potrebi, drugih savjetodavnih tijela koje upravni odbor uspostavi u skladu s člankom 72.;

(i)centara.

2.Članovi administrativne i upravljačke strukture Europola ne smiju imati nikakve financijske ni druge interese koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost. Djeluju u javnom interesu i obavljaju svoje aktivnosti na neovisan, nepristran i transparentan način. Jednom godišnje daju izjave o interesima u skladu s internim pravilima koja donese upravni odbor. Europol svake godine objavljuje te izjave.

Odjeljak 1.
Upravni odbor

Članak 69.

Sastav upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika iz svake države članice i dva predstavnika Komisije, koji svi imaju pravo glasa.

2.Upravni odbor uključuje i:

(a)jednog člana kojeg imenuje Europski parlament, koji nema pravo glasa;

(b)po jednog člana kojeg imenuje svaka zemlja pridružena provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, ako je to propisano i u skladu s relevantnim međunarodnim sporazumom iz članka 93.

3.Svaki član upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovoj odsutnosti.

4.Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se na temelju njihova znanja u području suradnje u izvršavanju zakonodavstva koja je relevantna za područja u nadležnosti Europola, uzimajući pritom u obzir njihove upravljačke, administrativne i proračunske vještine i stručno znanje. Radi kontinuiteta rada upravnog odbora sve strane zastupljene u njemu nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

5.Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Mandat se može produljiti.

Članak 70.

Predsjednik upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika unutar skupine od tri države članice koje zajedno pripremaju 18-mjesečni program Vijeća. Njihov mandat traje 18 mjeseci i odgovara trajanju tog programa Vijeća. Međutim, ako članstvo predsjednika ili zamjenika predsjednika u upravnom odboru završi u bilo kojem trenutku tijekom njihova mandata predsjednika ili zamjenika predsjednika, istovremeno automatski istječe i njihov mandat.

2.Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa u upravnom odboru.

3.Zamjenik predsjednika automatski zamjenjuje predsjednika ako je predsjednik spriječen izvršavati svoje dužnosti.

Članak 71.

Sastanci upravnog odbora

1.Predsjednik saziva sastanke upravnog odbora.

Sastanci upravnog odbora u načelu se održavaju u sjedištu Europola.

2.Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, bez prava glasa.

3.Upravni odbor održava barem dva redovna sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev barem trećine svojih članova.

4.Upravni odbor može prema potrebi održavati zajedničke sastanke s upravnim odborima Eurojusta, Frontexa i CEPOL-a.

5.Upravni odbor na sastanak može kao promatrača pozvati bilo koju osobu čije bi mišljenje moglo biti od koristi.

6.Dva predstavnika Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor (JPSG) pozivaju se da kao promatrači bez prava glasa prisustvuju na dva redovna sastanka upravnog odbora godišnje kako bi sudjelovali u raspravama o sljedećim pitanjima od političkog interesa:

(a)konsolidiranom godišnjem izvješću o radu iz članka 72. stavka 2. točke (m) za prethodnu godinu;

(b)jedinstvenom programskom dokumentu iz članka 73. za sljedeću godinu i godišnjem proračunu;

(c)pisanim pitanjima i odgovorima JPSG-a;

(d)pitanjima vanjskih odnosa i partnerstava.

Upravni odbor, zajedno s predstavnicima JPSG-a, može odrediti druga pitanja od političkog interesa o kojima treba raspravljati.

7.Članovima upravnog odbora i njihovim zamjenicima na sastancima mogu, u skladu s njegovim poslovnikom, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

8.Europol upravnom odboru osigurava tajništvo.

Članak 72.

Funkcije upravnog odbora

1.Upravni odbor odgovoran je za donošenje strateških odluka Europola i daje opće smjernice za aktivnosti Europola.

2.Upravni odbor:

(a)dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Europola i izvršava druge funkcije u vezi s proračunom Europola;

(b)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Europol;

(c)na temelju analize potreba donosi i redovito ažurira planove komunikacije i diseminacije;

(d)donosi svoj poslovnik, uključujući odredbe o zadaćama i funkcioniranju svojeg tajništva;

(e)u skladu sa stavkom 5. i u vezi s osobljem Europola izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju dodijeljene tijelu za imenovanja i koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu s ostalim službenicima („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”);

(f)donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(g)dvotrećinskom većinom imenuje izvršnog direktora i, prema potrebi, zamjenike izvršnog direktora te, ako je potrebno, produljuje njihov mandat ili ih razrješuje dužnosti;

(h)uspostavlja organizacijsku strukturu Europola i utvrđuje kadrovsku politiku Europola uzimajući u obzir dobro proračunsko upravljanje;

(i)prema potrebi osniva savjetodavna tijela i određuje njihov mandat, sastav i provedbena pravila;

(j)na prijedlog izvršnog direktora i podložno prethodnom odobrenju Komisije, odlučuje o uspostavi operativnih, tehničkih ili administrativnih funkcija, kapaciteta ili objekata u državama članicama koje nisu država članica domaćin, ako je to potrebno za izvršavanje zadaća Europola;

(k)odobrava sklapanje radnih dogovora;

(l)uzimajući u obzir mišljenje Komisije, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa donosi jedinstveni programski dokument Europola;

(m)utvrđuje kriterije za ocjenjivanje uspješnosti Europola i dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa donosi konsolidirano godišnje izvješće o radu Europola, koje do 1. srpnja sljedeće godine šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima. Konsolidirano godišnje izvješće o radu javno se objavljuje. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pokazatelji za izvješćivanje kako bi se osigurao ujednačen pristup Europola za prikupljanje i predstavljanje informacija vezi s kaznenim djelima koja utječu na financijske interese Unije;

(n)donosi pravila o sprečavanju i upravljanju sukobima interesa svojih članova, među ostalim u vezi s njihovom izjavom o interesima;

(o)donosi odgovarajuće mjere za poticanje priznavanja vještina i radnog iskustva stečenog tijekom zaposlenja u Europolu ili aktivnosti koje se provode za Europol, uključujući izradu zajedničkog okvira kompetencija u suradnji s CEPOL-om;

(p)prati strateške prioritete i ciljeve Europola, kako su navedeni u kriterijima za ocjenjivanje iz točke (m), i osigurava odgovarajuće daljnje postupanje u vezi s operativnim, tehnološkim i organizacijskim poteškoćama koje utječu na izvršavanje zadaća Europola;

(q)nadzire rad izvršnog direktora, uključujući provedbu odluka upravnog odbora i djelotvorno izvršavanje ovlasti dodijeljenih izvršnom direktoru na temelju ove Uredbe;

(r)imenuje službenika za zaštitu podataka, koji je funkcionalno neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(s)imenuje računovodstvenog službenika, koji je funkcionalno neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(t)uspostavlja i nadzire neovisnu službu za unutarnju reviziju i osigurava odgovarajuće daljnje postupanje na temelju preporuka iz internih ili vanjskih izvješća o reviziji, evaluacija i istraga EPPO-a, OLAF-a i EDPS-a;

(u)nakon savjetovanja s EDPS-om donosi smjernice za obradu informacija koju provodi Europol u skladu s člankom 32.;

(v)donosi provedbena pravila kojima se uređuju centri u skladu s člancima od 13. do 19., redovito ocjenjuje njihovo funkcioniranje i prema potrebi ih prilagođava s obzirom na operativne potrebe i sigurnosne prijetnje koje se stalno mijenjaju;

(w)imenuje službenika za temeljna prava, koji je funkcionalno neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(x)utvrđuje kriterije na temelju kojih Europol može dati prijedloge za mogući unos upozorenjâ s informacijama u SIS.

3.Ako upravni odbor smatra da je to potrebno za izvršavanje zadaća Europola, može predložiti Vijeću da Komisiji skrene pozornost na potrebu za odlukom o primjerenosti kako je navedeno u članku 94.a Uredbe (EU) 2018/1725 ili preporukom za donošenje odluke o odobravanju otvaranja pregovora radi sklapanja međunarodnog sporazuma kako je navedeno u članku 94.b stavku 2. Uredbe (EU) 2018/1725.

4.Ako barem trećina članova upravnog odbora utvrdi potrebu za djelovanjem Europola u određenom području koje je u njegovoj nadležnosti, upravni odbor poziva izvršnog direktora da predloži odgovarajuće mjere.

5.Upravni odbor donosi, u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju, odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ima pravo na daljnje delegiranje tih ovlasti.

6.Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanja izvršnom direktoru i svako daljnje delegiranje tih ovlasti i izvršavati ih sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.

7.Upravni odbor može određene zadaće, osim onih za koje je potrebna dvotrećinska većina upravnog odbora, delegirati izvršnom odboru iz članka 75. te donosi interna pravila kojima se uređuju njegove zadaće, sastav i funkcioniranje.

Članak 73.

Višegodišnje programiranje i godišnji programi rada

1.Upravni odbor do kraja svake godine donosi jedinstveni programski dokument koji sadržava Europolovo višegodišnje programiranje i godišnji program rada, na temelju nacrta koji je predložio izvršni direktor, u skladu s mišljenjem Komisije i, kad je riječ o višegodišnjem programiranju, nakon savjetovanja sa Zajedničkom skupinom za parlamentarni nadzor (JPSG), koju su zajednički uspostavili Europski parlament i nacionalni parlamenti.

Ako Komisija izda negativno mišljenje na temelju razloga koji se odnose na usklađenost s pravom Unije, dosljednost s ciljevima politike Unije ili dobro financijsko upravljanje, upravni odbor preispituje nacrt jedinstvenog programskog dokumenta prije njegova donošenja kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije, dosljednost s ciljevima politike Unije i dobro financijsko upravljanje.

Ako upravni odbor odluči da neće uzeti u obzir bilo koje od pitanja na koja je u skladu s člankom 71. stavkom 6. točkom (c) ukazao JPSG, dostavlja detaljno obrazloženje te odluke.

Nakon donošenja jedinstvenog programskog dokumenta upravni odbor dostavlja ga Vijeću, Komisiji i JPSG-u.

2.U okviru višegodišnjeg programiranja utvrđuje se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. Navodi se i planiranje resursa, uključujući višegodišnji proračun i plan radnih mjesta, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem odgovarajuće kombinacije vještina i stručnog znanja potrebnih za izvršavanje zadaća Europola. Potrebno je uključiti i strategiju za odnose s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama i Europolove planirane istraživačke i inovacijske aktivnosti.

Višegodišnje programiranje provodi se putem godišnjih programa rada i prema potrebi se ažurira u skladu s rezultatima vanjskih i unutarnjih evaluacija. Zaključci tih evaluacija također se prema potrebi odražavaju u godišnjem programu rada za sljedeću godinu.

3.Godišnji program rada sadržava detaljne ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. Sadržava i opis aktivnosti koje će se financirati i podatke o ljudskim i financijskim resursima dodijeljenima za svaku aktivnost, u skladu s načelima izrade proračuna i upravljanja proračunom na temelju aktivnosti. Godišnji program rada mora biti usklađen s višegodišnjim programiranjem. U njemu se jasno navodi koje su zadaće dodane, promijenjene ili izbrisane u odnosu na prijašnju financijsku godinu.

4.Ako se nakon donošenja godišnjeg programa rada Europolu dodijeli nova zadaća, upravni odbor mijenja godišnji program rada.

5.Svaka znatna izmjena godišnjeg programa rada, osobito izmjena čija bi posljedica bila preraspodjela proračunskih sredstava koja premašuju 2 % godišnjeg proračuna, donosi se prema istom postupku koji se primjenjuje za donošenje prvotnog godišnjeg programa rada. Upravni odbor može izvršnom direktoru delegirati ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada.

Članak 74.

Pravila glasovanja u upravnom odboru

1.Ne dovodeći u pitanje članak 70. stavak 2., članak 72. stavak 2. točke (a), (g), (l) i (m), članak 76. stavak 7. i članak 126. stavak 2., upravni odbor donosi odluke većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.Ako Komisija izrazi ozbiljnu zabrinutost u vezi s određenim prijedlogom odluke podnesenim upravnom odboru u vezi s pitanjima povezanima s Delegiranom uredbom (EU) 2019/715, Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika, upravni odbor odgađa donošenje predmetne odluke. U roku od 15 dana od dana kad je Komisija izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi s određenim prijedlogom odluke podnesenim upravnom odboru, upravni odbor preispituje tu odluku i donosi je, s mogućim izmjenama, u drugom čitanju dvotrećinskom većinom glasova svojih članova s pravom glasa, uključujući predstavnike Komisije, ili većinom od četiri petine glasova predstavnika država članica.

3.Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa njegovo pravo glasa koristi njegov zamjenik.

4.Predsjednik sudjeluje u glasovanju.

5.Izvršni direktor ne sudjeluje u glasovanju.

6.Detaljnija pravila glasovanja, posebno okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugoga, utvrđuju se u poslovniku upravnog odbora.

Odjeljak 3.
Izvršni odbor

Članak 75.

Izvršni odbor

1.Upravnom odboru pomaže izvršni odbor.

2.Izvršni odbor:

(a)priprema odluke koje donosi upravni odbor i prati provedbu tih odluka, ne dovodeći u pitanje odgovornosti izvršnog direktora;

(b)preispituje nacrt godišnjeg proračuna i nacrt konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu te nadgleda izradu i provedbu godišnjeg i višegodišnjeg planiranja;

(c)prati izvršavanje proračuna Europola i priprema financijske i proračunske odluke koje donosi upravni odbor;

(d)donosi internu strategiju za borbu protiv prijevara, razmjernu riziku od prijevara;

(e)osigurava, zajedno s upravnim odborom, odgovarajuće daljnje postupanje s obzirom na rezultate i preporuke na temelju izvješća i evaluacija u okviru unutarnje ili vanjske revizije, s obzirom na rezultate istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i s obzirom na rezultate istraga koje je proveo EPPO, uključujući sudske odluke, u skladu s primjenjivim pravom Unije;

(f)pomaže izvršnom direktoru i savjetuje ga pri provedbi odluka upravnog odbora, ne dovodeći u pitanje njegove odgovornosti, s ciljem jačanja nadzora administrativnog upravljanja i upravljanja proračunom.

3.Izvršni odbor prema potrebi može u slučaju hitnosti donijeti privremene odluke u ime upravnog odbora, posebno u pitanjima koja se odnose na administrativno upravljanje i upravljanje proračunom, uključujući suspenziju delegiranja ovlasti tijela za imenovanje. Takve se odluke podnose upravnom odboru za potvrdu na njegovu sljedećem sastanku.

4.Izvršni odbor sastoji se od predsjednika upravnog odbora, jednog predstavnika Komisije u upravnom odboru i tri člana koje upravni odbor imenuje među svojim članovima s pravom glasa. Predsjednik upravnog odbora ujedno je predsjednik izvršnog odbora. Izvršni direktor sudjeluje na sastancima izvršnog odbora, ali nema pravo glasa.

5.Mandat članova izvršnog odbora traje četiri godine. Mandat članova izvršnog odbora istječe prestankom njihova članstva u upravnom odboru.

6.Izvršni odbor održava barem jedan redovni sastanak svaka tri mjeseca. Usto se sastaje na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev svojih članova.

7.Izvršni odbor može za određene točke dnevnog reda pozvati i druge sudionike kao promatrače bez prava glasa.

Odjeljak 4.

Izvršni direktor

Članak 76.

Imenovanje, razrješenje i produljenje mandata

1.Izvršni direktor zapošljava se kao član privremenog osoblja Europola u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Izvršnog direktora imenuje upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija. Europol pri sklapanju ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik upravnog odbora.

3.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Komisija pravodobno prije kraja tog razdoblja provodi ocjenjivanje, u kojem uzima u obzir evaluaciju rada izvršnog direktora, kao i buduće zadaće Europola i poteškoće s kojima će se suočiti.

4.Upravni odbor može, na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir ocjena iz stavka 3., jednom produljiti mandat izvršnog direktora, i to najviše za pet godina.

5.Izvršni direktor kojem je produljen mandat na kraju ukupnog mandata ne smije sudjelovati u novom postupku odabira za isto radno mjesto.

6.Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom upravnog odbora donesenom na prijedlog Komisije.

7.Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora i/ili zamjenika izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

8.Ako se radno mjesto izvršnog direktora oslobodi, njegovu ulogu preuzima zamjenik izvršnog direktora najvišeg razreda, osim ako upravni odbor odluči koji će zamjenik izvršnog direktora izvršavati zadaće i odgovornosti izvršnog direktora do imenovanja novog izvršnog direktora.

Članak 77.

Zadaće i odgovornosti izvršnog direktora

1.Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Europolom. Izvršni direktor odgovara upravnom odboru.

2.Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament, Zajedničku skupinu za parlamentarni nadzor i Vijeće o izvršavanju zadaća Europola.

3.Izvršni direktor pravni je zastupnik Europola.

4.Izvršni direktor odgovoran je za izvršavanje zadaća koje su ovom Uredbom dodijeljene Europolu. Izvršni direktor odgovoran je za:

(a)svakodnevno upravljanje Europolom;

(b)davanje prijedloga upravnom odboru o uspostavi operativnih, tehničkih ili administrativnih funkcija ili kapaciteta smještenih na poslužiteljima u državama članicama koje nisu država članica domaćin, ako je to potrebno za izvršavanje zadaća Europola;

(c)utvrđivanje operativnih prioriteta, nedostataka u kapacitetima i novih sigurnosnih prijetnji relevantnih za područja u nadležnosti Europola te predlaganje odgovarajućih operativnih, tehnoloških ili organizacijskih mjera upravnom odboru;

(d)osiguravanje usklađenosti s financijskim pravilima Europola;

(e)izradu nacrta jedinstvenog programskog dokumenta i njegovo podnošenje upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(f)izradu konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu Europola i njegovo podnošenje upravnom odboru na ocjenu i donošenje;

(g)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a i EPPO-a, provedbom djelotvornih provjera i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa i, prema potrebi, izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(h)izvješćivanje EPPO-a o svim kriminalnim radnjama u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2017/1939 u pogledu kojih bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost i izvješćivanje OLAF-a u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 883/2013;

(i)izradu akcijskog plana za daljnje postupanje s obzirom na zaključke iz izvješća i evaluacija u okviru unutarnje ili vanjske revizije i s obzirom na izvješća o istragama i preporuke iz istraga EPPO-a, OLAF-a i EDPS-a te redovito izvješćivanje upravnog odbora o napretku i obavješćivanje Komisije, prema potrebi i bez nepotrebnog odlaganja, o bitnim rezultatima i mjerama poduzetima na temelju njih;

(j)izradu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju;

(k)izradu nacrta izvješća Agencije o procjeni prihoda i rashoda i izvršenje njezina proračuna u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i izrade proračuna na temelju uspješnosti;

(l)izradu nacrta odgovarajućih provedbenih pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(m)izradu nacrta internih pravila o sprečavanju i upravljanju sukobima interesa članova upravnog odbora i podnošenje tih nacrta pravila upravnom odboru na donošenje;

(n)promicanje raznolikosti i rodne ravnoteže u zapošljavanju osoblja Agencije;

(o)redovito obavješćivanje upravnog odbora o suradnji s institucijama, tijelima, misijama i agencijama Unije, uključujući pripremu i sklapanje radnih dogovora i s njima povezana operativna razmatranja, te, prema potrebi, podnošenje prijedloga upravnom odboru za daljnje mjere;

(p)redovito obavješćivanje upravnog odbora o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, uključujući pripremu i sklapanje radnih dogovora s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama;

(q)redovito obavješćivanje upravnog odbora o primjeni Uredbe (EU) 2018/1725 za prijenos osobnih podataka i s time povezanim operativnim razmatranjima;

(r)redovito obavješćivanje upravnog odbora o radnim dogovorima sklopljenima s privatnim stranama, uključujući njihovu stratešku važnost, operativni učinak i sve s njima povezane rizike;

(s)izvršavanje drugih zadaća na temelju ove Uredbe.

Članak 78.

Zamjenici izvršnog direktora

1.Izvršnom direktoru može pomagati jedan ili više zamjenika izvršnog direktora. Izvršni direktor utvrđuje njihove zadaće.

2.Članak 77. primjenjuje se na zamjenike izvršnog direktora. S izvršnim se direktorom savjetuje prije njihova imenovanja, produljenja njihova mandata ili njihova razrješenja dužnosti.

Poglavlje VI.
Odnosi sa subjektima Unije

Članak 79.

Zajedničke odredbe

1.Europol može uspostaviti i održavati odnose suradnje s tijelima, uredima i agencijama Unije u skladu sa zadaćama dodijeljenima Europolu i tim tijelima, uredima i agencijama te nastoji osigurati sinergije u obavljanju njihovih zadaća. Na temelju članaka od 81. do 90. Europol s tijelima, uredima i agencijama Unije uspostavlja i održava blizak odnos, koji nije ograničen na područja navedena u tim člancima.

Europol može uspostaviti i održavati odnose suradnje i s institucijama i misijama Unije osnovanima na temelju Ugovorâ u skladu sa zadaćama dodijeljenima Europolu i tim institucijama i misijama.

2.Suradnja Europola s tijelima, uredima i agencijama Unije na temelju ovog poglavlja posebno mora biti usmjerena na jačanje opće djelotvornosti odgovora Unije na oblike kriminala koji su navedeni u Prilogu I., i to konkretno tako da se nastoji osigurati komplementarnost i, ako je to moguće, poboljšati koordinaciju i izbjeći udvostručavanje djelovanja, među ostalim:

(a)razmjenom informacija u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi;

(b)operativnim aktivnostima;

(c)strateškim i analitičkim aktivnostima;

(d)razmjenom stručnog znanja i iskustva;

(e)aktivnostima osposobljavanja;

(f)razvojem kapaciteta, među ostalim na temelju istraživanja i inovacija i provedbom zajedničke nabave;

(g)koordinacijom aktivnosti, prema potrebi, u vezi s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(h)koordinacijom aktivnosti za provedbu relevantnih strategija i prioriteta politike Unije.

3.Suradnja iz stavaka 1. i 2. odvija se u okviru radnih dogovora sklopljenih sa subjektima iz stavka 1. Takvi radni dogovori ne smiju dopuštati razmjenu osobnih podataka ni biti obvezujući za Uniju ni za njezine države članice.

Radni dogovori koji se sklapaju s tijelima, uredima i agencijama Unije osnovanima na temelju UFEU-a podliježu prethodnom odobrenju Komisije, uz iznimku radnog dogovora iz članka 81. Ti radni dogovori podliježu redovitom preispitivanju, ovisno o razvoju operativnih potreba, na vlastitu inicijativu Europola i predmetne institucije, tijela, misije, ureda ili agencije Unije ili, uz iznimku radnog dogovora iz članka 81., na zahtjev Komisije.

Svi radni dogovori koje je Europol sklopio s institucijom, tijelom, misijom, uredom ili agencijom Unije prije stupanja na snagu ove Uredbe podliježu preispitivanju nakon datuma početka primjene ove Uredbe.

4.Izvršni direktor obavješćuje upravni odbor o svim redovitim odnosima suradnje koje Europol namjerava uspostaviti i održavati u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. i o razvoju tih odnosa nakon njihove uspostave.

5.Podložno ograničenjima na temelju članka 33. stavka 2. i pravilima primjenjivima na temelju članka 129. Europol može izravno razmjenjivati sve informacije, uz iznimku osobnih podataka, s institucijom, tijelom, misijom, uredom ili agencijom Unije u mjeri u kojoj je takva razmjena relevantna za obavljanje zadaća Europola ili zadaća te institucije, tijela, misije, ureda ili agencije Unije.

6.Podložno ograničenjima na temelju članka 33. stavka 2. ili 3. i pravilima primjenjivima na temelju članka 129. Europol može slati osobne podatke subjektima iz stavka 1. u mjeri u kojoj je to nužno i razmjerno za zakonito obavljanje zadaća tog subjekta. Osobni podaci koje Europol pošalje subjektima iz stavka 1. mogu se obrađivati u drugu svrhu samo uz odobrenje Europola i ako je to u skladu s prvotnom svrhom u koju je Europol prikupio i poslao podatke. Ako je podatke koje treba poslati dostavila država članica ili institucija, tijelo, ured ili agencija Unije i ako su ispunjeni uvjeti iz članka 81. stavaka 3. i 4., Europol razmjenjuje osobne podatke i druge relevantne informacije s EPPO-om bez obzira na ograničenja iz članka 33. stavka 2. ili 3.

7.Europol može primati i obrađivati osobne podatke koji dolaze od institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno za zakonito obavljanje njegovih zadaća. Ne obrađuje se nijedna informacija koja je dobivena očiglednim kršenjem ljudskih prava.

8.Ako institucija, tijelo, misija, ured ili agencija Unije primi osobne podatke od Europola, daljnja slanja ili prijenosi takvih podataka zabranjeni su osim ako Europol to prethodno izričito odobri.

9.Europol osigurava vođenje detaljne evidencije o svim slanjima ili prijenosima osobnih podataka i razlozima za ta slanja ili prijenose u skladu s ovom Uredbom.

Članak 80.

Zajedničke odredbe o neizravnoj razmjeni informacija na temelju sustava „ima/nema pogotka”

1.Europol poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osigurao neizravan pristup drugih tijela, ureda i agencija Unije, ako je takav pristup propisan pravom Unije, informacijama u posjedu Europola, pod uvjetima reciprociteta, s pomoću automatiziranog sustava „ima/nema pogotka” koji se koristi pretraživanjem indeksa, koji se redovito ažuriraju.

2.Neizravan pristup informacijama iz prvog stavka ne utječe na ograničenja koja navedu države članice, institucije, tijela, misije, uredi i agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije koje dostave te informacije, u skladu s člankom 33. stavkom 2.

3.U slučaju pogotka Europol pokreće postupak za slanje informacija na temelju kojih je pogodak dobiven tijelu, uredu ili agenciji Unije koji su izvršili pretraživanje kako je navedeno u stavku 1., u skladu s ograničenjima koja je odredio pružatelj tih informacija u skladu s ovom Uredbom. U slučaju pogotka na temelju informacija koje podliježu ograničenjima određenima u skladu s člankom 33. stavkom 2. automatizirani sustav „ima/nema pogotka” iz stavka 1. ne obavješćuje tijelo, ured ili agenciju Unije koji su izvršili pretraživanje. U tom slučaju Europol odmah stupa u kontakt s pružateljem informacija kako bi provjerio mogu li se informacije na temelju kojih je pogodak dobiven podijeliti s tijelom, uredom ili agencijom Unije koji su izvršili pretraživanje. Ako pružatelj informacija ukine ta ograničenja, Europol šalje informacije na temelju kojih je pogodak dobiven tijelu, uredu ili agenciji Unije koji su izvršili pretraživanje. Ako pružatelj informacija zadrži ograničenja, Europol poštuje ta ograničenja i informacije na temelju kojih je pogodak dobiven ne šalje tijelu, uredu ili agenciji Unije su izvršili pretraživanje.

4.Pretraživanja informacija u skladu sa stavcima 1. i 2. provode se samo kako bi se utvrdilo podudaraju li se informacije dostupne u drugom tijelu, uredu ili agenciji Unije s informacijama koje se obrađuju u Europolu za potrebe članka 32. stavka 2. točaka (a), (b) i (c).

5.Iako je sustav „ima/nema pogotka” automatiziran, Europol dopušta pretraživanja u skladu sa stavcima 1. i 2. samo osobama koje druga tijela, uredi ili agencije Unije imenovali ovlaste za izvršavanje takvih pretraživanja.

6.S obzirom na uvjete reciprociteta iz prvog stavka Europolu se u okviru njegove nadležnosti na temelju automatiziranog sustava „ima/nema pogotka” osigurava neizravan pristup informacijama koje su dostavljene tijelima, uredima i agencijama Unije, podložno uvjetima utvrđenima pravom Unije.

7.Takav pristup ne utječe na ograničenja koja navede država članica, institucija, tijelo, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja dostavi te informacije.

8.Europol i druga tijela, uredi i agencije Unije međusobno se obavješćuju ako, kao rezultat pogotka u skladu sa stavcima 1. i 3., postoje naznake da bi podaci mogli biti netočni ili proturječni drugim podacima.

9.Ako je to potrebno za provedbu sustava „ima/nema pogotka” iz stavaka od 1. do 8., donose se provedbeni akti u skladu s člankom 138. kako bi se utvrdio tehnički postupak, uključujući skupove podataka koje bi trebalo uključiti u indekse i zahtjeve u pogledu učinkovitosti i dostupnosti.

Članak 81.

Odnosi s EPPO-om

1.Europol uspostavlja i održava blizak odnos s EPPO-om na temelju radnog dogovora kojim se uređuje njihova suradnja. Radni dogovor redovito se preispituje.

2.Na zahtjev EPPO-a u skladu s člankom 102. Uredbe (EU) 2017/1939 Europol pruža potporu za istrage EPPO-a, prije svega tako što dostavlja sve informacije u posjedu Europola povezane s kaznenim djelima koja su u nadležnosti EPPO-a i pruža zatraženu operativnu potporu za izvršavanje zadaća EPPO-a.

3.Da bi mogao EPPO-u pružati informacije i potporu iz prvog podstavka, Europol uspostavlja potrebne organizacijske aranžmane, uključujući dodjelu namjenskih ljudskih resursa.

4.Kako bi se osiguralo da Europol EPPO-u dostavlja potrebne informacije u skladu sa stavkom 2. ovog članka, Europol EPPO-u omogućuje neizravan pristup, na temelju automatiziranog sustava „ima/nema pogotka”, podacima povezanima s kaznenim djelima koja su u nadležnosti EPPO-a, a koji se čuvaju u svrhe iz članka 32. stavka 2. točaka (a), (b) i (c). Taj sustav „ima/nema pogotka” obavješćuje Europol i pružatelja informacija iz članka 33. stavka 1. u slučaju pogotka.

5.U skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/1939 u slučaju pogotka Europol s EPPO-om dijeli informacije na temelju kojih je pogodak dobiven u mjeri u kojoj se te informacije odnose na kaznena djela u nadležnosti EPPO-a i o tome obavješćuje pružatelja informacija.

6.U skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 Europol bez nepotrebnog odlaganja izvješćuje EPPO o svim kriminalnim radnjama u pogledu kojih bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939.

7.Ako Europol izvješćuje EPPO u skladu s prvim podstavkom, o tome bez odgode obavješćuje nadležna tijela predmetne države članice.

8.Europol može provoditi zajedničku operativnu analizu s EPPO-om.

9.Kad Europol od EPPO-a primi informacije o oblicima kriminala koji nisu u nadležnosti EPPO-a, ali su u nadležnosti Europola, Europol obrađuje i analizira te informacije i prema potrebi ih prosljeđuje nadležnim tijelima država članica u skladu s ovom Uredbom.

Članak 82.

Odnosi s Eurojustom

1.Ako tijekom aktivnosti Europola, uključujući bilo koju fazu rada operativne radne skupine, Europol ili država članica utvrdi potrebu za djelotvornim daljnjim pravosudnim postupanjem u okviru mandata Eurojusta, Europol bez nepotrebnog odlaganja o tome obavješćuje Eurojust i predmetnu državu članicu. Europol pokreće postupak za razmjenu relevantnih informacija u skladu s odlukom države članice koja je informacije dostavila. U tom se slučaju Eurojust savjetuje s Europolom.

2.Europol i Eurojust mogu se dogovoriti o uspostavi zajedničkih operativnih platformi i drugih oblika strukturirane suradnje za potporu nadležnim tijelima država članica u određenim područjima kriminala koja su u njihovoj nadležnosti. To može uključivati zajedničku operativnu analizu.

3.Europol surađuje s Eurojustom, u okviru njihovih mandata, u pružanju potpore nadležnim tijelima država članica u kontekstu digitalnih istraga i pristupa podacima, što posebno podrazumijeva da djeluje kao centar znanja za savjetovanje, pomoć i izgradnju kapaciteta za prekogranični pristup e-dokazima.

4.Europol podupire Eurojust, u okviru njihovih mandata, u vezi s najtežim međunarodnim kaznenim djelima.

Članak 83.

Odnosi s OLAF-om

Ako tijekom Europolove obrade informacija u vezi s određenom istragom ili u postupku povrata imovine Europol ili država članica utvrdi potrebu za koordinacijom, suradnjom ili potporom u skladu s nadležnošću OLAF-a, Europol obavješćuje OLAF o tome i pokreće postupak za dijeljenje relevantnih informacija, u skladu s odlukom države članice koja je dostavila informaciju. U tom se slučaju OLAF savjetuje s Europolom.

Članak 84.

Odnosi s Tijelom za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA)

1.Odnos Europola s AMLA-om posebno je usmjeren na potporu financijsko-obavještajnim jedinicama (FOJ-evi) u kontekstu zajedničke analize koja se provodi na temelju članka 32. Direktive (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća 74 i članka 40. Uredbe (EU) 2024/1620.

2.Za potrebe članka 41. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1620 Europol prima, obrađuje i analizira rezultate zajedničkih analiza i sve dodatne informacije u skladu s ovom Uredbom.

Članak 85.

Odnosi s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)

Europol surađuje s Frontexom, posebno u:

(a)utvrđivanju visokorizičnih prekograničnih kretanja i s njima povezanih kriminalnih aktivnosti, uključujući analizu informacija o putovanjima sadržanih u opsežnim informacijskim sustavima Unije, te Europol u tu svrhu uspoređuje takve podatke s informacijama kojima raspolaže u skladu s ovom Uredbom i Frontexu dostavlja relevantne pokazatelje rizika;

(b)provedbi aktivnosti na temelju Uredbe (EU) 2024/1356 i u okviru Uredbe (EU) 2019/1896, pri čemu Europol u tu svrhu može, na zahtjev predmetne države članice, rasporediti osoblje radi pružanja potpore za provjere u relevantnim opsežnim informacijskim sustavima Unije, u skladu s člankom 22. ove Uredbe, među ostalim u kontekstu aktivnosti koje se provode na temelju Uredbe (EU) 2019/1896 i značajnijih međunarodnih događaja.

Članak 86.

Odnosi s agencijom eu-LISA

1.Europol surađuje s agencijom eu-LISA u područjima od zajedničkog interesa povezanima s razvojem, uvođenjem i radom informacijskih sustava i s njima povezane komunikacijske infrastrukture.

2.Suradnja između Europola i agencije eu-LISA iz stavka 1. prema potrebi i u skladu s njihovim mandatima uključuje, ali nije ograničena na:

(a)sudjelovanje u postupcima nabave ili njihovo korištenje, uključujući aktivnosti zajedničke nabave, okvirne ugovore ili druge instrumente nabave radova, robe ili usluga;

(b)dijeljenje, iskorištavanje ili prilagodbu postojećih tehničkih komponenti, alata, usluga ili sastavnih dijelova koje je razvila ili kojima upravlja bilo koja od tih agencija;

(c)pružanje tehničke potpore, stručnog znanja ili usluga, među ostalim u području razvoja, testiranja, održavanja i sigurnosti sustava;

(d)osnivanje zajedničkih projektnih timova i razmjenu osoblja, stručnog znanja i drugih resursa potrebnih za provedbu zajedničkih projekata i tehničkih aktivnosti.

3.U svrhu razvoja i održavanja usluga, alata i aplikacija koje je razvio, za koje pruža smještaj na poslužitelju ili kojima upravlja Europol, Europol od agencije eu-LISA traži da Europolu i, prema potrebi, nadležnim tijelima država članica osigura certifikate za infrastrukturu javnih ključeva certifikacijskog tijela agencije eu-LISA.

4.Suradnja iz stavaka 1., 2. i 3. odvija se u okviru radnih dogovora kojima se uređuju praktični aspekti, uključujući financijska pitanja, način upravljanja, razmjenu osoblja i privremene zadatke, te osnivanje i rad zajedničkih projektnih timova.

5.Stavci od 1. do 4. ne utječu na odgovornosti Europola u pogledu razvoja i rada njegovih informacijskih sustava.

Članak 87.

Odnosi s Agencijom Europske unije za droge

Suradnja Europola s Agencijom Europske unije za droge, osnovanom Uredbom (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća 75 , posebice uključuje prikupljanje podataka i praćenje trendova u području opskrbe drogom, uključujući nezakonitu proizvodnju i trgovinu i druga povezana kaznena djela, korištenja novih tehnologija i novih psihoaktivnih tvari.

Članak 88.

Odnosi s Agencijom Europske unije za temeljna prava (FRA)

Suradnja Europola s Agencijom za temeljna prava pomaže Europolu u osiguravanju potpunog poštovanja temeljnih prava i sloboda sadržanih u Povelji pri obavljanju njegovih raznih zadaća. To posebno uključuje područja aktivnosti Europola koja najviše mogu utjecati na prava pojedinaca, uključujući ranjive osobe kao što su djeca.

Članak 89.

Odnosi s Carinskim tijelom Europske unije

U okviru suradnje Europola s Carinskim tijelom Europske unije, osnovanim Uredbom [...], nastoji se omogućiti uzajamna razmjena relevantnih podataka i informacija radi sprečavanja i suzbijanja teškog kriminala i terorizma, posebno tako da se Europolu omogući da na zahtjev dobiva podatke, uključujući osobne podatke i poslovno osjetljive podatke, dostupne u Centru EU-a za carinske podatke, u skladu s Uredbom [...].

Članak 90.

Odnosi s ENISA-om

Suradnja Europola s ENISA-om posebno je usmjerena na:

(a)poboljšanje zajedničke informiranosti o stanju kibernetički prijetnji i kibernetičkih incidenata, posebno s obzirom na obavještajne podatke o kibernetičkim prijetnjama; i

(b)poboljšanje pripravnosti u području kibernetičke sigurnosti te odgovora na incidente povezane s ucjenjivačkim softverom i oporavka od njih.

Poglavlje VII.
Odnosi s partnerima

Odjeljak 1.
Zajedničke odredbe

Članak 91.

Zajedničke odredbe

1.Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može uspostaviti i održavati odnose suradnje s tijelima trećih zemalja, međunarodnim organizacijama i privatnim stranama.

2.Podložno ograničenjima iz članka 33. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje članak 129., Europol može izravno razmjenjivati sve informacije, uz iznimku osobnih podataka, sa subjektima iz stavka 1. ovog članka, u mjeri u kojoj je takva razmjena relevantna za izvršavanje zadaća Europola.

3.Izvršni direktor obavješćuje upravni odbor o svim redovitim odnosima suradnje koje Europol namjerava uspostaviti i održavati u skladu sa stavcima 1. i 2. i o razvoju tih odnosa nakon što se uspostave.

4.Za potrebe iz stavaka 1. i 2. Europol može sa subjektima iz stavka 1. sklapati radne dogovore, koji podliježu prethodnom odobrenju Komisije. U takvim radnim dogovorima ne smije se dopustiti razmjena osobnih podataka, ne smiju se stvarati pravne obveze na temelju međunarodnog prava ili prava Unije niti se smiju iznositi stajališta koja su obvezujuća za Uniju ili njezine države članice.

5.Europol može primiti i obraditi osobne podatke koje dostave subjekti iz stavka 1. u mjeri u kojoj je to potrebno i razmjerno za zakonito izvršavanje njegovih zadaća i u skladu s Uredbom 2018/1725 i ovom Uredbom.

6.Ako su treće zemlje, međunarodne organizacije ili privatne strane primile osobne podatke od Europola, daljnja slanja ili prijenosi takvih podataka zabranjeni su osim ako je Europol za to prethodno dao izričito odobrenje.

7.Europol osigurava vođenje detaljne evidencije o svim slanjima ili prijenosima osobnih podataka i razlozima za ta slanja ili prijenose u skladu s ovom Uredbom.

8.Europol ne obrađuje nijednu informaciju koja je dobivena očiglednim kršenjem ljudskih prava.

Odjeljak 2.
Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

Članak 92.

Prioriteti za vanjsko djelovanje

Europol osigurava da njegova suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama bude usklađena s vanjskim politikama i prioritetima Unije i da se prema potrebi provodi u koordinaciji s delegacijama Unije. U tu svrhu Europol u okviru svojeg mandata donosi vanjsku strategiju kao dio višegodišnjeg programiranja i godišnjeg programa rada iz članka 73., podložno prethodnom odobrenju Komisije.

Članak 93.

Suradnja sa zemljama pridruženima Schengenu

1.Europol održava blisku suradnju sa zemljama koje su se pridružile provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine („zemlje pridružene Schengenu”).

2.Područje primjene, praktični aspekti, prava i obveze u vezi sa suradnjom iz stavka 1. mogu se utvrditi posebnim međunarodnim sporazumom koji treba sklopiti između Unije i predmetne zemlje pridružene Schengenu.

3.Međunarodnim sporazumom iz stavka 2. može se urediti:

(a)pristup i mogućnost postavljanja upita u okviru Europolove usluge unakrsne provjere i Europolova analitičkog okruženja u skladu s člancima 39. i 41.;

(b)status promatrača u upravnom odboru i upravljačkoj skupini za IKT i upravljanje informacijama, kojim se ne daje pravo glasa, u skladu s člankom 69.;

(c)upućivanje časnika za vezu, podložno istim uvjetima koji se primjenjuju na časnike za vezu iz država članica u skladu s člankom 27.

4.Svakim međunarodnim sporazumom kojim se uređuje oblik suradnje iz stavka 3. može se urediti i:

(a)postupak prema kojem predmetna zemlja pridružena Schengenu Europolu dostavlja informacije pod uvjetima jednakima onima utvrđenima u članku 29. stavcima 1., 2. i 5. i obveza Europola da uzme u obzir informacije koje je dostavila predmetna zemlja pridružena Schengenu kako je utvrđeno u članku 29. stavku 6.;

(b)odgovarajući financijski doprinos koji predmetna zemlja pridružena Schengenu treba platiti Europolu.

Članak 94.

Prijenos osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

1.Ne dovodeći u pitanje članak 129., Europol može osobne podatke prenositi trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

5.Izvršni direktor nadležan je za odobravanje prijenosa osobnih podataka u skladu s člancima 94.b, 94.c i 94.d Uredbe (EU) 2018/1725.

Upravni odbor može, nakon odobrenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka, na razdoblje od najviše jedne godine, koje se može produljiti, odobriti niz prijenosa ako su ispunjeni uvjeti iz članka 94.c Uredbe (EU) 2018/25.

6.Za potrebe stavka 2. izvršni direktor bez nepotrebnog odlaganja donosi odluku na temelju svih relevantnih informacija, uključujući, prema potrebi, informacije dobivene od službenika za zaštitu podataka i relevantnih operativnih središta. Takvi prijenosi u pravilu se odobravaju ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti, a provode se putem SIENA-e. Ako predmetna treća zemlja ili međunarodna organizacija nema pristup SIENA-i, prijenosi se obavljaju kanalima INTERPOLA.

7.Izvršni direktor što je prije moguće obavješćuje upravni odbor o slučajevima u kojima su primijenjeni članci 94.b, 94.c i 94.d Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 95.

Odnosi s državama članicama ili trećim zemljama u kontekstu njihova sudjelovanja u Centru za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama

1.Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol putem radnog dogovora uspostavlja i održava suradnju s državama članicama i trećim zemljama koje sudjeluju u Centru za pomorske analize i operacije u vezi s opojnim drogama (MAOC-N).

2.Europol može razmjenjivati informacije s trećim zemljama koje sudjeluju u MAOC-N-u pod uvjetom da se poštuju opća načela i pravila za prijenose operativnih osobnih podataka trećim zemljama iz Uredbe (EU) 2018/1725.

3.Države članice koje sudjeluju u MAOC-N-u povezuju svoje časnike za vezu upućene u MAOC-N sa SIENA-om radi dostavljanja relevantnih informacija Europolu.

4.Europol pruža analitičku potporu MAOC-N-u u svrhu kaznenih istraga kriminalnih mreža visokog rizika koje trguju drogom na moru.

Odjeljak 3.
Suradnja s privatnim stranama i fizičkim osobama

Članak 96.

Razmjena osobnih podataka s privatnim stranama

1.U mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može obrađivati osobne podatke dobivene od privatnih strana.

2.Europol može izravno od privatne strane primiti osobne podatke za koje ta privatna strana izjavi da joj je zakonski dopušteno slati ih u skladu s primjenjivim pravom.

3.Kako bi obavijestio nadležna tijela država članica o svakom kaznenom djelu koje se na njih odnosi i koje je povezano s osobnim podacima primljenima od privatne strane i kako bi im omogućio da poduzmu potrebne mjere, Europol osobne podatke i sve relevantne rezultate obrade tih podataka prosljeđuje predmetnim nacionalnim jedinicama Europola.

4.Suradnja Europola s privatnim stranama ne smije dovoditi do udvostručavanja ni ometanja aktivnosti FOJ-eva država članica i ne smije se odnositi na informacije koje se moraju dostaviti FOJ-evima za potrebe Direktive (EU) 2015/849.

5.Europol šalje ili prenosi osobne podatke privatnim stranama samo ako je to strogo nužno i razmjerno, što se utvrđuje na pojedinačnoj osnovi, a posebno ako je to u interesu ispitanika ili nužno za sprečavanje neposrednog počinjenja kaznenog djela, uključujući terorizam.

Takvo slanje ili prijenos provodi se samo ako prava i slobode ispitanika ne prevladavaju nad javnim interesom zbog kojeg je potrebno slanje ili prijenos.

Slanje ili prijenos iz prvog podstavka ovog stavka podliježe svim ograničenjima na temelju članka 33. stavka 2. ili 3. i ne dovodi u pitanje članak 129.

6.Ako privatna strana nema poslovni nastan u Uniji ili u trećoj zemlji kako je navedeno u članku 94.a Uredbe (EU) 2018/1875, izvršni direktor odobrava prijenos samo u sljedećim slučajevima:

(a)prijenos je potreban za zaštitu životno važnih interesa predmetnog ispitanika ili druge osobe;

(b)prijenos je potreban za zaštitu legitimnih interesa predmetnog ispitanika;

(c)prijenos je nužan za sprečavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti države članice ili treće zemlje;

(d)prijenos je potreban u pojedinačnim slučajevima u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona određenog kaznenog djela koje je u nadležnosti Europola;

(e)prijenos je potreban u pojedinačnim slučajevima radi postavljanja, izvršenja ili obrane pravnih zahtjeva povezanih sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom određenog kaznenog djela koje je u nadležnosti Europola.

Osobni podaci ne smiju se prenositi ako izvršni direktor utvrdi da temeljna prava i slobode predmetnog ispitanika imaju prednost pred javnim interesom zbog kojeg je potreban prijenos iz prvog podstavka točaka (d) i (e).

7.Slanje ili prenošenje osobnih podataka na temelju stavaka 5. i 6. ne smije biti sustavno, masovno ni strukturno.

8.Europol putem nacionalnih jedinica Europola može zatražiti od država članica da, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, s Europolom dijele osobne podatke privatnih strana koje imaju poslovni nastan ili pravnog zastupnika na njihovu državnom području. Takvi zahtjevi moraju biti obrazloženi i što precizniji. Takvi osobni podaci moraju biti što je manje osjetljivi i strogo ograničeni na ono što je potrebno i razmjerno kako bi se Europolu omogućilo da izvršava svoje zadaće.

9.Europolov mehanizam iz članka 47. može se koristiti za razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica i privatnih strana u skladu s odgovarajućim pravom Unije i nacionalnim pravom. Te razmjene mogu obuhvaćati i kaznena djela koja nisu u nadležnosti Europola.

Ako države članice koriste Europolov mehanizam za razmjenu informacija o kaznenim djelima koja su u nadležnosti Europola, Europolu dostavljaju presliku takvih informacija.

Ako države članice koriste Europolov mehanizam za razmjenu osobnih podataka u vezi s kaznenim djelima koja nisu u nadležnosti Europola, Europol nema pristup tim podacima i smatra se izvršiteljem obrade u skladu s člankom 87. Uredbe (EU) 2018/1725.

Europol procjenjuje sigurnosne rizike povezane s dopuštanjem privatnim stranama da koriste njegovu infrastrukturu i, prema potrebi, provodi odgovarajuće preventivne mjere i mjere ublažavanja.

10.Europol osigurava da se detaljna evidencija o svim slanjima ili prijenosima osobnih podataka i razlozima za ta slanja ili prijenose vodi u skladu s ovom Uredbom i na zahtjev dostavlja Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

11.Ako osobni podaci koji su primljeni ili se trebaju poslati ili prenijeti utječu na interese neke države članice, Europol odmah obavješćuje nacionalnu jedinicu Europola u predmetnoj državi članici.

12.Upravni odbor do 31. ožujka donosi godišnje izvješće o osobnim podacima razmijenjenima s privatnim stranama u skladu s ovim člankom, i to na temelju kvantitativnih i kvalitativnih evaluacijskih kriterija koje utvrdi upravni odbor.

13.U godišnjem izvješću uzimaju se u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti, a osobni podaci u primjerima anonimiziraju se.

Godišnje izvješće šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Članak 97.

Informacije primljene od fizičkih osoba

1.Ako je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća, Europol može primati i obrađivati informacije koje potječu od fizičkih osoba.

2.Osobne podatke koji potječu od fizičkih osoba Europol obrađuje samo ako su primljeni na jedan od sljedećih načina:

(a)preko nacionalne jedinice Europola u skladu s nacionalnim pravom;

(b)preko kontaktne točke u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji kojoj se osobni podaci mogu prenositi na temelju članka 94.b stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) 2018/1725;

(c)preko tijela treće zemlje ili međunarodne organizacija kojem se osobni podaci mogu prenositi u skladu s člankom 94.a, člankom 94.b stavkom 1. ili člankom 94.b stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) 2018/1725.

3.Ako Europol primi informacije, uključujući osobne podatke, od fizičke osobe s boravištem u trećoj zemlji za koju nisu ispunjeni uvjeti za prijenos na temelju članaka 94.a ili 94.b Uredbe (EU) 2018/1725, Europol te informacije prosljeđuje samo državi članici ili toj trećoj zemlji.

4.Ako primljeni osobni podaci utječu na interese neke države članice, Europol bez odgode obavješćuje nacionalnu jedinicu Europola te države članice.

5.Europol ne stupa u kontakt s fizičkim osobama radi prikupljanja informacija.

6.Ne dovodeći u pitanje članke 104. i 105., Europol ne smije davati osobne podatke fizičkim osobama.

Poglavlje VIII.
Zaštita podataka

Članak 98.

Obrada osobnih podataka koju provodi Europol

1.Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, Uredba (EU) 2018/1725 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provodi Europol.

2.Upućivanja na „osobne podatke” u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na „operativne osobne podatke” kako su definirani u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2018/1725 , osim ako je drukčije navedeno u ovoj Uredbi.

3.Upravni odbor donosi pravila za određivanje rokova za pohranu administrativnih osobnih podataka.

Članak 99.

Procjena pouzdanosti izvora i točnosti informacija

1.Pouzdanost izvora informacija koje potječu od države članice ocjenjuje koliko je to moguće država članica koja dostavlja informacije i pritom koristi sljedeće oznake za ocjenu izvora:

(a)(A): ako ne postoji sumnja u vjerodostojnost, pouzdanost i mjerodavnost izvora ili ako je informacije dostavio izvor koji se u svim prijašnjim slučajevima pokazao kao pouzdan;

(b)(B): ako je informacije dostavio izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao pouzdan;

(c)(C): ako je informacije dostavio izvor koji se u većini slučajeva pokazao kao nepouzdan;

(d)(X): ako se pouzdanost izvora ne može ocijeniti.

2.Točnost informacija koje potječu od države članice ocjenjuje koliko je to moguće država članica koja dostavlja informacije i pritom koristi sljedeće oznake za ocjenu informacija:

(a)(1): informacije u čiju se točnost ne sumnja;

(b)(2): informacije osobno poznate izvoru, ali ne i službeniku koji ih prosljeđuje;

(c)(3): informacije koje nisu osobno poznate izvoru, ali ih potvrđuju druge, već zabilježene informacije;

(d)(4): informacije koje nisu osobno poznate izvoru i koje se ne mogu potvrditi.

3.Ako Europol na temelju informacija koje već posjeduje zaključi da je potrebno ispraviti ocjenu iz stavka 1. ili 2., o tome obavješćuje predmetnu državu članicu i nastoji postići dogovor o izmjeni ocjene. Europol ne mijenja ocjenu ako se takav dogovor ne postigne.

4.Kad Europol od države članice primi informacije kojima nije dodijeljena ocjena u skladu sa stavkom 1. ili 2., nastoji ocijeniti pouzdanost izvora, odnosno točnost informacija na osnovi informacija koje već posjeduje. Ocjenjivanje konkretnih podataka i informacija provodi se u dogovoru s državom članicom koja ih je dostavila. Država članica također se može načelno dogovoriti s Europolom o ocjenjivanju određenih vrsta podataka i određenih izvora. Ako se u određenom slučaju ne postigne dogovor ili ako ne postoji načelni dogovor, Europol ocjenjuje predmetne informacije ili podatke i dodjeljuje im oznake ocjene (X) i (4) iz stavka 1., odnosno 2.

5.Stavci od 1. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis ako Europol primi podatke ili informacije od institucije, tijela, misije, ureda ili agencije Unije, treće zemlje, međunarodne organizacije ili privatne strane.

6.Informacije iz javno dostupnih izvora ocjenjuje Europol i pritom koristi oznake ocjena iz stavaka 1. i 2.

7.Ako su informacije rezultat analize koju je Europol proveo u okviru izvršavanja svojih zadaća, Europol ocjenjuje te informacije u skladu s ovim člankom i u dogovoru s državama članicama koje sudjeluju u toj analizi.

Članak 100.

Obrada osobnih podataka različitih kategorija ispitanika i posebnih kategorija osobnih podataka

1.Obrada osobnih podataka koji se odnose na žrtve kaznenih djela, svjedoke ili druge osobe koje mogu pružiti informacije o kaznenim djelima dopuštena je ako je to izričito nužno i razmjerno za sprečavanje ili suzbijanje kaznenih djela u nadležnosti Europola.

2.Obrada osobnih podataka koja se provodi automatiziranim ili drugim sredstvima i otkriva rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu i obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe ili podataka koji se odnose na zdravlje, spolni život ili seksualnu orijentaciju fizičke osobe dopuštena je samo ako je to strogo nužno i razmjerno za istraživačke i inovacijske projekte u skladu s člankom 102. i u operativne svrhe u okviru nadležnosti Europola i samo za sprečavanje ili suzbijanje kaznenih djela u nadležnosti Europola. Takva obrada podliježe i odgovarajućim mjerama za zaštitu prava i sloboda ispitanika utvrđenima u ovoj Uredbi te je, osim u slučaju biometrijskih podataka koji se obrađuju za potrebe jedinstvene identifikacije fizičke osobe, dopuštena samo ako ti podaci dopunjuju druge osobne podatke koje obrađuje Europol. Zabranjeno je odabirati određene skupine osoba isključivo na temelju tih osobnih podataka.

3.Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se bez nepotrebnog odlaganja o obradi osobnih podataka na temelju ovog članka.

4.Samo Europol ima izravan pristup osobnim podacima iz stavaka 1. i 2. Izvršni direktor taj pristup odobrava samo ograničenom broju članova osoblja Europola, i to samo ako je to potrebno za izvršavanje njihovih zadaća.

5.Neovisno o prvom podstavku, ako je izravan pristup osobnim podacima potrebno odobriti osoblju nadležnih tijela država članica ili tijela i agencija Unije radi izvršavanja njihovih zadaća i u skladu s ovom Uredbom, ili za istraživačke i inovacijske projekte u skladu s člankom 102. stavkom 2. točkom (c), izvršni direktor taj pristup odobrava ograničenom broju članova tog osoblja.

6.Osobni podaci iz stavaka 1. i 2. ne šalju se državama članicama ni institucijama, tijelima, misijama, uredima ni agencijama Unije niti se prenose trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ni privatnim stranama, osim ako je ovom Uredbom ili pravom Unije propisano da se ti podaci moraju poslati ili prenijeti ili ako je to strogo nužno i razmjerno u pojedinačnim slučajevima koji se odnose na kaznena djela koja su u nadležnosti Europola i u skladu s poglavljima VI. i VII.

7.Europol svake godine EDPS-u dostavlja statistički pregled svih osobnih podataka iz stavka 2. koje je obradio.

Članak 101.

Rokovi za pohranjivanje i brisanje osobnih podataka

1.Osobne podatke koje obrađuje Europol pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno i razmjerno za svrhe u koje se ti podaci obrađuju.

2.Europol u svim slučajevima preispituje potrebu za daljnjim pohranjivanjem najkasnije tri godine od početka obrade osobnih podataka. Ako je to nužno radi izvršavanja njegovih zadaća, Europol može odlučiti dalje pohranjivati osobne podatke do sljedećeg preispitivanja, koje se obavlja nakon još tri godine. Razloge za takvo daljnje pohranjivanje potrebno je evidentirati. Ako se ne donese odluka o daljnjem pohranjivanju osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu nakon tri godine.

3.Ako su osobni podaci iz članka 100. stavaka 1. i 2. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje EDPS.

4.Ako država članica, institucija, tijelo, misija, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija u trenutku slanja ili prijenosa u skladu s člankom 33. stavkom 2. navede ograničenja koja se odnose na ranije brisanje ili uništenje osobnih podataka, Europol briše osobne podatke u skladu s tim ograničenjima. Ako se daljnje pohranjivanje podataka smatra nužnim, na temelju informacija koje su opsežnije od onih koje posjeduje pružatelj podataka, Europol u svrhu izvršavanja svojih zadaća traži odobrenje pružatelja podataka da nastavi čuvati podatke i obrazlaže taj zahtjev.

5.Država članica, institucija, tijelo, misija, ured ili agencija Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija koja iz svojih datoteka izbriše osobne podatke dostavljene Europolu o tome obavješćuje Europol. Europol briše te podatke, osim ako se daljnje pohranjivanje smatra nužnim, na temelju informacija koje su opsežnije od onih koje posjeduje pružatelj podataka, za izvršavanje zadaća Europola. Europol obavješćuje pružatelja podataka o daljnjem pohranjivanju tih podataka i obrazlaže tu daljnju pohranu.

6.Osobni podaci ne brišu se u sljedećim slučajevima:

(a)takvo brisanje štetilo bi interesima ispitanika kojem je potrebna zaštita; u tom se slučaju podaci koriste samo uz izričitu i pisanu suglasnost ispitanika;

(b)ispitanik osporava točnost osobnih podataka u razdoblju koje državama članicama ili Europolu, prema potrebi, omogućuje provjeru točnosti podataka;

(c)podaci moraju biti sačuvani kao dokaz ili radi postavljanja, izvršenja ili obrane pravnih zahtjeva;

(d)ispitanik se protivi njihovu brisanju i umjesto toga traži njihovo ograničeno korištenje.

Članak 102.

Obrada osobnih podataka u svrhu istraživanja i inovacija

1.Europol može obrađivati osobne podatke za potrebe relevantnih istraživačkih i inovacijskih projekata, pod uvjetom da je obrada tih osobnih podataka potrebna i propisno opravdana za postizanje ciljeva predmetnog projekta.

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka provodi se samo ako je to neophodno i podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, koje mogu uključivati pseudonimizaciju.

Obrada osobnih podataka koju provodi Europol u kontekstu istraživačkih i inovacijskih projekata temelji se na načelima transparentnosti, objašnjivosti, pravednosti i odgovornosti.

2.Ne dovodeći u pitanje stavak 1., na obradu podataka koja se provodi u kontekstu Europolovih istraživačkih i inovacijskih projekata primjenjuju se sljedeće zaštitne mjere:

(a)za svaki istraživački i inovacijski projekt potrebno je prethodno odobrenje izvršnog direktora na temelju:

I.opisa ciljeva projekta i objašnjenja načina na koji projekt pomaže Europolu ili nadležnim tijelima država članica u njihovim zadaćama;

II.opisa predviđene aktivnosti obrade, u kojem se navode ciljevi, opseg i trajanje obrade te potreba i proporcionalnost obrade osobnih podataka;

III.opisa kategorija osobnih podataka koji će se obrađivati;

IV.procjene usklađenosti s člankom 71. Uredbe (EU) 2018/1725 u pogledu rokova za pohranu i uvjeta za pristup osobnim podacima;

(b)upravni odbor obavješćuje se o pokretanju projekta u skladu sa smjernicama iz članka 32. stavka 11.;

(c)svi osobni podaci koji se obrađuju u okviru projekta:

I.privremeno se kopiraju u odvojeno, izolirano i zaštićeno okruženje za obradu podataka, koje može, prema potrebi, podupirati iterativne postupke razvoja, testiranja i validacije unutar Europola isključivo u svrhu provedbe tog projekta;

II.otvoreni su za pristup, u skladu s člankom 100. stavkom 4., posebno ovlaštenog osoblja Europola i, podložno tehničkim sigurnosnim mjerama, posebno ovlaštenog osoblja nadležnih tijela država članica i agencija Unije;

III.ne smiju se slati ni prenositi;

IV.ne smiju dovesti do mjera ni odluka koje utječu na ispitanike kao rezultat njihove obrade;

V.brišu se nakon završetka projekta ili isteka roka za pohranu osobnih podataka u skladu s člankom 91.;

VI.podliježu odgovarajućim zaštitnim mjerama i, ako je to propisno opravdano, ponovno se upotrebljavaju u okviru Europola za buduće istraživačke i inovacijske projekte kompatibilnih ciljeva, posebno za poboljšanje, testiranje ili validaciju algoritama te UI modela i UI sustava;

(d)zapisi o obradi osobnih podataka u okviru projekta čuvaju se dvije godine nakon završetka projekta, isključivo u svrhu provjere točnosti ishoda obrade podataka i samo onoliko dugo koliko je potrebno za tu provjeru.

3.Ako Europol smatra da određena nova vrsta istraživačkog i inovacijskog projekta predstavlja znatan rizik za prava i slobode ispitanika, on, uz zahtjeve utvrđene u stavku 2. točki (a) ovog članka, provodi i procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu s člankom 89. Uredbe (EU) 2018/1725. U takvim se slučajevima prije pokretanja projekta obavješćuje EDPS.

4.Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na prilagodbu, izmjenu ili uvođenje postojećih kapaciteta, među ostalim u definiranom operativnom kontekstu, pod uvjetom da se u okviru takvih aktivnosti bitno ne mijenja priroda, opseg ili svrha obrade na način kojim bi se povećao rizik za prava i slobode ispitanika.

5.Upravni odbor u obvezujućem dokumentu utvrđuje opće područje primjene za istraživačke i inovacijske projekte. Taj dokument ažurira se prema potrebi i stavlja na raspolaganje EDPS-u za potrebe nadzora koji on provodi.

6.Europol čuva dokument koji sadržava detaljan opis procesa i razlogâ za treniranje, testiranje i validaciju algoritama kako bi se osigurala transparentnost procesa i algoritama, uključujući njihovu usklađenost sa zaštitnim mjerama navedenima u ovom članku, i kako bi se omogućila provjera točnosti rezultata na temelju korištenja takvih algoritama. Europol taj dokument na zahtjev stavlja na raspolaganje zainteresiranim stranama, uključujući države članice i JPSG.

7.Ako je osobne podatke koji se trebaju obraditi za određeni istraživački i inovacijski projekt dostavila država članica, tijelo Unije, treća zemlja ili međunarodna organizacija, Europol traži privolu pružatelja podataka u skladu s člankom 33. stavkom 2., osim ako je pružatelj podataka prethodno dao odobrenje za takvu obradu za potrebe istraživačkih i inovacijskih projekata, bilo općenito ili pod posebnim uvjetima.

8.Europol ne obrađuje podatke za potrebe istraživačkih i inovacijskih projekata bez privole pružatelja podataka. Ta se privola može povući u svakom trenutku.

Članak 103.

Obavješćivanje relevantnih nadležnih tijela o povredi osobnih podataka

1.Ne dovodeći u pitanje članak 92. Uredbe (EU) 2018/1725, u slučaju povrede osobnih podataka Europol o tome bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje nadležna tijela predmetnih država članica i predmetnog pružatelja podataka, osim ako nije vjerojatno da će predmetna povreda osobnih podataka ugroziti prava i slobode fizičkih osoba.

2.U obavijesti iz stavka 1. mora se barem:

(a)opisati priroda povrede osobnih podataka, što obuhvaća, ako je to moguće i potrebno, kategorije i broj predmetnih ispitanika i kategorije i broj predmetnih evidencija podataka;

(b)opisati moguće posljedice povrede osobnih podataka;

(c)opisati mjere koje je Europol predložio ili poduzeo kao odgovor na povredu osobnih podataka;

(d)prema potrebi, preporučiti mjere za ublažavanje mogućih štetnih posljedica predmetne povrede osobnih podataka.

Članak 104.

Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka

Ne dovodeći u pitanje članak 93. Uredbe (EU) 2018/1725, ako nema podatke za kontakt predmetnog ispitanika, Europol od pružatelja podataka traži da predmetnog ispitanika obavijesti o povredi osobnih podataka i da obavijesti Europol o donesenoj odluci. Države članice koje su dostavile podatke obavješćuju predmetnog ispitanika o povredi osobnih podataka u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

Članak 105.

Pravo ispitanika na pristup podacima

1.Ispitanik koji želi ostvariti pravo na pristup osobnim podacima koji se na njega odnose iz članka 80. Uredbe (EU) 2018/1725 može za to podnijeti zahtjev tijelu imenovanom u tu svrhu u državi članici po vlastitom izboru ili Europolu. To tijelo prosljeđuje zahtjev Europolu bez nepotrebnog odlaganja, a najviše mjesec dana od njegova primitka.

2.Europol potvrđuje primitak zahtjeva iz stavka 1. Europol odgovara na njega bez nepotrebnog odlaganja, a u svakom slučaju u roku od četiri mjeseca nakon što je Europol primio zahtjev, ne dovodeći u pitanje članak 81. Uredbe (EU) 2018/1725.

3.Europol se savjetuje s nadležnim tijelima država članica i pružateljem predmetnih podataka o odluci koju treba donijeti. Odluka o pristupu osobnim podacima ovisi o bliskoj suradnji između Europola, država članica i pružatelja podataka na kojeg se izravno odnosi pristup ispitanika takvim podacima. Države članice i pružatelj predmetnih podataka blisko surađuju s Europolom i bez nepotrebnog odlaganja odgovaraju na Europolov zahtjev za savjetovanje. Ako država članica ili pružatelj podataka ima prigovor na Europolov prijedlog odgovora, obavješćuje Europol o razlozima svojeg prigovora. Europol u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir sve takve prigovore. Europol zatim o svojoj odluci obavješćuje nadležna tijela predmetnih država članica i pružatelja podataka.

Članak 106.

Pravo na ispravljanje, brisanje i ograničavanje

1.Svaki ispitanik koji želi ostvariti pravo na ispravljanje ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade osobnih podataka koji se na njega odnose iz članka 82. Uredbe (EU) 2018/1725 može za to podnijeti zahtjev tijelu imenovanom u tu svrhu u državi članici po vlastitom izboru ili Europolu. Ako se zahtjev podnese tom tijelu, ono ga u roku od mjesec dana od primitka prosljeđuje Europolu.

2.Ne dovodeći u pitanje članak 82. stavak 3. Uredbe (EU) 2018/1725, Europol umjesto brisanja osobnih podataka ograničava njihovu obradu ako se na temelju opravdanih razloga smatra da bi brisanje moglo utjecati na legitimne interese ispitanika.

3.Podaci obuhvaćeni ograničenjem obrade obrađuju se samo u svrhu zaštite pravâ ispitanika ako je to potrebno za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili druge osobe ili u svrhe utvrđene u članku 82. stavku 3. Uredbe (EU) 2018/1725.

4.Ako su osobne podatke iz stavaka 1. i 2. koji su u posjedu Europola Europolu dostavile treće zemlje, međunarodne organizacije ili institucije, tijela, misije, uredi ili agencije Unije, ako su ih izravno dostavile privatne strane ili ih je Europol prikupio iz javno dostupnih izvora ili su rezultat Europolovih vlastitih analiza, Europol ispravlja ili briše te podatke ili ograničava njihovu obradu i, prema potrebi, o tome obavješćuje pružatelje podataka.

5.Ako su osobne podatke iz stavaka 1. i 2. koji su u posjedu Europola Europolu dostavile države članice, predmetne države članice ispravljaju ili brišu te podatke ili ograničavaju njihovu obradu u suradnji s Europolom, u okviru njihovih nadležnosti.

6.Europol ispravlja ili briše podatke u suradnji s pružateljem predmetnih podataka u svim sljedećim slučajevima:

(a)netočni osobni podaci poslani su ili preneseni na drugi odgovarajući način;

(b)pogreške u podacima koje su dostavile države članice posljedica su nepravilnog slanja ili prijenosa, ili slanja ili prijenosa kojim se krši ova Uredba;

(c)pogreške u podacima posljedica su Europolova unosa, preuzimanja ili pohranjivanja podataka na nepravilan način ili suprotno ovoj Uredbi.

7.U slučajevima iz stavaka 3., 4. i 5. svi se primatelji predmetnih podataka odmah obavješćuju. U skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju, primatelji zatim u svojim sustavima ispravljaju, brišu ili ograničavaju te podatke.

Članak 107.

Odgovornost u pitanjima zaštite podataka

1.Europol obrađuje osobne podatke na način kojim se osigurava da se njihov izvor, u skladu s člankom 28., može utvrditi.

2.Odgovornost za točnost osobnih podataka, kako je navedeno u članku 71. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) 2018/1725, ima:

(a)država članica ili tijelo Unije koji su Europolu dostavili predmetne osobne podatke;

(b)Europol kad je riječ o osobnim podacima koje su dostavile treće zemlje ili međunarodne organizacije, koje su izravno dostavile privatne strane, koje je Europol prikupio iz javno dostupnih izvora, koji proizlaze iz vlastitih analiza Europola ili koje je Europol pohranio u skladu s člankom 101. stavkom 5.

3.Ako Europol dođe do saznanja da su osobni podaci dostavljeni na temelju članka 28. stavka 1. točaka (a) i (b) činjenično netočni ili nezakonito pohranjeni, o tome na odgovarajući način obavješćuje pružatelja tih podataka.

4.Odgovornost za zakonitost slanja ili prijenosa podataka ima:

(a)država članica koja je Europolu dostavila predmetne osobne podatke;

(b)Europol kad je riječ o osobnim podacima koje je on dostavio državama članicama, trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.

5.U slučaju slanja podataka između Europola i institucije, tijela, misije, ureda ili agencije Unije, za zakonitost slanja odgovoran je Europol.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, ako Europol šalje podatke na zahtjev primatelja, za zakonitost slanja odgovorni su i Europol i primatelj.

6.Europol je odgovoran za sve postupke obrade podataka koje sam provodi, uz iznimku bilateralne razmjene podataka putem infrastrukture Europola između država članica, institucija, tijela, misija, ureda i agencija Unije, trećih zemalja, međunarodnih organizacija i privatnih strana kojoj Europol nema pristup. Takve bilateralne razmjene provode se pod odgovornošću predmetnih tijela i u skladu s njihovim pravom. Sigurnost tih razmjena osigurava se u skladu s člankom 91. Uredbe (EU) 2018/1725.

Članak 108.

Prethodno savjetovanje

1.Europol može pokretati postupke obrade koji podliježu prethodnom savjetovanju s EDPS-om u skladu s člankom 90. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 , osim ako je EDPS dostavio pisani savjet u skladu s člankom 90. stavkom 4. te uredbe u roku od osam tjedana, koji počinje teći na dan podnošenja početnog zahtjeva za savjetovanje i ne smije se suspendirati ni produljiti.

2.Ako su postupci obrade iz stavka 1. ovog članka izrazito važni za izvršavanje zadaća Europola i posebno hitni i potrebni za sprečavanje i suzbijanje neposredne prijetnje kaznenog djela koje je u nadležnosti Europola ili za zaštitu životno važnih interesa ispitanika ili druge osobe, Europol iznimno može pokrenuti obradu.

U tom slučaju Europol obavješćuje EDPS prije početka postupaka obrade i dostavlja mu obrazloženi opis predviđene svrhe obrade, kategorije predmetnih podataka i početnu procjenu rizika za ispitanike. Europol EDPS-u u roku od četiri tjedna od početka postupaka obrade dostavlja dodatne informacije potrebne za prethodno savjetovanje.

Pisani savjet EDPS-a u skladu s člankom 90. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1725 uzima se u obzir retroaktivno i u skladu s njim se prilagođava način na koji se provodi obrada.

Službenik za zaštitu podataka uključen je u procjenu hitnosti takvih postupaka obrade i nadzire predmetnu obradu.

Članak 109.

Službenik za zaštitu podataka

1.Upravni odbor imenuje službenikom za zaštitu podataka člana osoblja Europola; taj član osoblja imenuje se samo za to radno mjesto.

2.Za potporu službeniku za zaštitu podataka u izvršavanju njegovih zadaća, člana osoblja Europola može se imenovati pomoćnim službenikom za zaštitu podataka.

3.Službenik za zaštitu podataka izravno odgovara upravnom odboru.

4.Upravni odbor donosi provedbena pravila koja se odnose na službenika za zaštitu podataka. Ta provedbena pravila posebno se odnose na postupak za odabir službenika za zaštitu podataka, njegovo razrješenje, zadaće, dužnosti i ovlasti te zaštitne mjere za njegovu neovisnost.

5.Službenik za zaštitu podataka imenuje se na razdoblje od četiri godine i može biti ponovno imenovan.

6.Odredbe koje se primjenjuju na službenika za zaštitu podataka primjenjuju se mutatis mutandis na pomoćnog službenika za zaštitu podataka.

7.Ako službenik za zaštitu podataka smatra da se u obradi osobnih podataka nije postupalo u skladu s odredbama ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2018/1725, o tome obavješćuje izvršnog direktora i traži od njega da u određenom roku riješi tu neusklađenost. Ako izvršni direktor ne riješi neusklađenost obrade u određenom roku, službenik za zaštitu podataka obavješćuje upravni odbor. Upravni odbor odgovara u određenom roku, dogovorenom sa službenikom za zaštitu podataka. Ako upravni odbor ne riješi neusklađenost u tom roku, službenik za zaštitu podataka upućuje predmet EDPS-u.

Članak 110.

Službenik za temeljna prava

1.Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora imenuje službenika za temeljna prava. Službenik za temeljna prava može biti član osoblja Europola koje je prošlo posebno osposobljavanje u području prava i prakse u području temeljnih prava.

2.Službenik za temeljna prava obavlja sljedeće zadaće:

(a)savjetuje Europol, ako to smatra potrebnim ili ako se to od njega zatraži, o bilo kojoj aktivnosti Europola, a da pritom ne ometa niti odgađa te aktivnosti;

(b)prati poštuje li Europol temeljna prava;

(c)daje neobvezujuća mišljenja o radnim dogovorima;

(d)obavješćuje izvršnog direktora o mogućim kršenjima temeljnih prava u okviru aktivnosti Europola;

(e)potiče poštovanje temeljnih prava pri izvršavanju zadaća i aktivnosti Europola;

(f)obavlja sve ostale zadaće propisane ovom Uredbom.

3.Službenik za temeljna prava izravno odgovara izvršnom direktoru i izrađuje godišnja izvješća o svojim aktivnostima, u kojima navodi, među ostalim, u kojoj se mjeri u okviru aktivnosti Europola poštuju temeljna prava. Ta se izvješća stavljaju na raspolaganje upravnom odboru.

Članak 111.

Osposobljavanje u području temeljnih prava

Osoblje Europola prolazi obvezno osposobljavanje u području zaštite temeljnih prava i sloboda. Sve osoblje Europola uključeno u operativne zadaće u okviru kojih se obrađuju osobni podaci trebalo bi proći posebno osposobljavanje u vezi s obradom osobnih podataka. To se osposobljavanje oblikuje u suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava i CEPOL-om.

Članak 112.

Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo

1.Nacionalna nadzorna tijela iz članka 41. Direktive (EU) 2016/680 za potrebe izvršavanja svoje nadzorne funkcije imaju pristup, u nacionalnoj jedinici Europola ili u prostorijama časnika za vezu, podacima koje je njihova država članica dostavila Europolu u skladu s relevantnim nacionalnim postupcima te zapisima iz članka [...] Uredbe (EU) 2018/1725.

2.Nacionalna nadzorna tijela imaju pristup uredima i dokumentima svojih časnika za vezu u Europolu.

3.Nacionalna nadzorna tijela u skladu s mjerodavnim nacionalnim postupcima nadziru aktivnosti nacionalnih jedinica Europola i časnika za vezu u mjeri u kojoj su takve aktivnosti relevantne za zaštitu osobnih podataka. O svim radnjama poduzetima u odnosu na Europol obavješćuju EDPS.

4.Svaka osoba ima pravo zatražiti od nacionalnog nadzornog tijela da provjeri zakonitost bilo kojeg slanja ili prijenosa ili obavješćivanja Europola u bilo kojem obliku o podacima povezanima s njom te zakonitost pristupa predmetne države članice tim podacima. To se pravo ostvaruje u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je zahtjev podnesen.

Članak 113.

Suradnja između EDPS-a i nacionalnih nadzornih tijela

1.Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) blisko surađuje s nacionalnim nadzornim tijelima u vezi s pitanjima u kojima je potrebna potpora na nacionalnoj razini, osobito ako EDPS ili nacionalno nadzorno tijelo utvrdi velike nepodudarnosti između praksi država članica ili potencijalno nezakonito slanje ili prijenos putem Europolovih kanala za razmjenu informacija ili u okviru pitanja koja je postavilo jedno ili više nacionalnih nadzornih tijela o provedbi i tumačenju ove Uredbe.

2.U slučajevima iz stavka 1. osigurava se koordinirani nadzor u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725. EDPS pri izvršavanju svojih dužnosti iz Uredbe (EU) 2018/1725 koristi stručno znanje i iskustvo nacionalnih nadzornih tijela.

Pri provedbi zajedničkih inspekcija s EDPS-om članovi i osoblje nacionalnih nadzornih tijela, primjereno vodeći računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, imaju ovlasti istovjetne ovlastima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1725 i na njih se primjenjuje obveza istovjetna obvezi utvrđenoj u članku 129. ove Uredbe.

3.EDPS redovno obavješćuje nacionalna nadzorna tijela o svim pitanjima koja na njih izravno utječu ili koja su za njih na drugi način relevantna. Na zahtjev jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela EDPS ih obavješćuje o određenim pitanjima.

4.U slučajevima koji se odnose na podatke koji potječu od jedne ili više država članica, među ostalim u slučajevima iz članka 114., EDPS se savjetuje s relevantnim nacionalnim nadzornim tijelima. EDPS ne donosi odluku o daljnjem djelovanju prije nego što ga ta nacionalna nadzorna tijela obavijeste o svojem mišljenju, i to u roku koji utvrdi EDPS, ali koji ne smije biti kraći od mjesec dana ni dulji od tri mjeseca od trenutka kad je EDPS zatražio mišljenje predmetnih nacionalnih nadzornih tijela. EDPS u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir stajališta predmetnih nacionalnih nadzornih tijela. Ako EDPS ima namjeru ne postupiti u skladu sa stajalištem nacionalnog nadzornog tijela, o tome obavješćuje to tijelo, daje obrazloženje i predmet upućuje Europskom odboru za zaštitu podataka.

Poglavlje IX.
Pravna sredstva i odgovornost

Članak 114.

Postupak za rješavanje pritužbi koji provodi EDPS

1.Ako se pritužba odnosi na odluku iz članka 105. ili 106. ove Uredbe ili članka 81. ili 82. Uredbe (EU) 2018/1725, EDPS se savjetuje s nacionalnim nadzornim tijelima države članice koja je dostavila predmetne podatke ili države članice na koju se to izravno odnosi. Pri donošenju svoje odluke, koja može biti i odbijanje pružanja ikakvih informacija, EDPS uzima u obzir mišljenje nacionalnog nadzornog tijela.

2.Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje je Europolu dostavila neka od država članica, EDPS i nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je dostavila te podatke, svatko djelujući u okviru svoje nadležnosti, osiguravaju pravilnu provedbu potrebnih provjera zakonitosti obrade podataka.

3.Ako se pritužba odnosi na obradu podataka koje su Europolu dostavile institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, treće zemlje ili međunarodne organizacije ili podataka koje je Europol prikupio iz javno dostupnih izvora ili koji su rezultat analiza Europola, EDPS osigurava pravilnu provedbu potrebnih provjera zakonitosti u vezi s obradom podataka koju je proveo Europol.

Članak 115.

Opće odredbe o odgovornosti i pravu na nadoknadu

1.Ugovornu odgovornost Europola uređuje pravo koje se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule u bilo kojem ugovoru koji je sklopio Europol.

3.Kad je riječ o izvanugovornoj odgovornosti, Europol u skladu s općim načelima koja su zajednička propisima država članica nadoknađuje svu štetu koju prouzroče njegovi odjeli ili osoblje pri izvršavanju svojih dužnosti.

4.Sud Europske unije nadležan je u sporovima koji se odnose na naknadu štete kako je navedeno u stavku 3.

5.Osobna odgovornost osoblja Europola prema Europolu uređuje se odredbama iz Pravilnika o osoblju ili Uvjeta zaposlenja ostalih službenika koje se na njih primjenjuju.

Poglavlje X.
Zajednički parlamentarni nadzor

Članak 116.

Zajednički parlamentarni nadzor

1.U skladu s člankom 88. UFEU-a nadzor aktivnosti Europola provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. U tu svrhu nacionalni parlamenti i nadležni odbor Europskog parlamenta uspostavljaju specijaliziranu Zajedničku skupinu za parlamentarni nadzor (JPSG). Organizaciju i poslovnik JPSG-a utvrđuju zajedno Europski parlament i nacionalni parlamenti u skladu s člankom 9. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.

2.JPSG politički nadzire aktivnosti Europola u okviru ispunjavanja njegove misije, među ostalim s obzirom na učinak tih aktivnosti na temeljna prava i slobode fizičkih osoba.

3.Predsjednik upravnog odbora, izvršni direktor ili njihovi zamjenici dolaze pred JPSG na njegov zahtjev radi rasprave o pitanjima u vezi s aktivnostima iz prvog podstavka, uključujući proračunske aspekte tih aktivnosti, strukturnu organizaciju Europola i moguću uspostavu novih jedinica i specijaliziranih centara, uzimajući u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti. JPSG može po potrebi odlučiti na svoje sastanke pozvati i druge relevantne osobe.

4.EDPS dolazi pred JPSG na njegov zahtjev, najmanje jednom godišnje, radi rasprave o općim pitanjima u vezi sa zaštitom temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno zaštitom osobnih podataka, u okviru aktivnosti Europola, uzimajući u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti.

5.Europol se savjetuje s JPSG-om u vezi s višegodišnjim programiranjem Europola u skladu s člankom 73. stavkom 1.

6.Europol za potrebe informiranja JPSG-u šalje sljedeće dokumente, uzimajući u obzir obveze diskrecije i povjerljivosti:

(a)strateške analize, procjene prijetnji, izvješća o trendovima i brifinge o stanju u područjima koja su u nadležnosti Europola te rezultate studija i evaluacija koje je naručio Europol;

(b)administrativne dogovore sklopljene na temelju članka 79. stavka 3.;

(c)dokument koji sadržava višegodišnje programiranje i godišnji program rada Europola iz članka 73. stavka 1.;

(d)konsolidirano godišnje izvješće o radu Europola iz članka 73. stavka 2., uključujući relevantne informacije o aktivnostima i rezultatima Europola u vezi s obradom velikih skupova podataka, ne otkrivajući pritom operativne pojedinosti i ne dovodeći u pitanje istrage koje su u tijeku;

(e)izvješće o evaluaciji koje sastavlja Komisija u skladu s člankom 130.;

(f)godišnje informacije u skladu s člankom 96. stavkom 12. o osobnim podacima razmijenjenima s privatnim stranama u skladu s člankom 96., uključujući ocjenu djelotvornosti suradnje, konkretne primjere slučajeva koji pokazuju zašto su ti zahtjevi bili potrebni i razmjerni da bi Europol mogao izvršavati svoje zadaće i, kad je riječ o razmjenama osobnih podataka u skladu s člankom 96., broj djece identificirane kao rezultat tih razmjena, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne Europolu;

(g)godišnje informacije o broju slučajeva u kojima je Europol morao obraditi osobne podatke koji se nisu odnosili na kategorije ispitanika navedene u Prilogu II. i informacije o trajanju i rezultatima obrade, uključujući primjere takvih slučajeva koji pokazuju zašto je obrada tih podataka bila potrebna i razmjerna;

(h)godišnje informacije o prijenosima osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s člankom 94., uključujući broj prijenosa odobrenih u skladu s člankom 94. stavkom 2.;

(i)godišnje informacije o broju slučajeva u kojima je Europol predložio mogući unos upozorenja s informacijama u skladu s člankom 30., uključujući konkretne primjere koji pokazuju zašto je predloženo unošenje tih upozorenja;

(j)godišnje informacije o broju provedenih istraživačkih i inovacijskih projekata, uključujući informacije o svrhama tih projekata, kategorijama obrađenih osobnih podataka, dodatnim primijenjenim zaštitnim mjerama, uključujući smanjenje količine podataka, potrebama u području izvršavanja zakonodavstva na koje se tim projektima željelo odgovoriti i ishodu tih projekata;

(k)godišnje informacije o broju i vrstama slučajeva u kojima su obrađene posebne kategorije osobnih podataka u skladu s člankom 100.

Osobni podaci u primjerima iz točaka (f) i (i) moraju se anonimizirati.

Osobni podaci u primjerima iz točke (g) moraju se anonimizirati, ne otkrivajući pritom operativne pojedinosti i ne dovodeći u pitanje istrage koje su u tijeku.

7.JPSG može zatražiti druge relevantne dokumente potrebne za izvršavanje njegovih zadaća koje se odnose na političko praćenje aktivnosti Europola, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 76 i ne dovodeći u pitanje članke 117. i 129. ove Uredbe.

8.JPSG može sastaviti sažetak zaključaka o političkom praćenju aktivnosti Europola, uključujući neobvezujuće konkretne preporuke za Europol, i dostaviti te zaključke Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima. Europski parlament za potrebe informiranja te zaključke dostavlja Vijeću, Komisiji i Europolu.

Članak 117.

Pristup Europskog parlamenta podacima koje je obradio Europol ili koji su obrađeni preko Europola

1.Kako bi se omogućilo provođenje parlamentarnog nadzora nad aktivnostima Europola u skladu s člankom 116., pristup Europskog parlamenta i JPSG-a osjetljivim neklasificiranim podacima koje je obradio Europol ili koji su obrađeni preko Europola, na zahtjev Europskog parlamenta, mora biti u skladu s pravilima iz članka 129. stavka 1.

2.Pristup Europskog parlamenta klasificiranim podacima EU-a koje je obradio Europol ili koji su obrađeni preko Europola mora biti u skladu s primjenjivim Međuinstitucionalnim sporazumom između Europskog parlamenta i Vijeća o slanju Europskom parlamentu klasificiranih podataka Vijeća, a koji se odnose na predmete koji nisu iz područja zajedničke vanjske i sigurnosne politike i o postupanju Europskog parlamenta s njima ti s pravilima iz članka 129. stavka 2. ove Uredbe.

3.Potrebne pojedinosti u vezi s pristupom Europskog parlamenta podacima iz stavaka 1. i 2. uređuju se radnim dogovorima koje sklope Europol i Europski parlament.

Poglavlje XI.
Osoblje

Članak 118.

Opće odredbe

1.Na osoblje Europola primjenjuju se Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika i pravila koja su sporazumno donijele institucije Unije za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Osoblje Europola sastoji se od privremenog osoblja i ugovornog osoblja. Upravni odbor izvješćuje se na godišnjoj razini o ugovorima na neodređeno vrijeme koje odobri izvršni direktor. Upravni odbor odlučuje koja se radna mjesta za koja je u planu radnih mjesta predviđeno da ih zauzima privremeno osoblje mogu popuniti samo osobljem iz nadležnih tijela država članica. Upravni odbor redovito preispituje ta radna mjesta s obzirom na operativne zahtjeve i potrebu za zadržavanjem specijaliziranog stručnog znanja. Osoblje se na ta radna mjesta može zapošljavati samo na temelju ugovora na određeno vrijeme, koji se mogu jednom produljiti. Ukupno trajanje takvih ugovora za privremeno osoblje ne smije biti dulje od deset godina.

Članak 119.

Upućeni nacionalni stručnjaci

1.Europol može koristiti upućene nacionalne stručnjake.

2.Upravni odbor donosi odluku u kojoj utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka Europolu.

Poglavlje XII.
Financijske odredbe

Članak 120.

Proračun

1.Procjene svih prihoda i rashoda Europola pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju se u proračunu Europola.

2.Proračun Europola mora biti uravnotežen u smislu prihoda i rashoda.

3.Ne dovodeći u pitanje druga sredstva, u prihode Europola ubrajaju se:

(a)doprinos Unije iz općeg proračuna Unije;

(b)doprinosi zemalja pridruženih provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, ako su takvi doprinosi propisani relevantnim međunarodnim sporazumima;

(c)svi dobrovoljni financijski doprinosi država članica, u skladu s pravilima koja donese upravni odbor.

4.Europol može primati financijska sredstva Unije putem sporazuma o doprinosu ili u obliku ad hoc bespovratnih sredstava u skladu sa svojim financijskim pravilima iz članka 124. i odredbama odgovarajućih instrumenata koji podupiru politike Unije.

5.Rashodi Europola uključuju plaće i druge naknade za osoblje, administrativne i infrastrukturne troškove i operativne troškove.

6.Proračunske obveze za djelovanja koja se provode u više od jedne financijske godine mogu se rasporediti u više godišnjih obroka.

Članak 121.

Donošenje proračuna

1.Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt izvještaja o procjenama prihoda i rashoda Europola za sljedeću financijsku godinu, uključujući i plan radnih mjesta, i šalje ga upravnom odboru. U nacrtu izvještaja o procjenama odobrena sredstva moraju jasno biti podijeljena prema podaktivnosti, u skladu sa strukturom jedinstvenog programskog dokumenta.

2.Na temelju nacrta izvještaja o procjenama upravni odbor donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Europola za iduću financijsku godinu, uključujući privremeni plan radnih mjesta. Upravni odbor šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 31. siječnja svake godine kao dio nacrta jedinstvenog programskog dokumenta.

3.Upravni odbor Komisiji šalje konačni nacrt procjene prihoda i rashoda Europola, koji obuhvaća i nacrt plana radnih mjesta, do 31. ožujka svake godine.

4.Komisija izvještaj o procjenama šalje Europskom parlamentu i Vijeću zajedno s nacrtom općeg proračuna Unije.

5.Na temelju izvještaja o procjenama Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra nužnima za plan radnih mjesta i iznos doprinosa iz općeg proračuna, koji predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.Europski parlament i Vijeće odobravaju proračunska sredstva za doprinos Unije Europolu.

7.Europski parlament i Vijeće donose Europolov plan radnih mjesta.

8.Upravni odbor donosi proračun Europola. On postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Unije. Prema potrebi se prilagođava na odgovarajući način.

9.Na sve projekte u vezi s nekretninama koji mogu znatno utjecati na proračun Europola primjenjuje se Delegirana uredba (EU) 2019/715.

Članak 122.

Izvršenje proračuna

1.Proračun Europola izvršava izvršni direktor.

2.Izvršni direktor svake godine Europskom parlamentu i Vijeću šalje sve informacije koje se odnose na rezultate bilo kojeg postupka evaluacije.

Članak 123.

Slanje računovodstvene dokumentacije i razrješnica

1.Računovodstveni službenik Europola šalje privremenu računovodstvenu dokumentaciju za predmetnu financijsku godinu (godina N) računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka sljedeće financijske godine (godina N + 1).

2.Europol šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za godinu N Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka godine N + 1.

3.Računovodstveni službenik Komisije Revizorskom sudu šalje privremenu računovodstvenu dokumentaciju Europola za godinu N, konsolidiranu s računovodstvenom dokumentacijom Komisije, do 31. ožujka godine N + 1.

4.Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda u vezi s privremenom računovodstvenom dokumentacijom Europola u skladu s člankom 252. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća, računovodstveni službenik Europola sastavlja završnu računovodstvenu dokumentaciju Europola za predmetnu godinu. Izvršni direktor tu završnu računovodstvenu dokumentaciju podnosi upravnom odboru na mišljenje.

5.Upravni odbor daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji Europola za godinu N.

6.Izvršni direktor Europola do 1. srpnja godine N + 1 prosljeđuje završnu računovodstvenu dokumentaciju za godinu N, zajedno s mišljenjem upravnog odbora iz stavka 5., Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima.

7.Završna računovodstvena dokumentacija za godinu N objavljuje se u Službenom listu Europske unije do 15. studenog godine N + 1.

8.Izvršni direktor do 30. rujna godine N + 1 Revizorskom sudu šalje odgovor na primjedbe iz godišnjeg izvješća. Izvršni direktor taj odgovor šalje i upravnom odboru.

9.Na zahtjev Europskog parlamenta izvršni direktor dostavlja mu sve informacije potrebne za neometanu provedbu postupka davanja razrješnice za financijsku godinu N, u skladu s člankom 261. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

10.Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća donesene kvalificiranom većinom, do 15. svibnja godine N + 2 izvršnom direktoru daje razrješnicu u vezi s izvršenjem proračuna za godinu N.

Članak 124.

Financijska pravila

1.Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Europol. Ta financijska pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe (EU) 2019/715 , osim ako je takvo odstupanje strogo potrebno za rad Europola i osim ako je Komisija za to dala prethodnu suglasnost.

2.Europol može dodijeliti bespovratna sredstva za izvršavanje svojih zadaća.

3.Europol može bez poziva na podnošenje prijedloga državama članicama, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama dodjeljivati bespovratna sredstva za obavljanje aktivnosti koje su u nadležnosti Europola.

4.Financijskom potporom mogu se pokriti cjelokupni troškovi ulaganja u opremu i infrastrukturu ako to odobri upravni odbor i ako je to opravdano u operativne svrhe.

5.U okviru financijskih pravila iz stavka 1. mogu se utvrditi kriteriji prema kojima se financijskom potporom mogu pokriti cjelokupni troškovi ulaganja iz prvog podstavka ovog stavka.

6.Kad je riječ o financijskoj potpori za aktivnosti zajedničkih istražnih timova, Europol i Eurojust zajednički utvrđuju pravila i uvjete prema kojima se obrađuju zahtjevi za takvu potporu.

Poglavlje XIII.
Razne odredbe

Članak 125.

Povlastice i imuniteti

1.Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priložen UEU-u i UFEU-u, primjenjuje se na Europol i njegovo osoblje.

2.Povlastice i imuniteti časnika za vezu i članova njihovih obitelji podliježu sporazumu između Kraljevine Nizozemske i ostalih država članica. U tom sporazumu propisuju se povlastice i imuniteti potrebni za pravilno izvršavanje zadaća časnika za vezu.

Članak 126.

Pravila o jeziku

1.Odredbe utvrđene u Uredbi br. 1 primjenjuju se na Europol.

2.Upravni odbor dvotrećinskom većinom svojih članova odlučuje o internim pravilima Europola o jeziku.

3.Prevoditeljski centar za tijela Unije, osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2965/94 77 , pruža prevoditeljske i sve druge jezične usluge koje su potrebne Europolu, osim usluga usmenog prevođenja.

Članak 127.

Transparentnost

1.Na dokumente u posjedu Europola primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001. Kad Europol pruža potporu za istrage EPPO-a, Uredbu (EZ) br. 1049/2001 primjenjuje tako da se pritom ne dovodi u pitanje članak 109. Uredbe (EU) 2017/1939.

2.Odluke koje Europol donese u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili tužbe pred Sudom Europske unije, u skladu s člancima 228. i 263. UFEU-a.

3.Europol na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis članova svojeg upravnog odbora i sažetke ishoda sastanaka upravnog odbora. Objavljivanje tih sažetaka privremeno se ili trajno prekida ili ograničava ako bi moglo ugroziti izvršavanje zadaća Europola, uzimajući u obzir njegove obveze diskrecije i povjerljivosti i operativni karakter.

Članak 128.

Sprečavanje i suzbijanje prijevara i nepravilnosti

1.Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i provjera na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su od Europola primili sredstva Unije.

2.OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako bi utvrdio je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je dodijelio Europol ili do ozbiljnih pitanja povezanih s obavljanjem profesionalnih dužnosti koje predstavlja zanemarivanje obveza članova ili osoblja i koje može dovesti do stegovnih ili, ovisno o slučaju, kaznenih postupaka. Te istrage provode se u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 78 i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 79 .

3.U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 EPPO provodi istrage i kazneni progon u slučajevima prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije, kako je propisano u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 80 .

Članak 129.

Pravila o zaštiti osjetljivih neklasificiranih i klasificiranih podataka

1.Europol donosi sigurnosna pravila koja se temelje na načelima i pravilima iz sigurnosnih propisa Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, uključujući, među ostalim, odredbe o razmjeni takvih podataka s trećim zemljama i o obradi i pohrani takvih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 81 i (EU, Euratom) 2015/444 82 .

2.Upravni odbor nakon odobrenja Komisije donosi sigurnosna pravila Europola. Pri razmatranju predloženih sigurnosnih pravila Komisija osigurava njihovu usklađenost s odlukama (EU, Euratom) 2015/443 i (EU, Euratom) 2015/444 83 .

Članak 130.

Evaluacija i preispitivanje

1.Najkasnije... [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] i svakih pet godina nakon toga Komisija provodi evaluaciju uspješnosti Europola s obzirom na njegovu nadležnost, mandat, zadaće i upravljanje u skladu sa smjernicama Komisije. Upravni odbor saslušava se u postupku evaluacije. Pri ocjenjivanju učinka aktivnosti Europola na temeljna prava Komisija traži doprinos Agencije Europske unije za temeljna prava.

2.U okviru evaluacije posebno se analizira eventualna potreba za izmjenom mandata Europola i financijski učinci takve izmjene.

3.Tijekom svake druge evaluacije ocjenjuju se rezultati koje je Europol ostvario s obzirom na svoju nadležnost, mandat, upravljanje i zadaće, uključujući i ocjenjivanje opravdanosti daljnjeg postojanja Agencije s obzirom na tu nadležnost, mandat, upravljanje i zadaće.

4.Komisija obavješćuje Europski parlament, Vijeće i upravni odbor o rezultatima evaluacije. Rezultati evaluacije se objavljuju.

Članak 131.

Administrativne istrage

Aktivnosti Europola podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 132.

Sjedište

Potrebni dogovori u pogledu smještaja Europola u Kraljevini Nizozemskoj i prostor koji Kraljevina Nizozemska treba staviti na raspolaganje, kao i konkretna pravila koja se ondje primjenjuju na izvršnog direktora, članove upravnog odbora, osoblje Europola i članove njihovih obitelji utvrđuju se Sporazumom o sjedištu između Europola i Kraljevine Nizozemske u skladu s Protokolom br. 6.

Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da Europol operativne, tehničke ili administrativne funkcije i kapacitete smjesti u druge države članice.

Poglavlje XIV.
Prijelazne odredbe

Članak 133.

Pravno sljedništvo

1.Europol osnovan ovom Uredbom pravni je sljednik Europola osnovanog Uredbom (EU) 2016/794 u pogledu svih njegovih prava i obveza na temelju primjenjivog nacionalnog prava, prava Unije i međunarodnog prava.

2.Ova Uredba ne utječe na valjanost sporazuma o suradnji i radnih dogovora koje je Europol sklopio na temelju Konvencije o Europolu, Odluke 2009/371/PUP ili Uredbe (EU) 2016/794. Takvi sporazumi o suradnji i radni dogovori ostaju na snazi i primjenjuju se do njihova isteka ili zamjene.

Članak 134.

Prijelazne odredbe

1.Europol može nastaviti s aktivnostima pokrenutima u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 koje nisu zaključene prije datuma početka primjene ove Uredbe. Takve se aktivnosti nastavljaju u skladu s ovom Uredbom.

2.Osobne podatke koje je Europol obradio u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 prije datuma početka primjene ove Uredbe Europol može nastaviti obrađivati ako je ta obrada u skladu s ovom Uredbom.

3.Svi prijenosi trećim zemljama i međunarodnim organizacijama koje je odobrio upravni odbor u skladu s uvjetima iz članka 25. stavka 6. Uredbe (EU) 2016/794 ostaju valjani u skladu s ovom Uredbom do datuma isteka razdoblja za koje je predmetni prijenos odobren.

4.Odluke, provedbene mjere, pravila i dogovori doneseni u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 ostaju na snazi dok se ne stave izvan snage ili ne zamijene u skladu s ovom Uredbom.

5.Upravni odbor stavlja izvan snage odluke i mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 koje nisu u skladu s ovom Uredbom.

6.Osoblje zaposleno u Europolu na dan početka primjene ove Uredbe zadržava prava i obveze koji proizlaze iz njihovih ugovora o radu i imenovanja.

7.Izvršni direktor i zamjenici izvršnog direktora imenovani u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 tijekom ostatka svojeg mandata imaju odgovornosti izvršnog direktora, odnosno zamjenika izvršnog direktora kako je propisano ovom Uredbom.

Ako na datum početka primjene ove Uredbe izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora obnaša svoj prvi mandat, taj mandat traje pet godina. Svako produljenje tog mandata temelji se na postupku utvrđenom u članku 76. stavcima od 3. do 7. ove Uredbe.

Ako na datum početka primjene ove Uredbe izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora obnaša svoj drugi mandat, taj mandat traje pet godina. Taj se mandat ne može dodatno produljiti.

8.Članovi upravnog odbora i njihovi zamjenici imenovani u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 nastavljaju izvršavati svoje funkcije do kraja svojih mandata kako je utvrđeno u skladu s Uredbom (EU) 2016/794.

Poglavlje XV. 
Izmjene drugih postojećih instrumenata

Članak 135.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1726

U Uredbi (EU) 2018/1726 umeće se sljedeći članak 41.a:

„Članak 41.a

Suradnja s Europolom

1.Agencija eu-LISA može surađivati s Europolom u područjima od zajedničkog interesa povezanima s razvojem, uvođenjem i radom informacijskih sustava i s njima povezane komunikacijske infrastrukture.

2.Suradnja između agencije eu-LISA i Europola iz stavka 1. posebno uključuje, prema potrebi i u skladu s njihovim mandatima:

(a)sudjelovanje u postupcima nabave ili njihovo korištenje, uključujući aktivnosti zajedničke nabave, okvirne ugovore ili druge instrumente nabave radova, robe ili usluga; 

(b)dijeljenje, iskorištavanje ili prilagodbu postojećih tehničkih komponenti, alata, usluga ili sastavnih dijelova koje je razvila ili kojima upravlja bilo koja od tih agencija; 

(c)pružanje tehničke potpore, stručnog znanja ili usluga, među ostalim u području razvoja, testiranja, održavanja i sigurnosti sustava;

(d)osnivanje zajedničkih projektnih timova i razmjenu osoblja, stručnog znanja i drugih resursa potrebnih za provedbu zajedničkih projekata i tehničkih aktivnosti. 

3.Na zahtjev Europola u skladu s člankom 86. Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća* eu-LISA Europolu i, prema potrebi, nadležnim tijelima država članica osigurava certifikate za infrastrukturu javnih ključeva certifikacijskog tijela agencije eu-LISA za potrebe usluga, alata i aplikacija Europola. 

4.Suradnja iz stavaka od 1. do 3. odvija se u okviru radnih dogovora kojima se uređuju praktični aspekti, uključujući financijska pitanja, način upravljanja, razmjenu osoblja i privremene zadatke, te osnivanje i rad zajedničkih projektnih timova. 

* Uredba (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća [o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), izmjeni uredaba (EU) 2018/1726 i (EU) 2024/982 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/794].”.

Članak 136.

Izmjene Uredbe (EU) 2024/982

Članak 49. Uredbe (EU) 2024/982 mijenja se kako slijedi: 

(1)u stavku 5. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Europol takva pretraživanja može provoditi na temelju: 

(a)podataka koje su dostavile treće zemlje;

(b)podataka koji potječu od država članica.”;

(2)umeću se sljedeći stavci:

„5.a Za pretraživanja na temelju profila DNK-a, daktiloskopskih podataka i prikaza lica Europol može koristiti podatke koji potječu od država članica samo ako to odobri država članica koja je vlasnica predmetnih podataka. To se odobrenje može dati u sljedećim slučajevima: 

(a)na pojedinačnoj osnovi;

(b)u okviru trajnog odobrenja, podložno uvjetima koje odredi ta država članica.

5.b Pri provedbi pretraživanja na temelju biometrijskih podataka koji potječu od država članica Europol djeluje kao pružatelj tehničkih i forenzičkih usluga u ime države članice koja je dala odobrenje i uz poštovanje svih ograničenja pristupa, prijenosa, slanja, brisanja, uništenja ili daljnjeg korištenja informacija koje je navela ta država članica.”;

(3)u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako postupci iz članka 6., 11. ili 20. pokažu podudarnost podataka upotrijebljenih za pretraživanje i podataka pohranjenih u nacionalnoj bazi podataka države članice ili država članica kojima je upućen zahtjev, Europol o tome obavješćuje samo uključenu državu članicu ili države članice i, ako je primjenjivo, državu članicu ili države članice koje su odobrile korištenje podataka u skladu sa stavkom 6.”; 

(4)u stavku 6. drugom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) priopćeno je ime treće zemlje ili države članice koja je dostavila podatke.”;

(5)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Europolovo korištenje informacija dobivenih upitom postavljenim u skladu s ovim člankom i razmjenom skupa osnovnih podataka u skladu sa stavkom 6. podliježe suglasnosti države članice u čijoj je bazi podataka došlo do podudarnosti i, ako je primjenjivo, države članice koja je odobrila korištenje podataka u skladu sa stavkom 6. Ako država članica dopusti korištenje takvih informacija, Europolovo postupanje s njima uređuje se Uredbom (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća* [ova Uredba].

_____________

* Uredba (EU).../... Europskog parlamenta i Vijeća [o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), izmjeni uredaba (EU) 2018/1726 i (EU) 2024/982 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/794].”.

Poglavlje XVI. 
Završne odredbe

Članak 137.

Početak rada

1.Komisija provedbenim aktom iz članka 38. stavka 8. utvrđuje datum od kojeg države članice mogu početi koristiti rješenja za učitavanje podataka iz stavka 3. tog članka radi učitavanja podataka u Europolovu uslugu unakrsne provjere.

Komisija provedbenim aktom iz prvog podstavka utvrđuje datum od kojeg države članice moraju početi koristiti ta rješenja za učitavanje podataka.

Komisija provedbenim aktom iz članka 50. stavka 9. utvrđuje datum od kojeg Europol mora početi koristiti Europolovu infrastrukturu u oblaku iz tog članka. 

2.Komisija provedbenim aktom iz članka 42. stavka 5. utvrđuje datum od kojeg Europol i države članice mogu početi koristiti zajednički podatkovni prostor za policiju iz tog članka.

Komisija provedbenim aktom iz prvog podstavka utvrđuje datum od kojeg Europol i države članice moraju početi koristiti zajednički podatkovni prostor za policiju.

3.Komisija provedbenim aktom iz članka 49. utvrđuje datum od kojeg države članice mogu početi koristiti aplikaciju EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a iz članka 54.

4.Komisija provedbenim aktom iz članka 52. stavka 6. utvrđuje datum od kojeg Europol, države članice i Komisija moraju početi koristiti alate za statistiku i izvješćivanje iz tog članka.

5.Komisija provedbenim aktom iz članka 80 stavka 9. utvrđuje datum od kojeg druga tijela, uredi i agencije Unije moraju početi koristiti sustav „ima/nema pogotka” iz. tog članka.

Članak 138.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj članak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 139.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 19. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od ... [datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 19. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 19. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 140.

Stavljanje izvan snage

1.Uredba (EU) 2016/794 stavlja se izvan snage s učinkom od [datuma početka primjene ove Uredbe].

2.Upućivanja na Uredbu (EU) 2016/794 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 141.

Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Primjenjuje se od [datum].

3.Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA – AGENCIJE

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Opći ciljevi

Ukupni učinak: Očekuje se da će se inicijativom ubrzati prekogranične istrage te poboljšati njihova djelotvornost i koordinacija, čime će se omogućiti ranija identifikacija kriminalnih aktera i mreža te djelotvornije ometanje teškog i organiziranog kriminala i terorizma koji utječu na sigurnost Unije. Očekuje se i da će se inicijativom ojačati kapacitet Unije za otkrivanje i suzbijanje prijevara, korupcije, pranja novca i drugih kriminalnih aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a. Zbog toga se očekuje da će građani EU-a imati koristi od sigurnijih zajednica, bolje zaštite žrtava, smanjene infiltracije kriminalnih mreža u gospodarstvo i javne institucije, manje financijske i društvene štete prouzročene kriminalnim aktivnostima te sigurnijeg okruženja za poduzeća za legitimnu gospodarsku aktivnost i ulaganja u cijeloj Uniji. Prijedlog ne sadržava regulatorne obveze za građane/potrošače niti zbog njega nastaju dodatni troškovi u tom pogledu. Očekuje se da će se prijedlogom omogućiti znatna ekonomija razmjera za javna tijela udruživanjem specijaliziranih operativnih, analitičkih, tehničkih i digitalnih forenzičkih kapaciteta na razini EU-a, čime će se smanjiti udvostručavanje resursa i ulaganja u državama članicama. Nacionalna tijela imat će koristi od učinkovitijeg pristupa naprednom stručnom znanju, operativnoj potpori i tehnološkim kapacitetima čiji bi razvoj na nacionalnoj razini pojedinačno bio skup i zahtijevao znatne resurse. Konkretnije: Koristi za tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica te tijela i agencije EU-a:  –veća dostupnost relevantnih operativnih i analitičkih informacija na razini Unije kojima se podupiru nacionalne i prekogranične istrage, –ranija i djelotvornija operativna koordinacija u prekograničnim istragama, uključujući brže pokretanje operativne suradnje, pravodobnije daljnje pravosudno postupanje prema potrebi i zajedničke analitičke aktivnosti u državama članicama, –brža, pristupačnija i operativno relevantnija potpora Europola nacionalnim i zajedničkim istragama, uključujući pravodobnije, pouzdanije i obogaćene operativne analitičke proizvode, potporu financijskim istragama i operativno daljnje postupanje, –poboljšano utvrđivanje kriminalnih mreža, prekograničnih operativnih veza i nezakonitih financijskih tokova u različitim jurisdikcijama, –djelotvornije rješavanje složenih istraga koje uključuju digitalne dokaze i velike nestrukturirane skupove podataka povećanim pristupom specijaliziranim analitičkim, tehničkim, forenzičkim i digitalnim forenzičkim kapacitetima na razini Unije, –povećana analitička i operativna potpora relevantnim tijelima i agencijama Unije, posebno Uredu europskog javnog tužitelja, čime se olakšavaju komplementarnost, koordinirano daljnje postupanje u vezi s istragama i dosljednije djelovanje na razini Unije tijekom cijelog istražnog i sudskog ciklusa, –veća učinkovitost: –veći udio nacionalnih istraga koje se koriste informacijama, operativnom potporom i specijaliziranim kapacitetima na razini Unije, –brže operativno daljnje postupanje i smanjenje kašnjenja u prekograničnim istragama, –smanjeni troškovi povezani s pristupom specijaliziranim analitičkim, tehničkim i digitalnim forenzičkim kapacitetima na temelju ekonomije razmjera na razini Unije, –smanjeno udvostručavanje napora i usporednih istraga poboljšanom razmjenom informacija, operativnom koordinacijom i mehanizmima za izbjegavanje kolizija, –učinkovitija upotreba postojećih informacijskih sustava Unije povećanom interoperabilnosti i zajedničkom operativnom upotrebom, –smanjena potreba za razvojem zasebnih analitičkih kapaciteta relevantnih tijela i agencija Unije, posebno EPPO-a, osim kad su ti kapaciteti nužni zbog određenog mandata relevantnih tijela i agencija Unije, zahvaljujući povećanom pristupu analitičkim kapacitetima Europola na razini Unije. Koristi za unutarnju sigurnost Unije: –jačanje kapaciteta za predviđanje i otkrivanje teškog i organiziranog kriminala i terorizma koji se stalno mijenjaju te odgovora na takve aktivnosti, –ranije utvrđivanje kriminalnih struktura koje djeluju u više jurisdikcija, –snažnija dokazna potpora sudskim postupcima jačanjem analitičkih, tehničkih i forenzičkih kapaciteta, –veće povjerenje javnosti u sposobnost Unije da zaštiti građane, poduzeća i javne financije od teškog i organiziranog kriminala.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

Specifični cilj br. 1: -Europol održava do pet standarda i referentnih smjernica o razmjeni informacija (broj standarda i smjernica o formatu i razmjeni podataka koje Europol aktivno podupire; početna vrijednost 0; ciljna vrijednost 5). -Polovini kaznenih istražitelja u EU-u izdan je europski policijski digitalni identitet i omogućen je učinkovit pristup zajedničkom podatkovnom prostoru EU-a za policiju (udio policijskih službenika u EU-u s ovlastima za kaznene istrage koji su registrirani kao korisnici zajedničkog podatkovnog prostora EU-a za policiju; početna vrijednost 0 %; ciljna vrijednost 50 %). -U polovini kaznenih istraga u kojima su potrebni vrhunski analitički alati koriste se alati koje je Europol stavio na raspolaganje (udio kaznenih predmeta pokrenutih tijekom godine u cijelom EU-u u kojima su se tijekom istrage koristili analitički alati koje je Europol zajednički nabavio ili stavio na raspolaganje na internetu putem zajedničkog podatkovnog prostora EU-a za policiju; početna vrijednost 0 %; ciljna vrijednost 10 % 84 ). -Svi pojedinci koji su tijekom godine osumnjičeni ili osuđeni za kazneno djelo 85  provjereni su u podacima Europola u svakoj državi članici (broj država članica za koje je omjer „broja godišnjih pretraživanja baza podataka Europola” u odnosu na podatke Eurostata o osumnjičenicima za kazneno djelo ili počiniteljima kaznenog djela tijekom godine veći od 1,00; početna vrijednost 1; ciljna vrijednost = 26). -Tijela za izvršavanje zakonodavstva sustavno su provodila daljnje postupanje zajedno s drugim državama članicama u prekograničnim predmetima (broj država članica za koje je omjer „novih pokrenutih prekograničnih predmeta uz pomoć SIENA-e ili JOAC-a...” u odnosu na „nove predmete tijekom godine u kojima je došlo do pogotka u bazama podataka Europola” veći od 0,90; ciljna vrijednost = 26). -Tijela za izvršavanje zakonodavstva dostavila su Europolu informacije o prekograničnom predmetu u polovini slučajeva (broj država članica za koje je omjer „pružanja informacija Europolu putem SIENA-e ili drugim sredstvima” u odnosu na „broj novih predmeta tijekom godine u kojima je došlo do pogotka u bazi podataka Europola” veći od 50 %; početna vrijednost = 5; ciljna vrijednost = 26). -Informacije o svim pojedincima osuđenima za kazneno djelo tijekom godine podijeljene su s državama članicama i Europolom u informacijskom sustavu Europola (omjer „prenesene ili ažurirane evidencije u EIS-u tijekom godine” u odnosu na „broj osuđenih osoba prema Eurostatu”; ciljna vrijednost = 100 %). Specifični cilj br. 2: -Povećani udio prekograničnih istraga koje se podupiru operativnom, analitičkom ili tehničkom potporom Europola. (ciljna vrijednost: + 30 %) -Skraćivanje prosječnog vremena između primanja operativnih informacija u Europolu i širenja analitičkih rezultata državama članicama. (ciljna vrijednost: < 24 sata) -Povećani broj istraga koje uključuju digitalne dokaze, a koje se podupiru analitičkim i digitalnim forenzičkim kapacitetima Europola. (ciljna vrijednost: + 50 %) -Povećani broj ili vrijednost financijskih istraga, praćenja imovine ili slučajeva povrata imovine koje podupire Europol. (ciljna vrijednost: + 40 %) -Broj slučajeva u kojima Europol uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica izdaje prijedloge za hitne mjere zamrzavanja ili očuvanja imovine. -Europol je utvrdio veći broj operativnih poveznica među istragama koje se provode u različitim državama članicama. (ciljna vrijednost: + 40 %) -Povećani broj nacionalnih istraga koje uredi za potporu Europola izravno podupiru. -Povećan udio slučajeva koje rješava EPPO, a koji zahtijevaju analitičku potporu Europola. (ciljna vrijednost: 90 %) Specifični cilj br. 3: -Broj nedostataka u kapacitetima i prioriteta tehnološkog razvoja utvrđenih u sklopu Okvira za predviđanje i razvoj kapaciteta koji su doveli do konkretnih daljnjih mjera na razini Unije ili država članica. (ciljna vrijednost: 10 mjera godišnje) -Broj naprednih kapaciteta ili tehnoloških rješenja koje je Europol stavio na raspolaganje za operativnu upotrebu u državama članicama. (ciljna vrijednost: 5 godišnje) -Broj specijaliziranih aktivnosti osposobljavanja koje Europol podupire u području naprednih tehnologija, digitalnih istraga i forenzičkih kapaciteta. (ciljna vrijednost: 6 godišnje)

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 86  

 produljenje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

Za provedbu zakonodavne inicijative bit će potrebno postupno uvođenje pravnih, organizacijskih, operativnih i tehnoloških mjera na razini Unije i nacionalnoj razini. Uvođenje bi trebalo započeti nakon stupanja na snagu i primjene Uredbe te će iziskivati postupno povećanje resursa, posebno ljudskih i IKT resursa, u skladu sa sve većom potražnjom za uslugama i kapacitetima Europola. Za provedbu će prije svega biti potrebno sljedeće: (i) donošenje tercijarnog zakonodavstva i tehničkih standarda, (ii) uspostava novih struktura za upravljanje, operativnu potporu i razvoj kapaciteta unutar Europola, (iii) velika ulaganja u sigurnu i interoperabilnu infrastrukturu za upravljanje informacijama i analitičku infrastrukturu koja se temelji na oblaku, (iv) postupni razvoj i uvođenje naprednih analitičkih kapaciteta i kapaciteta digitalne forenzike omogućenih umjetnom inteligencijom i (v) integracija usluga, sustava i operativne potpore Europola u nacionalne istražne radne postupke i mehanizme prekogranične suradnje u području izvršavanja zakonodavstva. Za provedbu će biti potrebni i pojačana suradnja te ažurirani radni dogovori između Europola i relevantnih tijela i agencija Unije, posebno Ureda europskog javnog tužitelja. Okvirne ključne etape računaju se od godine početka primjene nove uredbe i naznačene su slovom G. Komisija: –G + 1 i sljedeće godine: donošenje tercijarnog zakonodavstva, posebno o informacijskom centru (SO1). Organizacijske, operativne i upravljačke mjere Europola: –G: osnivanje upravljačke i savjetodavne skupine za IKT i upravljanje informacijama, savjetodavne skupine za kapacitete i inovacije te izvršnog odbora, –G: uspostava posebnog operativnog kapaciteta za potporu predmetima povezanima s EPPO-om, –G + 3: potpuno kadrovski popunjen i strukturiran kapacitet za operativnu potporu EPPO-u, –G: pojednostavnjena pravila o kategorizaciji ispitanika postaju primjenjiva, –G: osnivanje specijaliziranih stručnih centara Unije, Operativne i analitičke službe (SO2) te službe za kapacitete i inovacije (SO3), uključujući relevantna provedbena pravila koja donosi upravni odbor, –G + 3: potpuno kadrovski popunjeni specijalizirani stručni centri Unije, Operativna i analitička služba (SC2) te Služba za kapacitete i inovacije (SO3), –G: osnivanje ureda za potporu Europola u državama članicama, –od G + 1 do G + 3: osoblje upućeno u nacionalni ured za potporu Europola, –od G + 1 do G + 3: ažuriranje relevantnih radnih dogovora između Europola i tijela Unije, –od G + 3 do G + 4: postupni razvoj, u suradnji s relevantnim tijelima Unije, automatiziranih mehanizama za unakrsnu provjeru „ima/nema pogotka” u podacima Europola, –G + 1: razvoj specijalizirane potpore na razini EU-a za nacionalna tijela koja žele pribaviti elektroničke dokaze od pružatelja internetskih usluga. Razvoj kapaciteta Europola, IKT, inovacije: –G + 1: uspostava Okvira za predviđanje i razvoj kapaciteta te kapaciteta za središnju zajedničku nabavu tehničkih komponenti (SO3), –G + 2: prvo ažuriranje standarda UMF pod vodstvom Europola i dostupnost kapaciteta za razmjenu podataka o DNK-u (SO1), –G + 2: uspostava prilagodljive i sigurne hibridne infrastrukture u oblaku na osnovnoj razini zaštite, koja odgovara razini osjetljivih podataka koji nisu klasificirani, –G + 5: proširenje infrastrukture u oblaku na okruženja s klasificiranim podacima, –G + 2: prvi test integracije s nacionalnom policijskom identifikacijskom vjerodajnicom, –od G + 3 do G + 5: postupna integracija nacionalnih policijskih digitalnih identifikacijskih vjerodajnica, –G + 2: migracija prve velike platforme za upravljanje informacijama i analitičkih alata na infrastrukturu u oblaku, –od G + 3 do G + 5: postupna migracija preostalih Europolovih sustava i analitičkih alata na infrastrukturu u oblaku na osnovnoj razini zaštite, –G + 6: migracija relevantnih sustava u klasificirana okruženja u oblaku, –od G + 1 do G + 6: postupna nadogradnja platformi za upravljanje osnovnim informacijama i analitičkih platformi, uključujući SIENA-u, usluge unakrsne provjere i Europolovo analitičko okruženje, poboljšanom automatizacijom, funkcijama koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, poboljšanom upotrebljivošću, većom učinkovitošću, standardizacijom podataka i proširenim biometrijskim funkcijama, –G: prvo poboljšano međusobno povezivanje s nacionalnim bazama podataka na temelju okvira Prüm II primjenom prvog biometrijskog modaliteta, –G + 2: proširenje na dodatne biometrijske modalitete, –od G do G + 6: postupno širenje inovativnih analitičkih alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji koji su dostupni Europolu i državama članicama, –od G nadalje: postupna konsolidacija kapaciteta za djelovanje na temelju obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT). Države članice: –od G do G + 7 (neprekidno): postupna prilagodba nacionalnih organizacija i uvođenje ili jačanje automatizirane razmjene informacija s Europolom, –od G do G + 7 (neprekidno): nadogradnja nacionalnih sustava i radnih postupaka u kaznenim istragama radi postupne integracije Europolovih usluga, analitičkih alata i standarda interoperabilnosti, –G + 1: prve države članice nadograđuju nacionalne digitalne vjerodajnice tijela za izvršavanje zakonodavstva u skladu s usklađenim standardima Unije, –od G + 2 do G + 4: postupno izdavanje europskog policijskog digitalnog identiteta nacionalnim kriminalističkim istražiteljima, –G + 6: u svim nacionalnim sustavima povezanima s Europolom potrebna je prethodna autentifikacija s pomoću europskog policijskog digitalnog identiteta, –G + 1: usklađivanje digitalnih krajnjih točaka istražitelja kako bi se olakšao pristup policijskoj infrastrukturi, platformama i alatima EU-a u oblaku, –G: osnivanje i smještanje ureda za potporu Europola u državama članicama. Tijela Unije: –od G + 1 do G + 3: ažuriranje relevantnih radnih dogovora s Europolom, –G: EPPO treba postupno provoditi tehničke i organizacijske mjere potrebne za potporu pojačanoj operativnoj suradnji i pristupu analitičkoj potpori Europola, –od G + 3 do G + 4: postupni razvoj, u suradnji s Europolom, automatiziranih mehanizama za unakrsnu provjeru „ima/nema pogotka”.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a 

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Na temelju evaluacije postojećeg pravnog okvira, a posebno na temelju savjetovanja s dionicima, potvrđeno je sljedeće: ·Nužna je koordinacija na razini EU-a. Budući da transnacionalni kriminal zahtijeva strukturiranu, centraliziranu suradnju (a nacionalni napori nisu dovoljni), Europolovi sustavi za razmjenu kriminalističko-obavještajnih podataka te operativni i analitički kapaciteti ključni su za djelotvorne prekogranične istrage. ·Ključni su napredni tehnološki i analitički kapaciteti. S obzirom na sve veću važnost digitalnih dokaza, šifriranja i kibernetičkog kriminala koji zahtijevaju specijalizirano stručno znanje koje nadilazi kapacitete pojedinačnih država članica, Europol mora kontinuirano uvoditi inovacije (npr. digitalna forenzika, analiza temeljena na umjetnoj inteligenciji) kako bi mogao zadovoljiti operativne potrebe država članica. ·Potrebno je ojačati sustavnu i automatiziranu razmjenu informacija. Nedosljednim praksama razmjene podataka među državama članicama smanjuje se operativna učinkovitost, što bi se moglo riješiti većom upotrebom automatiziranih sustava razmjene i standardiziranih postupaka. ·Ključna je dosljednost unutar sigurnosnog okvira EU-a. Za neometanu suradnju Europola i drugih tijela Unije potrebni su jasni mandati, usklađena pravila o zaštiti podataka i učinkovita razmjena informacija. ·Učinkovitost postupka trebala bi se temeljiti na načelima REFIT-a. Pojednostavnjenjem postupaka, poboljšanjem interoperabilnosti i smanjenjem administrativnog opterećenja povećala bi se operativna brzina. Stoga bi prednost trebalo dati nadogradnji digitalnih alata (npr. umjetna inteligencija, sigurne podatkovne platforme) kako bi se poduprla suradnja u stvarnom vremenu. Stoga je trenutačni pravni okvir Europola i dalje djelotvoran, ali ga je potrebno dodatno razviti kako bi se odgovorilo na nove prijetnje i operativne potrebe. Buduće prilagodbe trebale bi biti usmjerene na tehnologiju, interoperabilnost i pojednostavnjenu suradnju kako bi se osigurala otpornost sigurnosnog okvira EU-a. U kontekstu osiguravanja djelotvorne provedbe predloženih mjera dosadašnje iskustvo ukazalo je i na važnost osiguravanja jasnih upravljačkih struktura, pouzdanih mehanizama za određivanje prioriteta i djelotvorne koordinacije između Europola, država članica, Komisije i drugih relevantnih tijela Unije kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i osigurao dosljedan operativni i tehnološki razvoj na razini Unije. Osim toga, iskustvo iz prethodnih projekata razvoja kapaciteta i modernizacije IKT-a ukazalo je na potrebu za jasnom raspodjelom i sljedivosti resursa Unije u svim aktivnostima operativne i tehnološke potpore, u kombinaciji sa snažnim mehanizmima praćenja, izvješćivanja i odgovornosti. Prijedlogom se stoga jačaju mehanizmi upravljanja, planiranja i izvješćivanja. Nadalje, u projektima IKT-a mogu se postići jasne sinergije na temelju suradnje Europola i agencije eu-LISA (Agencija EU-a za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde). Na temelju svojeg stručnog znanja, iskustva i suradnje s vanjskim pružateljima usluga agencija eu-LISA može Europolu djelotvorno i učinkovito pružati usluge povezane s upravljanjem informacijama i IKT-om. U tu se svrhu prijedlogom uspostavlja strukturirana suradnja između Europola i agencije eu-LISA u razvoju, uvođenju i radu informacijskih sustava i s njima povezane komunikacijske infrastrukture.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

U političkim smjernicama za Europsku komisiju za razdoblje 2024. – 2029. predsjednica Europske komisije najavila je sljedeće kako bi se povećala potpora nacionalnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva: „...cilj je da Europol postane istinski operativna policijska agencija i da s vremenom dobije dvostruko više osoblja. To bi trebalo biti popraćeno pojačanim nadzorom i mandatom.”. Komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira 87 („VFO”) za razdoblje 2028. – 2034. u iznosu od gotovo 2 bilijuna EUR. S obzirom na sve veće sigurnosne prijetnje s kojima se Unija suočava i dokazanu dodanu vrijednost koordiniranog djelovanja EU-a i država članica u području unutarnje sigurnosti, predloženim VFO-om nastoji se poduprijeti provedba europske strategije unutarnje sigurnosti ProtectEU i ojačati kapacitet EU-a za prevenciju, pripravnost i odgovor. U tom okviru Komisija je predložila znatno povećanje resursa koji se dodjeljuju decentraliziranim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove, uključujući Europol. Brojke navedene u ovom izvještaju o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga odnose se isključivo na dodatne financijske i ljudske resurse potrebne za provedbu novih mjera uvedenih prijedlogom u odnosu na postojeću Uredbu o Europolu 88 . Procjenjuje se da će za prijedlog biti potrebni dodatni resursi za Europol i agenciju eu-LISA, u vezi s provedbom zadaća koje su toj agenciji delegirane u ovoj Uredbi, u iznosu od približno 1,053 milijarde EUR i 910 dodatnih članova osoblja 89 u VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., u usporedbi s osnovnim proračunom za 2027., koji iznosi 1226 članova osoblja i 256 557 milijuna EUR u odobrenim sredstvima. Te bi brojke stoga trebalo tumačiti zajedno s resursima potrebnima za provedbu postojećih mjera na temelju postojećeg pravnog okvira, koja se procjenjuju na 1,946 milijardi EUR i 1226 članova osoblja u VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., na temelju godišnjeg proračuna za 2027. predviđenog za sedam godina s godišnjom stopom inflacije od 2 %. Globalna omotnica stoga iznosi 2,999 milijardi EUR za sljedeći VFO i 2336 članova osoblja na kraju 2034., što je u skladu sa zakonodavnim prijedlogom Komisije za VFO za razdoblje 2028. – 2034. Aktivnosti koje će države članice provoditi u istom razdoblju radi potpore poboljšanoj interoperabilnosti, integraciji sustava Europola u nacionalne istražne radne postupke, uvođenju digitalnih policijskih vjerodajnica i pojačanim kapacitetima za razmjenu informacija procjenjuju se na približno 590 milijuna EUR tijekom prvih sedam godina provedbe, posebno za prilagodbu nacionalnih sustava, radnih postupaka i tehničkih sučelja potrebnih za potporu integriranijoj i automatiziranoj suradnji sa sustavima i alatima Europola. Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Revizija mandata Europola iz 2022. bila je važan korak prema osuvremenjivanju mandata Agencije, posebno jačanjem njezinih kapaciteta za obradu podataka, inovacije i potporu u odgovoru na u sve većoj mjeri digitalnu, prekograničnu i složenu prirodu teškog i organiziranog kriminala i terorizma. Ta je revizija uključivala povećanje proračuna od približno 178 milijuna EUR u odnosu na proračun od 1285 milijuna EUR koji je prvotno donesen za Europol u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., što odgovara povećanju od 14 %. Otad se operativno okruženje uvelike promijenilo. Kriminalne mreže brzo su proširile upotrebu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, šifrirane komunikacije i internetske infrastrukture, pri čemu sve više kombiniraju kaznena djela omogućena kibernetičkim tehnologijama, financijski kriminal, trgovinu ljudima i druge nezakonite aktivnosti u okviru vrlo prilagodljivih i transnacionalnih kriminalnih modela. Istodobno su se znatno povećali količina i strateška važnost operativnih podataka u kaznenim istragama. To je dovelo do stalnog povećanja očekivanja država članica i tijela Unije u pogledu operativne, analitičke, tehnološke, forenzičke i koordinacijske potpore Europola i posljedično do opetovanih zahtjeva za godišnja povećanja proračuna Europola i osoblja iznad razina koje su prvotno bile planirane u okviru trenutačnog VFO-a. Ovim se prijedlogom uvode bitne nove operativne i tehnološke zadaće te zadaće razvoja kapaciteta, a istodobno se postojeće aktivnosti integriraju i konsolidiraju u usklađeniji operativni i upravljački okvir. Za postizanje predviđenog operativnog učinka i jačanje kapaciteta Unije za izvršavanje zakonodavstva u skladu s tim potrebna su znatna dodatna ulaganja u specijalizirano osoblje, naprednu tehnološku infrastrukturu, sigurna okruženja u oblaku i analitička okruženja, alate koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i mehanizme operativne potpore. Takva ulaganja ne mogu se provesti u okviru trenutačne financijske omotnice i stoga je za njih potrebna dodatna financijska potpora iz proračuna Unije. Sve procjene dodatnih potreba za resursima u okviru prijedloga temelje se na osnovnom proračunu Europola za 2027., uključujući odobrena sredstva za poslovanje i osoblje. Komisija je provela opsežnu procjenu mogućnosti preraspodjele unutar Agencije kako bi utvrdila mogu li se nove zadaće uvedene prijedlogom ispuniti unutar postojećeg okvira za resurse. U toj je procjeni zaključeno da Europol već djeluje u maksimalnom operativnom kapacitetu ili blizu njega. Naime, upravni odbor već je 2024. donio mjere za ponovno određivanje prioriteta kao odgovor na ograničenja resursa. U tom kontekstu nisu utvrđene znatne mogućnosti preraspodjele koje bi Europolu omogućile da apsorbira dodatne zadaće predviđene prijedlogom bez negativnog utjecaja na provedbu postojećih operativnih aktivnosti i potporu državama članicama. Stoga se prijedlogom predviđaju dodatni financijski i ljudski resursi za Europol tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a kako bi se osigurala održiva provedba revidiranog mandata i izbjeglo strukturno nedovoljno financiranje proširenih odgovornosti Agencije. Provedba prijedloga uključivat će dodatne aktivnosti za agenciju eu-LISA kako bi se Europolu osigurale usluge povezane s upravljanjem informacijama i IKT-om. Stoga se prijedlogom predviđaju ciljane izmjene mandata agencije eu-LISA i ograničen broj dodatnih ljudskih resursa za agenciju eu-LISA tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a kako bi se osigurala održiva provedba strukturirane suradnje između Europola i agencije eu-LISA kako je utvrđeno u revidiranim mandatima tih agencija. U ovom trenutku nije moguće kvantificirati operativne rashode za te aktivnosti koji će se dodijeliti agenciji eu-LISA jer još nije jasno koje bi točno usluge Europol provodio putem usluga koje pruža agencija eu-LISA. Stoga će se operativni rashodi za te aktivnosti koji će se dodijeliti agenciji eu-LISA iz ukupnih operativnih rashoda predviđenih u ovom izvještaju o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga procijeniti kasnije. Provedba prijedloga uključivat će i dodatne aktivnosti za službe Komisije, posebno za Glavnu upravu za migracije i unutarnje poslove (GU HOME), u vezi s upravljanjem, nadzorom, koordinacijom politika te pripremom i donošenjem provedbenih akata. Bit će potrebna i dodatna potpora Glavne uprave za digitalne usluge (GU DIGIT), posebno u pogledu uspostave lanca opskrbe IKT-a i upravljanja njime te ugovornih okvira za računalstvo u oblaku kojima se podupire tehnološka infrastruktura Europola.

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Praćenje aktivnosti koje provodi Europol u okviru neizravnog upravljanja i izvješćivanje o njima provodit će se u skladu s odredbama utvrđenima u novoj Uredbi o Europolu i Financijskoj uredbi 90 te u skladu sa zajedničkim pristupom koji se primjenjuje na decentralizirane agencije 91 . Europol će svake godine Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti jedinstveni programski dokument u kojem se utvrđuju njegovi višegodišnji i godišnji programi rada, ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti. Ovaj je dokument pripremljen uzimajući u obzir mišljenje Komisije i Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor (JPSG). Osim toga, Europol će donijeti konsolidirano godišnje izvješće o radu u kojem se ocjenjuje napredak u usporedbi s ciljevima jedinstvenog programskog dokumenta. Upravni odbor odobrava ovo izvješće prije njegova prosljeđivanja Komisiji, Europskom parlamentu, Vijeću, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima do 1. srpnja svake godine. U skladu s predloženim člankom 130. revidirane Uredbe o Europolu Komisija će svakih pet godina provesti evaluaciju Europola, procjenjujući njegovu dodanu vrijednost, učinak, djelotvornost, učinkovitost i metode rada. U evaluaciji se mogu predložiti strukturne ili operativne izmjene, uključujući financijske implikacije. Komisija podnosi svoje izvješće upravnom odboru koji daje primjedbe u roku od tri mjeseca. Završno izvješće, zajedno sa zaključcima Komisije i primjedbama odbora, zatim se šalje Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim parlamentima i upravnom odboru, a ključni se nalazi prema potrebi objavljuju. Prijedlogom se dodatno jača uloga upravnog odbora u definiranju i praćenju pokazatelja uspješnosti, ciljeva i prioriteta provedbe utvrđenih u jedinstvenom programskom dokumentu, odgovarajućim godišnjim programima rada i konsolidiranom godišnjem izvješću o radu. Kako bi se poduprle te funkcije, prijedlogom se osnivaju izvršni odbor i specijalizirane upravljačke strukture za IKT i upravljanje informacijama odgovorne za potporu strateškom nadzoru, proračunskom praćenju i daljnjem postupanju u vezi s operativnom i tehnološkom provedbom. Prijedlogom se jača i veza između izvješćivanja o uspješnosti i strateškog planiranja boljim usklađivanjem kriterija za evaluaciju konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu s ciljevima i pokazateljima uspješnosti utvrđenima u jedinstvenom programskom dokumentu te s utvrđivanjem godišnjeg proračuna. Naposljetku, prijedlogom se dodatno poboljšava okvir Europola za upravljanje, praćenje i odgovornost. Njime se jača nadzorna uloga upravnog odbora proširenjem njegova nadzora izvan okvira pokazatelja uspješnosti na djelotvorno izvršavanje ovlasti dodijeljenih izvršnom direktoru te na praćenje strateških i operativnih prioriteta. Upravni odbor moći će poduzeti mjere i ako najmanje jedna trećina njegovih članova izrazi zabrinutost u pogledu određenog operativnog ili upravljačkog pitanja. Radi transparentnosti, odgovornosti i djelotvorne suradnje s državama članicama Europol će svake godine izvješćivati Komisiju, Europski parlament, Vijeće i nacionalne parlamente o informacijama koje su dostavile države članice, među ostalim u vezi s prioritetnim područjima kriminala u Uniji. Ta će se izvješća temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima koje utvrdi upravni odbor. Zajednička skupina za parlamentarni nadzor (JPSG) nastavit će provoditi politički nadzor nad aktivnostima Europola, posebno u pogledu operativne djelotvornosti, odgovornosti i usklađenosti s obvezama u pogledu temeljnih prava.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Budući da prijedlog utječe na godišnji doprinos EU-a Europolu, proračun EU-a izvršavat će se neizravnim upravljanjem. Na temelju načela dobrog financijskog upravljanja proračun Europola izvršava se u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom. Europol je stoga dužan provesti odgovarajuću strategiju kontrole koju koordiniraju odgovarajući dionici u kontrolnom lancu. Kad je riječ o ex post kontrolama, Europol kao decentralizirana agencija posebno podliježe: -unutarnjoj reviziji koju provodi Komisijina služba za unutarnju reviziju, -godišnjim izvješćima Europskog revizorskog suda, koji daje izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, -godišnjoj razrješnici koju izdaje Europski parlament, -mogućim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) kako bi se posebno osigurala pravilna upotreba sredstava dodijeljenih agencijama, -kao Europolova partnerska glavna uprava GU HOME provodit će svoju strategiju kontrole nad decentraliziranim agencijama kako bi osigurao pouzdano izvješćivanje u okviru svojeg godišnjeg izvješća o radu. Iako su decentralizirane agencije u cijelosti odgovorne za izvršenje svojeg proračuna, GU HOME odgovoran je za redovito plaćanje godišnjih doprinosa koje utvrđuje proračunsko tijelo, -naposljetku, Europski ombudsman osigurava dodatnu razinu kontrole i odgovornosti u okviru Europola. Na temelju evaluacije postojećeg pravnog okvira, procjene učinka priložene prijedlogu nove Uredbe o Europolu te znatnog povećanja financijskih i ljudskih resursa za koje se očekuje da će poduprijeti provedbu prijedloga, uvode se dodatni mehanizmi uređivanja, upravljanja i kontrole kako bi se ojačali financijski nadzor, odgovornost i usklađenost s načelima dobrog financijskog upravljanja: -u skladu s predloženim okvirom, ako Europska komisija smatra da nacrt odluke upravnog odbora, uključujući jedinstveni programski dokument, izaziva zabrinutost u pogledu usklađenosti s pravom Unije, mandatom Europola ili načelima dobrog financijskog upravljanja, može zatražiti od upravnog odbora da ponovno razmotri nacrt odluke prije njezina donošenja, -upravni odbor ima stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom, čime se jača odgovornost u pogledu operativnog i financijskog upravljanja, -prijedlogom se osniva izvršni odbor odgovoran, među ostalim, za praćenje daljnjeg postupanja na temelju nalaza i preporuka proizašlih iz unutarnjih i vanjskih revizija, uključujući istrage koje provode OLAF i EPPO, te za pripremu i, prema potrebi, donošenje privremenih proračunskih odluka koje naknadno potvrđuje upravni odbor. Te su mjere namijenjene jačanju unutarnje kontrole, financijskog upravljanja i nadzora nad izvršenjem proračuna Europola.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

Utvrđeni su sljedeći rizici: -neravnoteže između kratkoročnih operativnih potreba i dugoročnih strateških ulaganja, posebno u pogledu prelaska na sigurnu infrastrukturu u oblaku i automatizacije operativnog tijeka rada, -neusklađenost pravnih obveza, strateških prioriteta, višegodišnjeg planiranja i godišnje provedbe, posebno u području kapaciteta za upravljanje informacijama i IKT, -pritisak na operativne resurse zbog sve veće količine podataka, operativnih zahtjeva i sve većih sigurnosnih prijetnji, -sposobnost Europola da ojača osoblje i kompetencije u području upravljanja informacijama i IKT-a te da se pozabavi proširenjem misije i zadaća agencije, -kašnjenja u zapošljavanju i zadržavanju specijaliziranog osoblja u području IKT-a i analitičkog osoblja potrebnog za potporu velikim tehnološkim promjenama, -sve veći troškovi IKT održavanja, -nedostatak dugoročnog upravljanja imovinom i strategije nabave u području IKT-a, -dodatni troškovi usklađivanja i sukladnosti povezani s uvođenjem naprednih analitičkih alata omogućenih umjetnom inteligencijom na temelju regulatornog okvira Unije, uključujući UI akt, -povećano radno opterećenje povezano s obradom zahtjeva za pristup ispitanika, -ovisnosti o pravodobnoj provedbi tehničkih i organizacijskih aranžmana drugih tijela i agencija Unije, posebno EPPO-a. Povezan s mjerama ublažavanja: -Europol provodi poseban okvir za unutarnju kontrolu koji se temelji na okviru za unutarnju kontrolu Europske komisije i izvornom integriranom okviru za unutarnju kontrolu Odbora sponzorskih organizacija. U jedinstvenom programskom dokumentu moraju se navesti informacije o sustavima unutarnje kontrole, a u konsolidiranom godišnjem izvješću o radu informacije o učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim u pogledu procjene rizika. U skladu s procjenom iz konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu za 2024., na temelju analize sastavnica i načela unutarnje kontrole koje se tijekom 2019. pratilo s pomoću kvantitativnih i kvalitativnih elemenata, Europolov sustav unutarnje kontrole prisutan je i funkcionira na integriran način u cijeloj agenciji, -još jednu razinu unutarnjeg nadzora osigurava i Europolova služba za unutarnju reviziju na temelju godišnjeg plana revizije u kojem se posebno u obzir uzima procjena rizika u okviru Europola. Služba za unutarnju reviziju pomaže Europolu da ostvari ciljeve primjenjujući sustavan i discipliniran pristup evaluaciji djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i postupaka upravljanja te dajući preporuke za njihovo poboljšanje, -kao Europolova partnerska glavna uprava, GU HOME provodi godišnju analizu upravljanja rizicima kako bi utvrdila i procijenila potencijalne visoke rizike povezane s operacijama agencija, među ostalim Europola. Rizici koji se smatraju ključnima svake se godine prijavljuju u planu upravljanja GU-a HOME, uz koji se prilaže akcijski plan u kojem se navode mjere ublažavanja, -izvršni odbor, koji je uveden zakonodavnim prijedlogom, ima ključnu revizijsku ulogu jer prati i osigurava odgovornost u financijskim operacijama Europola. Odgovoran je za nadzor nad izvršenjem proračuna Europola, osiguravanje usklađenosti s financijskim pravilima i načelima dobrog financijskog upravljanja te pripremu financijskih i proračunskih odluka koje donosi upravni odbor. Ključna je funkcija njezina obveza da osigura odgovarajuće daljnje postupanje na temelju nalaza i preporuka iz unutarnjih i vanjskih revizija te istraga koje provode OLAF i EPPO, čime se jačaju financijski integritet i transparentnost. Iako sam Odbor ne provodi revizije, preispituje revizijska izvješća, procjenjuje njihove posljedice i predlaže korektivne mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti, i stoga djeluje kao nadzornik pravilnog financijskog upravljanja u okviru Europola, -naposljetku, upravljačka skupina i savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama te savjetodavna skupina za inovacije i kapacitete podupirat će upravni odbor u određivanju aktivnosti i podaktivnosti povezanih s planiranjem proračuna i izvršenjem mandata i strateških prioriteta Agencije, posebno utvrđivanjem konkretnih i reprezentativnih pokazatelja za aktivnosti Agencije u tom području te praćenjem provedbe ciljeva i konkretnih rezultata Agencije povezanih s IKT-om.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Komisija izvješćuje o omjeru troškova kontrole i vrijednosti plaćanja. U godišnjem izvješću o radu GU-a HOME za 2024. taj omjer iznosi 0,10 % u usporedbi sa subjektima kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentralizirane agencije, uključujući Europol. Europski revizorski sud potvrdio je zakonitost i pravilnost godišnjih financijskih izvještaja Europola za 2024., što znači da je stopa pogreške niža od 2 %. Nema naznaka da će se stopa pogreške u narednim godinama pogoršati. Nadalje, člankom 80. Financijske uredbe Europola predviđa se mogućnost da agencija dijeli službu za unutarnju reviziju s drugim tijelima Unije koja djeluju u istom području politike ako služba za unutarnju reviziju jednog tijela Unije nije troškovno učinkovita.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Prijedlog uključuje mjere za osiguravanje dobrog financijskog upravljanja i sprečavanje prijevara, nepravilnosti i sukoba interesa u provedbi financiranja Unije i operativnih aktivnosti, posebno članak 128. i financijske odredbe iz poglavlja XII. Unutar tog pravnog okvira upravni odbor Europola mora donijeti i redovito ažurirati internu strategiju za borbu protiv prijevara. Europol je 25. i 26. lipnja 2025. donio ažuriranu strategiju za borbu protiv prijevara. U skladu s tim okvirom Europol će nastaviti sudjelovati u aktivnostima sprečavanja prijevara koje provodi OLAF i bez odgode Komisiji prijaviti sumnju na prijevaru i financijske nepravilnosti. Prijedlogom se jačaju i unutarnje upravljanje i financijski nadzor osnivanjem izvršnog odbora odgovornog za praćenje nalaza revizije i osiguravanje daljnjeg postupanja na temelju preporuka revizije i kontrole. Osim toga, Komisija zadržava ovlasti za ulaganje prigovora na odluke upravnog odbora koje mogu dovesti do rizika od lošeg financijskog upravljanja ili neusklađenosti s pravom Unije.  Aktivnosti Europola i dalje će podlijegati primjenjivim financijskim i revizijskim okvirima Unije te okvirima Unije za zaštitu podataka i odgovornost, uključujući nadzor i istrage OLAF-a, EPPO-a, Revizorskog suda i Europolova odbora za suradnju. GU HOME nastavit će primjenjivati svoju strategiju za borbu protiv prijevara u skladu sa strategijom Komisije za borbu protiv prijevara (CAFS), koja obuhvaća i decentralizirane agencije u njegovoj nadležnosti, uključujući Europol.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	1: Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, poljoprivreda, ruralni i pomorski prosperitet i sigurnost	Dif./nedif. 92	zemalja EFTA-e 93	zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 94	ostalih trećih zemalja	drugi namjenski prihodi
	Decentralizirane agencije Europol	Nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2. Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

1

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, poljoprivreda, ruralni i pomorski prosperitet i sigurnost/planovi za nacionalno i regionalno partnerstvo

U milijunima EUR (na tri decimale)

[Agencija]: Europol	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
Proračunska linija: 12 10 01 Europol / Doprinos agenciji iz proračuna EU-a 95	57,512	92,346	120,831	150,385	178,830	207,164	234,384	1041,452
Proračunska linija: 11 10 02 eu-LISA / Doprinos agenciji iz proračuna EU-a 96	0,756	1,687	1,863	1,863	1,863	1,863	1,863	11,758
Ukupno Europol i eu-LISA	58,268	94,033	122,694	152,248	180,693	209,027	236,247	1053,21

			Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
			2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (uključujući doprinos decentraliziranoj agenciji)	Obveze	(4)	58,268	94,033	122,694	152,248	180,693	209,027	236,247	1053,21
	Plaćanja	(5)	58,268	94,033	122,694	152,248	180,693	209,027	236,247	1053,21
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)	0	0	0	0	0	0	0	0
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.	Obveze	=4+6	58 268	94 033	122 694	152 248	180,693	209,027	236,247	1053,21
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	=5+6	58 268	94 033	122 694	152,248	180,693	209,027	236,247	1053,21

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

4

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimale)

Glavna uprava: HOME		Godina	Godina	Godina			Godina			Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.			2031.			2032.	2033.	2034.
Ljudski resursi		0,496	0,496	0,690			0,690			0,884	0,884	1,078	5,218
Ostali administrativni rashodi		0,268	0,518	0,268			0,518			0,268	0,518	0,268	2,626
UKUPNO GU HOME		0,764	1,014	0,958			1,208			1,152	1,402	1,346	7,844
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira  (Ukupne obveze = ukupna plaćanja)		0,764	1,014	0,958			1,208			1,152	1,402	1,346	7,844

U milijunima EUR (na tri decimale)

		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO VFO 2028. – 2034.
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 4.	Obveze	59 032	95 047	123 652	153 456	181 845	210 429	237 593	1 061 054
višegodišnjeg financijskog okvira	Plaćanja	59 032	95 047	123 652	153 456	181 845	210 429	237 593	1 061 054

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje

Dodatna odobrena sredstva za poslovanje i resursi koji su potrebni isključivo kako bi Europol ostvario tri različita specifična cilja i proveo odgovarajuće mjere te kako bi agencija eu-LISA provela zadaće koje su joj delegirane u ovoj Uredbi iznose 1,053 milijarde EUR i 910 dodatnih članova osoblja u okviru proračuna obiju agencija. Ta dodatna odobrena sredstva i resursi pridodaju se troškovima postojećih mjera iz proračuna Europola (1,946 milijardi EUR i 1226 članova osoblja) u ukupnom iznosu od 2,999 milijardi EUR i 2126 članova osoblja u okviru proračuna Europola te 10 dodatnih članova osoblja za proračun agencije eu-LISA povezan s provedbom zadaća koje su joj delegirane u ovoj Uredbi. Ta dodatna odobrena sredstva za poslovanje i resursi bit će u potpunosti namijenjeni za potporu sljedećem:

–SO1: Europolovo upravljanje informacijama i IKT,

–SO2: specijalizirani stručni centri Unije, uredi za potporu Europola, posebna potpora EPPO-u,

–SO3: Europolovi kapaciteti za istraživanje, inovacije i izgradnju kapaciteta.

Istodobno se očekuje da će upravljačke funkcije Europola ostati uglavnom stabilne u pogledu osoblja zbog povećanja učinkovitosti koje proizlazi iz prijedloga, posebno zbog pojednostavnjenja i racionalizacije postupaka povezanih sa zaštitom podataka, čime se ograničavaju dodatne kadrovske potrebe za horizontalnim upravljačkim i administrativnim funkcijama.

Specifični cilj	Trošak	U milijunima EUR	Osoblje
	Početno stanje 2027.	1796,200	1226
Nije primjenjivo.	Inflacija	149,590	0
	Postojeće mjere	1945,790	1226
SO1	Nadogradnja postojećih sustava i alata	130,070	115
	Pristup nacionalnim bazama podataka	37,857	53
	Integracija s nacionalnim sustavima	25,400	34
	Digitalni policijski oblak EU-a	415,415	194
SO2	Uredi za potporu Europola	112,163	157
	Specijalizirani stručni centri Unije	118,703	171
	Međuagencijska suradnja	18,801	26
	Posebna potpora EPPO-u	40,895	70
SO3	Napredni kapaciteti	117,615	50
	Tehnička potpora i nabava	36,292	40
	Nove mjere	1053,210	910
	UKUPNO	2990,000	2136

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	UKUPNO 2028. – 2034.
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
NASLOV 4.
Ljudski resursi	0,496	0,496	0,690	0,690	0,884	0,884	1,078	5,218
Ostali administrativni rashodi	0,268	0,518	0,268	0,518	0,268	0,518	0,268	2,626
Međuzbroj za NASLOV 4.	0,764	1,014	0,958	1,208	1,152	1,402	1,346	7,844
Izvan NASLOVA 4.
Ljudski resursi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Ostali administrativni rashodi	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Međuzbroj izvan NASLOVA 4.	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNO	0,764	1,014	0,958	1,208	1,152	1,402	1,346	7,844

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV)

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA		Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina
		2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		2	2	3	3	4	4	5
20 01 02 03 (Delegacije EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
(Neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
(Izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti)		0	0	0	0	0	0	0
• Vanjsko osoblje (EPRV)
20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)		1	1	1	1	1	1	1
20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)		0	0	0	0	0	0	0
Linija za administrativnu potporu	·u sjedištu	0	0	0	0	0	0	0
[XX.01.YY.YY]	·u delegacijama EU-a	0	0	0	0	0	0	0
(UO, UNS – neizravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
(UO, UNS – izravno istraživanje)		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4.		0	0	0	0	0	0	0
Druge proračunske linije (navesti) – izvan naslova 4.		0	0	0	0	0	0	0
UKUPNO		3	3	4	4	5	5	6

S obzirom na općenito veliko opterećenje u okviru naslova 4. u smislu osoblja i razine odobrenih sredstava, potrebe za ljudskim resursima pokrit će osoblje GU-a kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar GU-a ili drugih službi Komisije.

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

	Sadašnje osoblje službi Komisije	Dodatno osoblje*
		Financira se u okviru naslova 4. ili istraživanja	Financira se iz linije BA	Financira se iz naknada
Radna mjesta prema planu radnih mjesta	5		Nije primjenjivo.
Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)	1

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

2 AD u fazi uspostave za razdoblje 2028. – 2029., zadužena za donošenje sekundarnog zakonodavstva, koja će se zadržati i u fazi redovitog funkcioniranja, radi odgovora na sve veći broj provedbenih akata povezanih s platformama i sustavima za upravljanje informacijama, koje je potrebno redovito prilagođavati u skladu sa stalnim razvojem alata za izvršavanje zakonodavstva, posebno onih povezanih s forenzikom i analitikom te odgovarajućim aspektima zaštite podataka 1 AD koji je stručnjak u području troškovnog računovodstva i strategije za upravljanje informacijama te istraživanje i inovacije, u vezi s Izvršnom skupinom za upravljanje informacijama i Upravljačkom skupinom za IKT 1 AD s proračunskim vještinama kako bi se poduprlo udvostručenje zastupljenosti u upravnom odboru, osnivanje izvršnog odbora i dodatne obveze praćenja 1 AST: potpora i priprema za dodatne sastanke i brifinge dodatnih tijela (14+ godišnje)

Vanjsko osoblje

1 UNS: stručna potpora u upravljanju informacijama, zaštiti podataka, istraživanju i inovacijama: sudjelovanje u savjetodavnoj skupini za upravljanje informacijama i IKT

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva su odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna.

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom (not to be completed for decentralised agencies)

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

–    predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Godina	Ukupno
	2028.	2029.	2030.	2031.	2032.	2033.	2034.
Tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.2.8.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima i odobrenim sredstvima u decentraliziranoj agenciji 

Iznos odobrenih sredstava koji će se dodijeliti agencijama u sljedećem VFO-u okviran je i podliježe dogovoru o VFO-u. Trebalo bi ga uključiti u subvenciju agencija zbog trajne prirode zadaća dodijeljenih ovim prijedlogom i, prema potrebi, nadoknaditi jednakovrijednim smanjenjem relevantne omotnice programa u okviru istog naslova VFO-a. Ako je potrebno kompenzacijsko smanjenje, možda će biti potrebno revidirati i resurse dodijeljene agencijama u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

Potrebe za osobljem (EPRV):

Agencija: Europol	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Privremeno osoblje (razredi AD)	109	216	322	429	535	637	749
Privremeno osoblje (razredi AST)	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST)	109	216	322	429	535	637	749
Ugovorno osoblje	0	10	19	36	51	64	77
Upućeni nacionalni stručnjaci	12	22	34	45	53	64	74
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake	12	32	53	81	104	128	151
UKUPNO osoblje	121	248	375	510	639	765	900

Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a, u milijunima EUR (na tri decimale) 97 :

Agencija: Europol	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Glava 1.: Rashodi za osoblje	12 491	37 722	63 154	89 056	115 069	140 307	166 197	623 996
Glava 2.: Rashodi za infrastrukturu i rashodi poslovanja
Glava 3.: Rashodi poslovanja	45 021	54 624	57 677	61 329	63 761	66 857	68 187	417 456
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	57 512	92 346	120 831	150 385	178 830	207 164	234 384	1 041 452

Pregled/sažetak ljudskih resursa i odobrenih sredstava (u milijunima EUR) potrebnih za prijedlog/inicijativu u decentraliziranoj agenciji 98 :

Agencija: Europol	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Privremeno osoblje (AD + AST)	109	216	322	429	535	637	749	749
Ugovorno osoblje	0	10	19	36	51	64	77	77
Upućeni nacionalni stručnjaci	12	22	34	45	53	64	74	74
Ukupno osoblje	121	248	375	510	639	765	900	900
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	57 512	92 346	120 831	150 385	178 830	207 164	234 384	1 041 452
Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Sufinancirana odobrena sredstva (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva	57 512	92 346	120 831	150 385	178 830	207 164	234 384	1 041 452

Potrebe za osobljem (EPRV):

Agencija: eu-LISA	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.
Privremeno osoblje (razredi AD)	7	7	7	7	7	7	7
Privremeno osoblje (razredi AST)	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj za privremeno osoblje (AD + AST)	7	7	7	7	7	7	7
Ugovorno osoblje	0	3	3	3	3	3	3
Upućeni nacionalni stručnjaci	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj za ugovorno osoblje i upućene nacionalne stručnjake	0	3	3	3	3	3	3
UKUPNO osoblje	7	10	10	10	10	10	10

Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a, u milijunima EUR (na tri decimale) 99 :

Agencija: eu-LISA	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Glava 1.: Rashodi za osoblje	0,756	1,687	1,863	1,863	1,863	1,863	1,863	11,758
Glava 2.: Rashodi za infrastrukturu i rashodi poslovanja
Glava 3.: Rashodi poslovanja	p. m.	p. m.	p. m.	p. m.	p. m.	p. m.	p. m.	p. m.
UKUPNA odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	0,756	1,687	1,863	1,863	1,863	1,863	1,863	11,758

Sve dodatne proračunske potrebe agencije eu-LISA povezane s provedbom zadaća koje su joj delegirane u ovoj Uredbi prebit će se odobrenim sredstvima dodijeljenima Europolu u okviru ovog izvještaja o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga.

Pregled/sažetak ljudskih resursa i odobrenih sredstava (u milijunima EUR) potrebnih za prijedlog/inicijativu u decentraliziranoj agenciji 100 :

Agencija: eu-LISA	Godina 2028.	Godina 2029.	Godina 2030.	Godina 2031.	Godina 2032.	Godina 2033.	Godina 2034.	UKUPNO 2028. – 2034.
Privremeno osoblje (AD + AST)	7	7	7	7	7	7	7	7
Ugovorno osoblje	0	3	3	3	3	3	3	3
Upućeni nacionalni stručnjaci	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno osoblje	7	10	10	10	10	10	10	10
Odobrena sredstva koja se pokrivaju iz proračuna EU-a	0,756	1,687	1,863	1,863	1,863	1,863	1,863	11,758
Odobrena sredstva koja se pokrivaju naknadama (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
Sufinancirana odobrena sredstva (ako je primjenjivo)	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000	0,000
UKUPNA odobrena sredstva	0,756	1,687	1,863	1,863	1,863	1,863	1,863	11,758

Sve dodatne proračunske potrebe agencije eu-LISA povezane s provedbom zadaća koje su joj delegirane u ovoj Uredbi prebit će se odobrenim sredstvima dodijeljenima Europolu u okviru ovog izvještaja o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga.

Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

Upućivanje na zahtjev	Opis zahtjeva	Dionici na koje zahtjev utječe ili na koje se odnosi	Opći procesi	Kategorije
Članak 8. stavak 7.	Države članice odgovaraju na Europolov zahtjev za informacije i kriminalističko-obavještajne podatke kako bi doprinijele koordinacijskim mjerama.	Europol Nadležno tijelo države članice	Razmjena informacija Pristup informacijama države članice	Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci Digitalna javna usluga
Članak 9. stavak 2.	Države članice osiguravaju Europolu pristup informacijama kojima mogu pristupiti uredi za oduzimanje imovinske koristi i održavaju razinu izravne dostupnosti.	Europol Uredi za oduzimanje imovinske koristi država članica	Razmjena informacija Pristup informacijama države članice	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 9. stavak 3.	Države članice trebaju obavijestiti Europol o odluci o nezamrzavanju nakon što Europol zatraži od tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice da poduzme hitne mjere u slučaju rizika od nestanka imovine.	Europol Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Razmjena informacija Zahtjev za zamrzavanje	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 9. stavak 4. i članak 9. stavak 5.	Financijsko-obavještajne jedinice (FOJ-evi) država članica trebaju odgovoriti na zahtjeve Europola (u skladu s člankom 12. Direktive 2019/1153).	Europol FOJ države članice Nacionalna jedinica Europola države članice	Razmjena informacija između Europola i FOJ-a Analiza	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 7. stavak 1. i članak 7. stavak 2.	Europolovi operativni i strateški analitički proizvodi na temelju informacija koje su dostavili države članice i relevantna tijela Unije te podataka iz OSINT-a.	Europol, Komisija, tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice, Vijeće	Analiza Izvješće	Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci
Članak 7. stavak 2.	Potpora Europola zajedničkim metodologijama i standardima za analitičke proizvode.	Europol i korisnici: tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice, Vijeće, Komisija, Eurojust /tijela, uredi i agencije EU-a	Normizacija Analiza	Podaci
Članak 7. stavak 3. i članak 7. stavak 4.	Države članice te tijela, uredi i agencije EU-a Europolu dostavljaju informacije za izradu strateških i operativnih analitičkih proizvoda.	Europol Država članica (općenito) Tijela, uredi i agencije EU-a	Analiza Razmjena/dijeljenje informacija s Europolom	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 11.	Protok podataka u kontekstu zahtjeva Europola za pokretanje kaznene istrage.	Europol Države članice (nacionalne jedinice) Eurojust EPPO	Operativna suradnja	Podaci
Članci 12. i 13.	Europolova koordinacija za postupanje s dolaznim i odlaznim informacijama i zahtjevima za informacije.	Europol Nadležno tijelo države članice, treće zemlje, međunarodne organizacije, tijela, uredi i agencije EU-a	Razmjena informacija Analiza	Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članak 18. točka (a)	Suradnja Europola s nadležnim tijelima u kontekstu naloga za uklanjanje terorističkog internetskog sadržaja.	Europol Nadležno tijelo države članice Privatne strane	Razmjena informacija s nadležnim tijelima i privatnim stranama Nalozi za uklanjanje terorističkog sadržaja na internetu	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 18. točka (a)	Europolove prijave pružateljima internetskih usluga.	Europol Nadležno tijelo države članice Privatne strane	Razmjena informacija s privatnim stranama Prijave terorističkog sadržaja na internetu	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 18. točka (c)	Potpora Europola odgovoru na krizu.	Europol Nadležno tijelo države članice Privatne strane	Razmjena informacija Odgovor na krizu	Digitalna javna usluga Podaci
Članak 16. točka (a)	Europol pruža potporu uredima za oduzimanje imovinske koristi u praćenju i identificiranju sredstava počinjenja kaznenog djela te imovinske koristi i imovine stečene kaznenim djelom koji jesu ili bi mogli postati predmet naloga za zamrzavanje ili oduzimanje u skladu s člankom 6.	Europol Uredi za oduzimanje imovinske koristi država članica	Razmjena informacija Postupak zamrzavanja	Digitalna javna usluga Podaci
Članak 16. točka (c)	Operativna i analitička potpora Europola EPPO-u.	Europol EPPO	Razmjena informacija Analiza	Digitalna javna usluga Podaci
Članak 21. stavak 4.	Europol može obrađivati informacije dok je dio zajedničkog istražnog tima	Europol Nadležno tijelo države članice	Prikupljanje/ analiza informacija	Podaci
Članak 22. stavak 5. točka (a)	Nacionalna jedinica Europola prima poruke koje Europol razmjenjuje s nadležnim tijelima.	Nacionalna jedinica Europola države članice Nadležno tijelo države članice Europol	Razmjena informacija između Europola i država članica	Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci Digitalna javna usluga
Članak 22. stavak 5. točka (b)	Nacionalna jedinica Europola ima pristup nacionalnim podacima o izvršavanju zakonodavstva i relevantnim podacima potrebnima za suradnju s Europolom.	Nacionalna jedinica Europola države članice Europol	pristup podacima država članica	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članak 22. stavak 8., članak 25. stavak 6. i članak 26.	Tehnička i operativna primjena Europolovih sustava i alata na nacionalnoj razini u nacionalnim jedinicama Europola i uredima za potporu Europola. Europol osigurava osoblje za urede za potporu Europola, pokriva troškove povezivanja s nacionalnom jedinicom Europola te pruža tehničku i financijsku potporu nacionalnim jedinicama Europola.	Europol Nacionalna jedinica Europola države članice Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Primjena	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 28.	Izvori informacija dostupni Europolu.	Europol, EPPO tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice Privatne strane Treće zemlje i međunarodne organizacije	Prikupljanje informacija	Podaci
Članak 29.	Države članice obvezne su dostavljati informacije Europolu putem kanala SIENA, uključujući časnike za vezu zadužene za imigraciju.	Nadležno tijelo države članice Europol Časnici za vezu zaduženi za imigraciju	Dijeljenje s Europolom	Podaci Digitalna javna usluga
Članak 29. stavak 3.	Upotreba kanala SIENA u državama članicama.	Nadležno tijelo države članice Europol	Dijeljenje s Europolom Pristup Europola podacima država članica	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 29. stavak 6.	Izvješće Europola o informacijama koje su dostavile države članice.	Europol Vijeće Europski parlament	Izvješće	Podaci
Članak 30.	Europol podupire države članice u primjeni uredaba o SIS-u57. Članica obavješćuje Europol o unošenju upozorenja s informacijama i pogotcima u vezi s upozorenjima s informacijama.	Europol Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica	Razmjena informacija u okviru SIS-a	Digitalna javna usluga Podaci
Članci 32. i 33.	Ograničenje Europolove obrade prema vrsti (tj. prema kategoriji ispitanika (npr. žrtva ili osumnjičenik)) i svrsi (analiza, unakrsna provjera, istraživanje i inovacije).	Europol Svi korisnici analitičkih proizvoda	Unakrsna provjera Analiza Inovacije	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članci 32. i 33.	Ograničenja obrade informacija koju provodi Europol koja je odredio vlasnik podataka (načelo vlasništva nad podacima) u trenutku razmjene.	Europol, Upravni odbor Europola Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice ENZP	Prikupljanje Analiza Unakrsna provjera Analiza Razmjena informacija Inovacije	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 34.	Europolovo obavješćivanje tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica o pronalasku relevantnih operativnih informacija u svim postupcima.	Europol Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Razmjena informacija Europolova obavijest tijelima za izvršavanje zakonodavstva	Digitalna javna usluga Podaci
Od članka 35. do članka 39.	Uspostava usluge unakrsne provjere: vrsta, format i kvaliteta podataka (IA); automatizirana unakrsna provjera nakon unošenja podataka. Dostupno Europolu, tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica i informacijskim sustavima EU-a.	Komisija Europol Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica Informacijski sustavi EU-a	Razvoj Razmjena informacija Unakrsna provjera Sigurnosne provjere u ETIAS-u i VIS-u	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Od članka 35. do članka 39.	Države članice trebaju povezati svoje sustave vođenja predmeta s uslugom unakrsne provjere (IA) radi prenošenja podataka (IA) i pretraživanja podataka (IA)	Komisija Europol Nadležno tijelo države članice	Razvoj Prikupljanje Dijeljenje s Europolom Unakrsna provjera	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa
Od članka 35. do članka 40.	Uspostava Europolova analitičkog okruženja za potporu analitičkim aktivnostima Europola za pohranu, obradu, unakrsnu provjeru, vizualizaciju i analizu podataka, među ostalim za potporu kaznenim istragama i operativnoj koordinaciji specijaliziranih analitičkih, tehničkih, digitalnih, forenzičkih ili multidisciplinarnih kapaciteta, među ostalim putem istražnih, analitičkih, tehničkih i strateških usluga	Europol Neizravno, nadležno tijelo države članice, tijela, uredi i agencije EU-a, međunarodne organizacije, treće zemlje	Prikupljanje, analiza, unakrsna provjera, razmjena, izvješćivanje.	Podaci Digitalno rješenje Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 41.	Uvjeti za pretraživanje Europolova analitičkog okruženja.	Europol Nadležno tijelo države članice Informacijski sustavi EU-a	Unakrsna provjera	Podaci Digitalna javna usluga Digitalno rješenje
Članci 42., 43., 44. i 45.	Uspostava zajedničkog podatkovnog prostora za policiju korištenjem Europolove infrastrukture u oblaku te smještaj na poslužitelju analitičkih i komunikacijskih alata za istražitelje iz država članica (IA); otvaranje predmeta zajedničke operativne analize.	Komisija Europol Nadležno tijelo države članice, treće zemlje	Razvoj Razmjena informacija Zajednička analiza	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 46.	Uspostava Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA) radi olakšavanja razmjene informacija. Odgovornosti, arhitektura, funkcije, obveze država članica i Europola u pogledu korištenja (IA).	Komisija Europol Države članice, treće zemlje, međunarodne organizacije, privatne strane	Razvoj Razmjena informacija	Podaci Digitalno rješenje Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članak 47.	Uspostava platforme za suradnju s privatnim stranama.	Privatne strane Europol Države članice	Razvoj	Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 47. stavak 2. točka (a)	Privatne strane izvješćuju i obavješćuju Europol u skladu s Uredbom o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu55 i Aktom o digitalnim uslugama56 putem platforme.	Europol	Nalozi za uklanjanje terorističkog sadržaja na internetu, prijave Akt o digitalnim uslugama	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 47. stavak 2. točka (b)	Europol putem platforme privatnim stranama pruža informacije potrebne za utvrđivanje relevantnog internetskog sadržaja, usluga, računa, infrastrukture ili digitalnih aktivnosti.	Europol Privatne strane	Krizna situacija na internetu	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 48.	Europol podupire rad Europskog sustava indeksâ policijskih podataka u skladu s Uredbom Prüm II58.	Europol	Razvoj i rad sustava	Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 49.	U okviru zajedničkog podatkovnog prostora za policiju mogu se razviti dodatne usluge i alati (IA).	Komisija Odbor Europola Europol Nadležno tijelo države članice, treće zemlje, tijela, uredi i agencije EU-a, II, privatne strane	Razvoj Prikupljanje, razmjena informacija, analiza, unakrsna provjera, izvješćivanje, zajednička analiza	Podaci Digitalno rješenje Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članak 50.	Europolova infrastruktura u oblaku uspostava, upotreba kao standardne infrastrukture za Europolove sustave, usluge i alate koji se nude državama članicama, uključujući postojeće sustave, siguran pristup (IA).	Komisija Europol	Razvoj Nabava	Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 51.	Europski policijski digitalni identitet: uspostava usklađenog sustava za utvrđivanje i odobravanje izravnog ili neizravnog (putem nacionalnih sustava) pristupa policijskog osoblja Europolovoj infrastrukturi u oblaku (IA).	Komisija Države članice, treće zemlje Europol	Standardizacija policijskih identifikacijskih podataka Razvoj Upravljanje identifikacijom i pristupom	Podaci Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 52.	Alati za statistiku i izvješćivanje: uspostava, upotreba alata za potrebe evaluacije, praćenja, analize i izvješćivanja.	Europol Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica, Komisija	Razvoj Izvješća	Podaci Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članak 53.	Potpora Europola razvoju i primjeni univerzalnog formata poruka.	Europol eu-LISA Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica Komisija	Normizacija Razmjena informacija	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članci 55. i 56.	Osnivanje upravljačke skupine i savjetodavne skupine za IKT i upravljanje informacijama za potporu odlukama upravnog odbora o arhitekturi IKT-a, upravljanju podacima, interoperabilnosti i usklađivanju s poslovnim potrebama država članica.	Europol Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica Komisija	Razvoj Normizacija Primjena	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članak 54.	Uspostava aplikacije EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a koju će koristiti Europol i države članice.	Europol Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica Komisija	Razvoj Normizacija Nabava Primjena Unakrsna provjera Analiza	Podaci Digitalno rješenje Digitalna javna usluga
Članci od 57. do 64.	Europol putem savjetodavne skupine za inovacije i uz potporu savjetodavne skupine za kapacitete i inovacije razvija i redovito preispituje te ažurira Okvir za predviđanje i razvoj kapaciteta kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost između Europola, relevantnih tijela Unije i država članica u pogledu istraživanja, inovacija, testiranja, razvoja, pokusnog izvođenja i primjene naprednih kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva, među ostalim udruživanjem postojećih kapaciteta, koordiniranim sudjelovanjem u procesima normizacije i zajedničkim nabavama.	Europol Države članice Tijela, uredi i agencije EU-a Komisija	Razvoj Normizacija Nabava Primjena Inovacije	Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 61.	Primjena regulatornog izoliranog okruženja za razvoj naprednih kapaciteta koje se temelje na umjetnoj inteligenciji.	Europol	Razvoj Inovacije	Podaci
Članci 80. i 81.	Tijela Unije i nacionalna tijela imenovana za VIS imaju neizravan pristup Europolu. (IA). EPPO automatski prima informacije koje su za njega relevantne.	Tijela, uredi i agencije EU-a Tijela imenovana za VIS Komisija	Unakrsna provjera koju provode tijela, uredi i agencije EU-a Sigurnosna provjera u VIS-u	Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalne javne usluge Podaci
Članak 94.	Prijenos osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama	Europol Treće zemlje Međunarodne organizacije Države članice	Prijenos podataka	Podaci
Od članka 96. stavka 1. do članka 96. stavka 3.	Europol obrađuje podatke privatnih strana.	Europol Privatne strane	Razmjena s privatnim stranama Prikupljanje	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 96. stavak 3.	Rezultat obrade informacija dobivenih od privatnih stranaka proslijeđenih nacionalnoj jedinici Europola.	Europol Privatne strane Nacionalna jedinica Europola države članice	Razmjena s privatnim stranama Obrada, analiza, izvješćivanje	Digitalizacija i automatizacija procesa
Od članka 96. stavka 4. do članka 96. stavka 6.	Europol može u posebnim slučajevima prenositi podatke privatnim stranama.	Europol Privatna strana, ispitanik Vlasnik podataka	Razmjena s privatnim stranama	Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci
Članak 86. stavak 8.	Europol šalje zahtjev za informacije privatnim stranama putem nacionalne jedinice Europola.	Europol Nacionalna jedinica Europola države članice Privatne strane	Razmjena s privatnim stranama	Digitalne javne usluge Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci
Članak 97.	Europol treba proslijediti informacije od fizičkih osoba relevantnoj državi članici ili trećoj zemlji.	Europol	Razmjena s privatnim stranama	Digitalne javne usluge Digitalizacija i automatizacija procesa Podaci
Članak 98.	Europol ima pristup razmjenama između država članica i privatnih strana.	Europol Privatne strane	Razmjena s privatnim stranama	Digitalizacija i automatizacija procesa Digitalna javna usluga
Članci 99., 100., 101., 102. i 107.	Ograničenja i odgovornosti za obradu osobnih podataka, među ostalim za istraživanje i inovacije, ograničenja za pohranu i brisanje osobnih podataka; na temelju provjera koje treba provesti u pogledu pouzdanosti izvora, točnosti informacija, kategorije ispitanika, posebnih kategorija osobnih podataka.	Europol	Sva obrada operativnih podataka	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 103.	Obavješćivanje predmetnih nadležnih tijela o povredi osobnih podataka.	Europol Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Povreda osobnih podataka	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 104.	Obavješćivanje ispitanika o povredi osobnih podataka.	Europol Ispitanik	Povreda osobnih podataka	Digitalne javne usluge Podaci
Članci 105. i 106.	Pravo ispitanika na pristup, ispravak, brisanje i ograničavanje.	Europol Ispitanik	Pravo ispitanika	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 102.	Europol treba voditi evidenciju o svakoj obradi informacija.	Europol	Sva obrada operativnih informacija	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 116. stavak 3.	Europol treba redovito obavješćivati Zajedničku skupinu za parlamentarni nadzor (JSPG).	Europol JSPG	Izvješćivanje	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 117.	Pristup Europskog parlamenta osjetljivim nepovjerljivim operativnim podacima.	Europol Europski parlament	Pristup informacijama	Digitalne javne usluge Podaci
Članak 130.	Komisija svakih pet godina podnosi izvješće o ocjeni Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim parlamentima i upravnom odboru.	Komisija	Izvješćivanje	Podaci
Članak 136.	Europol pretražuje nacionalnu bazu podataka putem mehanizma usmjerivača u skladu s okvirom Prüm II.	Europol Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Razmjena informacija Pristup informacijama države članice	Podaci Digitalizacija i automatizacija procesa
Članak 137.	Odredbe o početku rada.	Komisija Europol Države članice	Početak rada	Digitalna javna usluga

4.2.Podaci

Ograničenja u vezi s podacima ovise o operativnom postupku

Vrsta podataka koji se obrađuju i razmjenjuju uvelike ovisi o postupku i uključenim akterima (vidjeti tablicu A). Iako različiti primjenjivi formati podataka ovise o vrsti postupaka obrade podataka (tablica C), primjenjivost i provedba ovise o postupku jer se podaci ne razmjenjuju u istoj operativnoj situaciji i pod istim pravnim ograničenjima, posebno u pogledu kvalitete podataka.

–Identifikacija policijskih službenika bit će postupak s najvišom razinom ograničenja u vezi s podacima kako bi se osigurala najviša razina sigurnosnog jamstva pri pristupu aplikacijama, uslugama i podacima koji se pružaju u okviru Europolove infrastrukture u oblaku, uključujući posebno zajednički podatkovni prostor za policiju.

–Razmjena informacija, analiza i, slično tome, inovacije. Europol djeluje u informacijskom okruženju s velikim količinama heterogenih podataka koji često potječu iz više izvora, jurisdikcija i operativnih konteksta. Znatan dio tih informacija prima se u nestrukturiranom ili mješovitom obliku. To odražava stvarno stanje u suvremenom izvršavanju zakonodavstva, u kojem su skupovi podataka složeni, dinamični i nisu u potpunosti standardizirani te u kojem je glavna operativna zadaća izvlačenje informacija relevantnih za istrage koje su u tijeku. To se posebno odnosi na elektroničke dokaze kao što su zaplijenjeni informativni materijali koji dolaze nestrukturirani i najčešće šifrirani. Te podatke analizira i obrađuje Europol u okviru Europolova analitičkog okruženja ili ih zajednički analiziraju i obrađuju nadležna tijela država članica, tijela EU-a i privatne strane u okviru zajedničkog podatkovnog prostora za policiju. Strane mogu razmjenjivati informacije putem zajedničkog podatkovnog prostora za policiju ili SIENA-e. Primjena standarda uglavnom ovisi o izvoru podataka i stoga se MOŽE temeljiti na standardima i specifikacijama na kojima se temelji odgovarajuća baza podataka. Međutim, budući da su informacije koje su Europolu potrebne za izvršavanje njegovih zadaća definirane samo s obzirom na svrhu, sljedeći popis nije iscrpan.

–Unakrsna provjera Usluga unakrsne provjere (članci od 35. do 39.) uspostavlja se radi brzog utvrđivanja poveznica s pojedincima i predmetima koji su prethodno bili uključeni u kriminalnu aktivnost i samo u vezi s osobama koje su osuđene ili osumnjičene za kazneno djelo ili koje planiraju počiniti kazneno djelo. Države članice mogu pristupiti Europolovu analitičkom okruženju (članak 41. stavak 4.) na temelju sustava „ima/nema pogotka”. Mehanizam „ima/nema pogotka” (članak 80.) omogućuje unakrsnu provjeru informacija u Europolovu analitičkom okruženju za tijela, urede i agencije EU-a, a može se odnositi na osobe koje su osuđene ili osumnjičene za kazneno djelo, ali i na žrtve ili osobe koje su neizravno povezane s njima.

–Iako se administrativna izvješća objavljuju u digitalnom obliku, ne podliježu strogim zahtjevima u pogledu tehničkih standarda.

–Postupci povezani s pravima u vezi s osobnim podacima u velikoj se mjeri obavljaju ručno; iako postupci obrade i razmjene podataka mogu biti strukturirani i u skladu s određenim standardima, to nije preduvjet.

Ograničenja u svim postupcima

Postupak Upućivanje na zahtjev	Identifikacija policijskih službenika	Unakrsna provjera	Razmjena informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva	Razmjena s privatnim stranama	Operativna i strateška analiza	Inovacije	Administrativno izvješće	Prava u vezi s osobnim podacima
Članak 8. stavak 7.			X
Članak 9. stavak 2.			X
Članak 9. stavak 3.			X
Članak 9. stavak 4.			X
Članak 9. stavak 5.			X
Članak 7. stavak 1.					X
Članak 7. stavak 2.					X
Članak 7. stavak 3.					X
Članak 7. stavak 4.			X		X
Članak 7. stavak 5.			X		X
Članak 11.			X
Članak 18. točka (a)			X	X
Članak 18. točka (b)				X
Članak 18. točka (c)			X	X
Članak 16. točka (a)			X
Članak 16. točka (c)			X		X
Članak 21. stavak 4.			X		X
Članak 25. stavak 5. točka (a)			X
Članak 25. stavak 5. točka (b)			X
Članak 28.			X
Članak 29.			X		X
Članak 29. stavak 6.							X
Članak 30.			X
Članak 34.			X
Članak 35.		X			X
Članak 36.		X			X
Članak 37.		X			X
Članak 38.		X			X
Članak 39.		X			X
Članak 40.					X
Članak 41.		X			X
Članak 42.			X		X
Članak 43.			X		X
Članak 44.			X		X
Članak 45.			X		X
Članak 46.			X
Članak 49.		X	X	X	X		X
Članak 51.	X
Članak 52.							X
Članak 53.		X	X		X
Članak 55.	X	X	X	X	X		X
Članak 56.	X	X	X	X	X		X
Članak 54.		X	X		X
Članak 61.						X
Članak 80.		X
Članak 81.		X
Članak 94.			X
Članak 96. stavak 1.				X	X
Članak 96. stavak 2.				X	X
Članak 96. stavak 3.				X	X
Članak 96. stavak 4.				X
Članak 96. stavak 5.				X
Članak 96. stavak 6.				X
Članak 96. stavak 7.				X
Članak 97.			X
Članak 98.						X
Članak 99.						X
Članak 100.						X
Članak 101.						X
Članak 102.						X
Članak 102.								X
Članak 104.								X
Članak 105.								X
Članak 106.								X
Članak 107.						X
Članak 102.	X	X	X	X	X	X	X	X
Članak 116. stavak 3.							X
Članak 117.								X
Članak 130.							X
Članak 136.		X	X

Vrsta podataka po postupku

Postupak   Opća vrsta podataka i primjenjivost standarda	Identifikacija policijskih službenika	Unakrsna provjera	Razmjena informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva i/ili Europola	Razmjena s privatnim stranama	Operativna i strateška analiza	Inovacije	Administrativno izvješće	Prava u vezi s osobnim podacima
Primjenjuju li se standardi formata podataka? (Obvezno/neobvezno)	O	O	N	N	N	N	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.
Vrsta podataka
Europski policijski digitalni identitet	X
Policijska i pravosudna evidencija		X	X		X	X		X
Informacije u posjedu drugih uprava			X		X	X		X
Informacije u posjedu privatnih tijela			X	X	X	X		X
OSINT			X	X	X	X		X
Digitalni dokazi			X	X	X	X		X
Operativno izvješće			X		X	X		X
Strateško izvješće			X		X	X		X
Administrativno izvješće						X	X	X

Vrsta podataka i primjenjivi standardi za podatke

Vrsta podataka	Primjenjivi standard podataka
Europski policijski digitalni identitet	Utvrdit će
Policijska i pravosudna evidencija
Prüm II, EPRIS, ECRIS, ECRIS-TCN, evidencija u SIS-u	U slučaju razmjena u skladu s okvirom EU-a, primjenjuju se odgovarajući standardi kao što su EPRIS, Prüm II, ECRIS, ECRIS-TCN ili SIS. Na njih se primjenjuje UMF. UMF-om se utvrđuje taksonomija podataka pohranjenih u policijskim evidencijama te se nacionalnim tijelima pomaže da mapiraju svoje podatke za druge države članice i Europolova tijela za izvršavanje zakonodavstva.
Nacionalne policijske i pravosudne baze podataka	U slučaju razmjena koje nisu u skladu s okvirom EU-a, obično prevladava format nacionalnih baza podataka jer provedba UMF-a u nacionalnim sustavima vođenja predmeta nije obvezna. UMF-om su u osnovi obuhvaćene sljedeće vrste podataka: osoba (identitet), fizički opis, profil DNK-a, podaci o prepoznavanju lica, daktiloskopski podaci, otisak dlana, kazneno djelo, putna/identifikacijska/službena isprava, fotografija, oružje, vatreno oružje, organizacija, kazneni predmet, let/putovanje; sredstva plaćanja, prijevozna sredstva; račun i povezana radnja koju treba poduzeti u utvrđenom slučaju, osuđujuća presuda, kazna.
Informacije u posjedu drugih uprava
Matične knjige	Uredba (EU) 2016/1191 – višejezični standardni obrasci Europska mreža matičnih knjiga – sigurna prekogranična razmjena podataka RISER – jedinstvena elektronička usluga za pristup registru Usklađivanje sa standardima UN CRVS-a – strukturirana polja, metapodaci, jedinstveni identifikatori
Putna isprava/osobna iskaznica	ICAO 9303 Informacije u putovanjima Direktiva PNR Uredbe o API-ju
Imigracijska evidencija koju vodi uprava	Središnje baze podataka EU-a: VIS, EURODAC, EES, ETIAS: standardi su utvrđeni odgovarajućim zakonodavstvom i trebali bi biti u skladu s UMF-om. Pohranjeni podaci odnose se na identitet osobe, putnu ispravu. Mogu se razmjenjivati i informacije iz nacionalnih baza podataka.
Nacionalni registri nekretnina ili elektronički sustavi za dohvat podataka te zemljišni i katastarski registri
Nacionalni registri o državljanstvu i stanovništvu fizičkih osoba
Nacionalni registar motornih vozila, zrakoplova i plovila	SIS II, Prüm II
Trgovački registri, uključujući poslovne registre i registre trgovačkih društava
Fiskalni podaci, uključujući podatke poreznih tijela
Nacionalni podaci o socijalnom osiguranju
Informacije u posjedu privatnih tijela
Informacije o bankovnom računu	U skladu s Direktivom (EU) 2024/1640
Evidencije o transakcijama
Informacije o hipotekama i kreditima
Informacije koje se nalaze u bazama podataka o nacionalnoj valuti i bazama podataka o deviznim tečajevima
Informacije o vrijednosnim papirima
Carinski podaci, uključujući prekogranične fizičke prijenose gotovine
Informacije o godišnjim financijskim izvještajima trgovačkih društava
Informacije o elektroničkim prijenosima i stanju računa
Informacije o računima kriptoimovine i prijenosima kriptoimovine	Kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća (44).
OSINT
	Ovisno o primjenjivom multimedijskom formatu
Digitalni dokazi
Zakonito presretanje	ETSI TS 103 705, ETSI TS 104 007
Komunikacijski metapodaci	Primjenjivi standardi ETSI-ja
Videosnimke	Ovisno o primjenjivom multimedijskom formatu
Operativno izvješće
Strateško izvješće
Administrativno izvješće

Usklađenost s Europskom strategijom za podatke

Objasniti kako su zahtjevi usklađeni s Europskom strategijom za podatke

Predložena revizija mandata Europola u potpunosti je u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 (EUDPR) jer se njezina temeljna načela integriraju u operativni okvir Europola, uz istodobno uzimanje u obzir posebnih potreba suradnje u području izvršavanja zakonodavstva. U tekstu se izričito utvrđuje da obrada osobnih podataka koju provodi Europol podliježe zahtjevima iz članka 98. stavka 1. EUDPR-a, čime se ključne obveze kao što su zakonitost, ograničenje svrhe i smanjenje količine podataka ugrađuju u njegov pravni okvir. Člankom 32. stavkom 2. obrada podataka ograničava se na unaprijed definirane svrhe, kao što su unakrsna provjera, operativna analiza i istraživanje, čime se izravno odražava zahtjev iz EUDPR-a da se osobni podaci prikupljaju u posebne, izričite i zakonite svrhe. Slično tome, člankom 101., kojim se od Europola zahtijeva da svake tri godine preispita potrebu za zadržavanjem podataka i utvrđuje maksimalno petogodišnje razdoblje pohrane, u skladu s člankom 4. EUDPR-a, ojačano je načelo ograničenja pohrane. Prijedlog uključuje i mehanizme odgovornosti iz EUDPR-a, kao što su zahtjev za procjene učinka na zaštitu podataka za visokorizičnu obradu (članak 102. stavak 3.) i obveza savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka prije provedbe nove vrste obrade (članak 108.), u skladu s člankom 90. EUDPR-a. Osim toga, tekstom se osigurava usklađenost s odredbama EUDPR-a o pravima ispitanika, uključujući pristup, ispravak i brisanje (članci od 105. do 106.), čime se ispunjavaju obveze iz EUDPR-a u pogledu dokumentacije i transparentnosti (članak 98.). Sustavnom integracijom tih materijalnih zahtjeva prijedlogom se osigurava da prošireni operativni kapaciteti Europola ostanu u potpunosti u skladu sa strogim standardima EUDPR-a za zaštitu podataka.

Akt o podacima59 ne primjenjuje se na ovaj prijedlog jer se u njemu ne utvrđuje obveza za poduzeća da podatke stave na raspolaganje drugim poduzećima.

Europol će promicati razvoj zajedničkih standarda za podatke u svim državama članicama EU-a, i to za strateške analitičke proizvode (članak 7.), razmjenu informacija o kaznenim djelima, posebno o DNK-u, te forenziku i tehnike analize podataka, pri čemu se ta politika ne odnosi na informacije javnog sektora kao takve koje se mogu ponovno upotrijebiti kako je predloženo u Direktivi o otvorenim podacima60, posebno iz razloga javne sigurnosti.

Zajednički podatkovni prostor za policiju utvrđen u prijedlogu bit će zajednički prostor u kojem će istražitelji moći unositi informacije o zajedničkim istragama radi operativne analize; taj prostor znatno će doprinositi i istraživačkim i inovacijskim aktivnostima Europola (članak 60.) za treniranje, razvoj, testiranje i validaciju naprednih analitičkih i forenzičkih kapaciteta u regulatornim izoliranim okruženjima u skladu s Aktom o UI-ju. Prilagodljivi kapaciteti za pohranu i obradu u okviru Europolove infrastrukture u oblaku bit će na raspolaganju i za zajednički podatkovni prostor za policiju i za aktivnosti u području istraživanja i inovacija. Te tri komponente pridonose stvaranju zajedničkog podatkovnog prostora za podatke o izvršavanju zakonodavstva.

Odredba iz Zakona o upravljanju podacima61 koja se odnosi na prijenos u treće zemlje ne primjenjuje se na aktivnosti izvršavanja zakonodavstva.

Usklađenost s načelom „samo jednom”

Objasniti kako je uzeto u obzir načelo „samo jednom” i razmotren potencijal ponovnog korištenja postojećih podataka

Zahtjev za informacije koji je Europol uputio privatnim stranama djelotvorno izvršavaju države članice na temelju članka 96. stavka 7. Tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica Provedba načela „samo jednom” stoga je uređena nacionalnim pravom i nije obuhvaćena područjem primjene ovog prijedloga. Informacijama koje prikupljaju Europol i tijela za izvršavanje zakonodavstva pod takvim uvjetima centralizirano se upravlja u okviru platforme za suradnju s privatnim stranama (članak 47.) kako bi se olakšala komunikacija između Europola, država članica i privatnih strana te kako bi se osiguralo da Europol ne traži iste informacije dvaput. Zahtjevi za informacije koje izravno upućuju države članice na temelju članka 96. stavka 8. i koji se obrađuju putem te platforme te odgovarajuće razmjene s privatnim stranama stavljaju se na raspolaganje Europolu u skladu s istim načelom ograničavanja zahtjeva koje se primjenjuje na poduzeća.

Zahtjev za informacije koji je Europol uputio nadležnim tijelima država članica, tijelima, uredima i agencijama EU-a, trećim zemljama ili međunarodnoj organizaciji isto se tako neće dvaput upućivati. Takvim zahtjevima unutar Agencije centralno upravlja Europolova Operativna i analitička služba u skladu s člankom 12. S druge strane, ista služba provodit će daljnje postupanje nakon zahtjeva za informacije ili potporu, analitičku, tehničku, financijsku ili operativnu, od strane nadležnih tijela država članica, tijela, ureda i agencija EU-a, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, i osigurati pravilnu i brzu obradu. Slično tome, nacionalna jedinica Europola države članice, koja se također obavješćuje o svakoj razmjeni informacija između Europola i nadležnih tijela države članice, osigurat će da se ne podnose dvostruki zahtjevi (članak 25. stavak 5.)

Objasniti kako će novi podaci biti vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi te kako će biti u skladu sa standardima visoke kvalitete

Predloženom revizijom regulatornog okvira Europola osigurava se da novostvoreni podaci budu u skladu s načelima FAIR unutar zatvorene zajednice tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i, u određenoj mjeri, trećih zemalja, tijela EU-a koja djeluju u području PUP-a i međunarodnih organizacija koji sudjeluju u borbi protiv teškog organiziranog kriminala i terorizma. U tom se smislu predloženim okvirom zadržavaju visokokvalitetni standardi osiguravanjem strukturiranog upravljanja i napredne tehničke infrastrukture.

Vidljivost se postiže uspostavom centraliziranih platformi, kao što su Europolovo analitičko okruženje (članak 40.) i zajednički podatkovni prostor za policiju (članak 42.), koje osiguravaju sigurne, indeksirane repozitorije za kriminalističko-obavještajne aktivnosti, operativne analize i zajedničke istrage. Ti sustavi uključuju standarde metapodataka, jedinstvene identifikatore i funkcije pretraživanja (uključujući alfanumeričke, biometrijske i multimedijske upite (članak 41.)) kako bi se omogućilo precizno dohvaćanje podataka. Dostupnost se jamči kontrolama pristupa na temelju uloga, europskim policijskim digitalnim identitetom (članak 51.) i interoperabilnim alatima kao što je SIENA (mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija, članak 46.), koji olakšavaju neometanu i sigurnu razmjenu podataka između država članica, tijela Unije i ovlaštenih partnera. Europolova infrastruktura u oblaku (članak 50.) dodatno osigurava prilagodljiv pristup podacima na zahtjev, uz istodobno poštovanje strogih zahtjeva u pogledu sigurnosti i suvereniteta, uključujući kompartmentalizaciju i šifriranje. Interoperabilnost je ugrađena u prijedlog utvrđivanjem obveznih tehničkih standarda, kao što je univerzalni format poruka (UMF) (članak 53.), kojim se usklađuje razmjena podataka među informacijskim sustavima Unije, i integracijom alata Europola s postojećim platformama EU-a kao što su Schengenski informacijski sustav (SIS) i EPRIS (Europski sustav indeksâ policijskih podataka, članak 48.). Uslugom unakrsne provjere (članak 36.) i aplikacijom za utvrđivanje podudarnosti DNK-a (članak 54.) automatiziraju se usporedbe među skupovima podataka, čime se smanjuje izoliranost sustava i omogućuju poveznice među predmetima u stvarnom vremenu. Ponovna iskoristivost podupire se Okvirom za predviđanje i razvoj kapaciteta (članak 57.), kojim se promiču standardizirane metodologije, zajednički analitički alati i modularni dizajni sustava (npr. softverske komponente koje se mogu ponovno upotrijebiti u infrastrukturi u oblaku). Visokokvalitetni standardi provode se protokolima za validaciju podataka (npr. „učitavači podataka” za automatizirane prijenose, članak 38.), periodičnim preispitivanjima točnosti podataka (članak 101.) te alatima za statistiku i izvješćivanje (članak 48.) kojima se prate učinkovitost, dosljednost i usklađenost s pravom Unije. Osim toga, upravljačka skupina za IKT i upravljanje informacijama (članak 50.) nadzire tehničku usklađenost, dok se programima osposobljavanja (članak 64.) osigurava da je osoblje osposobljeno za održavanje cjelovitosti podataka. U cjelini, tim se mjerama stvara pouzdan ekosustav u kojem podaci nisu samo operativno djelotvorni, nego i usklađeni s najboljom pravnom i tehničkom praksom.

Tokovi podataka

Opći opis tokova podataka

Vrsta podataka	Upućivanja na zahtjeve	Subjekti koji dostavljaju podatke	Primatelji podataka	Povod za razmjenu podataka	Učestalost (ako je primjenjivo)
Zahtjev za informacije radi doprinosa koordinacijskoj mjeri	Članak 8. stavak 7.	Europol	Države članice	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 8. stavak 7.	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Europol	Zahtjev od Europola	/
Zahtjev za informacije	Članak 9. stavak 2.	Europol	Ured za oduzimanje imovinske koristi države članice	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 9. stavak 2.	Ured za oduzimanje imovinske koristi države članice	Europol	Zahtjev od Europola	/
Zahtjev za djelovanje (zamrzavanje)	Članak 9. stavak 3.	Europol	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Inicijativa Europola, rizik od nestanka	/
Odluka o zamrzavanju	Članak 9. stavak 3.	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Europol	Zahtjev od Europola	/
Zahtjev za informacije	Članak 9. stavak 4.	Europol	FOJ države članice	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 9. stavak 5.	FOJ države članice	Europol	Zahtjev od Europola	/
Analitički proizvodi	Članak 7.	Europol	Države članice Vijeće Komisija	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 7. stavci 4. i 5.	Države članice Tijela, uredi i agencije EU-a	Europol	Europolov zahtjev za operativni ili strateški analitički proizvod	/
Zahtjevi za pokretanje kaznene istrage	Članak 11.	Europol	Država članica	Ako Europol smatra da bi trebalo pokrenuti kaznenu istragu kaznenog djela koje je u okviru njegovih ciljeva	/
Nalog za uklanjanje internetskog sadržaja	Članak 18.	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Europol	Odluka države članice da zatraži uklanjanje	/
Nalog za uklanjanje internetskog sadržaja	Članak 18. točka (a)	Europol	Privatne strane	Koordinacija Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice	/
Prijave internetskog sadržaja	Članak 18. točka (b)	Europol	Privatne strane	Zahtjev Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva države članice	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci (internetski sadržaj, usluge, računi, infrastrukture ili digitalne aktivnosti)	Članak 18. točka (e)	Europol	Privatne strane	Zahtjev Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 16. točka (a)	Europol/ured za oduzimanje imovinske koristi	Ured za oduzimanje imovinske koristi/Europol	Europol/inicijativa ureda za oduzimanje imovinske koristi	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 16. točka (c)	Europol/EPPO	EPPO/Europol	Europol/inicijativa EPPO-a	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 21. stavak 4.	Europol/zajednički istražni tim	Zajednički istražni tim/Europol	Europol/inicijativa JIT-a	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 25. stavak 5. točka (a)	Europol	Nacionalna jedinica Europola države članice	Pri razmjeni s tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica	/
Zahtjev za informacije	Članak 25. stavak 5. točka (a)	Europol	Nacionalna jedinica Europola države članice	Inicijativa Europola	/
Zahtjev za informacije	članak 25. stavak 5. točka (c)	Nacionalna jedinica Europola države članice	Tijela države članice	Zahtjev Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 25. stavak 5. točka (b)	Tijela države članice koja posjeduju informacije	Nacionalna jedinica Europola države članice	Zahtjev Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 25. stavak 5.	Nacionalna jedinica Europola države članice	Europol	Zahtjev Europola	/
Javno dostupne informacije	Članak 28.	Javno dostupan izvor	Europol	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članci 29., 32. i 33.	Nadležno tijelo države članice Časnik za vezu zadužen za imigraciju	Europol	Opažanje države članice da su informacije potrebne za ispunjavanje ciljeva Europola	/
Izvješćivanje	Članak 29.	Europol	Vijeće Europski parlament	Primjena Uredbe	Godišnje
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 34.	Europol	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Kad se pronađu relevantne operativne informacije	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 38.	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Usluga unakrsne provjere	Bez nepotrebnog odlaganja ako se utvrdi da podaci ispunjavaju uvjete iz članaka od 35. do 38.	Sustavno
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 49.	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Usluga unakrsne provjere	Pri provedbi istraga/ako predmet ima prekograničnu dimenziju	Sustavno
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 49.	Usluga unakrsne provjere	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	Na prethodno navedeni zahtjev države članice	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 41.	Europol Nacionalna jedinica Europola države članice	Europolovo analitičko okruženje	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice/inicijativa nacionalne jedinice Europola	/
Ima/nema pogotka	Članak 41.	Europolovo analitičko okruženje	Nacionalna jedinica Europola u državi članici	Na prethodno navedeni zahtjev	/
Sve informacije	Članak 46.	Europol, države članice, treće zemlje, tijela, uredi i agencije EU-a, II	Europol, države članice, treće zemlje, tijela, uredi i agencije EU-a, II	/	/
Statistika i izvješća	Članak 52.	Alat	Država članica, Europol, druga tijela	Na zahtjev	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 94.	Europol	Treće zemlje	Inicijativa treće strane ili Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 96. stavak 3.	Privatne strane	Europol	Inicijativa privatne strane	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 96. stavak 3.	Europol	Nadležno tijelo države članice	Inicijativa Europola	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 96. stavak 4., članak 96. stavak 5.	Europol	Privatne strane	Inicijativa Europola	/
Zahtjev za informacije	Članak 96. stavak 7.	Europol	Nacionalna jedinica Europola	Inicijativa Europola	/
Izvješće	Članak 96. stavak 11., članak 96. stavak 12.	Europol	Upravni odbor, Europski parlament, Vijeće	Provedba Uredbe	Godišnje
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 97. stavak 1.	Fizička osoba	Europol	Inicijativa privatne strane	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 97. stavak 3.	Europol	Država članica, treća zemlja	Nakon primitka prethodno navedenih informacija	/
Izvješćivanje o povredi osobnih podataka	Članak 103.	Europol	Tijelo za izvršavanje zakonodavstva države članice	U slučaju povrede osobnih podataka	/
Izvješćivanje o povredi osobnih podataka	Članak 104.	Europol	Ispitanik	U slučaju povrede osobnih podataka	/
Osobni podaci	Članak 105.	Europol	Ispitanik	Na zahtjev ispitanika	/
Informacije za JSPG	Članak 116. stavak 3.	Europol	JSPG	Ovisno o određenom dijelu informacija JSPG-a	Ovisno o slučaju.
Zahtjev za informacije	Članak 117. stavak 1.	Europski parlament	Europol	Inicijativa Europskog parlamenta	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 109. stavak 2.	Europol	Europski parlament	Na prethodno navedeni zahtjev	/
Izvješćivanje	Članak 130.	Europol	Upravni odbor, Europski parlament, Vijeće, nacionalni parlamenti	Provedba Uredbe, početak primjene Uredbe	5 godina
Zahtjev za informacije o osobnim podacima	Članak 136.	Europol	Baze podataka država članica putem usmjerivača u skladu s okvirom Prüm	Inicijativa Europola	/
Identitet osobe	Članak 136.	Baze podataka država članica putem usmjerivača u skladu s okvirom Prüm	Europol	Na prethodno navedeni zahtjev	/
Provedbeni akti Komisije kojima se određuje početak rada	Članak 137.	Komisija	Države članice	Postupak odbora	/
Dopunske informacije u SIS-u	Članak 30.	SIRENE države članice	Europol	Nakon pogotka u vezi s upozorenjem u SIS-u	/
Informacije i kriminalističko-obavještajni podaci	Članak 30.	Europol	Ured SIRENE države članice	Kao odgovor na prethodnu obavijest	/
Informacije dobivene iz treće zemlje	Članak 30.	Europol	Države članice	Inicijativa Europola	/
Obavijest o unošenju	Članak 30.	Države članice	Europol	Nakon unošenja upozorenja u SIS-u	/
Dopunske informacije	Članak 30.	Europol	Države članice	Na zahtjev, pri primanju pogodaka koji se odnose na određena upozorenja	/

4.3.Digitalna rješenja

Digitalno rješenje	Upućivanja na zahtjeve	Najvažnije obvezne funkcionalnosti	Odgovorno tijelo	Kako se postiže pristupačnost?	Kako je uzet u obzir potencijal da se rješenje ponovno iskoristi drugdje?	Upotreba tehnologija umjetne inteligencije (ako je primjenjivo)
Europolova usluga unakrsne provjere	Od članka 35. do članka 39.	Pohrana, pretraživanje i automatizirana unakrsna provjera informacija upotrebom alfanumeričkih i biometrijskih podataka. Sastojat će se od: infrastrukture za pohranu informacija, sučelja za pretraživanje, sučelja za prijenos, ažuriranje ili brisanje informacija, sigurne komunikacijske infrastrukture između usluge unakrsne provjere i država članica/tijela Unije/europskog portala za pretraživanje.	Europol	Nije primjenjivo. Strojno sučelje	Sinergije s agencijom eu-LISA Članak 78. stavak 2.; moguće putem komponenti u skladu s okvirom Prüm II Članak 36. stavak 4.: u usluzi unakrsne provjere upotrebljavaju se postojeće tehnološke komponente, sastavni elementi i infrastruktura koje je razvila i kojima upravlja agencija eu-LISA.	Moduli uspoređivanja biometrijskih podataka
Europolovo analitičko okruženje	Članci 40. i 41.	Europolovo okruženje za pohranu, obradu, unakrsnu provjeru, vizualizaciju i analizu podataka, među ostalim za potporu kaznenim istragama i operativnoj koordinaciji. Obuhvaća analitičke radne prostore, funkcije za vođenje predmeta, alate za suradnju, usluge obrade podataka i druge kapacitete. Osigurava logički odvojene analitičke projekte za pohranu i obradu podataka u različite analitičke svrhe. Pretraživanje na temelju sustava „ima/nema pogotka”: omogućuje pretraživanje pohranjenih podataka kako bi se pronašle veze s postojećim predmetima.	Europol	Specifikacije korisničkih sučelja Europola	Usp. zajednički podatkovni prostor za policiju	Usp. zajednički podatkovni prostor za policiju
Zajednički podatkovni prostor za policiju	Od članka 42. do članka 45.	Okruženje država članica za pokretanje predmeta zajedničke operativne analize: prijenos, pohrana, unakrsna provjera, obrada i analiza istražnih podataka, zajednička vizualizacija, uređivanje dokumenata i izvješća, sigurna komunikacija i razmjena informacija. Temeljit će se na infrastrukturi u oblaku.	Europol	Za korisničko sučelje, provedbeni akt iz članka 42. stavka 4. i specifikacije Europola	Obveza dijeljenja i iskorištavanja postojećih hardverskih i softverskih komponenti Europolova analitičkog okruženja i stavljanja na raspolaganje njegovih alata, funkcija i modula.	Tehnologija umjetne inteligencije vjerojatno će se integrirati u alate, funkcije i module smještene na poslužitelju (definirane provedbenim aktima).
SIENA	Članak 46.	Sigurna razmjena informacija između država članica, Europola, ostalih tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Sastojat će se od: središnje infrastrukture za pohranu i obradu podataka, internetskih sučelja i mobilnih aplikacija koje osoblju za izvršavanje zakonodavstva omogućuju razmjenu informacija, namjenskih programskih sučelja kojima se podupire interoperabilnost s IT sustavima država članica i tijela EU-a, sigurne komunikacijske infrastrukture između SIENA-e i država članica/tijela Unije/trećih zemalja/međunarodnih organizacija.	Europol	Utvrđeno u Europolovim specifikacijama za korisničko sučelje	Specifičan razvoj.	Internetski moduli za lakše unošenje, tumačenje razmijenjenih informacija
Platforma za suradnju s privatnim stranama (uključena u Europolovo analitičko okruženje)	Članak 47.	Provedba naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja na internetu na temelju Akta o digitalnim uslugama, prijave sadržaja na internetu i potpora za krizne situacije na internetu. Olakšavanje komunikacije između Europola, država članica i privatnih strana koje nude usluge u EU-u. Djelovanje kao platforma za odgovor na krizne situacije na internetu olakšavanjem komunikacije i omogućivanjem Europolu da privatnim stranama pruži potrebne informacije.	Europol	Utvrđeno u Europolovim specifikacijama za korisničko sučelje	Platforma već omogućuje tri različita tijeka rada	/
Europski sustav indeksâ policijskih podataka (EPRIS)	Članak 48.	Nisu uvedene nove funkcije. Člankom se samo utvrđuje da Europol obavlja zadaće koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) 2024/982 u pogledu EPRIS-a.	Europol	//	//	//
Druge usluge i alati	Članak 49.	Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za definiranje potrebnih funkcija dodatnih usluga i alata.	Europska komisija	//	//	//
Europolova infrastruktura u oblaku	Članak 50.	Osigurava prilagodljive, sigurne i fleksibilne kapacitete za pohranu i obradu koji omogućuju uspostavu zajedničkog podatkovnog prostora za policiju. Stoga podupire Europol i nadležna tijela država članica u pristupu Europolovim alatima, suradničkim okruženjima i drugim operativnim kapacitetima za obradu podataka. Mogu ih upotrebljavati i druga tijela Unije i treće zemlje u istu svrhu. Podupire pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka. Osigurava strogu kontrolu pristupa i kompartmentalizaciju podataka. Pojedinosti o pravima pristupa.	Europol	Nije primjenjivo. Strojno sučelje	Zajednička nabava usluga računalstva u oblaku	Analitika koja se temelji na umjetnoj inteligenciji oslanjat će se na očekivanu prilagodljivost
Europski policijski digitalni identitet	Članak 51.	Pruža potreban sustav autentifikacije i pouzdane identifikacije za pristup zajedničkom podatkovnom prostoru za policiju	Države članice Europol	Provedbeni akt na temelju članka 51.	Trebalo bi izraditi provedbeni akt kako bi se ponovno upotrijebio okvir za tehničke komponente utvrđen Uredbom (EU) 910/2014 i njezinim provedbenim aktima. Trebalo bi omogućiti upotrebu EU lisnica za digitalni identitet kad je to moguće.	Broj
Alati za statistiku i izvješćivanje	Članak 52.	Pružanje statističkih podataka i izvješća za potrebe evaluacije, praćenja, analize i izvješćivanja. Prikupljanje, izrada i pružanje agregiranih statističkih informacija, pokazatelja, tehničke evidencije, parametara upotrebe i analitičkih izvješća.	Europol	Provedbeni akt na temelju članka 52. stavka 6.	Članak 86. stavak 2. točka (a); iskorištavaju se postojeće slične komponente iz opsežnih informacijskih sustava EU-a kao što je CRRS	Ograničeno na formatiranje izvješća
Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a	Članak 54.	Omogućivanje sigurne i pouzdane usporedbe profila DNK-a radi potpore istragama kaznenih djela koje provode države članice	Europol	Nije primjenjivo. Strojno sučelje	Države članice koristit će aplikaciju za utvrđivanje podudarnosti DNK-a	Broj

Europolova usluga unakrsne provjere i dr.

Digitalna i/ili sektorska politika (ako je primjenjivo)	Objašnjenje usklađenosti
Akt o umjetnoj inteligenciji	U algoritmima za unakrsnu provjeru mogu se koristiti UI sustavi ili modeli u smislu Akta o UI-ju, posebno u području biometrije ili kaznenog progona (npr. otisci prstiju, prikaz lica, izrada profila). Provedbenim aktom na temelju članka 37. stavka 4. osigurat će se usklađenost s Aktom o UI-ju i smjernicama Komisije, posebno o klasifikaciji visokorizičnih UI sustava. Daljnje smjernice Europola za korisnike iz država članica o integraciji i provedbi u okviru nacionalnih postupaka mogle bi biti korisne, u skladu s različitim pravilima kojima se utvrđuje je li riječ o visokorizičnim ili nerizičnim pitanjima. Europolovo analitičko okruženje i zajednički podatkovni prostor za policiju; iako se prijedlogom ne predviđa da se ta okruženja temelje na tehnologiji umjetne inteligencije, ona će biti posebno sigurno okruženje za Europol i države članice za provedbu naprednih kriminalnih analiza na temelju dokaznog materijala i drugih informacija upotrebom alata koji se uglavnom temelje na umjetnoj inteligenciji u bilo kojem od tih okruženja. Mnogi alati za kriminalističku analitiku nisu obuhvaćeni područjem primjene klasifikacije visokog rizika (na primjer obrada velikih i složenih skupova podataka, kao što je transkribiranje audiozapisa, za izdvajanje subjekata, kao što su imena i telefonski brojevi iz tekstualnih poruka, bez pregledavanja sadržaja poruke; klasifikacija slika i otkrivanje predmeta, ali bez biometrijskih podataka). Samo bi dio preostalih slučajeva (kao što je upotreba detektora laži ili alata za profiliranje) bio obuhvaćen prilozima I. i III. UI aktu. UI sustavi unutar i izvan područja primjene visokorizičnih UI sustava objašnjeni su u smjernicama Komisije o klasifikaciji visokorizičnih UI sustava. U skladu s ovim prijedlogom Europol ima kapacitete za treniranje i razvoj vlastitih alata koji se temelje na umjetnoj inteligenciji upotrebom regulatornih izoliranih okruženja (članak 61. stavak 2.), a misija mu je poduprijeti donošenje odgovarajućih alata i kapaciteta smještenih na poslužitelju u državama članicama (članak 59. stavak 3.) i osigurati povezano osposobljavanje (članak 64. stavak 1. točka (b)). S obzirom na tako velike ambicije, Europol će se ojačati kako bi se poduprle njegove obveze kao dobavljača UI sustava, uključujući visokorizične sustave (usp. SO3/Napredni kapaciteti za koje je potrebno 117 milijuna EUR i 40 EPRV-a tijekom sljedećeg VFO-a). Osposobljavanje i potpora državama članicama za usklađivanje s pravilima o umjetnoj inteligenciji pri upotrebi alata koje pruža Europol podupirat će se osnivanjem ureda za potporu Europola (112 milijuna EUR, 157 EPRV-a). SIENA i suradnja platformi za privatne strane Takvo digitalno rješenje može uključivati samo modul koji nije visokorizičan i koji se temelji na umjetnoj inteligenciji, kao što je obrada prirodnog jezika (prijevod, transkripcija itd.). Obveze u pogledu transparentnosti ispunjavat će se u kontekstu nastojanja da se nadograde postojeći sustavi i alati (130 milijuna EUR, 115 EPRV-a). Europolova infrastruktura u oblaku Europski policijski digitalni identitet Alati za statistiku i izvješćivanje Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a Nijedno od tih rješenja neće se oslanjati na tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji
Okvir EU-a za kibernetičku sigurnost	Novi predloženi mandat usklađen je s Direktivom NIS 2 (među ostalim i kad je riječ o privatnim stranama) i Aktom o kibernetičkoj sigurnosti jer: a)novim zahtjevima za predmetna tijela i Europol izričito se propisuje primjena okvira EU-a za kibernetičku sigurnost (i) za nabavu usluga u oblaku iz članka 50. stavaka 4. i (ii) izradu statistike iz članka 52. stavka 5.; b)njime se jača uloga Europola u istragama kibernetičkog kriminala. Iako sam Europol nije subjekt obuhvaćen Direktivom NIS 2, prijedlogom se jačaju organizacijske mjere kibernetičke sigurnosti (npr. sigurno postupanje s podacima, odgovor na incidente). Njime se jača sposobnost Europola da pruži potporu državama članicama u istragama kibernetičkih incidenata, bez nametanja izravnih obveza privatnim subjektima. Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a, kao proizvod, u skladu je i s Aktom o kibernetičkoj otpornosti, ali se ne nameću zahtjevi koji bi utjecali na način na koji proizvođač provodi bitne zahtjeve iz Akta o kibernetičkoj otpornosti.
eIDAS	Iako se eIDAS ne primjenjuje na državne službenike ni na osoblje agencija, za pristup Europolovoj infrastrukturi u oblaku, na kojoj se temelji zajednički podatkovni prostor za policiju, bit će potreban europski policijski digitalni identitet. Upotreba takvog identiteta može se proširiti i na druga digitalna rješenja (SIENA, ...). Provedbenim aktima obuhvatit će se uvođenje sredstava digitalne identifikacije za sve kaznene istražitelje s visokom razinom jamstva. U tu će se svrhu težiti usklađivanju i ponovnoj upotrebi postojećih programa i infrastrukture utvrđenih Uredbom eIDAS.
Jedinstveni digitalni pristupnik i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)	Jedinstveni digitalni pristupnik ne primjenjuje se na usluge koje Europol nudi nadležnim tijelima država članica, institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a, privatnim stranama ili fizičkim osobama. Informacijski sustav unutarnjeg tržišta ne primjenjuje se jer inicijativa ne obuhvaća područje unutarnjeg tržišta.
Drugo

4.4.    Procjena interoperabilnosti

Opći opis digitalnih javnih usluga na koje zahtjevi utječu

Digitalna javna usluga ili kategorija digitalnih javnih usluga	Opis	Upućivanja na zahtjeve	Rješenja za interoperabilnu Europu  Nije primjenjivo	Druga rješenja za interoperabilnost
Strateška potpora	Izrada operativnih i strateških analitičkih proizvoda	Članak 7. Članci 49., 50., 51., 52., 53.		Europol podupire razvoj i upotrebu zajedničkih analitičkih metodologija i standarda
Olakšavanje razmjene informacija	Dijeljenje: obveze za državu članicu, uključujući urede za oduzimanje imovinske koristi i FOJ-eve te Europol u pogledu razmjene informacija Usluge unakrsne provjere: jedna središnja usluga, uključujući aplikaciju za utvrđivanje podudarnosti DNK-a, za nadležna tijela države članice; mehanizam „ima/nema pogotka” za tijela, urede i agencije EU-a i informacijske sustave EU-a; dodatni pristup EPPO-a Europolovu analitičkom okruženju Kanali razmjene: zajednički podatkovni prostor za policiju za zajedničke predmete i SIENA za bilateralne/multilateralne razmjene.	Članak 8. stavak 7., članak 9., članak 16. točke (a) i (c) Članci 12., 13., članak 25. stavak 5. točke (a) i (b), članci 29., 30., 34. Članci od 35. do 39. Članci 46., 54. Članci 80., 81. Članci 45., 46., 47., 49., 50., 51., 136.		UMF, standardi za financijske i biometrijske informacije sadržani u sektorskom zakonodavstvu/zakonodavstvu o razmjeni informacija (uredi za oduzimanje imovinske koristi, AML, Prüm II, VIS...) Aplikacijom za utvrđivanje podudarnosti DNK-a EU će prvi put postaviti standard u tom području. Europski policijski digitalni identitet olakšava obraćanje ekvivalentnim akterima u okviru razmjena.
Suradnja s privatnim stranama	Pružanje informacija privatnim stranama u kriznoj situaciji radi uklanjanja i prijavljivanja terorističkog sadržaja na internetu i nezakonitog sadržaja, na temelju namjenske platforme. Zahtjev za informacije od privatnih strana putem nacionalne jedinice Europola.	Članci 14., 47., od 96. do 99. Članci 49., 50., 51., 53., 55. i 56.		UMF
Potpora za analizu kriminalističko-obavještajnih podataka	Analiza kriminalističko-obavještajnih podataka Europolovo analitičko okruženje s naprednom forenzikom. Skup naprednih analitičkih i forenzičkih alata Potpora zajedničkoj kriminalističkoj analizi Zajednički podatkovni prostor za policiju za suradnju država članica. Isti napredni alati kao i prethodno navedeni.	Od članka 13. do članka 19. Članci 48., 49., 50., 51., 53., 55., 56. Od članka 41. do članka 45. Članci 48., 49., 50., 51., 53., 55., 56., 137.		UMF Skup mjera i okvira upravljanja za usmjeravanje, standardizaciju, koordinaciju, razvoj, uvođenje i podupiranje primjene naprednih analitičkih kapaciteta u državama članicama, uključujući one koje se temelje na umjetnoj inteligenciji: članci od 13. do 19., članak 22. stavak 3. točka (a), članci 26., 53., 54., 55., 56., članci od 57. do 64.
Prava na zaštitu podataka	Primjena prava ispitanika povezanih sa zaštitom podataka i nadzorom	Članci 103. – 106., članak 116. stavak 3., članak 117.		Nije primjenjivo.

Oslanjanje digitalnih javnih usluga na digitalna rješenja

X: ovisi o P: može ovisiti o	Europolova usluga unakrsne provjere	Europolovo analitičko okruženje	Zajednički podatkovni prostor za policiju	SIENA	Platforma za suradnju s privatnim stranama	EPRIS	Druge usluge i alati	Europolova infrastruktura u oblaku	Europski policijski digitalni identitet	Alat za statistiku i izvješćivanje	Aplikacija EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a
Strateška potpora		X	X	X			P	P	P	X
Olakšavanje razmjene informacija	X	X	X	X	X	X	P	X	X		X
Suradnja s privatnim stranama		X	X		X		P	P	P
Potpora za analizu kriminalističko-obavještajnih podataka	X	X	X	X	P	X	P	X	X		X

Učinak zahtjeva na prekograničnu interoperabilnost za svaku digitalnu javnu uslugu

Strateška potpora

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama	Nije utvrđena digitalna ili sektorska politika.	-
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga	-Delegiranje upravnog odbora izvršnom odboru (članak 75. stavak 1.). -Izvršni odbor treba poduprijeti odluke upravnog odbora (članak 75. stavak 5.) -Redoviti sastanak voditelja nacionalnih jedinica Europola (članak 25. stavak 4.).	-
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka	-Europol treba razviti standarde za strateške proizvode (članak 7. stavak 3.).	-
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i standarda	-Europol treba razviti standarde za strateške proizvode (članak 7. stavak 3.). -Zajednički alat za statistiku i izvješćivanje, s kategorijama utvrđenima provedbenim aktom (članak 52. stavak 6.).	-

Olakšavanje razmjene informacija

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama	Novom politikom proširuje se materijalni opseg tih dvaju instrumenata . Prüm II: Uredba (EU) 2024/982 mijenja se kako bi se proširio kapacitet Europola za pretraživanje nacionalnih baza podataka (članak 136.); Europol razvija aplikaciju EU-a za utvrđivanje podudarnosti DNK-a kako bi se poduprle razmjene podataka o DNK-u na temelju Uredbe Prüm II (članak 54.). Odgovornost Europola u vezi s EPRIS-om objašnjena je u članku 48. . Direktiva (EU) 2023/977 o razmjeni informacija: nacionalna jedinstvena kontaktna točka Europolu informacije dostavlja preko SIENA-e (članak 46. stavak 3.) kao standardnog kanala za razmjenu informacija s Europolom (članak 46. stavak 5.); otvaranje predmeta zajedničke operativne analize (JOAC) može biti nastavak razmjene informacija u skladu s Direktivom (članak 46. stavak 4.); SIENA se može koristiti za razmjenu informacija s trećim zemljama (članak 46. stavak 7.). . Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 o EPPO-u: u skladu s člankom 73. stavkom 3. informacije koje su dovele do pogotka dijele se s EPPO-om. . Uredba o Eurojustu (EU) 2018/1727: recipročan pristup informacijama za potrebe unakrsne provjere. . Direktiva (EU) 2024/1260 o povratu imovine: u skladu s predloženim pojedinostima politike proširuju se odgovornosti i sposobnosti agencije u okviru suradnje utvrđenom u članku 29. Direktive. U skladu s člankom 9. Europol dobiva pristup podacima koji su izravno ili neizravno dostupni uredima za oduzimanje imovinske koristi. . Uredba o interoperabilnosti (EU) 2019/818: Europolu je povjerena zadaća potpore razvoju UMF-a (članak 53.). Jasnije odgovornosti uz kodifikaciju centara i sustava . Uredba (EU) 2019/1240 o časnicima za vezu zaduženima za imigraciju: obveze povezivanja sa SIENA-om; pojašnjenje obveza u vezi s dostavljanjem informacija Europolu. . Direktiva (EU) 2019/1153 o financijskim informacijama: pojašnjava se da opseg suradnje s FOJ-evima može biti širi od područja pranja novca i financiranja terorizma te se to pitanje utvrđuje posebnom odredbom, člankom 9. stavcima 4. i 5., o potpori financijskim istragama i oduzimanju imovinske koristi. . Uredba o interoperabilnosti (EU) 2019/818: pristup opsežnih informacijskih sustava EU-a i tijela za dubinsku provjeru podacima Europola radi unakrsne provjere (tj. središnji sustavi ETIAS-a i VIS-a) temelji se na sigurnom komunikacijskom kanalu, uspostavljenom u skladu s člankom 36. stavkom 2. točkom (e), povezanom s europskim portalom za pretraživanje. . Uredba o dubinskoj provjeri (EU) 2024/1356: pristup tijela za dubinsku provjeru sad se temelji na uspostavljenom komunikacijskom kanalu između mehanizma za unakrsnu provjeru i europskog portala za pretraživanje. Usklađivanje ostaje nepromijenjeno/reformulacija . SIS: Uredbe (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861 i (EU) 2018/1862: uloga Europola u pogledu analize dopunskih informacija, unošenja upozorenja za informacije, pogodaka koji se odnose na upozorenja za informacije i upozorenja na terorističke aktivnosti. . Direktiva o FOJ-evima (EU) 2015/849: zaštitne mjere u pogledu nezadiranja u razmjene s privatnim stranama na temelju Direktive ostaju iste. . Uredba (EU) 2019/881 o kibernetičkoj sigurnosti: suradnja s ENISA-om ostaje jednaka.	U Uredbi se ne određuje međudjelovanje sa sljedećim uredbama o posebnim odredbama povezanima s razmjenom informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage kriminalnih aktivnosti . PNR: Direktiva 2016/681. . API: Uredba (EU) 2025/13 . Uredba o VIS-u (EU) 767/2008, Uredba o EES-u 2017/2226, Uredba o ETIAS-u (EU) 2018/1240, Uredba o Eurodacu (EU) 2024/1358 . Informacije o kriptoimovini Uredba (EU) 2023/1113 . Direktiva o vatrenom oružju (EU) 2021/555 i Uredba (EU) 2025/41
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga	Razvoj potrebnih kapaciteta za pružanje digitalnih javnih usluga -Osnivanje upravljačke skupine za IKT i upravljanje informacijama (članak 55.). -Osnivanje savjetodavne skupine za IKT i upravljanje informacijama (članak 56.). -Europol pruža tehničku potporu integraciji (članak 22. stavak 2. treći podstavak). -Pojašnjene su zadaće nacionalnih jedinica Europola u pogledu korištenja digitalnih javnih usluga (članak 25. stavak 6.), uključujući tehničke zadaće. -Potporu nacionalnim jedinicama Europola pružaju uredi za potporu Europola (članak 26.) u kojima je u cijelom EU-u zaposleno više od 150 članova osoblja Europola.	-
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka	-Usp. potpora Europola, nacionalnih jedinica Europola i ureda za potporu Europola.	-
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i standarda	Generalizacija UMF-a: -Europol treba podupirati njegov razvoj i donošenje (članak 53.). -Savjetodavna skupina za IKT i upravljanje informacijama (članak 56. stavak 5. točka (c)) pridonosi utvrđivanju i promicanju zajedničkih tehničkih standarda. -Europol bi trebao podupirati postupke normizacije, uključujući razvoj i promicanje zajedničkog standarda, zahtjeve u pogledu interoperabilnosti te operativne i tehničke specifikacije relevantne za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (članak 57. stavak 3. točka (b): posebno (članak 65. stavak 2. točka (b) putem svoje Službe za kapacitete i inovacije). -Europol pruža tehničku potporu integraciji (članak 22. stavak 2. treći podstavak).	-Nije propisano da se digitalna rješenja Europola moraju razvijati u skladu s UMF-om. -Primjena UMF-a nije obvezna pri integraciji nacionalnih sustava.

Razmjena s privatnim stranama

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama	Jasnije odgovornosti uz kodifikaciju centara i sustava . Uredba (EU) 2021/784 o terorističkom sadržaju na internetu: novouspostavljenom Europskom centru za borbu protiv terorizma povjerene su sve zadaće Europola u vezi s prijavama i uklanjanjima; koje se provode na novouspostavljenoj digitalnoj platformi za suradnju s privatnim stranama (članak 47. stavak 2. točka (a)). . Uredba (EU) 2022/2065 o Aktu o digitalnim uslugama: slično kao prethodno navedeno na temelju članka 47. stavka 2. točke (a). . Materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece Okvir EU-a: zadaće i kapaciteti Europola u pogledu razmjene materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece dodatno su pojednostavnjeni općim režimom razmjena s privatnim stranama na temelju članka 97. Usklađivanje ostaje nepromijenjeno/reformulacija . Direktiva o FOJ-evima (EU) 2015/849: zaštitne mjere u pogledu nezadiranja u razmjene s privatnim stranama na temelju Direktive ostaju iste.	U Uredbi se ne određuje međudjelovanje sa sljedećim uredbama o posebnim odredbama povezanima s razmjenom informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage kriminalnih aktivnosti.
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga	Razvoj potrebnih kapaciteta za pružanje digitalnih javnih usluga državama članicama te tijelima, uredima i agencijama EU-a: usp. prethodnu bilješku „razmjena informacija”. Za raspoređivanje/korištenje od strane privatnih strana: -Europol može uspostaviti odnose suradnje s privatnim stranama (članak 91.). -Europol uspostavlja postupak za odobravanje ili ukidanje sigurnog pristupa privatnih strana platformi (članak 43. stavak 3.)	-Potpora privatnim subjektima, slično kao i državama članicama, prema odluci Europola i u skladu s bilateralnim sporazumima.
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka	-Usp. potpora Europola, nacionalnih jedinica Europola i ureda za potporu Europola.	-Potpora privatnim subjektima, slično kao i državama članicama, prema odluci Europola i u skladu s bilateralnim sporazumima.
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i standarda	-Europol poziva privatne strane da doprinesu radu savjetodavne skupine za inovacije (članak 67.).	-Poziv privatnim stranama da doprinesu radu savjetodavne skupine za inovacije koji ne obuhvaća izričito standard (članak 67.)

Potpora za analizu kriminalističko-obavještajnih podataka

Procjena	Mjere	Moguće preostale prepreke (ako je primjenjivo)
Usklađenost s postojećim digitalnim i sektorskim politikama	Novom politikom proširuje se materijalni opseg tih dvaju instrumenata Direktiva o sprečavanju pranja novca (EU) 2024/1640: Europol može poduprijeti zajedničku analizu koju provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (AMLA) u skladu s člankom 76. Direktive Uredba o Frontexu (EU) 2019/1896: Europol pruža analize rizika Frontexu na temelju informacija o putovanjima (članak 77. stavak 1.) Usklađivanje ostaje nepromijenjeno/reformulacija	U Uredbi se ne određuje međudjelovanje sa sljedećim uredbama o posebnim odredbama povezanima s razmjenom informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage kriminalnih aktivnosti . Uredba (EU) 2022/850 o e-CODEX-u . Uredba (EU) 2023/969 o platformi za suradnju zajedničkih istražnih timova
Organizacijske mjere za neometano prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga	Isto kao i za „razmjenu informacija” -Poseban interes za nove obveze Europola kojima se podupire primjena novih naprednih analitičkih i forenzičkih kapaciteta na temelju članka 59.	-
Poduzete mjere za ujednačeno razumijevanje podataka	Isto kao i za „razmjenu informacija”	-
Primjena zajednički dogovorenih otvorenih tehničkih specifikacija i standarda	Isto kao i za „razmjenu informacija”	-

4.5. Mjere za potporu digitalnoj provedbi

Opći opis mjera za potporu digitalnoj provedbi

Opis mjere	Upućivanja na zahtjeve	Uloga Komisije (ako je primjenjivo)	Dionici koje treba uključiti (ako je primjenjivo)	Očekivani vremenski okvir (ako je primjenjivo)
Donošenje provedbenih/delegiranih akata ili smjernica	Članak 38. stavak 3. i članak 137. stavak 1. Članak 50. stavak 9. i članak 137. stavak 2. Članak 42. stavak 4. i članak 137. stavak 3. Članak 81. stavak 8. i članak 137. stavak 4. Članak 52. stavak 6. i članak 137. stavak 5.	Donošenje akata	Države članice	G 0 + 1
Donošenje provedbenih pravila	Članak 13. stavak 5. Članak 70. stavak 2. točka (j)	Glasovanje u upravnom odboru	Europol Države članice Komisija	G 0 + 1
Potpora testiranju, uvođenju, integraciji i uvođenju u rad, uključujući osposobljavanje	Članci 25., 26. Članak 65. stavak 2. točka (b) Članak 66. stavak 1. Članci 59., 62., 63., 64.	Nadzorna uloga u savjetodavnoj skupini i upravljačkoj skupini za IKT i upravljanje informacijama	Europol Države članice	Ovisno o rješenju; vidjeti odjeljak 1.5.1.

(1)    Vidjeti zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2025. o borbi protiv teškog i organiziranog kriminala.

(2)    Vidjeti odjeljak 2.1. o dosljednosti s postojećim odredbama politike u tom području.

(3)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP.

(4)    Izbor za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., srpanj 2024.

(5)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „ProtectEU: europska strategija unutarnje sigurnosti”, COM(2025) 148 final, 1. travnja 2025.

(6)    Izjava europskih načelnika policije, 29. travnja 2025.

(7)    Uredba (EU) 2022/991 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 u pogledu suradnje Europola s privatnim stranama, obrade osobnih podataka koju provodi Europol radi potpore kaznenim istragama i uloge Europola u području istraživanja i inovacija, SL L 169, 27.6.2022., str. 1.

(8)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust).

(9)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”).

(10)    Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624.

(11)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

(12)    Uredba (EU) 2024/1620 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA).

(13)    Uključujući promjene koje proizlaze iz Komisijina Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Carinskog tijela Europske unije i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013, COM(2023) 258 final, 17.5.2023.

(14)    Direktiva (EU) 2023/977 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijelâ za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP.

(15)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka.

(16)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „ProtectEU: Program za sprečavanje i suzbijanje terorizma”, COM(2026) 101 final, 26. veljače 2026.

(17)    Zaključci Vijeća o jačanju EMPACT-a i prioritetima EU-a u borbi protiv kriminala za sljedeći ciklus EMPACT-a za razdoblje 2026. – 2029., koje je Vijeće odobrilo 13. lipnja 2025.

(18)    COM(2025) 743 final, 4. prosinca 2025.

(19)    COM(2025) 744 final, 4. prosinca 2025.

(20)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju trgovine vatrenim oružjem i drugih kaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem, COM(2026) 102 final, koji je Komisija donijela 26. veljače 2026.

(21)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru Regija „Plan za zakonit i djelotvoran pristup podacima za izvršavanje zakonodavstva”, COM(2025) 349 final, 24. lipnja 2025.

(22)    Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011.

(23)    Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti).

(24)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za podatke”, COM(2020) 66 final, 19. veljače 2020.

(25)    Odluka (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi programa politike za digitalno desetljeće do 2030.

(26)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija EU-a za podatkovne centre i računalstvo u oblaku”, COM(2024) [final].

(27)    Uredba (EU) 2024/2847 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o horizontalnim zahtjevima u pogledu kibernetičke sigurnosti za proizvode s digitalnim elementima i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013 i (EU) 2019/1020 te Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o kibernetičkoj otpornosti).

(28)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava računalstva u oblaku i umjetne inteligencije (Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije); COM(2026) 502 final.

(29)    Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije (Direktiva NIS 2).

(30)    Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa.

(31)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi europski program za inovacije”, COM(2022) 332 final, 5. srpnja 2022.

(32)    Uredba (EU) 2024/1620 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (AMLA) te Uredba (EU) 2024/1624 i Direktiva (EU) 2024/1640, koje su dio Unijina paketa o sprečavanju pranja novca.

(33)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva PIF).

(34)    COM(2025) 752 final.

(35)    Uspostavljena na temelju Uredbe (EU) 2024/1689 (Akt o umjetnoj inteligenciji).

(36)    Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec/2009/371/oj ).

(37)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2016/794/oj ).

(38)    Direktiva (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (SL L, 2024/1385, 24.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1385/oj ).

(39)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1727/oj ).

(40)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1939/oj ).

(41)    Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L 151, 7.6.2019., str. 15., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/881/oj ).

(42)    Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2011/36/oj ).

(43)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj .

(44)    Uredba (EU) 2024/1356 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uvođenju dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/817 (SL L, 2024/1356, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1356/oj ).

(45)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj .

(46)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ ( SL L 295, 21.11.2018., str. 39. , ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj ).

(47)    Uredba (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu (SL L 172, 17.5.2021., str. 79., http://data.europa.eu/eli/reg/2021/784/oj ).

(48)    Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj ).

(49)    Uredba (EU) 2024/982 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o automatskom pretraživanju i razmjeni podataka za policijsku suradnju i izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća (Uredba Prüm II) (SL L, 2024/982, 5.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/982/oj ).

(50)    Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/818/oj ).

(51)    Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj ).

(52)    Uredba (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP (SL L 319, 4.12.2015., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2015/2219/oj ).

(53)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( SL L 122, 10.5.2019., str. 1. , ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/715/oj ).

(54)    Uredba (EU) 2024/1620 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o osnivanju Tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 (SL L, 2024/1620, 19.6.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1620/oj ).

(55)    Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/1971/1182/oj ).

(56)    Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/168/oj ).

(57)    Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća ...(SL..., ELI: ...).

(58)    Uredba (EU) 2019/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju (SL L 198, 25.7.2019., str. 88., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1240/oj ).

(59)    Direktiva (EU) 2023/977 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijelâ za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22.5.2023., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/977/oj ).

(60)    Odluka Vijeća 2005/511/PUP od 12. srpnja 2005. o zaštiti eura od krivotvorenja imenovanjem Europola središnjim uredom za sprečavanje krivotvorenja eura (SL L 185, 16.7.2005., str. 35., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec/2005/511/oj ).

(61)    Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79I, 21.3.2019., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2019/452/oj ).

(62)    Uredba Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 (SL L 160, 15.6.2022., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2022/922/oj ).

(63)    Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11.7.2019., str. 122., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/1153/oj ).

(64)    Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2015/849/oj ).

(65)    Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (SL L 162, 20.6.2002., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec_framw/2002/465/oj ).

(66)    SL C 197, 12.7.2000., str. 3.

(67)    Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1860/oj ).

(68)    Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018., str. 14., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1861/oj ).

(69)    Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1862/oj ).

(70)    Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2008/767/oj ).

(71)    Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2008/767/oj ).

(72)    Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2016/680/oj ).

(73)    Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2014/910/oj ).

(74)    Direktiva (EU) 2024/1640 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 (SL L, 2024/1640, 19.6.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1640/oj ).

(75)    Uredba (EU) 2023/1322 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2023. o Agenciji Europske unije za droge (EUDA) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006 (SL L 166, 30.6.2023., str. 6., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1322/oj ).

(76)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2001/1049/oj ).

(77)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije (SL L 314, 7.12.1994., str. 1., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/1994/2965/oj ).

(78)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/883/oj ).

(79)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/1996/2185/oj ).

(80)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2017/1371/oj ).

(81)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec/2015/443/oj ).

(82)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53., ELI:  http://data.europa.eu/eli/dec/2015/444/oj ).

(83)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(84)    Komisija procjenjuje da je upotreba UI alata opravdana u od 10 % do 15 % kaznenih istraga.

(85)    Kaznena djela, osumnjičenici za kazneno djelo i počinitelji kaznenih djela, kako su definirani na: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/crim_sims.htm.

(86)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(87)    COM(2025) 570 final; https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52025DC0570

(88)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), http://data.europa.eu/eli/reg/2016/794/2026-01-11  

(89)    U načelu se očekuje da će upravljačke funkcije Europola ostati uglavnom stabilne u pogledu osoblja. Očekuje se da će se prijedlogom povećati učinkovitost, posebno pojednostavnjenjem i racionalizacijom postupaka povezanih sa zaštitom podataka, čime će se ograničiti dodatne kadrovske potrebe za horizontalnim upravljačkim i administrativnim funkcijama.

(90)    Financijska uredba koja se primjenjuje na opći proračun Unije.

(91)    Zajednička izjava o decentraliziranim agencijama.

(92)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(93)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(94)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(95)    Obveze i plaćanja su jednaki.

(96)    Obveze i plaćanja su jednaki.

(97)    Vidjeti bilješku Error! Bookmark not defined..

(98)    Vidjeti bilješku Error! Bookmark not defined..

(99)    Vidjeti bilješku Error! Bookmark not defined..

(100)    Vidjeti bilješku Error! Bookmark not defined..