(1)

U političkim smjernicama (1) najavljena je namjera nove Komisije da uvede novu kategoriju malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i ispita koji su postojeći propisi za velika poduzeća preveliko opterećenje, nerazmjerni ili prepreka njihovu konkurentnom razvoju. U svojoj Komunikaciji „Kompas konkurentnosti za EU” (2) Komisija se obvezala predložiti novu definiciju malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi regulativa bila razmjerna, odnosno prilagođena veličini poduzeća. Zahvaljujući uvođenju te nove kategorije poduzeća, većih od MSP-ova, ali manjih od velikih poduzeća, tisuće poduzeća u EU-u uživat će koristi od prilagođenih mjera.

(2)

U Komunikaciji „Paket olakšica za MSP-ove” (3) Komisija je predložila velik broj mjera u četiri glavna područja: olakšavanje poslovanja malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), poboljšanje pristupa financiranju i kvalificiranoj radnoj snazi te pružanje potpore tim poduzećima tijekom njihova poslovnog ciklusa. Svrha je tih mjera pružiti kratkoročnu pomoć, potaknuti dugoročnu konkurentnost i otpornost te promicati pravedno poslovno okruženje koje pogoduje MSP-ovima, a cilj je omogućiti MSP-ovima da se natječu i rastu. Komisija se stoga zauzima za potrebe poduzeća koja premašuju pragove iz definicije MSP-ova utvrđene u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (4) ,, kao i šireg spektra malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (eng. mid-cap) i za usklađenu definiciju tih poduzeća.

(3)

Provedena studija „Study to map, measure and portray the EU mid-cap landscape”  (5) pokazala je da su poduzeća srednje tržišne kapitalizacije segment poslovnog sektora koji se jasno razlikuje od MSP-ova, ali i od velikih poduzeća. Iako su poduzeća srednje tržišne kapitalizacije snažnija, inovativnija, obično brže rastu i bolje se nose s digitalizacijom nego MSP-ovi, nailaze na slične probleme kao što su administrativno opterećenje ili nedostatak kvalificiranih zaposlenika. S druge strane, u usporedbi s velikim poduzećima zaostaju u ključnim područjima uspješnosti. Definicija je potrebna i kako bi se poboljšala dosljednost mjera politike koje se odnose na specifične potrebe malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Stoga je primjereno osmisliti formalnu definiciju malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije na razini Unije koja bi bila ishodište za mjere politike za taj segment poduzeća.

(4)

Definicija malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije već se koristi u skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću (6) i Smjernicama o rizičnom financiranju (7) za potrebe utvrđenih tržišnih nedostataka koji se mogu ukloniti usmjerenom javnom financijskom potporom iz nacionalnih sredstava. Međutim, svrha opće definicije malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije nije replicirati definiciju koja se primjenjuje u pravilima o državnim potporama, već bi ta definicija trebala poslužiti kao temelj za ciljanu političku potporu koja može pomoći poduzećima da se šire u relevantnim i važnim sektorima. Definicijom malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u ovoj Preporuci ne dovode se u pitanje pragovi koji se smatraju primjerenima u kontekstu državnih potpora.

(5)

Nekoliko država članica, među njima Francuska i Njemačka (8) ,, već je uvelo definicije poduzeća koja nisu mala ili srednja, ali nisu ni velika poduzeća. U skladu s logikom jedinstvenog tržišta EU-a bez unutarnjih granica, primjena zajedničkog skupa kriterija pri upućivanju na mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije omogućila bi jednak tretman poduzeća u cijelom EU-u.

(6)

Opsežna je interakcija između nacionalnih mjera i mjera Unije za pomoć malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, primjerice u vezi sa strukturnim fondovima ili istraživanjem. Stoga je nužno izbjeći situacije u kojima Unija svoje mjere usmjerava na jednu kategoriju poduzeća, a države članice na drugu. Nadalje, treba preporučiti da Komisija, države članice, Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) primjenjuju zajedničku definiciju kako bi se poboljšala usklađenost i djelotvornost politika za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Primjena zajedničke definicije potrebna je i da se ograniče potencijalni rizici od narušavanja tržišnog natjecanja.

(7)

Članak 2. točka 103.e Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (9) i Smjernice Komisije o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja (10) već sadržavaju definiciju malog poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Smatra se važnim nadovezati se na stečeno iskustvo i stručno znanje pri daljnjem uključivanju tog specifičnog segmenta poduzeća u programe potpore. Međutim, u trenutačnom gospodarskom kontekstu definicija bi, kako bi bila bolje usklađena sa širenjem poduzećâ i odnosila se na veći broj njih, trebala obuhvaćati poduzeća koja su tri puta veća od MSP-ova (11).

(8)

Isticanje malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije smatralo se opravdanim jer je u procjeni učinka Komunikacije Komisije „Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja” iz 2014. „manjak financijskih sredstava” (12) utvrđen kao tržišni nedostatak koji na MSP-ove utječe ne samo u ranoj fazi osnivanja i pokretanja poslovanja, već i u kasnijim fazama širenja i rasta. U izvješću je pojašnjeno da bi se u nekim slučajevima mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije mogla suočiti s istim problemom tržišnog nedostatka kao i MSP-ovi jer su još u fazi rasta.

(9)

Kako bi poduzećima prelazak iz segmenta MSP-ova u segment malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije bio što jednostavniji, važno je da se definicije za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije temelje na istim načelima i da se ne preklapaju. Potrebno je utvrditi što su mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako bi se osigurala dosljednost u svim politikama i olakšala tranzicija za poduzeća koja su nadrasla definiciju MSP-a.

(10)

U skladu s člancima 54., 101. i 102. UFEU-a poduzeće je svaki subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji obavlja gospodarske djelatnosti, uključujući partnerstva ili udruženja koja redovito obavljaju gospodarske djelatnosti.

(11)

Kriterij broja zaposlenih smatra se najvažnijim i trebao bi biti glavni kriterij. Ipak, potrebno je uvesti dodatne financijske kriterije kako bi se iz definicije isključila poduzeća s iznimno velikom financijskom vrijednošću poslovanja, mjereno prometom, i iznimno velikom vrijednošću imovine, mjereno bilancom. Ne bi bilo dobro da promet bude jedini financijski kriterij jer poduzeća u sektorima trgovine i distribucije po prirodi svojih djelatnosti ostvaruju veći promet od poduzeća u proizvodnom sektoru. Stoga bi kriterij prometa trebalo kombinirati s kriterijem ukupne bilance, koji prikazuje ukupnu vrijednost poduzeća, a poduzeće bi trebalo isključiti iz definicije malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije samo ako oba kriterija, i promet i bilanca, premašuju gornje granice.

(12)

Financijski pragovi i broj zaposlenih trebaju biti najviše granice. Države članice, EIB i EIF mogu utvrditi pragove niže od pragova Unije utvrđenih u točki 2. Priloga ako svoje mjere žele usmjeriti na specifični segment malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Radi pojednostavnjivanja administrativnih postupaka države članice, EIB i EIF mogu koristiti broj zaposlenih kao jedini kriterij za provedbu svojih politika, ovisno o slučaju i ne dovodeći u pitanje pravila Unije o pravu tržišnog natjecanja i državnim potporama.

(13)

Kako bi se stekao bolji uvid u gospodarski položaj malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i iz te kategorije isključile skupine poduzeća čija gospodarska snaga premašuje snagu poduzeća koja doista pripadaju tom segmentu, potrebno je razlikovati nekoliko vrsta poduzeća, ovisno o tome jesu li neovisna, podrazumijeva li vlasništvo vladajući položaj (partnerska poduzeća) ili su povezana s drugim poduzećima. U definiciji malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebalo bi zadržati i ograničenje od 25 % udjela ispod kojeg se poduzeće smatra neovisnim, utvrđeno u Preporuci 2003/361/EZ.

(14)

Kako bi se poduzećima olakšalo da prerastu segment MSP-ova, financiranje malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije vlasničkim kapitalom te ruralni i lokalni razvoj, poduzeća bi se trebala svrstati u neovisna čak i ako određene kategorije ulagača, koje imaju pozitivnu ulogu u financiranju i osnivanju poduzeća, imaju udio od 25 % ili veći. To bi se trebalo odnositi i na iznose do 5 000 000 EUR koje ulože „poslovni anđeli” (pojedinci ili skupine pojedinaca čija je redovna djelatnost ulaganje rizičnog kapitala) zbog njihova iskustva poslovnog upravljanja, vještina i kontakata koje donose poduzetniku u usporedbi s drugim ulagačima rizičnog kapitala. Njihovo ulaganje u vlasnički kapital nadopunjuje i aktivnosti ulagača rizičnog kapitala.

(15)

Kako bi se očuvala sposobnost inovativnih poduzeća da za financiranje svojeg poslovanja ili rasta prikupe financijska sredstva iz alternativnih investicijskih fondova, kao što su fondovi rizičnog kapitala ili privatnog vlasničkog kapitala, takvi se subjekti ne bi trebali smatrati povezanim poduzećima za potrebe izračuna broja zaposlenih i financijskih pragova utvrđenih u ovoj Preporuci. Kako bi se uzele u obzir trenutačne tržišne prakse ulaganja u inovativna poduzeća preko fondova rizičnog kapitala ili privatnog vlasničkog kapitala, primjereno je odrediti da ako poduzeća te alternativni investicijski fond i njegov upravitelj vode zasebnu računovodstvenu evidenciju i ako alternativni investicijski fond ima unaprijed definiranu strategiju ulaganja za izlazak iz poduzeća, među ostalim ostvarivanjem vrijednosti prodajom poduzeća ili drugim sredstvima, takvi se subjekti ne bi trebali smatrati povezanim poduzećima.

(16)

Radi pojednostavnjenja, države članice i poduzeća trebali bi pri definiranju povezanih poduzeća primjenjivati uvjete utvrđene u članku 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13), ako ti uvjeti odgovaraju svrsi ove Preporuke. Kako bi se potaknulo vlasničko ulaganje u mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, treba pretpostaviti da određene vrste ulagača u predmetnom poduzeću nemaju vladajući utjecaj, što znači da se izravno i neizravno ne uključuju u upravljanje tim poduzećem, u skladu s odredbama iz članka 2. stavka 15. Direktive 2013/34/EU.

(17)

Trebalo bi, ako je relevantno, voditi računa o vezama između poduzeća preko fizičkih osoba kako bi se osiguralo da prednosti koje na temelju različitih pravila ili mjera pripadaju malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije uživaju samo ona poduzeća kojima su zaista potrebne. Kako bi se ispitivanje tih situacija svelo na najmanju moguću mjeru, ispitivanje takvih odnosa trebalo bi ograničiti na relevantno tržište ili susjedna tržišta, pozivajući se na Obavijest Komisije o definiciji relevantnog tržišta u smislu prava tržišnog natjecanja Zajednice (14).

(18)

Kako bi se izbjegla arbitrarna razlikovanja među različitim javnim tijelima države članice, a u interesu pravne sigurnosti, potrebno je potvrditi da poduzeće nad kojim javno tijelo s 25 % ili više kapitala ili glasačkih prava ima kontrolu nije malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije.

(19)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća te pojednostavnilo i ubrzalo administrativno rješavanje predmeta za koje je potreban status malog poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, poduzećima bi trebalo dopustiti da izjavama potvrde neka svoja obilježja.

(20)

Potrebno je precizno utvrditi broj zaposlenih kako bi se poduzeće smatralo malim poduzećem srednje tržišne kapitalizacije. Kako bi se potaknuo razvoj strukovnog osposobljavanja, pri izračunu broja zaposlenika treba zanemariti pripravnike i studente s ugovorom o pripravništvu ili stručnom usavršavanju. Slično tome, pri izračunu broja zaposlenih ne treba računati trajanje rodiljnog ili roditeljskog dopusta.

(21)

Razne vrste poduzeća, bila ona neovisna, partnerska ili povezana, definirane u skladu s njihovom vezom ili uključenošću u druga poduzeća, odgovaraju objektivno različitim stupnjevima integracije. Stoga je primjereno za svaku od tih vrsta poduzeća preporučiti primjenu različitih postupaka za izračun količina koje predstavljaju opseg njihovih djelatnosti i gospodarsku snagu.

(22)

Kako bi Komisija mogla pratiti primjenu definicije malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije iz ove Preporuke ili upućivanje na tu definiciju, države članice, EIB i EIF trebali bi biti obvezni obavijestiti Komisiju o takvoj primjeni ili upućivanju.

(23)

Kako bi Komisija mogla izraditi statističke podatke na temelju te definicije, trebalo bi prikupljati informacije o dodatnim kriterijima veličine (promet, bilanca). Kako bi se izbjegle dodatne ankete i ograničilo opterećenje za poduzeća, nacionalna statistička tijela trebala bi dobiti trajan pristup relevantnim administrativnim izvorima u državama članicama,