Eureka 52026PC0681 Definitions Sign in

Bruxelles, 17.9.2026.

COM(2026) 681 final

2026/0286(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

Mjere EU-a za odgovorne i pouzdane digitalne prostore na internetu (EU KIDS ACT)

{SWD(2026) 681 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Samo polovina djece u dobi od 9 do 16 godina u Europi navodi da se osjeća sigurno na internetu. Rizici kojima su maloljetnici izloženi na internetu stvarni su i hitni te utječu na njihovo zdravlje, razvoj i dobrobit, a među njima su, primjerice, smanjena tjelesna aktivnost, povećana mogućnost razvoja kratkovidnosti i manjak sna, simptomi depresije i anksioznosti, smanjeno samopouzdanje, negativan učinak na učenje i kognitivni razvoj, poremećaji prehrane, nedovoljno razvijena empatija, usamljenost i ponašanje koje stvara ovisnost. Maloljetnici su ujedno izloženi riziku od zlostavljanja na internetu, seksualnog zlostavljanja i mamljenja djece.

Zaštita maloljetnika na internetu politički je prioritet Komisije. U svojem govoru o stanju Unije 2025. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je da će okupiti odbor stručnjaka koji će je savjetovati o najboljem pristupu sigurnosti djece na internetu za Europu. U prvoj polovini 2026. proveden je postupak u kojem je sudjelovao velik broj stručnjaka iz različitih područja, predstavnici industrije, roditelji i mladi, a zatim su supredsjedatelji Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu u srpnju 2026. predsjednici predstavili svoje preporuke. U preporukama je utvrđen jasan način za poboljšanje sigurnosti maloljetnika na internetu i osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Konkretno, preporučuju se ograničenje pristupa na razini EU-a, usklađena pravila za integriranu sigurnost te razmjerni sustavi za provjeru dobi koji štite privatnost. Naposljetku, preporučuje se obuhvaćanje digitalnih usluga izvan platformi društvenih medija, uključujući trgovine aplikacijama, UI suputnike te neke videoigre i platforme za razmjenu videozapisa koje nude rizične značajke.

U Deklaraciji iz Jutlanda, koju je u listopadu 2025. potpisalo 25 država članica, poziva se na potvrđivanje dobi i na sigurnije internetsko okruženje za maloljetnike. U zaključcima iz ožujka 2026. i listopada 2025. Europsko vijeće naglasilo je i važnost zaštite maloljetnika na internetu, među ostalim i uvođenjem digitalne punoljetnosti. U izvješću iz studenog 2025. o zaštiti maloljetnika na internetu Europski parlament pozvao je na uvođenje jedinstvene europske digitalne dobne granice od 16 godina za pristup društvenim medijima, platformama za razmjenu videozapisa i UI suputnicima, osim ako roditelji ili skrbnici svojoj djeci odobre drukčije. Pozvao je i na uvođenje usklađene europske digitalne dobne granice od 13 godina, ispod koje nijedan maloljetnik ne bi mogao pristupiti platformama društvenih medija. Europski parlament prepoznao je i potrebu za dodatnim zakonodavstvom o dizajnu primjerenom dobi i integriranoj sigurnosti. Osim toga, pozvao je na usvajanje europskog pristupa provjeri dobi koji bi pružio pravnu sigurnost. 

U cijeloj Europskoj uniji države članice raspravljaju o nacionalnom zakonodavstvu za poboljšanje sigurnosti maloljetnika na internetu ili ga predlažu. Italija, Francuska, Norveška, Grčka, Austrija, Poljska i Belgija dostavile su 2025. i 2026. svoje nacrte zakona kojima se ograničava pristup određenim digitalnim uslugama za maloljetnike mlađe od određene dobi. Norveška je također dostavila svoj zakon u svibnju 2026. U gotovo svim drugim državama članicama savjetovanja su u tijeku, o nacrtima zakona se raspravlja u nacionalnim parlamentima ili ih su najavile vlade. Predloženi nacionalni nacrti zakona razlikuju se u odnosu na područje primjene, dobne granice i vrsta uvedenih ograničenja, što bi moglo dovesti do fragmentacije jedinstvenog tržišta, smanjenja pravne sigurnosti i povećanja troškova poštovanja propisa, ali i nejednake razine zaštite maloljetnika u različitim državama članicama.

Trenutačno internetsko okruženje nije osmišljeno vodeći računa o maloljetnicima. Iako već postoji zakonodavstvo za stvaranje sigurnijeg internetskog okruženja, ni u jednom zakonodavstvu djeca te njihova sigurnost i osnaživanje nisu polazišna točka. Na temelju ključnih načela utvrđenih u uredbama (EU) 2022/2065 i (EU) 2024/1689 cilj je ovog Prijedloga zaštititi maloljetnike od rizičnih digitalnih usluga i UI sustava, očuvati digitalno jedinstveno tržište i uspostaviti dosljedan regulatorni okvir i provedbenu strukturu za zaštitu maloljetnika na internetu. 

U prijedlogu se prepoznaju rizici kojima su maloljetnici izloženi na određenim uslugama internetskih društvenih mreža i platformama za razmjenu videozapisa te se stoga djeci mlađoj od 15 godina ograničava mogućnost izrade samostalnih računa na tim posebnim platformama i sustavima. Propisivanjem jedinstvene dobi u cijeloj Europskoj uniji usklađuju se različita nacionalna pravila i uklanjaju prepreke provedbi jedinstvenog digitalnog tržišta, čime se osiguravaju pravna sigurnost i slična razina zaštite za svu djecu u njoj. To se kombinira s pravilima kojima se prepoznaje uloga roditelja i zakonskih skrbnika u podupiranju sigurnog razvoja maloljetnika na internetu otvaranjem računa s ograničenim funkcionalnostima za maloljetnike starije od 13 godina te pravilima za stvaranje okruženja sigurnih usluga i sustava za vrlo malu djecu sa strogim roditeljskim nadzorom u kojem se vodi računa o njihovom razvoju. U skladu s razvojnim pristupom koji preporučuju supredsjedatelji Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu, maloljetnici mlađi od 13 godina ne bi trebali imati pristup štetnim uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa.

U prijedlogu se utvrđuju jasni zahtjevi integrirane sigurnosti za usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, internetske igre, UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove te trgovine softverskih aplikacija. Na temelju preporuka supredsjedatelja Posebnog odbora, u njemu se usklađuju i proširuju ti zahtjevi kako bi se pružila pravna sigurnost na cijelom jedinstvenom digitalnom tržištu i visoka razina zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju, uzimajući u obzir da se poslovni modeli u tom dinamičnom području stalno mijenjaju i da se moraju izbjeći rupe u zakonu.

Kako bi se poduprla odgoda pristupa i provedba zahtjeva za integriranu sigurnost, u prijedlogu se uspostavlja jasan okvir za provjeru dobi s jasnim kriterijima i zaštitnim mjerama za upotrebu i uvođenje takvih sustava. Utvrđivanjem zahtjeva za primjenu metoda provjere dobi prijedlog osigurava da će primjena tih metoda biti proporcionalna, učinkovita, pouzdana i da će štititi privatnost. U njemu se uspostavljaju i zajednički kriteriji za provjeru dobi kojima se osigurava funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

Brza, učinkovita i pouzdana provedba presudna je za zaštitu maloljetnika na internetu i funkcioniranje jedinstvenog tržišta. U prijedlogu se stoga utvrđuje provedbeni okvir koji se oslanja na postojeće provedbene strukture i istodobno osigurava ubrzani postupak provedbe.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlog se temelji na postojećem zakonodavnom okviru za zaštitu maloljetnika na internetu kojim se osigurava funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Na temelju uredbi (EU) 2022/2065 i (EU) 2024/1689 osigurava se kontinuitet i usklađenost s regulatornim okvirom EU-a za digitalne usluge i UI sustave te se istodobno razvijaju posebni zahtjevi za zaštitu maloljetnika na internetu, uzimajući u obzir razvoj njihovih sposobnosti i njihovu sigurnost i autonomiju kao početnu točku.

Ovom predloženom uredbom ne dovodi se u pitanje Akt o digitalnim uslugama i ona se temelji na odredbama utvrđenima u njemu, posebno na članku 28. u odnosu na obveze određenih pružatelja internetskih platformi da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Predloženim instrumentom, a posebno njegovim odredbama koje se odnose na integriranu sigurnost, u „obvezujućem pravu” utvrđuju se specifikacije koje je Komisija već uključila u Smjernice o zaštiti maloljetnika na temelju Uredbe (EU) 2022/2065. Pritom se utvrđuju obveze iz članka 28. Uredbe (EU) 2022/2065 ako se odnose na tehničku sigurnost i zahtjeve za provjeru dobi. Stoga zakonodavni prijedlozi koji su u tijeku i koji se odnose na te obveze na temelju Uredbe (EU) 2022/2065, posebno članka 28., ostaju nepromijenjeni. Predloženom uredbom ne dovodi se u pitanje ni Uredba (EU) 2024/1689 i ona se temelji na njezinu okviru, osobito na njezinim sveobuhvatnim pravilima koja se temelje na procjeni rizika. Predložena uredba komplementarna je i ne utječe na zabrane i druge obveze i zahtjeve za UI sustave i modele opće namjene koji su već utvrđeni u Uredbi (EU) 2024/1689.

Strategija za bolji internet za djecu (BIK+) podupire provedbu tog zakonodavnog okvira, osobito Uredbe (EU) 2022/2065. U okviru inicijative BIK+ mreža centara za sigurniji internet, koju sufinancira EU, nudi tečajeve osposobljavanja, telefonske linije za pomoć i prijavu te provodi aktivnosti informiranja. Redovito se savjetuju s djecom i mladima o njihovim potrebama i stajalištima o sigurnosti na internetu. Komisija je u veljači 2026. donijela Akcijski plan za borbu protiv zlostavljanja na internetu kako bi se spriječilo takvo zlostavljanje, informirala javnost i olakšalo prijavljivanje te osiguralo da žrtve dobiju odgovarajuću potporu. Prijedlog je u skladu s tim nezakonodavnim mjerama i temelji se na njima kako bi se djeci u Europi pružila najbolja potpora pri korištenju internetskim okruženjem.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predloženom uredbom uvodi se horizontalni okvir za zaštitu maloljetnika na internetu. Ova Uredba ne dovodi u pitanje pravila utvrđena drugim pravnim aktima Unije kojima se uređuju drugi aspekti pružanja posredničkih usluga na unutarnjem tržištu, osobito pravila o audiovizualnim medijskim uslugama, zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda te o zaštiti osobnih podataka.

Prijedlog će se dopuniti daljnjim mjerama koje bi bile u potpunosti usklađene s ovom Uredbom, uključujući tekuću evaluaciju i predstojeću reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, u kojoj će se dodatno razmotriti zaštita maloljetnika kao gledatelja i osigurati njihova dostatna zaštita pri gledanju audiovizualnog sadržaja. S obzirom na nove prijetnje i rizike, ispitat će je li potrebno dodatno precizirati pojam štetnog audiovizualnog sadržaja i koje su mjere potrebne kako bi se osiguralo da maloljetnici ne naiđu na takav sadržaj.

Osim toga, cilj je predstojećeg Akta o digitalnoj pravednosti ojačati pravo o zaštiti potrošača i učiniti ga svrsishodnim, među ostalim i u digitalnom okruženju, u potpunosti u skladu s obvezama iz ove Uredbe. Pravo o zaštiti potrošača ima važnu ulogu u osiguravanju da potrošači, među ostalim i djeca, ne budu izloženi nepoštenim ili zavaravajućim praksama. U Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi posebno se prepoznaje da su djeca ranjivi potrošači kojima je potrebna bolja zaštita, a ona ujedno zabranjuje izravno navođenje djece na kupnju oglašavanih proizvoda ili nagovaranje roditelja ili drugih odraslih osoba da za njih kupe te proizvode. Nadalje, u okviru revizije postojećeg zakonodavstva o zaštiti potrošača revidirat će se i Uredba o suradnji u zaštiti potrošača kako bi se ojačao postojeći sustav koordinacije provedbe za nacionalna tijela i Komisiji dodijelile izravne istražne i provedbene ovlasti u posebnim slučajevima.

Osim toga, nedavnim izmjenama Uredbe (EU) 2024/1689 o zabrani UI sustava koji generiraju materijal koji sadržava seksualno zlostavljanje djece, tekućim donošenjem Uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece, zajedno s nedavno donesenom preinakom Direktive o seksualnom zlostavljanju djece, jača se okvir EU-a za suzbijanje seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece na internetu i izvan njega. Tim će se izmjenama poboljšati prevencija, istraga i potpora žrtvama.

Prijedlog je u potpunosti dosljedan i njime se dodatno podupiru postojeće ili buduće inicijative za osnaživanje i potporu maloljetnicima te osiguravanje njihove dobrobiti na internetu, uključujući Strategiju EU-a o pravima djeteta8, Preporuku Komisije o razvoju i jačanju integriranih sustava za zaštitu djece u najboljem interesu djeteta9, Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.)12 te predstojeći plan za budućnost digitalnog obrazovanja i vještina do 2030.

Sigurnost djece na internetu globalni je izazov koji zahtijeva međunarodnu suradnju. Prijedlog je u skladu s vanjskim politikama Unije, uključujući Međunarodnu digitalnu strategiju (2025.), kojom EU proširuje i produbljuje bilateralnu, regionalnu i multilateralnu suradnju. Prijedlogom se usklađuje zakonodavstvo na razini EU-a kojim će se poduprijeti učinkovitost vanjske suradnje EU-a i globalni utjecaj na sigurnost djece na internetu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova Prijedloga članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se predviđa uspostava mjera za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Cilj je ovog Prijedloga uskladiti pravila s ciljem uspostave funkcioniranja unutarnjeg tržišta i, u skladu s člankom 114. stavkom 3., osigurati visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti djece u cijeloj Europskoj uniji s obzirom na nova tehnološka dostignuća.

Glavni je cilj ovog Prijedloga uspostaviti usklađene odredbe za zaštitu maloljetnika na internetu. Budući da države članice raspravljaju o novim mjerama za ograničavanje pristupa određenim internetskim platformama koje se smatraju rizičnima za djecu mlađu od određene dobi ili ih donose, tržište EU-a moglo bi postati sve fragmentiranije. Stoga je cilj ovoga Prijedloga osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osobito u području pružanja prekograničnih usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, trgovina softverskih aplikacija, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te internetskih igara. Takvim usklađenim pristupom osigurava se i jednako visoka razina zaštite maloljetnika u cijelom EU-u.

Nadalje, ovim se Prijedlogom utvrđuju i dopunjuju relevantne odredbe Uredbe (EU) 2022/2065 u pogledu zaštite maloljetnika te se dopunjuje Uredba (EU) 2024/1689 u pogledu sigurnosnih zahtjeva specifičnih za djecu za UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove. Budući da je pravna osnova i Uredbe (EU) 2022/2065 i Uredbe (EU) 2024/1689 članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ovaj Prijedlog slijedi isti pristup.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Uzimajući u obzir da su digitalne usluge i UI sustavi po svojoj prirodi prekogranični, prethodno navedene zakonodavne mjere na nacionalnoj razini za odgođeni pristup maloljetnika otežavaju prekogranično pružanje digitalnih usluga i sustava, uzrokuju pravnu nesigurnost i prepreke provedbi jedinstvenog tržišta, visoke troškove poštovanja propisa i nejednaku razinu zaštite maloljetnika u različitim dijelovima Europe.

Moguće posljedice u slučaju izostanka pravodobne reakcije također zahtijevaju hitno djelovanje. Države članice već donose vlastito zakonodavstvo. Tijekom 2025. i 2026. primljeno je nekoliko obavijesti u okviru sustava TRIS (Italija, Francuska, Norveška, Grčka, Poljska, Austrija, Belgija) o dobnim ograničenjima za određene vrste digitalnih usluga. U gotovo svim drugim državama članicama savjetovanja su u tijeku, o nacrtima zakona se raspravlja u nacionalnim parlamentima ili ih su najavile vlade. Nacionalni zakoni razlikuju se s obzirom na područje primjene, dobne granica i vrste nametnutih ograničenja. U njima se predlažu različite definicije ili kriteriji za vrste digitalnih usluga čiji je pristup ograničen, različite dobne granice (od 13 do 16 godina), koje u konačnici ovise o pristanku roditelja. Neki od nacionalnih zakonodavnih akata o kojima se raspravlja uključuju dodatne obveze integrirane sigurnosti. Postoji znatni rizik da bi sve veći broj nacionalnih zakonodavnih akata, s različitim pravnim obvezama, mogao dovesti do fragmentacije jedinstvenog tržišta, čime bi se smanjila pravna sigurnost i povećali troškovi poštovanja propisa za pružatelje digitalnih usluga te istodobno pružila neujednačena razina zaštite maloljetnika diljem Europske unije. 

Usklađivanje pravila za zaštitu maloljetnika i osiguravanje sigurnog internetskog okruženja za njih trebalo bi provesti na razini Unije, čime bi se osigurala predvidljivost i sigurnost, smanjili troškovi poštovanja propisa u cijeloj Europi i osiguralo da svi maloljetnici, bez obzira na to gdje žive, imaju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite na internetu.

•Proporcionalnost

Cilj je prijedloga osigurati snažan i dosljedan okvir za zaštitu maloljetnika na internetu. To se postiže uvođenjem ograničenja pristupa društvenim medijima+ na razini EU-a za mlađe od 13 godina. Tim se pristupom omogućuje otvaranje roditeljskih računa za djecu u dobi od 13 do 15 godina. U prijedlogu je predviđen usklađeni pristup sigurnim uslugama društvenih mreža i platformama za razmjenu videozapisa počevši od 15 godina, u kombinaciji s jasnim obvezama integrirane sigurnosti i jasnim zahtjevima i kriterijima za upotrebu provjere dobi.

U prijedlogu se kao polazište uzima izvješće supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece, u kojem se jasno utvrđuju rizici kojima su maloljetnici izloženi na internetu. U tom se kontekstu njime uspostavlja okvir za uklanjanje rizika za usluge navedene u izvješću, bez neproporcionalnog utjecaja na temeljna prava (vidjeti odjeljak u nastavku).

Ključne značajke prijedloga ograničavaju Uredbu na ono što je nužno za postizanje ciljeva prijedloga. Konkretno, u prijedlogu se utvrđuju obveze za različite vrste digitalnih usluga i sustava, ovisno o prirodi usluge ili sustava, kako bi se osiguralo da su ciljane i proporcionalne. Tim se pristupom rješavaju utvrđeni problemi, a da se pritom ne preopterećuje pružatelje na koje se to ne odnosi. Materijalne obveze ograničene su na usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, internetske igre i pružatelje trgovina softverskih aplikacija. U skladu s pristupom zajedničke regulacije temelje se na inicijativama za zajedničku regulaciju usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe, među ostalim u odnosu na trgovine softverskih aplikacija i internetskih igara. Kad je riječ o UI sustavima, prijedlog je ograničen na UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove koji mogu predstavljati ozbiljne rizike za zdravlje, sigurnost i dobrobit maloljetnika koji nisu obuhvaćeni zahtjevima integrirane sigurnosti koji su posebno usmjereni na uklanjanje tih rizika za maloljetnike na temelju Uredbe (EU) 2024/1689.

Istodobno, mala poduzeća i mikropoduzeća nisu izuzeta iz ove Uredbe jer jednako tako mogu nanijeti štetu maloljetnicima. Time bi se doveo u pitanje cilj ovog Prijedloga da ih se isključi iz područja primjene.

S obzirom na to da je malo vjerojatno da mogu naštetiti maloljetnicima, iz područja primjene izuzete su neprofitne internetske enciklopedije, neprofitni obrazovni i znanstveni repozitoriji, usluge i sustavi koji su dizajnirani isključivo u obrazovne svrhe i koji se koriste u obrazovnim ustanovama ili organizacijama, platforme za razvoj i razmjenu softvera otvorenog koda, osim ako sama platforma predstavlja UI sustav obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe i Uredbe (EU) 2024/1689, usluge i sustavi koji su posebno razvijeni i kojima se upravlja isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja i razvoja te usluge i sustavi koje su dizajnirala, razvila i kojima upravljaju javna tijela te ih ona isključivo koriste ili se koriste u njihovo ime.

Cilj je ovog Prijedloga, uspostavom jasnog okvira, suradnjom među državama članicama i zajedničkom regulacijom, povećati pravna sigurnost, osigurati funkcioniranje jedinstvenog tržišta i povećati razinu povjerenja.

•Odabir instrumenta

Člankom 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zakonodavcu se daje mogućnost donošenja uredbi i direktiva.

Komisija je odlučila podnijeti Prijedlog uredbe kako bi se osigurala dosljedna razina zaštite maloljetnika u cijeloj Uniji i spriječile razlike koje ometaju slobodno pružanje relevantnih usluga i sustava na unutarnjem tržištu. To je potrebno kako bi se osigurala pravna sigurnost i transparentnost za gospodarske subjekte te djecu i roditelje.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Prijedlog se izravno nadovezuje na preporuke supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu. Kao neovisan proces, Posebni odbor za sigurnost djece na internetu ispitao je rizike i prilike za djecu u području digitalnih usluga, kao i postojeći regulatorni okvir i njegove nedostatke. Prikupio je opsežne podatke i stručno znanje. Taj neovisni postupak okupio je stručnjake iz različitih područja iz cijele Europske unije, uključujući zdravstvo, dječju psihologiju i psihijatriju, računalne znanosti, digitalnu tehnologiju i medije, društvene znanosti i prava djece. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici skupina mladih, skupina roditelja i organizacija za prava djece. Tijekom cijelog postupka doprinos su dali i drugi dionici, kao što su OHCHR, specijalizirane skupine za strateško promišljanje, predstavnici industrije i Europski odbor za zaštitu podataka. 

U pripremi ovog Prijedloga provedeno je i savjetovanje s mladima. Savjetodavni odbor mladih pri uredu predsjednice je na sastanku održanom u prosincu 2026. raspravljao o sigurnosti i dobrobiti djece te su na njemu djeca iz svih 27 država članica EU-a dobila priliku da iznesu svoje stajalište. Skupina okuplja više od 30 mladih predstavnika, po jednog iz nacionalnog vijeća mladih svake države članice EU-a, jednog iz Europskog foruma mladih te promatrače iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za pristupanje EU-u. U prosincu 2025. Forum za sigurniji internet, u kojem je sudjelovalo više od 200 djece, mladih i predstavnika civilnog društva, industrije i nacionalnih tijela, raspravljao je o temi „Zašto je dob važna: Zaštita i osnaživanje mladih u digitalnom dobu” U posebnom panelu aktivno su sudjelovali i ambasadori mladih za bolji internet za djecu i predstavnici mladih s platformi za sudjelovanje djece. Predstavnici mladih u svim su skupinama naglasili odgovornost digitalnih usluga u pružanju sigurnih usluga koje su primjerene dobi. Istaknuli su potrebu za zahtjevima za integriranu sigurnost, uključujući zadane postavke primjerene dobi, sustave za preporučivanje i dizajn sučelja.

Taj savjetodavni postupak dopunjen je širim angažmanom Komisije s dionicima u području sigurnosti djece na internetu. To uključuje savjetodavne postupke provedene u kontekstu provedbe i izvršenja Akta o digitalnim uslugama, kao i Strategije za bolji internet za djecu i njezine mreže centara za sigurniji internet i ambasadora mladih za bolji internet za djecu. U kontekstu donošenja smjernica o zaštiti maloljetnika na temelju Uredbe (EU) 2022/2065, u pozivu na očitovanje iz 2024., u kojem je zaprimljeno više od 170 povratnih informacija, i javnom savjetovanju iz 2025., u kojem je zaprimljeno više od 300 odgovora, prikupljene su detaljne informacije od velikog broja različitih dionika, uključujući istraživače, civilno društvo, industriju i javna tijela, o primjerima dobre prakse i mjerama na internetskim platformama za dizajniranje sigurne internetske usluge za djecu. Većina ispitanika izrazila je pozitivno mišljenje o mjerama uvedenima Smjernicama, koje su u velikoj mjeri kodificirane ovim prijedlogom. Zatražili su i da se dodatno pojasni pravna priroda smjernica te situacije u kojima su potvrđivanje i procjena dobi primjerene.

Komisija je od ožujka do travnja 2026. provela istraživanje Eurobarometra o učinku prekomjernog vremena provedenog pred zaslonom i na društvenim mrežama na mentalno zdravlje mladih, u kojem je prikupila podatke od više od 26 000 osoba u dobi od 13 do 18 godina i više od 12 000 roditelja u svih 27 država članica. Rezultati pokazuju da je vrijeme provedeno pred zaslonom velik dio svakodnevnog života adolescenata, što podrazumijeva i velike rizike jer se devet od deset adolescenata u posljednja tri mjeseca susrelo s barem jednim štetnim ili uznemirujućim sadržajem na internetu, a zabrinutost izazivaju i rizik od međusobnog povrjeđivanja te zlostavljanje na internetu. Čak 54 % roditelja i 45 % osoba u dobi od 13 do 18 godina smatra da je pomicanje dobne granice učinkovito rješenje, a 47 % roditelja i 48 % adolescenata poziva pružatelje digitalnih usluga na bolju provedbu postojećih pravila.

Nadalje, Komisija kontinuirano prima dodatne izvore dokaza od Europskog odbora za digitalne usluge i nacionalnih koordinatora za digitalne usluge, koji su odgovorni za nadzor manjih internetskih platformi i osiguravanje da one pružaju sigurno okruženje za maloljetnike i koji pomno prate to područje na terenu.

Dodatni postupci savjetovanja provedeni su i u okviru povezanih europskih inicijativa, kao što su Akt o digitalnoj pravednosti i Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama Savjetovanje i poziv na očitovanje o Aktu o digitalnoj pravednosti otvoreni su 17. srpnja 2025. na 12 tjedana i u njima su prikupljene opsežne povratne informacije od građana, javnih tijela i drugih dionika, a prikupljeni su relevantni dokazi o dizajnu digitalnih proizvoda koji stvara ovisnost i obmanjujućem ili manipulativnom dizajnu sučelja, uključujući učinak na takve prakse na maloljetnike. Na primjer, u okviru Strategije EU-a o pravima djeteta provedeno je savjetovanje o digitalnoj pravednosti s 5000 djece s Platforme EU-a za sudjelovanje djece. Nadalje, Komisija je 10. veljače 2026. pokrenula javno savjetovanje za procjenu učinka Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, u kojem je prikupila povratne informacije od jednako velikog broja različitih dionika, među ostalim o najboljim načinima za jačanje zaštite maloljetnika na internetu. Oba savjetodavna postupka pružila su relevantne dokaze za potrebe ovog Prijedloga.

•Procjena učinka

Najvažniji elementi ovog Prijedloga temelje se na mnoštvu dokaza iz vrlo različitih izvora, uključujući procjene učinka izrađene za potrebe drugih, već donesenih ili predstojećih zakonodavnih inicijativa.

Stoga se predložena Uredba i popratni radni dokument službi Komisije o učincima prijedloga temelje na čvrstim dokazima. 

Prvo, na posebnom panelu o sigurnosti djece na internetu okupilo se više od 60 stručnjaka iz različitih područja, uključujući zdravstvo, dječju psihologiju i psihijatriju, računalne i društvene znanosti, kao i predstavnici skupina mladih, skupina roditelja i organizacija za prava djece, a supredsjedatelji su se sastali i s OHCHR-om, specijaliziranim skupinama za strateško promišljanje, industrijom i Europskim odborom za zaštitu podataka.

Drugo, posebna analiza učinaka predstavljena u radnom dokumentu službi Komisije temelji se na postojećim procjenama učinaka, među ostalim za Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnim tržištima, Akt o umjetnoj inteligenciji, Prijedlog uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece i preinačenu Direktivu o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, kao i predstojeći Akt o digitalnoj pravednosti i Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama.

Treće, dokazi i podaci prikupljaju se provedbom i izvršenjem Akta o digitalnim uslugama, posebno deset preliminarnih nalaza o zaštiti maloljetnika, među ostalim o dizajnu koji stvara ovisnost, sigurnim računima i provjeri dobi, kao i studije, izvješća o procjeni rizika i angažman dionika, osobito tijekom izrade smjernica o zaštiti maloljetnika koje su uključivale poziv na očitovanje, javno savjetovanje, suradnju s djecom i mladima te sastanke s Europskim odborom za digitalne usluge. U tom je kontekstu u tijeku suradnja s nacionalnim tijelima u okviru nadzora i provedbe Akta o digitalnim uslugama. U okviru te suradnje dobivaju se vrijedne informacije iz istraga, a mnoge države članice, kao što su Švedska i Njemačka, provele su istraživanja i savjetovanja o svojim nacionalnim nacrtima zakona o zaštiti maloljetnika.

Četvrto, međunarodni angažman i suradnja dodatno upućuju na izvore dokaza javnih tijela i regulatornih tijela. Komisija blisko surađuje s drugim regulatornim tijelima, među ostalim s Australijom i Ujedinjenom Kraljevinom, koja su provela procjene i studije učinka, kao i s Brazilom i Japanom. 

Peto, dodatne studije uključuju opsežno akademsko istraživanje, istraživanje Eurobarometra o učinku prekomjernog vremena provedenog pred zaslonom i na društvenim mrežama na mentalno zdravlje mladih provedeno 2026. i studiju koju je naručila Komisija o učincima provjere dobi na temeljna prava i njezinim gospodarskim troškovima.

Komisija je pripremila popratni analitički radni dokument službi Komisije, koji uključuje (i) definiciju problema, (ii) objašnjenje primijenjenog pristupa i (iii) procjenu učinaka. Radni dokument službi temelji se na izvješću supredsjedatelja Posebnog odbora, kao i na dokazima i podacima prikupljenima u kontekstu provedbe i izvršenja Akta o digitalnim uslugama te pripreme procjena učinka, posebno za Akt o digitalnoj pravednosti i reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

U radnom dokumentu službi Komisije navode se glavni socijalni i gospodarski učinci prijedloga. Kad je riječ o socijalnim učincima, prijedlog bi trebao izravno i neizravno poboljšati zdravlje maloljetnika. Odgodom pristupa određenim posebnim uslugama i osiguravanjem zaštitnih mjera za digitalne usluge primjerene dobi internetsko okruženje postat će sigurnije mjesto za maloljetnike, čime će se ograničiti rizici s kojima se susreću na internetu i njihov utjecaj na njihov kognitivni razvoj te na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

Kad je riječ o gospodarskim učincima, očekuje se da će granični troškovi uvedeni ovim Prijedlogom ostati relativno ograničeni pri provedbi većine zahtjeva za integriranu sigurnost jer su oni već bili prisutni u Smjernicama za zaštitu maloljetnika na temelju članka 28. Akta o digitalnim uslugama. Zahtjevi za pripremu planova usklađivanja i oslanjanje na revizije u velikoj su mjeri već uključeni u odredbe o procjeni rizika i reviziji u Aktu o digitalnim uslugama. Odnose se i na pružatelje s vrlo velikom bazom korisnika (45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno), čime bi se trebao smanjiti učinak na MSP-ove jer oni u načelu nemaju broj korisnika jednak onome na vrlo velikim internetskim platformama. Uvođenje mjera za provjeru dobi i alata za roditeljsku kontrolu dovest će do dodatnih troškova za pružatelje digitalnih usluga. Nije moguće sa sigurnošću utvrditi troškove tih prilagodbi i njihovu učinak, posebno za potencijalno velik broj malih i mikro pružatelja usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i videoigara na koje se prethodno nije primjenjivao članak 28. Akta o digitalnim uslugama Međutim, te troškove ublažava razvoj EU rješenja za potvrđivanje dobi, očekivano intenzivniji razvoj tržišta rješenja za siguran dizajn i činjenica da slični zahtjevi već postoje u pravu EU-a, a sve više i u trećim zemljama. Također treba uzeti u obzir da bi mnogi pružatelji digitalnih usluga vjerojatno više puta snosili te troškove u okviru nacionalnog zakonodavstva te će stoga imati koristi od usklađenih pravila.

•Temeljna prava

Cilj je prijedloga poboljšati, promicati i podupirati poštovanje prava djeteta na internetu, kako su sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Cilj je odgode pristupa osigurati sveobuhvatna prava djeteta na internetu, uključujući njegova prava na zaštitu koja je potrebna za njegovu dobrobit, zdravlje i sigurnost, privatnost, sudjelovanje, slobodno izražavanje stajališta, u skladu s njegovom dobi i zrelošću, pri čemu je primarni cilj zaštita njegovih najboljih interesa i osigurava se njegovo pravo na razvoj i samoodređenje bez rizika i štete koje predstavljaju određene internetske usluge i sustavi. Iako usluge obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe predstavljaju znatan rizik za zdravlje i sigurnost djece, one im ujedno omogućuju da slobodno izražavaju svoja stajališta te primaju i šire informacije i ideje, kako je zaštićeno člankom 24. stavkom 1. i člankom 11. stavkom 1. Povelje. Stoga je odgoda pristupa strogo ograničena na izradu računa na vrlo definiranom skupu digitalnih usluga i sustava koji upotrebljavaju određene elemente dizajna i maloljetnicima stavljaju na raspolaganje određene funkcionalnosti za koje je dokazano da su štetne za zdravlje i sigurnost maloljetnika. Ta mjera osigurava da to ograničenje prava djeteta na slobodu izražavanja ostane proporcionalno i nužno za postizanje cilja od općeg interesa kako je propisano Poveljom. Pristup uslugama koje su sigurne, primjerene dobi, osmišljene za djecu i omogućuju odgovarajuću roditeljsku kontrolu i nadzor ne bi trebao biti ograničen. Osim toga, predviđene su iznimke od odgode pristupa kako bi se osigurao pristup informacijama, obrazovnim materijalima i javnim uslugama.

U skladu s Općom napomenom br. 25 Odbora UN-a za prava djeteta utvrđuju se zahtjevi za integriranu sigurnost kako bi se osiguralo poštovanje prava djeteta na internetu. Sigurnim postavkama djeci će se osigurati dodatna privatnost, dok će se ograničenim kontaktima sa strancima smanjiti rizik od zlostavljanja i mamljenja na internetu.

Roditelji i skrbnici također imaju važnu ulogu u odgoju i razvoju svoje djece, kako je priznato u članku 24. stavku 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komunikacije zajamčeno je člankom 7. Povelje. Člankom 14. stavkom 3. Povelje osigurava se poštovanje slobode osnivanja obrazovnih ustanova uz poštovanje demokratskih načela i prava roditelja da osiguraju obrazovanje i poučavanje svoje djece u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, u skladu s nacionalnim zakonima kojima se uređuje ostvarivanje takve slobode i prava, uz istodobno osiguravanje poštovanja drugih temeljnih prava sadržanih u Povelji, uključujući članak 21. o nediskriminaciji i članak 24. o pravima djece, pri čemu je primarni cilj zaštita njihovih najboljih interesa.

S obzirom na tu važnu ulogu roditelja i skrbnika, prijedlogom se propisuju alati za skrbnike i omogućuje roditeljima da otvore račune u sigurnom okruženju za maloljetnike u dobi od 13 do 15 godina. Ti se alati moraju osigurati u skladu razvojem sposobnosti djece, pri čemu treba poštovati njihova prava na privatnost.

Isto tako, ovom se Uredbom osigurava poštovanje prava djece jačanjem njihove autonomije. Uredbom se od pružatelja digitalnih usluga i sustava obuhvaćenih područjem primjene zahtijeva da osiguraju lako dostupne sustave prijavljivanja prilagođene djeci. Moraju osigurati da se prioritetno rješavaju prijave maloljetnika i skrbnika. Uredbom se omogućuje i daljnja kontrola okruženja maloljetnika. Nadalje, prijedlog pomaže djeci u njihovu digitalnom obrazovanju, pismenosti i potpori roditelja, skrbnika, učitelja i nastavnika te drugih odgojno-obrazovnih djelatnika tako što se državama članicama omogućuje da razviju nacionalne strategije za potporu ciljevima zaštite djece na internetu.

Sustavi za provjeru dobi i zahtjev za potvrđivanje dobi korisnika potencijalno mogu uvelike utjecati na pravo na privatnost, kao i za slobodu izražavanja, sudjelovanje i nediskriminaciju korisnika. U prijedlogu su utvrđeni jasni zahtjevi za uvođenje i upotrebu sustava za provjeru dobi te zaštitne i prijelazne mjere kako bi se učinak na ta temeljna prava ograničio na ono što je nužno za zaštitu zdravlja i sigurnosti maloljetnika na internetu. Ti kriteriji uključuju visoku razinu točnosti, pouzdanosti, robusnosti, sigurnosti, nediskriminacije i neintruzivnosti. U skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika i kojim se osigurava proporcionalnost, potvrđivanje dobi obvezno je samo za provedbu odgode pristupa i ograničena je na nove račune i postojeće račune samo ako pružatelj ne može s visokim stupnjem pouzdanosti reći da je vlasnik računa iznad dobne granice. Uključivanjem tih kriterija u zakonodavstvo prijedlogom se predviđaju jasni pravni standardi za upotrebu i uvođenje sustava za provjeru dobi koji osiguravaju visok standard zaštite podataka za njihovu upotrebu. Time će se promicati uvođenje inovativnog tržišta rješenja za provjeru dobi na jedinstvenom digitalnom tržištu uz poštovanje temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Važno je da Komisija ima dovoljno osoblja za provedbu aktivnosti na temelju ove Uredbe. To je posebno važno jer će Komisija u izvršavanju svojih zadaća morati nadzirati neka od financijski najjačih i tehnološki najnaprednijih poduzeća na svijetu. Za nadzor tih poduzeća bit će potrebno visokokvalificirano i specijalizirano osoblje. Nedovoljno kvalificiranog osoblja za provedbu tih zadaća predstavlja ozbiljan politički rizik za Komisiju. Sve je više poziva na brzo djelovanje kako bi se europska djeca zaštitila na internetu, a za osiguravanje učinkovite zaštite sljedeće generacije potrebno je odgovarajuće osoblje, među ostalim kako bi se omogućila brza provedba mjera koje će se zahtijevati ovom Uredbom.

U tu će se svrhu Komisija osloniti na naknadu za nadzor kako je utvrđena u članku 43. Akta o digitalnim uslugama. Budući da je ovaj Prijedlog specifikacija Akta o digitalnim uslugama, i njegovo financiranje trebalo bi se temeljiti na istoj naknadi za nadzor. Dodatne pojedinosti o utjecaju na proračun navedene su u izvještaju o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijedlog će se pomno evaluirati, osobito kad je riječ o djelotvornosti odgode pristupa, osobnom opsegu te odgode i njezinoj razmjernosti te zahtjevima za integriranu sigurnost. U toj će se evaluaciji uzeti u obzir iskustvo stečeno u provedbi prijedloga, kao i tehnološki razvoj, tržišna kretanja te izmjene zakonodavstva.

Provest će se uz kontinuirano praćenje predviđeno Aktom o digitalnim uslugama.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U poglavlju I. utvrđuju se opće odredbe, uključujući predmet i područje primjene Uredbe (članci 1. i 2.) te definicije ključnih pojmova koji se upotrebljavaju u Uredbi (članak 3.). U tom se odjeljku ujedno utvrđuju pravila za sprečavanje izbjegavanja mjera za pružatelje obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe (članak 4.) i obveze utvrđenih pružatelja da provedu neovisne revizije plana usklađivanja i izvijeste o njima (članak 5.)

Poglavlje II. sadržava odredbe o odgodi pristupa maloljetnika društvenim medijima, kojima se utvrđuje da pružatelji usluga koje imaju posebne značajke i koje čine usluge društvenih mreža ili usluge platformi za razmjenu videozapisa, ili oboje, maloljetnicima mlađima od 15 godina ne dopuštaju otvaranje samostalnog računa. Nadalje, pružatelji tih usluga mogu dopustiti skrbnicima da za pristup usluzi otvaranja računa za maloljetnike starije od 13 godina s ograničenim značajkama primjerenima dobi (članak 6.) Ako pružatelji usluga platformi za razmjenu videozapisa mogu dokazati da je riječ o usluzi primjerenoj dobi, mogu skrbnicima dopustiti da iznimno omoguće pristup i maloljetnicima mlađima od 13 godina putem računa koje izrađuju i nadziru sami skrbnici (članak 7.).

U poglavlju III. utvrđuju se odredbe o integriranoj sigurnosti koje se primjenjuju na pružatelje usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova i internetske igara.

U odjeljku 1. utvrđuju se opće odredbe koje se primjenjuju na pružatelje usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova, internetskih igara i trgovina softverskih aplikacija. U ovom se odjeljku navodi da se zahtjevi utvrđeni u ovom poglavlju primjenjuju i na neregistrirane primatelje usluge ili korisnike sustava te da je odstupanje od tih zahtjeva moguće samo ako se utvrdi da je primatelj usluge ili korisnik sustava odrasla osoba, uz primjenu provjere dobi u skladu s poglavljem V. (članak 8.).

U odjeljku 2. utvrđuju se odredbe koje se primjenjuju na usluge internetskih društvenih mreža i usluge platformi za razmjenu videozapisa. Konkretno, pružateljima tih usluga je zabranjeno dizajnirati, organizirati ili upravljati svojim uslugama na način koji je namijenjen poticanju maloljetnika na njihovo kompulzivno ili prekomjerno korištenje, ili se može razumno predvidjeti da će dovesti do takvog ponašanja, te bi trebali uspostaviti učinkovite alati za upravljanje vremenom koji štite vrijeme za nužni san i školske obveze maloljetnika (članak 9.) Pružatelji koji upotrebljavaju sustave za preporučivanje obvezni su osmisliti predložene informacije i optimizirati svoje sustava za preporučivanje za maloljetnike na način koji osigurava visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika (članak 10.). Nadalje, ti pružatelji usluga uspostavljaju odgovarajuće i proporcionalne mjere kako bi osigurali da su postavke postavljene prema zadanim postavkama na visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika koja se ne može promijeniti osim ako su maloljetnici izričito pristali na takve promjene. Ti pružatelji osiguravaju da značajke ili postavke koje imaju bilo kakve stvarne ili predvidljive negativne učinke na privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika nisu dostupne maloljetnicima (članak 11.). Pružatelji takvih usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa također su obvezni uspostaviti mjere kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u odnosu na kontakte između maloljetnika i drugih primatelja usluge (članak 12.). Naposljetku, isti pružatelji usluga osiguravaju da je prije provedbe gospodarske transakcije maloljetniku transparentno da je riječ o gospodarskoj transakciji i da se njegova komercijalna pismenost koja se još razvija ne iskorištava odabirom dizajna, organizacije ili rada koji može dovesti do prekomjerne, impulsne ili neželjene potrošnje, što uključuje neizlaganje maloljetnika sustavima varijabilnog nagrađivanja (članak 13.).

U odjeljku 3. utvrđuju se odredbe koje se primjenjuju na UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove. Konkretno, u ovom se odjeljku pružatelje obvezuje na provedbu odredaba o integriranoj sigurnosti koje se odnose na dizajn koji stvara ovisnost, sigurne postavke i transparentnost komercijalnih transakcija utvrđenih u odjeljku 2. člancima 9., 11. i 13. te posebnih pravila prilagođenih tim sustavima (članak 14.). Tim se pravilima od pružatelja UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova zahtijeva da uspostave snažnu zaštitu sigurnosti djece, uključujući osmišljavanje sustava kako maloljetnici ne bi bili izloženi značajkama koje bi mogle stvoriti emocionalnu ovisnost, sprečavanje štetnih interakcija i provođenje testiranja i praćenja nakon stavljanja na tržište kako bi se utvrdile i ublažile štete za njihovu sigurnost, zdravlje, temeljna prava te dobrobit i razvoj. Ako se takvi sustavi uvode kao funkcionalnost usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa ili internetske igre, pružatelji tih usluga trebali bi osigurati da se UI suputnici i opći konverzacijski chatbotovi ne aktiviraju automatski, da maloljetnici mogu odustati od njihove upotrebe, ako su omogućeni, te da ih se ne potiče na njihovo korištenje.

U odjeljku 4. utvrđuju se odredbe koje se primjenjuju na internetske igre. Konkretno, u ovom se odjeljku pružatelje obvezuje na provedbu odredaba o integriranoj sigurnosti koje se odnose na dizajn koji stvara ovisnost i sigurne postavke utvrđene u odjeljku 2. člancima 9., 11. i 12., kao i posebnih pravila prilagođenih internetskim igrama (članak 15.). Ta pravila uključuju to da se u internetskim igrama primjenjuju zaštitne mjere kako bi se spriječilo da se internetske igre koriste za poticanje maloljetnika na stupanje u kontakt s drugim uslugama koje mogu predstavljati rizik za njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu. Ako pružatelji platformi za videoigre primateljima dopuštaju izradu videoigara, pružatelj usluga uspostavlja potreban softver i organizacijsku strukturu kako bi te videoigre mogle biti sukladne sa zahtjevima iz članka 15. stavaka 1. i 2. te članaka 18. i 20.

U odjeljku 5. utvrđuju se odredbe o pristupu primjerenom dobi koje se primjenjuju na pružatelje trgovina softverskih aplikacija. U ovom se odjeljku ti pružatelji usluga obvezuju uspostaviti sustav klasifikacije prema dobi kako bi se utvrdile softverske aplikacije koje su primjerene dobi i procijenila dob primatelja usluge postupkom provjere dobi. Ako se softverska aplikacija ne smatra primjerenom dobi, pružatelj trgovine softverskih aplikacija maloljetnicima ne dopušta pristup takvim aplikacijama koje nisu primjerene dobi (članak 16.). Naposljetku, u ovom se odjeljku potiče izrada kodeksa ponašanja kako bi se doprinijelo usklađenoj uspostavi i primjeni sustava klasifikacije prema dobi (članak 17.).

U odjeljku 6. utvrđuju se dodatne opće obveze za poticanje mogućnosti samostalnog odlučivanja maloljetnika i alata za osnaživanje maloljetnika i skrbnika koje se primjenjuju na pružatelje usluga društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova te platformi za videoigre i igara. U ovom se odjeljku navodi da su ti pružatelji usluga obvezni osigurati da su značajke, komunikacija, informacije, alati i mehanizmi za kontrolu korisnika usluge, upozorenja i sve druge informacije iz poglavlja III. lako dostupni svim maloljetnicima i predstavljeni na način koji maloljetnici mogu razumjeti. Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi u smislu članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065 obvezni su prikazati takve informacije na službenom jeziku ili jezicima država članica u kojima se usluga pruža. Nadalje, pružatelji usluga društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te platformi za videoigre obvezni su osigurati alate koji maloljetnicima omogućuju kontrolu nad sadržajem, njegovim postavkama i pružanje povratnih informacija koje bi trebale trajno utjecati na preporučeni sadržaj (članak 18.). U tom se odjeljku navodi i da su ti pružatelji usluga obvezni uspostaviti mehanizme prijavljivanja prilagođene djeci i alate za potporu maloljetnicima (članak 19.) te učinkovite i jednostavne alate za skrbnike. Osim toga, u tom se odjeljku pružatelje usluga društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te internetskih igara obvezuje da potiču uvođenje takvih alata te se od pružatelja vrlo velikih internetskih platformi u smislu članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065 zahtijeva da osiguraju interoperabilnost tih alata za skrbnike s takvim alatima koje pružaju treće strane, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6. Uredbe (EU) 2022/1925 (članak 20.). Naposljetku, u tom se odjeljku utvrđuje da maloljetnici i skrbnici imaju pravo podnijeti pritužbu nadležnom tijelu protiv pružatelja usluga društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te internetskih igara u kojima se tvrdi da je došlo do povrede ove Uredbe, a maloljetnici i skrbnici imaju pravo ovlastiti tijelo, organizaciju ili udrugu za ostvarivanje prava dodijeljenih ovom Uredbom u ime maloljetnika ili njegova skrbnika (članak 21.). 

Odjeljak 7. sadržava druge odredbe o dužnoj pažnji za sigurno okruženje na internetu. U njemu se utvrđuju obveze praćenja za vrlo velike internetske platforme (članak 22.), odredbe o izradi kodeksa ponašanja (članak 23.) i obveza usluga da imaju pravne zastupnike (članak 24.). Naposljetku, utvrđuje se da je Komisija ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune mjera navedenih u ovom poglavlju kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u njihovoj usluzi (članak 25.).

Poglavlje IV. sadržava obvezu provjere roditeljske odgovornosti (članak 26.).

Poglavlje V. sadržava odredbe o provjeri dobi.

U odjeljku 1. utvrđuju se opća načela za provjeru dobi. U ovom se odjeljku navodi da ako pružatelji obuhvaćeni područjem primjene poglavlja II. i III. moraju uvesti rješenja za provjeru dobi, osigurati visoku razinu točnosti, pouzdanosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i nediskriminacije te da osobna izjava nije dovoljna za poštovanje odredaba ove Uredbe (članak 27.), u njemu se utvrđuju i posebna pravila za zaštitu podataka u postupku provjere dobi (članak 28.).

U odjeljku 2. to se dopunjuje posebnim obvezama za provjeru dobi, u kojima se utvrđuje da bi za potrebe poštovanja članaka 5. i 6. pružatelji usluga trebali uspostaviti potvrđivanje dobi, a za potrebe poštovanja poglavlja III. mogu upotrebljavati i potvrđivanje dobi i druga rješenja za provjeru dobi pod posebnim uvjetima (članak 29.), što je dopunjeno ovlašću Komisije da utvrdi pojedinosti utvrđene u poglavlju o provjeri dobi (članak 30.). Nadalje, u tom se odjeljku od država članica zahtijeva da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale dostupnost različitih sredstava za dobivanje potvrde dokaza o dobi za potvrđivanje minimalne dobi i da stave na raspolaganje barem jedno rješenje za potvrđivanje dobi (članak 31.). Naposljetku, taj odjeljak sadržava mjere o potvrđivanju dobi za postojeće račune (članak 32.).

Poglavlje VI. sadržava odredbu o mjerama koje države članice poduzimaju kako bi pripremile i poduprle maloljetnike s obzirom na to da ova Uredba postaje stvarnost (članak 33.).

Poglavlje VII. sadržava odredbe o nadležnostima, nadzoru i izvršenju odredaba ovog Prijedloga koje se oslanjaju na postojeće provedbene strukture i okvire na temelju Uredbe (EU) 2022/2065 i Uredbe (EU) 2024/1689 kako bi se izbjeglo udvostručavanje i osigurala dosljednost s postojećim pravilima za posredničke usluge i UI sustave (članak 34.). Ako Komisija pokrene postupak protiv usluga i sustava u okviru njezine isključive nadležnosti, Komisija nastoji donijeti konačnu odluku u roku od 90 dana i dostaviti preliminarne nalaze dotičnom pružatelju usluga u roku od 30 dana od pokretanja postupka (članak 35.). Naposljetku, sadržava odredbu o financiranju nadzornih i provedbenih aktivnosti Komisije na temelju ove Uredbe (članak 36.) i odredbe o razvoju stručnog znanja i mehanizama za odgovor na incidente (članci 37. i 38.).

Poglavlje VIII. sadržava odredbe o provedbenim i delegiranim aktima (članci 39. i 40.), a poglavlje IX. završne odredbe, među ostalim o preispitivanju Uredbe, uključivanju ove Uredbe u Prilog Direktivi o predstavničkim tužbama (članak 41.) te stupanju na snagu i primjeni (članci 42. i 43.).

2026/0286 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

Mjere EU-a za odgovorne i pouzdane digitalne prostore na internetu (EU KIDS ACT)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 1 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 2 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, suputnici koji se temelje na umjetnoj inteligenciji („UI”), opći konverzacijski chatbotovi, internetske igre i trgovine softverskih aplikacija postali su važan dio svakodnevnog života maloljetnika. Te usluge informacijskog društva i UI sustavi maloljetnicima daju priliku za razvoj identiteta, učenje, obrazovanje, građanski angažman, razvoj odnosa, komunikaciju, povezivanje i kreativnost. S druge strane, neki od tih usluga i sustava, među ostalim zbog načina na koji su dizajnirani, mogu dovesti do rizika za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika. To su, na primjer, rizici od izlaganja nezakonitom sadržaju ili rizici koji proizlaze iz zlostavljanja na internetu ili kontakta s osobama koje žele nauditi maloljetnicima. Maloljetnici mogu biti izloženi rizicima i kao ranjivi potrošači uslijed poslovnih praksi koje mogu biti manipulativne i uzrokovati neželjenu potrošnju te kompulzivno i ovisničko ponašanje. Ti rizici mogu proizlaziti iz izravnog iskustva maloljetnika s uslugama internetskih društvenih mreža, uslugama platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnicima, općim konverzacijskim chatbotovima, internetskim igrama i trgovinama softverskih aplikacija ili iz aktivnosti drugih korisnika platforme ili sustava. 

(2)Osnovan je Posebni odbor za sigurnost djece na internetu („Posebni odbor”) koji savjetuje Komisiju o europskom pristupu sigurnosti djece na internetu. Izvješće supredsjedateljâ Posebnog odbora predstavljeno je u srpnju 2026. i temelji se na šest vodećih načela: razvojni pristup, jednakost i raznolikost, zaštita maloljetnika, odgovornost digitalnih usluga i prava potrošača, pružanje podrške i medijsko obrazovanje te prava i sudjelovanje djece. Točnije, u izvješću se preporučuju ograničenja pristupa društvenim medijima na razini EU-a, usklađena pravila o integriranoj sigurnosti društvenih medija, drugih digitalnih usluga, internetskih igara i određenih UI sustava dostupnih maloljetnicima te razmjerni sustavi za provjeru dobi koji štite privatnost. Namjera je obuhvatiti cijelo digitalno okruženje kako bi se osigurala djelotvorna i sveobuhvatna zaštita maloljetnika na internetu (društveni mediji+).

(3)Sve veći broj država članica uvodi ili razmatra uvođenje nacionalnih zakona kojima se utvrđuje minimalna dob za pristup maloljetnika određenim internetskim uslugama. Ti različiti nacionalni zakoni negativno utječu na unutarnje tržište koje, u skladu s člankom 26. UFEU-a, obuhvaća područje bez unutarnjih granica na kojem je osigurano slobodno kretanje robe i usluga te sloboda poslovnog nastana, s obzirom na inherentno prekograničnu prirodu interneta te internetskih usluga i sustava. Uvjeti pod kojima pružatelji ili dobavljači mogu ograničiti pristup maloljetnika određenim uslugama i sustavima, kao i obveze u pogledu dizajna njihovih usluga i sustava, moraju biti usklađeni kako bi se stvorila pravna sigurnost za pružatelje ili dobavljače usluga i sustava dostupnih maloljetnicima u cijeloj Uniji te postigla usklađena razina zaštite maloljetnika bez obzira na to gdje se u Uniji nalaze.  

(4)Uredbom (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća 3 uspostavljen je horizontalni okvir obveza dužne pažnje za pružatelje usluga posredovanja, uključujući posebne obveze koje se odnose na zaštitu maloljetnika na internetu. U skladu s člankom 28. te uredbe pružatelji internetskih platformi dostupnih maloljetnicima obvezni su uspostaviti odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi osigurali visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na svojoj usluzi. U Smjernicama Komisije o mjerama za postizanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu 4 naveden je okvirni popis mjera koje bi pružatelji internetskih platformi dostupnih maloljetnicima trebali uvesti kako bi ispunili svoju obvezu iz članka 28. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065.

(5)Ovom se Uredbom pobliže utvrđuju i dopunjuju relevantne odredbe Uredbe (EU) 2022/2065 u pogledu zaštite maloljetnika, posebno kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, uzimajući u obzir Smjernice i izvješće koje su sastavili supredsjedatelji Posebnog odbora. U tu se svrhu ovom Uredbom utvrđuju pravila o usklađenoj minimalnoj dobi za otvaranje računa na uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa te pravila o usklađenim zahtjevima za dizajn takvih usluga i o provjeri dobi.

(6)U skladu s navedenim, odredbama o usklađenoj minimalnoj dobi za otvaranje računa na uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa, usklađenim sigurnosnim zahtjevima za usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, usluge platformi za videoigre i trgovine softverskih aplikacija te usklađenim pravilima o provjeri dobi na internetu i roditeljskoj odgovornosti, u mjeri u kojoj se njima provodi obveza osiguranja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, pobliže se utvrđuju odredbe članka 28. Uredbe (EU) 2022/2065.

(7)Ništa u ovoj Uredbi ne bi se smjelo tumačiti kao uvođenje opće obveze praćenja ili opće obveze aktivnog utvrđivanja činjenica odnosno kao opća obveza pružatelja usluga posredovanja da poduzmu proaktivne mjere u vezi s nezakonitim sadržajem.

(8)Ovom se Uredbom dopunjuje i Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , kojom se utvrđuje sveobuhvatan okvir za regulaciju umjetne inteligencije u Uniji koji se temelji na riziku. Uredbom (EU) 2024/1689 zabranjuju se određene prakse u području umjetne inteligencije, uključujući štetno iskorištavanje ranjivosti maloljetnika i manipulaciju njima. Nadalje, njome se utvrđuju zahtjevi za visokorizične UI sustave, zahtjevi za transparentnost interaktivnih i generativnih UI sustava te obveze dobavljača najmoćnijih UI modela opće namjene da procijene i ublaže sistemske rizike, uključujući rizike za sigurnost i dobrobit maloljetnika. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve i obveze utvrđene u Uredbi (EU) 2024/1689, ovom se Uredbom nastoje ukloniti konkretni rizici koje za maloljetnike predstavljaju UI suputnici i opći konverzacijski chatbotovi te utvrditi usklađene mjere koje bi dobavljači tih UI sustava trebali donijeti kako bi osigurali visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti maloljetnika te doprinijeli njihovoj fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj dobrobiti i razvoju.

(9)Ovu bi Uredbu trebalo smatrati dijelom općih nastojanja EU-a da zaštiti korisnike, uključujući djecu i druge ranjive skupine, od izloženosti nezakonitom sadržaju na internetu. Ona uključuju i Direktivu (EU) 2024/1385 o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kojom se kriminalizira dijeljenje intimnih slika ili manipuliranog materijala bez pristanka, rodno uvjetovan govor mržnje, uznemiravanje na internetu i uhođenje na internetu, među ostalim kad je usmjereno protiv maloljetnika.

(10)Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje pravila iz Direktive 2010/13/EU kojima se uređuju drugi aspekti pružanja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom, osobito pravila o zaštiti maloljetnika kao gledatelja audiovizualnog sadržaja. Ako su drugim instrumentima prava Unije uređeni slični, ali ne i konkretniji, aspekti pružanja usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe, ova Uredba trebala bi imati prednost.

(11)Ova bi se Uredba, na temelju definicija koje se odnose na digitalno okruženje, trebala primjenjivati na određene usluge informacijskog društva kako su definirane u Direktivi (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća, odnosno na sve usluge koje se obično pružaju uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima i na pojedinačni zahtjev primatelja. Konkretno, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa. Trebala bi se primjenjivati i na određene UI sustave u smislu članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1689 koji su dostupni maloljetnicima i koji se smatraju UI suputnicima ili općim konverzacijskim chatbotovima. Osim toga, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje operativnih sustava kako su definirani u Uredbi (EU) 2022/1925, kao i na pružatelje trgovina softverskih aplikacija, definiranih u Uredbi 2022/1925 kao vrsta usluga internetskog posredovanja u kojima su softverske aplikacije glavni posredovani proizvod ili usluga. Kako bi se izbjegle nedoumice, ova se Uredba primjenjuje i na one usluge internetskih društvenih mreža, platforme za razmjenu videozapisa i trgovine softverskih aplikacija koje su određene kao vrlo velike internetske platforme u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065.

(12)Videoigre su postale važan dio digitalnog okruženja u kojem maloljetnici sudjeluju i međusobno komuniciraju dok se igraju, pokušavaju ostvariti određeni cilj i zabavljaju se. Određene platforme za videoigre omogućuju širenje i razmjenu korisnički generiranog sadržaja s neodređenim brojem primatelja usluge i olakšavaju kontakt među tim primateljima. Te internetske igre obuhvaćene su definicijom internetskih platformi iz Uredbe (EU) 2022/2065 i trebale bi biti uključene u područje primjene ove Uredbe. Istodobno, neke internetske igre koje ne omogućuju širenje informacija neodređenom broju primatelja također bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. To vrijedi za sve igre koje se mogu igrati na računalu, mobilnom uređaju ili igraćoj konzoli, bez obzira na to pokreće li se softver za igranje lokalno ili na daljinu, na primjer putem trajnog medija, i bez obzira na to pruža li se usluga besplatno, uz plaćanje ili uz hibridnu naknadu koja uključuje kupnju tijekom korištenja usluge (ili aplikacije). Internetske igre koje su dostupne ili se mogu kupiti isključivo na fizičkom mediju, bez internetske komponente koja omogućuje njihov pristup, distribuciju ili kupnju, ne smatraju se internetskim igrama za potrebe ove Uredbe. Kako bi se izbjegle nedoumice, ako internetska igra ima i određene funkcije koje odgovaraju platformi za razmjenu videozapisa, ona se za potrebe ove Uredbe smatra internetskom igrom.

(13)Kako bi se osigurala proporcionalnost ove Uredbe, ona se ne bi trebala primjenjivati na usluge ili sustave koji zbog svoje nekomercijalne, obrazovne ili znanstvene prirode odnosno važnosti za javni interes predstavljaju materijalno vrlo nizak rizik za maloljetnike. To bi isključenje trebalo obuhvaćati neprofitne internetske enciklopedije, neprofitne obrazovne i znanstvene repozitorije te usluge i sustave koji su osmišljeni prvenstveno u obrazovne svrhe i kojima upravljaju obrazovne ustanove ili organizacije ili kojima se upravlja u njihovo ime; platforme za razvoj i razmjenu softvera otvorenog koda, usluge i sustavi koji su posebno razvijeni i koriste se isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i razvoja te usluge i sustavi koje su koncipirala, razvila i kojima upravljaju javna tijela te koje isključivo koriste javna tijela ili se koriste u njihovo ime. 

(14)Ako pružatelji usluga obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe podliježu i obvezi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite u skladu s člankom 28. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2065, te se obveze pobliže utvrđuju za područja obuhvaćena ovom Uredbom. Međutim, ispunjavanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi ne bi se trebalo sama po sebi smatrati dostatnim kao dokaz usklađenosti tih pružatelja s člankom 28. stavkom 1. Uredbe 2022/2065 i stoga ne bi trebalo dovoditi u pitanje daljnje mjere za smanjenje rizika koje će ti pružatelji možda morati uvesti za pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom, na primjer pitanja koja se odnose na sigurnost. Isto tako, članak 28. stavak 1. Uredbe (EU) 2022/2065 trebao bi se i dalje primjenjivati na internetske platforme izvan područja primjene ove Uredbe.

(15)Za potrebe ove Uredbe primjereno je utvrditi zajedničku definiciju maloljetnika ili djeteta. Izraz „maloljetnik” ili „dijete” trebalo bi tumačiti kao svaka fizička osoba mlađa od 18 godina, neovisno o eventualnim odredbama nacionalnog prava kojima se predviđa ranije ili kasnije stjecanje punoljetnosti. Nadalje, iako su pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara, trgovina softverskih aplikacija i UI sustava i dalje primarno odgovorni za sigurnost svojih usluga i sustava koje upotrebljavaju maloljetnici, roditelji i zakonski skrbnici mogu imati ulogu u usmjeravanju maloljetnika u njihovu služenju internetom. Pojam skrbnika za potrebe ove Uredbe trebao bi se temeljiti na definiciji roditeljske odgovornosti iz Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 6 .

(16)Za potrebe ove Uredbe trebala bi se primjenjivati definicija „UI sustava” iz članka 3. točke 1. Uredbe (EU) 2024/1689. Nadalje, primjereno je definirati određene vrste UI sustava koji se smatraju UI suputnicima ili općim konverzacijskim chatbotovima i na koje se primjenjuju dopunske obveze iz ove Uredbe. Kad se u ovoj Uredbi upućuje na dobavljača UI suputnika ili općeg konverzacijskog chatbota, pojam dobavljača trebalo bi tumačiti kako je definiran u članku 3. točki 3. Uredbe (EU) 2024/1689.

(17)Definicije koje se odnose na provjeru dobi, uključujući „potvrđivanje dobi”, „provjeru dobi”, „EU-ov popis pružatelja EU potvrda dokaza o dobi”, „EU-ov popis pružatelja EU rješenja za potvrđivanje dobi”, „EU shemu za potvrđivanje dobi” i „potvrdu dokaza o dobi”, trebalo bi tumačiti kao da se temelje na i tumače u skladu s okvirom Unije uspostavljenim Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2024/1183, te Preporukom Komisije (EU) 2026/1035 od 29. travnja 2026. o uspostavi zajedničkog okvira za tehnologije potvrđivanja dobi maloljetnika na razini EU-a i povezanim Smjernicama Komisije o zaštiti maloljetnika na internetu.

(18)Kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, važno je da se obveze primjenjuju djelotvorno i da se ne izbjegavaju. U skladu s tim, pružatelji ne bi trebali postupati na način kojim bi se ugrozila djelotvornost obveza utvrđenih ovom Uredbom. U takvo se postupanje ubrajaju dizajn usluge ili sustava, prikazivanje izbora primateljima usluge ili korisnicima sustava na način koji nije neutralan ili korištenje strukture, funkcije ili načina rada korisničkog sučelja ili njegova dijela kako bi se ugrozili ili narušili autonomija, odlučivanje ili izbori korisnika. Na primjer, od maloljetnika se pri otvaranju računa ne bi trebalo tražiti da osjetljive postavke, kao što je pristup geolokaciji ili kameri, namjeste na nižu razinu. Također ih ne bi trebalo poticati na izbjegavanje obveza odgođenog pristupa. Pružatelji bi također trebali ograničiti mogućnost da maloljetnici otvaraju sekundarne račune kako bi zaobišli mjere integrirane sigurnosti.

(19)Kako bi usluge kojima maloljetnici pristupaju pružale najvišu razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koji su okvalificirani kao vrlo velike internetske platforme u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065 trebali bi obavijestiti Komisiju o mjerama koje namjeravaju poduzeti kako bi osigurali djelotvorno ispunjavanje obveza, kao što su odgođeni pristup usluzi i integrirana sigurnost. To bi Komisiji trebalo omogućiti da nakon ocjene neovisnih revizora sa specifičnim stručnim znanjem provjeri jesu li pružatelji i dobavljači na koje se primjenjuju obveze iz poglavlja od II. do V. ove Uredbe poduzeli mjere potrebne za njihovo ispunjavanje. Komisija bi trebala odgovoriti na taj plan usklađivanja ne dovodeći u pitanje njezine nadzorne i provedbene ovlasti, a posebno ovlast za pokretanje postupaka u skladu s člankom 34. ove Uredbe. Taj mehanizam obavješćivanja potreban je i razmjeran s obzirom na cilj koji se njime nastoji postići i poštuje temeljno pravo slobode poduzetništva sadržano u članku 16. Povelje te slobodu primanja i širenja informacija u skladu s njezinim člankom 11.

(20)Prvih 15 godina života posebno je važno za kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj maloljetnika, kao i za razvoj njihove osobnosti, identiteta i sustava vrijednosti. Znanstveni dokazi pokazuju da određene usluge internetskih društvenih mreža i platformi za razmjenu videozapisa zbog svojih funkcija i funkcionalnosti predstavljaju posebno ozbiljan rizik za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika mlađih od 15 godina. Istraživanja pokazuju da postoje učinci na mentalno zdravlje, na koje su djeca mlađa od 13 godina posebno ranjiva: do treće godine izložena su riziku kao pasivni korisnici, na način da se skrb zamjenjuje vremenom provedenim pred zaslonom, što utječe na zadržavanje pažnje, razvoj govora i društveno-emocionalni razvoj djeteta, zatim se javljaju rizici zbog neravnoteže između kontinuirane izloženosti vanjskim podražajima te razvoja sposobnosti i samopercepcije djeteta, kao i rizici od konvergencije razvojnih osjetljivosti i povećanja količine sadržaja i interakcija na platformama. Do 15. godine adolescenti postaju autonomni i dok nadzor skrbnika i nastavnika postaje manje učinkovit, rizike sve više oblikuju socijalni elementi digitalnih usluga umjesto ponašanja pojedinaca, a adolescenti su u dobi od 13 do 15 godina u fazi najveće razvojne ranjivosti. Stoga je nužno osigurati da svoje pravo na razvoj i samoodređenje mogu ostvariti bez znatnih učinaka koje na maloljetnike mogu imati rizici i opasnosti koje neke internetske usluge za njih predstavljaju. Na razini EU-a potrebno je uvesti ograničenje pristupa društvenim medijima+ za mlađe od 13 godina kako bi se osigurala jednaka razina zaštite maloljetnika u Uniji. Kako bi se izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta zbog različitih nacionalnih zakona, trebalo bi utvrditi usklađenu minimalnu dob od 15 godina za otvaranje samostalnih računa na uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa koje imaju funkcije ili funkcionalnosti koje su posebno štetne za maloljetnike mlađe od te dobi. Time se ne bi trebali dovoditi u pitanje propisi Unije ili nacionalni zakoni u skladu s pravom Unije kojima se utvrđuje viša minimalna dob za određene kategorije sadržaja kao što su pornografski sadržaji ili igre na sreću.

(21)Funkcije i funkcionalnosti koje se smatraju rizičnima za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika mlađih od 15 godina odgovaraju globalno priznatim klasifikacijama rizika na internetu, a uključuju izloženost maloljetnika sadržaju ili kontaktima neprimjerenima za njihovu dob, kao i štetno ponašanje drugih korisnika, druge rizike povezane s poslovnim praksama ili općenite rizike kao što je prekomjerno korištenje. Riječ je o funkcijama i funkcionalnostima koje omogućuju konzumaciju i širenje određenog štetnog sadržaja, kao i štetne interakcije ili ponašanje. U prvom redu, usluge koje primateljima omogućuju da u stvarnom vremenu dijele sadržaj s neodređenim brojem osoba izlažu maloljetnike rizicima za njihovu privatnost i neprimjerenom sadržaju, kao što je pornografija; mogućnost interakcije maloljetnika s nepoznatim korisnicima izlaže ih riziku od toga da odrasle osobe s njima uspostave neprimjeren kontakt, ali i riziku od zlouporabe ili drugog štetnog ponašanja drugih korisnika; automatsko predlaganje sadržaja ili kontakata maloljetnike može izložiti riziku od izlaganja štetnom sadržaju ili takozvanim „zečjim rupama” štetnog sadržaja te riziku od stupanja u potencijalno štetne kontakte sa zlonamjernim korisnicima; uvođenje funkcionalnosti, dizajna sučelja ili značajki koji mogu dovesti do kompulzivnog ili prekomjernog korištenja, kao što su automatske obavijesti ili beskonačno prikazivanje sadržaja, maloljetnike izlaže rizicima od razvoja ponašanja koje šteti njihovu mentalnom zdravlju i dobrobiti, uključujući ovisničko ponašanje. Te se funkcionalnosti obično nude samo primateljima usluge koji joj pristupaju putem računa. Stoga je proporcionalno, uzimajući u obzir pravo maloljetnika na slobodu izražavanja, odgoditi pristupanje usluzi otvaranjem i korištenjem takvih računa jer korištenje iste usluge bez računa predstavlja manji rizik za maloljetnike.

(22)Prepoznajući ulogu roditelja i zakonskih skrbnika u pomaganju maloljetnicima da postanu samostalniji i sigurniji u služenju internetom, primjereno je dopustiti pružateljima usluga da iznimno odstupe od minimalne dobi za samostalni pristup utvrđene u ovoj Uredbi i snize je na 13 godina kako bi se nositelju roditeljske odgovornosti omogućilo da otvori račun s ograničenim funkcionalnostima za djecu u dobi od 13 do 15 godina. To bi trebao biti račun nositelja roditeljske odgovornosti, a ne maloljetnika. To bi odstupanje trebalo podlijegati provjeri roditeljske odgovornosti i ne bi trebalo ugroziti cilj ove Uredbe, uzimajući u obzir pravo djece na zaštitu i privatnost te najbolje interese djeteta kao primarni cilj. Naposljetku, to odstupanje ne bi trebalo biti moguće ako pružatelji u svojim uvjetima pružanja usluge ograniče pristup i korištenje svoje usluge korisnicima mlađima od minimalne dobi koja je viša od 13 godina.

(23)Ako je usluga platforme za razmjenu videozapisa posebno osmišljena za maloljetnike mlađe od 13 godina, skrbnik tom maloljetniku može iznimno omogućiti pristup usluzi pod uvjetima iz članka 7., isključivo putem skrbnikova vlastitog računa te pod njegovom kontrolom i nadzorom. Takav pristup pod nadzorom skrbnika ne podrazumijeva da maloljetnik otvara ili koristi račun i stoga se ne smatra pristupom putem računa koji je otvoren ili dodijeljen maloljetniku u smislu članka 6. stavka 1. Pristup pod nadzorom skrbnika može se omogućiti pomoću posebnih postavki ili profila za djecu na računu skrbnika; takve postavke ili profili ne čine račun maloljetnika.

(24)Ničim se u ovoj Uredbi pružatelje ne obvezuje da svoju uslugu stave na raspolaganje maloljetnicima mlađima od 13 godina niti utječe na uvjete korištenja usluga kojima se isključuju ti maloljetnici, nego se na njih i dalje u potpunosti primjenjuju obveze iz ove Uredbe da se spriječi njihov pristup. Zahtjevi koji se odnose na iskustvo na uslugama platformi za razmjenu videozapisa koje je primjereno dobi odnose se samo na one usluge čiji su pružatelji namjerno odabrali da će nuditi okruženje posebno namijenjeno djeci, pri čemu se na taj odabir primjenjuju strogi uvjeti.

(25)Dobi primjereno i sigurno iskustvo na internetu od ključne je važnosti za zaštitu maloljetnika u sve prisutnijem virtualnom okruženju. Kako bi maloljetnici imali pristup sigurnom digitalnom okruženju, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara, dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te pružatelji trgovina softverskih aplikacija trebali bi uspostaviti odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika koji koriste njihovu uslugu ili sustav. U tu bi svrhu pružatelji i dobavljači trebali oblikovati svoje usluge i sustave na način kojim se dobrobit maloljetnika stavlja na prvo mjesto tako što će u njihov dizajn i rad od samog početka integrirati privatnost, sigurnost i zaštita, uzimajući u obzir razvoj sposobnosti maloljetnika. Ako su usluga ili sustav dostupni bez registracije ili autentifikacije, pružatelji ili dobavljači trebali bi osigurati da su dizajn i postavke za sve neregistrirane ili neautentificirane korisnike zadani na način kojim se jamči visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Pružatelji ili dobavljači trebali bi smjeti odstupiti od tih zahtjeva samo ako na temelju provjere dobi u skladu s ovom Uredbom utvrde da je primatelj ili korisnik odrasla osoba.

(26)Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi mjerama koje poduzimaju da bi ispunili obveze iz ove Uredbe osigurati da maloljetnici, nakon što otvore vlastiti račun kako bi koristili uslugu, i dalje imaju pristup sigurnom digitalnom okruženju. Dok se tim mjerama ublažavaju rizici koji proizlaze iz posebnih funkcionalnosti i funkcija tih usluga za maloljetnike starije od 15 godina, usluge internetskih društvenih mreža i platforme za razmjenu videozapisa i dalje su neprimjerene za maloljetnike mlađe od te dobi. Ispunjavanje tih obveza stoga ne bi trebalo utjecati na opće ograničenje otvaranja vlastitog računa za maloljetnike mlađe od te dobi.

(27)Određeni elementi dizajna usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa mogu iskorištavati ranjivosti maloljetnika i doprinijeti dugotrajnom ili prekomjernom korištenju usluge, kompulzivnim obrascima ponašanja ili ponašanju sličnom ovisnosti sa štetnim učincima na mentalnu, emocionalnu i fizičku dobrobit maloljetnika. Ti elementi mogu uključivati neprekidnu konzumaciju sadržaja bez pravih pauza, automatsko pokretanje sadržaja, automatsko skrolanje, automatsku ponovnu reprodukciju, beskonačno skrolanje, obavijesti koje su umjetno tempirane kako bi se ponovno pridobila pozornost, mehanizme nagrađivanja kojima se potiče opetovani angažman ili mehanizme kažnjavanja primatelja usluge zbog neredovitog vraćanja. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa stoga ne bi trebali izlagati maloljetnike manipulativnim elementima dizajna ili onima s učinkom uvjeravanja kojima se uglavnom nastoji što više povećati angažman ako bi ti elementi mogli ugroziti privatnost, sigurnost ili zaštitu maloljetnika ili njihovu autonomiju. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa ne bi smjeli ugroziti odluku maloljetnika o tome da prestane koristiti uslugu ili nepostojanje odluke o korištenju usluge, na primjer obavijestima koje nisu potaknute ili izravno povezane s maloljetnikovom interakcijom ili aktivnošću na usluzi. To bi trebalo obuhvaćati situacije u kojima platforma mijenja ponašanje prema korisnicima kad ne koriste uslugu. To bi uključivalo funkcije kojima se pokušava ponovno privući pozornost korisnika, kao što je slanje obavijesti o nagradama za nastavak korištenja usluge. Pružatelji ne bi trebali poticati ni redoviti ili češći angažman, primjerice kaznama ili gubitkom pogodnosti zbog neredovite interakcije ili izostanka interakcije u utvrđenim vremenskim intervalima. Pružatelji bi trebali uvesti alate za upravljanje vremenom i povećanje mogućnosti samostalnog odlučivanja korisnika primjerene njihovoj dobi, uključujući vidljive poruke, podsjetnike i druge mjere kojima se podupire informirano i svjesno korištenje usluge te omogućuje učinkovit prekid korištenja usluge. Budući da maloljetnici često sami zaobilaze alate za upravljanje vremenom, pružatelji bi trebali zajamčiti da te mjere učinkovito smanjuju korištenje usluge za maloljetnike i da se ne mogu lako zaobići. Ti bi alati trebali osigurati i da korištenje usluge ne remeti potrebe maloljetnika za snom. To bi trebalo uključivati učinkovito sprečavanje da maloljetnici koriste uslugu tijekom vremena koje provode u školi ili vremena za nužni san, koje bi trebalo biti primjereno dobi i slijediti znanstvene preporuke. Vrijeme za nužni san trebalo bi tumačiti kao vrijeme u noći tijekom kojeg se obično očekuje da će maloljetnici spavati i koje se sastoji od najmanje osam uzastopnih sati između 22 i 8 sati po lokalnom vremenu. Vrijeme provedeno u školi trebalo bi tumačiti kao vrijeme u kojem se obično očekuje da maloljetnici pohađaju školu ili na drugi način sudjeluju u obveznim obrazovnim aktivnostima, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom ili praksom i uz eventualne prilagodbe skrbnika.

(28)Temeljni aspekt dizajna i rada usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa način je na koji su informacije istaknute i prikazane na internetskom sučelju usluge, koji može znatno utjecati na maloljetnikov pristup, angažman i izloženost informacijama. Radi djelotvorne zaštite maloljetnika na internetu pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koji koriste sustave za preporučivanje trebali bi te sustave oblikovati tako da se njima osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. U tu bi svrhu pružatelji trebali koristiti evaluacijske parametre koji bilježe kvalitetu, sigurnost i posljedice na mentalno zdravlje maloljetnika, kao što su parametri kojima se mjeri odabire i ističe li sustav za preporučivanje sadržaj primjeren dobi i razvojnoj fazi maloljetnika, procjenjuje učinkovitost sustava u sprečavanju izlaganja nezakonitim, štetnim ili nesigurnim sadržajima te bilježe pokazatelji psihološke dobrobiti kako bi se procijenio učinak na mentalno zdravlje maloljetnika. Ti bi parametri trebali utjecati na elemente optimizacije koji određuju kako će ciljevi preporuka internetskih platformi biti koncipirani. Kako bi se osigurala visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi pri preporučivanju sadržaja dati prednost i primarno uvažiti izričite preferencije korisnika, kao što su povratne informacije korisnika i interakcije koje upućuju na njihove izričite preferencije, pozitivne i negativne, uključujući izravan i svjestan izbor tema od interesa, ankete, prijave i druge signale koji se temelje na kvaliteti. Nadalje, kako bi maloljetnici imali veću mogućnost samostalnog odlučivanja nad informacijama koje im se predlažu, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi automatski onemogućiti preporučivanje informacija koje sustav za preporučivanje predlaže na temelju implicitnih signala baziranih na angažmanu, a koji su izvedeni iz ponašanja maloljetnika na internetu. Implicitne signale bazirane na angažmanu trebalo bi tumačiti kao signale i podatke koji omogućuju uvid u preferencije korisnika na temelju njihovih aktivnosti (obrazaca pretraživanja na platformi), kao što su vrijeme utrošeno na pregledavanje sadržaja i stope klikova. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi osigurati da se sustavi za preporučivanje ne oslanjaju na osobne podatke prikupljene izvan usluge. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi osigurati i da maloljetnici nisu izloženi sadržaju koji je štetan kad se na njega opetovano nailazi, što bi trebalo obuhvatiti takozvane „zečje rupe” ili „filtar-mjehuriće” sadržaja koji mogu predstavljati rizik za njihovu sigurnost i zaštitu. Efekt „zečje rupe” odnosi se na postupno povećanje sličnih preporuka sadržaja, što primatelje usluge dovodi do beskonačnih tokova sadržaja koji bi mogli biti ekstremni i štetni za maloljetnike. Učinak „filtar-mjehurića” odnosi se na postupno povećanje sadržaja, pri čemu je maloljetnik pretežno izložen sadržaju ili informacijama na način da se smanjuje njegova izloženost drukčijim sadržajima ili informacijama. Maloljetnicima bi također trebalo omogućiti da samostalno odlučuju o sustavima za preporučivanje i namjenskim alatima kontroliraju preporučeni sadržaj. Maloljetnicima bi trebalo ponuditi jednostavan način za resetiranje sustava za preporučivanje brisanjem svih prethodno postavljenih preferencija i trebali bi imati mogućnost odabrati jednu opciju koja se ne temelji na izradi profila, neovisno o tome jesu li registrirani, kako je predviđeno u članku 38. Uredbe (EU) 2022/2065, bez obzira na to je li dotični pružatelj pružatelj vrlo velike internetske platforme u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065. Kako bi ta mjera bila učinkovita, pružatelji bi trebali redovito podsjećati maloljetnike na mogućnost da resetiraju preporučeni sadržaj i osigurati da ta mogućnost nije dizajnirana na način kojim bi se maloljetnike potaknulo da odaberu opciju koja se temelji na izradi profila.

(29)Dizajn postavki kojim se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite važan je kako bi se rizici kojima su maloljetnici izloženi na internetu smanjili na najmanju moguću mjeru na način da se smanji vjerojatnost njihova izlaganja potencijalno štetnom sadržaju, interakcijama ili funkcionalnostima, uključujući i onda kad djeca nisu registrirana na usluzi. U tu bi svrhu pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali osigurati da za maloljetnike u početnim postavkama budu isključene postavke kao što su one koje dopuštaju praćenje primatelja usluge ili njihovo lociranje i omogućuju pristup mikrofonu, kontaktima i kameri ili maloljetnicima preporučuju druge račune. Određene postavke koje su posebno osjetljive u smislu privatnosti, kao što je pristup lokaciji, trebale bi se isključiti nakon završetka sesije ako su omogućene, a maloljetnici bi u svakom slučaju uvijek trebali dobiti obavijest kad se te postavke aktiviraju. Nadalje, automatske obavijesti trebale bi biti isključene u zadanim postavkama i biti dizajnirane tako da ne remete maloljetnikove potrebe za snom i vrijeme koje provodi u školi. Automatske obavijesti stoga se nikad ne bi smjele slati djeci tijekom vremena koje provode u školi ili vremena za nužni san, uz iznimku obavijesti koje se šalju kao hitno sigurnosno upozorenje, na primjer u vezi sa sigurnošću računa, ili interakcija s njihovim skrbnicima. Automatskim se obavijestima primatelji usluge preko uređaja obavješćuju o aktualnim aktivnostima na usluzi bez obzira na to je li usluga aktivno u upotrebi te se korisnici tako potiču da nastave koristiti uslugu. Osim toga, pružatelji bi trebali maloljetnicima onemogućiti pristup postavkama i funkcijama koje za njih mogu biti posebno štetne. Takve štetne funkcije mogu biti filtri koji narušavaju mentalnu dobrobit maloljetnika, na primjer nerazmjernim uljepšavanjem, iskrivljavanjem ili idealiziranjem djetetove slike, uz iznimku bezopasnih filtara kao što su oni koji oponašaju životinje, i funkcije koje pojačavaju uspoređivanje s drugima tako što djeci omogućuju da vide broj reakcija na njihov sadržaj.

(30)Maloljetnici bi trebali biti zaštićeni od rizika povezanih s kontaktima, uključujući zlostavljanje i uznemiravanje na internetu, kontakte s osobama koje ih pokušavaju namamiti, seksualno zlostavljati ili iznuđivati te kontakte s trgovcima ljudima i osobama koje vrbuju maloljetnike u kriminalne skupine ili promiču nasilje, radikalizaciju, nasilni ekstremizam i terorizam, jer počinitelji često koriste digitalni prostor kako bi stupili u kontakt s djecom. Stoga bi za interakciju između maloljetnika i neregistriranih primatelja usluge te nepoznatih primatelja usluge, posebno odraslih osoba, trebale biti uspostavljene pouzdane zaštitne mjere. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi osigurati da primatelji usluge, a u svakom slučaju primatelji usluge bez računa, ne mogu automatski pristupiti informacijama o maloljetniku kao što su informacije o profilu, biografija, aktivnosti, popis prijatelja, pratitelji i slične informacije. Maloljetnike bi trebalo osposobiti za djelotvornu kontrolu nad vidljivošću njihovih osobnih informacija kao što su profilna fotografija, informacije o profilu, sadržaj koji dijele, kontakti, aktivnosti i povijest te svi drugi podaci koje dijele na računu ili profilu. Podaci za kontakt maloljetnika, uključujući, među ostalim, poštansku adresu, e-adresu i telefonski broj, ne bi se smjeli dijeliti s drugim primateljima usluge. Maloljetnici bi trebali moći blokirati druge primatelje usluge, upravljati dijeljenim sadržajem i regulirati interakciju i povezane parametre kao što su oznake „sviđa mi se” i broj pratitelja. U početnim postavkama trebalo bi biti onemogućeno vođenje prijenosa uživo ili drugih prijenosa u stvarnom vremenu, a primateljima usluge koji nisu izričito prihvaćeni trebao bi biti onemogućen pristup informacijama o računu maloljetnika. Kako bi se osiguralo da mogućnost aktiviranja tih postavki bude razmjerna, aktiviranje bi trebalo ovisiti o dobi i razvoju sposobnosti maloljetnika, na primjer tako da javni računi i mogućnost vođenja prijenosa uživo budu dostupni samo djeci starijoj od minimalne dobi te uz izričitu privolu njihovih skrbnika.

(31)Poslovne prakse prisutne su na digitalnim uslugama u različitim oblicima i mogu imati poseban učinak uvjeravanja na maloljetnike koji su izloženi raznim dinamičnim i personaliziranim taktikama kao što su oglašavanje, plasman proizvoda, upotreba virtualnih valuta, marketing influencera, sponzorstvo ili poticanje uz potporu umjetne inteligencije. Ovaj je uredba u skladu s postojećim horizontalnim pravnim okvirom, a posebno s Direktivom 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 7 , koja se u potpunosti primjenjuje na sve poslovne prakse, uključujući one usmjerene na maloljetnike kao potrošače, i pravilima iz Uredbe (EU) 2022/2065 o oglašavanju (članak 26., članak 28. stavak 2. i članak 39.) i tamnim obrascima (članak 25.), te ga ne dovodi u pitanje. U posebnom slučaju tamnih obrazaca Uredba (EU) 2022/2065 djeluje kao sigurnosna mreža kojom se dopunjuje Direktiva 2005/29/EZ. Ekonomske transakcije mogu ugroziti sigurnost i zaštitu maloljetnika pri korištenju usluge, posebno ako ne razumiju posljedice transakcije koju obavljaju. Stoga bi ih trebalo jasno informirati o ekonomskim transakcijama koje se provode na internetu. U tu svrhu bi kupnje koje se obavljaju unutar usluge trebalo na lako razumljiv način i u stvarnom vremenu označiti kao ekonomsku transakciju. Virtualne valute i drugi tokeni isto mogu dovesti do neželjene potrošnje te bi stoga sve vrste kupnji trebale biti iskazane u nacionalnoj valuti uobičajenog boravišta maloljetnika. Osim toga, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa trebali bi osigurati da se maloljetnici ne iskorištavaju kao ranjivi potrošači te svoju platformu ne bi smjeli koncipirati tako da može dovesti do prekomjerne, impulzivne ili neželjene potrošnje. To bi posebice trebalo uključivati uvođenje razdvajanja ili prepreka između sadržaja i kupnje povezanih proizvoda te sprečavanje da maloljetnici budu izloženi nagradnim kutijama i drugim proizvodima ako nude nasumične ili nepredvidive ishode ili sadržavaju elemente igara na sreću.

(32)S obzirom na posebne ranjivosti maloljetnika i rizike koje UI suputnici i opći konverzacijski chatbotovi mogu predstavljati za njihovo zdravlje, sigurnost, temeljna prava i dobrobit, pružatelji takvih UI sustava trebali bi uvesti mjere integrirane sigurnosti prilagođene posebnim karakteristikama i rizicima koji proizlaze iz tih sustava kako bi se maloljetnicima pružilo iskustvo primjereno njihovoj dobi. Sigurnosne mjere trebale bi uključivati sigurne postavke i zabrane dizajna koji stvaraju ovisnost. Nadalje, maloljetnici ne bi smjeli biti izloženi funkcijama sustava koje prikazuju ponašanja ili oponašaju emocije ili međuljudske odnose koji mogu stvoriti emocionalnu i druge ovisnosti, uključujući kad takve ovisnosti mogu negativno utjecati na razvoj maloljetnika i njegove odnose s drugim ljudima. Kako bi se spriječilo da takvi sustavi prikupljaju osjetljive podatke maloljetnika i potencijalno s vremenom pojačaju štetne obrasce interakcije, u zadanim postavkama trebala bi biti onemogućena trajna konverzacijska memorija interakcija s maloljetnicima, osim kad je to nužno radi zaštite njihove sigurnosti. UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove koji su dostupni maloljetnicima trebalo bi testirati i evaluirati prije stavljanja na tržište ili u upotrebu, a nakon toga u redovitim razmacima.

(33)Pružatelji UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova dostupnih maloljetnicima također bi trebali provoditi praćenje nakon stavljanja na tržište radi utvrđivanja i smanjenja rizika za zdravlje, sigurnost i temeljna prava maloljetnika i njihovu mentalnu, fizičku i emocionalnu dobrobit i razvoj te radi procjene djelotvornosti uspostavljenih mjera, osim ako je pružatelj malo ili srednje poduzeće. U tom kontekstu treba imati na umu da ako se UI suputnik ili opći konverzacijski chatbot temelji na UI modelu opće namjene sa sistemskim rizikom, taj model već podliježe posebnim obvezama smanjenja rizika na temelju Uredbe (EU) 2024/1689. Upravljanje sistemskim rizicima koje provode pružatelji tih modela trebalo bi uključivati procjenu i, ako je to nužno, smanjenje rizika za sigurnost i dobrobit maloljetnika, uključujući rizike za maloljetnike koji proizlaze iz njihove legitimne upotrebe modela i iz upotrebe modela od strane drugih osoba koje mogu naštetiti maloljetnicima. Stoga je primjereno da se pružatelji UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova u okviru svojih napora za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe oslanjanju na relevantne mjere smanjenja rizika koje se provode kao dio upravljanja sistemskim rizikom na temelju članka 55. Uredbe (EU) 2024/1689. Slično tome, u obzir se mogu uzeti i procjene rizika i mjere smanjenja rizika na temelju članaka 34. i 35. Uredbe (EU) 2022/2065 kad ih provodi pružatelj UI suputnika ili općeg konverzacijskog chatbota koji se koriste kao funkcionalnost usluge internetskih društvenih mreža ili usluge platformi za razmjenu videozapisa pri pružanju te usluge. Međutim, te mjere smanjenja rizika ne bi se smjele smatrati dovoljnima za ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe.

(34)Ako se kao funkcionalnost internetske platforme ili internetske tražilice koristi UI suputnik ili opći konverzacijski chatbot, na pružatelja tih usluga posredovanja trebale bi se i dalje primjenjivati obveze utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2065 ako su ispunjeni uvjeti za njihovu primjenu. Posebno, korištenje takvih funkcionalnosti ne bi smjelo utjecati na primjenu pravila o procjeni i smanjenju sistemskih rizika, uključujući rizike koji proizlaze iz dizajna, rada ili upotrebe tih funkcionalnosti, u mjeri u kojoj čine sastavni dio usluge koju nudi internetska platforma ili internetska tražilica. Da bi se osigurala transparentnost u pogledu interakcije s takvim sustavima pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara koji kao funkcionalnost pri pružanju svoje usluge koriste UI suputnike ili opće konverzacijske chatbotove trebali bi provoditi i mjere koje maloljetnike osposobljavaju za donošenje informirane odluke o korištenju takvih suputnika ili chatbotova te za odlučivanje da ih neće koristiti. To bi trebalo uključivati obvezu tih pružatelja da osiguraju da se maloljetnike ne potiče na korištenje tih sustava tehnikama dizajna kao što je prikazivanje UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova na vrhu popisa kontakata maloljetnika. Nadalje, na UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove trebale bi se primjenjivati zaštitne mjere ako se koriste kao funkcionalnost pri pružanju internetske igre u slučaju kad je tijekom igre moguća kupnja.

(35)Internetske igre mogu biti dostupne u raznim oblicima i mogu se podijeliti u razne kategorije kao što su akcijske igre, avanturističke igre, igre uloga, strateške, sportske, simulacijske igre, logičke igre i mozgalice, a obično se igraju na osobnom računalu, mobilnom uređaju ili igraćoj konzoli. Internetske igre maloljetnicima, uključujući maloljetnike s invaliditetom, ne omogućuju samo zabavu nego i pružaju internetsko okruženje za komunikaciju i društvenu interakciju. Internetske igre s više igrača maloljetnicima omogućuju da komuniciraju s drugim osobama i uspostavljaju društvene veze s osobama različitih dobnih skupina i iz različitih geografskih lokacija. Internetske igre maloljetnicima mogu pomoći i u stjecanju znanja kao što su koordinacija i suradnja, prirodne znanosti, matematika i jezici. Platforme za videoigre korisnicima omogućuju da igraju i stvaraju vlastiti sadržaj ili igre i da ih šire u javnosti. Videoigre i platforme za videoigre mogu izložiti maloljetnike raznim rizicima. To je istaknuto i u Izvješću supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu, u kojem je naglašeno da videoigre mogu izložiti djecu štetnim poslovnim praksama ili opasnim kontaktima te da sustavi dobne klasifikacije roditeljima i skrbnicima mogu poslužiti kao orijentir i dati im uvid u kategorizaciju igara.

(36)S obzirom na posebne ranjivosti maloljetnika i rizike koje internetske igre mogu predstavljati za njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu, važno je da pružatelji internetskih igara uvedu mjere integrirane sigurnosti prilagođene posebnim karakteristikama i rizicima koji proizlaze iz tih internetskih igara kako bi se maloljetnicima pružilo iskustvo primjereno njihovoj dobi. Takvi se rizici posebno odnose na neželjene poruke u videoigrama, sadržaj neprimjeren za njihovu dob i ugrađene mehanizme koji mogu dovesti do ovisničkog ponašanja i prekomjernog korištenja usluge. Internetske igre s otvorenom komunikacijom maloljetnike izlažu rizicima povezanima s kontaktima, uključujući zlostavljanje i uznemiravanje na internetu, kontakte s osobama koje ih pokušavaju namamiti, seksualno zlostavljati ili iznuđivati te kontakte s trgovcima ljudima i osobama koje vrbuju maloljetnike u kriminalne skupine ili promiču nasilje, radikalizaciju, nasilni ekstremizam i terorizam, jer počinitelji često koriste digitalni prostor kako bi stupili u kontakt s djecom. Slično tome, određene postavke mogu izložiti maloljetnike sadržaju, interakcijama ili funkcionalnostima koji mogu biti štetni, uključujući u slučajevima kad djeca nisu registrirana na usluzi. Pružatelji internetskih igara trebali bi stoga uspostaviti zaštitne mjere kako bi spriječili da se usluga koristi za poticanje maloljetnika na stupanje u kontakt na drugim uslugama koje mogu predstavljati rizik za njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu. To bi se moglo provesti ograničavanjem vanjskih poveznica ako one mogu predstavljati rizik za maloljetnike te uvođenjem poruka upozorenja za maloljetnike. Platforme za videoigre također mogu povećati rizik od izloženosti maloljetnika sadržaju koji nije primjeren za njihovu dob. Ako platforme za videoigre primateljima usluge omogućuju kreiranje vlastitih videoigara, pružatelj platforme za videoigre trebao bi uvesti potrebne softverske i organizacijske mjere koje pružatelju novokreirane videoigre omogućuju da se pridržava važećih pravila.

(37)Određeni elementi dizajna internetskih igara mogu iskorištavati ranjivosti maloljetnika i doprinijeti dugotrajnom ili prekomjernom korištenju usluge, kompulzivnim obrascima ponašanja ili ponašanju sličnom ovisnosti sa štetnim učincima na mentalnu, emocionalnu i fizičku dobrobit maloljetnika. Internetske igre stoga ne bi smjele izlagati maloljetnike funkcijama koje ugrožavaju njihovu odluku da prestanu s korištenjem usluge ili nepostojanje odluke o igranju internetske igre ili funkcije ili nagrade koje potiču redoviti ili češći angažman, među ostalim kaznama ili gubitkom pogodnosti zbog neigranja u redovitim ili utvrđenim vremenskim razmacima.

(38)Pružatelji trgovina softverskih aplikacija u jedinstvenom su položaju u smislu načina na koji usluge koje predstavljaju rizik za maloljetnike mogu nuditi primateljima. Radi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u internetskom okruženju, pružatelji trgovina softverskih aplikacija trebali bi uvesti sustav dobne kategorizacije radi utvrđivanja dobne primjerenosti softverskih aplikacija dostupnih na njihovoj usluzi. Takav sustav dobne kategorizacije trebao bi se primjenjivati na sve softverske aplikacije i trebao bi uzeti u obzir prava i najbolje interese djeteta, uključujući razvoj njihovih sposobnosti i različite stupnjeve zrelosti. Pružatelji trgovina softverskih aplikacija trebali bi maloljetnicima onemogućiti pristup ili kupnju aplikacija koje su označene kao neprimjerene za njihovu dobi. Nadalje, kako bi se osiguralo poštovanje primjenjivog prava Unije i nacionalnog prava donesenog u skladu s pravom Unije, ako pružatelj trgovine softverskih aplikacija sazna da su na njegovoj usluzi dostupne softverske aplikacije za koje prema primjenjivom pravu Unije ili nacionalnom pravu vrijedi viša minimalna dob ili se prvenstveno sastoje od sadržaja za koji vrijedi viša minimalna dob, pružatelj maloljetnicima iz te države članice koji su mlađi od te minimalne dobi ne bi smio dopustiti pristup ili kupnju tih softverskih aplikacija na svojoj usluzi. U tu bi svrhu pružatelji trgovina softverskih aplikacija trebali procijeniti dob primatelja usluge u skladu s poglavljem V. ove Uredbe. Radi osiguravanja transparentnosti i odgovornosti, pružatelji trgovina softverskih aplikacija trebali bi objaviti informacije o metodologiji, kriterijima i izvorima na kojima se temelje njihovi sustavi dobne kategorizacije koristeći jasne i pristupačne opise.

(39)Kodeksi ponašanja mogu biti važan alat za zaštitu maloljetnika u internetskom okruženju. U tom kontekstu, Komisija bi trebala poticati izradu ili daljnju razradu dobrovoljnih kodeksâ ponašanja na razini Unije u kojima se utvrđuju zajedničke metodologije i kriteriji za sustave dobne kategorizacije kako bi se doprinijelo usklađenom funkcioniranju takvih sustava u primjeni ove Uredbe, uključujući od strane trgovina softverskih aplikacija.  Kodeksi ponašanja trebali bi posebno olakšati uzajamno priznavanje i dosljednu primjenu dobne kategorizacije u svim državama članicama, utvrditi odgovarajuće kriterije, metodologije i izvore informacija za procjenu dobne primjerenosti najrelevantnijih vrsta sadržaja, uključujući nasilne i seksualne sadržaje i sadržaje povezane s igrama na sreću i samoozljeđivanjem, kao i kupnje unutar aplikacije, rizika povezanih s kontaktima i elemente dizajna koji stvaraju ovisnost, te bi trebali utvrditi potrebne pravne lijekove i mehanizme pravne zaštite i zajamčiti transparentnost uz redovito, transparentno i neovisno praćenje i evaluaciju ostvarenja ciljeva koji se žele postići. Ako pružatelj usluga odbije poziv Komisije na primjenu takvog kodeksa ponašanja bez odgovarajućeg objašnjenja, to bi se moglo, prema potrebi, uzeti u obzir pri utvrđivanju je li pružatelj usluge povrijedio obveze utvrđene ovom Uredbom. Činjenica da se sudjeluje u određenom kodeksu ponašanja i da se on provodi sama po sebi ne bi smjela biti pretpostavka poštovanja ove Uredbe. Paneuropski sustav (PEGI) dobne klasifikacije i kodeks ponašanja PEGI-ja određuju referentno mjerilo za poduzeća koja sudjeluju u sustavu u pogledu označavanja dobi, promidžbe i marketinga te odražavaju obvezu industrije videoigara da na odgovoran način pruža informacije javnosti. Pravila o kodeksima ponašanja iz ove Uredbe mogla bi poslužiti kao osnova za već utvrđena nastojanja za zajedničku regulaciju na razini Unije koja treba integrirati u kodeks ponašanja. To uključuje, ali ne isključivo, sustav dobne kategorizacije PEGI, pod uvjetom da se njime osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika propisana ovom Uredbom.

(40)Maloljetnici koji igraju internetske igre trebali bi uživati istu zaštitu u pogledu ekonomskih transakcija kao na uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama razmjene videozapisa, uključujući transparentnost o stvarnoj novčanoj vrijednosti transakcija koje se izvršavaju u virtualnim valutama i zaštitu od izlaganja sustavima varijabilnog nagrađivanja za koje postoje brojni dokazi da su povezani s ponašanjem koje uzrokuju igre na sreću i kompulzivnim ponašanjem. Kodeksi ponašanja u području internetskih igara trebali bi se temeljiti na postojećoj paneuropskoj klasifikaciji i samoregulatornim okvirima ili sustavima dobne klasifikacije na razini države članice, uključujući njihovo nedavno proširenje na kategorije rizika povezanih s interaktivnim funkcionalnostima i prakse monetizacije, i trebali bi ažurirati takve okvire s obzirom na znanstveni i tehnološki razvoj i nove rizike za maloljetnike. Pridržavanje kodeksa ponašanja koji je Komisija ocijenila kao primjeren može poslužiti kao pokazatelj ispunjavanja obveza iz ove Uredbe koje se temelje na mjerama, međutim, ne smije se odstupati od njezinih zabrana.

(41)Radi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova i internetskih igara trebali bi tijekom osmišljavanja, razvoja i upravljanja svojim uslugama uzimati u obzir razvoj sposobnosti i interesa djece i promjenu njihovih ranjivosti. Uspostavljene mjere stoga bi trebale biti barem prilagođene djeci, lako razumljive i lako dostupne svim maloljetnicima, uključujući one s invaliditetom ili dodatnim potrebama za pristupačnošću. Vrlo velike internetske platforme u smislu članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 moraju osigurati da takve informacije budu navedene na službenim jezicima država članica u kojima se usluga pruža. Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova i internetskih igara trebali bi maloljetnicima omogućiti i da daju povratne informacije o sadržaju, rezultatima pretraživanja i upitima koje im usluga preporučuje. Takve bi povratne informacije trebalo uzeti u obzir i one bi trebale imati neposredan i trajan učinak na iskustvo djece na usluzi. Nadalje, maloljetnike bi trebalo postupno osposobiti da razumiju i mogu upravljati svojim zadanim postavkama. U slučaju kad maloljetnik promijeni zaštitnu postavku, pružatelj bi trebao prikazati jasna upozorenja i omogućiti jednostavno poništavanje, uključujući mogućnost privremene promjene postavke i vraćanja na zadane postavke jednim klikom. Radi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika pružatelji ne bi smjeli poticati ili ohrabrivati maloljetnike da smanje svoju razinu zaštite.

(42)Radi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika potrebno je uspostaviti djelotvorne i vidljive mehanizme za prijavljivanje i potporu prilagođene djeci koji im omogućuju da prijave sadržaj, račune, grupe, funkcije i ponašanja koji mogu negativno utjecati na njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu tijekom korištenja usluge. To uključuje prijavljivanje računa korisnika mlađih od minimalne dobi na temelju ove Uredbe. Takvi mehanizmi ne bi smjeli utjecati na primjenu članka 16. Uredbe (EU) 2022/2065. Radi osiguravanja visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika takvi bi mehanizmi, prema potrebi, maloljetnicima trebali omogućiti da sami napišu i podnesu prijavu te bi trebali osigurati da identitet maloljetnika u početnim postavkama bude povjerljiv za druge primatelje usluge ili korisnike sustava. Prijave koje podnesu maloljetnici trebalo bi tretirati kao prioritetne. Nadalje, maloljetnicima bi trebalo dostaviti potvrdu o primitku i informacije o daljnjem postupanju, okvirnim rokovima i mogućim ishodima koje su prilagođene njihovoj dobi. Sva ograničenja koja pružatelji uvedu na temelju takvih prijava maloljetnika trebalo bi smatrati ograničenjem vidljivosti na temelju članka 17. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2022/2065, ako je primjenjivo. Osim toga, maloljetnici bi trebali imati pristup sveobuhvatnoj i primjerenoj potpori kad naiđu na nezakonit ili štetan sadržaj i aktivnosti. U tu bi svrhu pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova te platformi za videoigre trebali staviti na raspolaganje lako dostupne alate za potporu prilagođene potrebama maloljetnika koji omogućuju upućivanje ili spajanje na nacionalne usluge potpore, uključujući centre za sigurniji internet, telefonske linije za pomoć djeci i službe za zaštitu djece te, prema potrebi, podatke za kontakt tijela za izvršavanje zakonodavstva. Ti alati za potporu trebali bi biti spojeni i na nacionalne aplikacije za sigurnost na internetu kao što je aplikacija 3018 udruge e-Enfance, ako takve aplikacije postoje, kao i s europskom aplikacijom za sigurnost na internetu. Kako bi bili svjesni rizika u internetskom okruženju, maloljetnike bi trebalo informirati o specifičnim rizicima prije objavljivanja sadržaja ili povećavanja vidljivosti određenog sadržaja kao što je dijeljenje sadržaja koji su objavili drugi primatelji. U tu bi svrhu pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova i internetskih igara trebali, prema potrebi, uvesti poruke upozorenja ili druge prikladne mjere radi informiranja maloljetnika prije nego što poduzmu bilo koju radnju.

(43)Skrbnici imaju važnu ulogu u životu maloljetnika pa tako i u pružanju podrške u sigurnom i informiranom snalaženju u internetskom okruženju. Stoga bi skrbnicima trebalo olakšati pružanje takve podrške tako da im se na raspolaganje stave alati za skrbnike. Alati za skrbnike su softver, funkcije, funkcionalnosti ili aplikacije čija je svrha skrbnicima olakšati praćenje aktivnosti, privatnosti, sigurnosti i dobrobiti maloljetnika na internetu uz poštovanje sposobnosti samostalnog odlučivanja i privatnosti djece. Alate za skrbnike trebalo bi smatrati dopunom drugim mjerama integrirane sigurnosti, ali oni nikad ne bi trebali zamijeniti vlastitu odgovornost pružatelja da maloljetnicima pruže visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite. Budući da roditeljski nadzor nije uvijek moguć zbog stvarnih životnih uvjeta djece i da skrbnici mogu biti odsutni ili možda ne sudjeluju u djetetovu životu, ispunjavanje zahtjeva ne bi smjelo ovisiti isključivo o skrbnicima. Alati za skrbnike trebali bi sadržavati barem funkcije koje im omogućuju da prijave sadržaj u ime djeteta, postave ograničenje vremena provedenog pred ekranom, vide i budu obaviješteni o računima s kojima maloljetnik komunicira te upravljaju postavkama računa, kao i druge funkcije za praćenje korištenja usluga obuhvaćenih ovom Uredbom koje mogu naštetiti privatnosti, sigurnosti i zaštiti maloljetnika. Takve funkcije mogu uključivati upozorenja koja skrbnike obavještavaju o potencijalnim ponavljajućim pretragama maloljetnika koje su povezane sa samoubojstvom, samoozljeđivanjem ili poremećajima prehrane ili kad maloljetnici stupe u kontakt ili sklope prijateljstvo s odraslom osobom, uključujući kad takvi računi pripadaju odraslima. Kad upravljaju postavkama maloljetnika, skrbnici bi trebali moći odabrati razdoblje za koje namjeravaju promijeniti te postavke. Ti bi alati trebali biti prilagođeni dobi maloljetnika i u obzir uzimati njihov postupni razvoj. Alati za skrbnike trebali bi biti primjereni dobi, lako dostupni, jednostavni za aktiviranje i djelotvorni i ne bi ih se smjelo moći lako zaobići, a istodobno bi trebali poštovati pravo maloljetnika na privatnost, pristup informacijama i rastuću autonomiju u skladu s razvojem njihovih sposobnosti. Na primjer, takvi bi alati skrbniku trebali omogućiti da alat koristi bez otvaranja računa na usluzi te bi trebali osigurati da izmjene budu moguće samo s istom razinom ovlaštenja kao pri početnoj aktivaciji alata. Maloljetnici bi trebali dobiti jasnu obavijest kad se takvi alati aktiviraju te bi trebali primiti jasno upozorenje u stvarnom vremenu, posebno u slučaju korištenja funkcionalnosti praćenja. Za vrlo velike internetske platforme u smislu članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065 interoperabilnost s alatima trećih strana namijenjenima skrbnicima trebala bi dodatno poboljšati upotrebljivost i djelotvornost, u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 6. Uredbe (EU) 2022/1925. Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi dopunjavanja ove Uredbe utvrđivanjem potrebnih pravila i tehničkih kriterija za alate za skrbnike.

(44)Određena tijela, organizacije i udruženja imaju posebno stručno znanje i sposobnost za otkrivanje i upozoravanje na sumnje na povredu ove Uredbe i njihove pritužbe mogu imati pozitivan učinak na slobodu izražavanja i slobodu informiranja općenito. Stoga bi skrbnici i maloljetnici trebali bi imati pravo ovlastiti takvo tijelo, organizaciju ili udruženje u skladu s uvjetima iz članka 86. Uredbe (EU) 2022/2065 za ostvarivanje prava dodijeljenih ovom Uredbom u ime maloljetnika. Osim prava na podnošenje pritužbe u skladu s člankom 53. Uredbe (EU) 2022/2065, maloljetnici i skrbnici koji su primatelji usluge i korisnici sustava te sva tijela, organizacije ili udruženja trebali bi imati pravo na podnošenje pritužbe protiv pružatelja koji podliježu obvezama iz ove Uredbe. Takve bi pritužbe trebalo podnijeti nadležnom tijelu utvrđenom u skladu s člankom 27. u državi članici u kojoj se primatelj usluge nalazi ili ima poslovni nastan. Na UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove trebao bi se primjenjivati članak 85. Uredbe (EU) 2024/1689. Mogućnosti osporavanja odluka pružateljâ internetskih platformi ne bi ni u kojem pogledu trebale utjecati na mogućnost traženja sudske zaštite u skladu sa zakonima dotične države članice, te stoga ne bi trebale utjecati na ostvarivanje prava na djelotvoran pravni lijek iz članka 47. Povelje.

(45)Osiguravanje visoke razine zaštite maloljetnika ne ovisi samo o mjerama koje primjenjuju pružatelji već i o, u slučaju pružatelja vrlo velikih internetskih platformi, njihovoj sposobnosti da odgovarajućim praćenjem, testiranjem i ocjenjivanjem dokažu djelotvornost mjera provedenih u skladu s poglavljem III., što bi trebalo biti sastavni dio procjena rizika koje se provode na temelju članka 34. Uredbe (EU) 2022/2065. Pružatelji bi za tu evaluaciju trebali uzeti u obzir najnovije dostupne informacije i spoznaje iz znanstvenih i akademskih izvora. Radi praćenja i procjene djelotvornosti mjera tijekom vremena pružatelji bi trebali najmanje tri godine čuvati sve popratne dokumente povezane s njihovom evaluacijom.

(46)Radi podupiranja pravilne primjene ove Uredbe Komisija bi trebala poticati i olakšavati izradu, provedbu, redovito preispitivanje i prilagođavanje dobrovoljnih kodeksâ ponašanja na razini Unije, prema potrebi uz uključivanje pružatelja usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara, UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova te nadležnih tijela, organizacija civilnog društva i drugih relevantnih dionika. Kodeksi ponašanja trebali bi odrediti jasne ciljeve, uključujući posebne obveze i načine izvješćivanja razmjerno veličini i kapacitetu pružatelja, te odražavati posebne karakteristike dotičnih usluga kao i potrebe i interese svih strana, posebno maloljetnika. Nakon savjetovanja s Europskim odborom za digitalne usluge i Europskim odborom za umjetnu inteligenciju, u okviru njihovih nadležnosti, Komisija bi trebala procijeniti, pratiti i ocijeniti jesu li takvi kodeksi primjereni za doprinošenje ispunjavanju obveza iz ove Uredbe.

(47)Radi jasnoće, jednostavnosti i djelotvornosti te kako bi se osigurala djelotvorna primjena i provedba ove Uredbe, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebali bi imenovati pravnog zastupnika u državi članici u kojoj nude svoje usluge ili sustave. Radi pojednostavnjenja, ako su ti pružatelji već imenovali pravnog zastupnika na temelju Uredbe (EU) 2022/2065 ili Uredbe (EU) 2024/1689, trebali bi tu obvezu moći ispuniti proširenjem mandata tog zastupnika na sva pitanja povezana s primanjem i izvršavanjem odluka donesenih na temelju ove Uredbe i postupanjem u skladu s njima.

(48)Budući da se međusektorski rizici kojima maloljetnici mogu biti izloženi na internetu neprekidno mijenjaju zbog stalnih inovacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se izmijenile zabrane praksi kojima je svrha ili za koje je razumno očekivati da će poticati maloljetnike na kompulzivno ili prekomjerno korištenje usluge, mjere kojima se osigurava da su sustavi za preporučivanje napravljeni tako da jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, zadane postavke kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite računa maloljetnika, mjere kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika kad stupaju u kontakt s drugim primateljima usluge, mjere kojima se ograničava vidljivost informacija koje maloljetnici dijele i njihova interakcija s drugim primateljima usluge, mjere kojima se osigurava visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava i dobrobiti maloljetnika koji mogu pristupiti UI suputnicima i općim konverzacijskim chatbotovima, mjere kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u internetskim igrama te mjere kojima se osigurava mogućnost samostalnog odlučivanja za maloljetnike. Time se omogućuje da mjere za integriranu sigurnost ostanu djelotvorne i da idu ukorak s praksama. Izmjene bi trebale biti ograničene na ono što je potrebno za rješavanje pitanja privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika.

(49)Kako bi se provjerila roditeljska odgovornost skrbnika za potrebe izrade računa koji će koristiti maloljetnik, pružatelji bi trebali moći koristiti signale iz javno dostupnih baza podataka na razini država članica, kao što su oni povezani s obrazovanjem ili iz javnih matičnih knjiga rođenih, koji potvrđuju da je ta odrasla osoba skrbnik tog maloljetnika. Nadalje, u nekim slučajevima pružatelji usluga možda već imaju signal da je odrasla osoba skrbnik maloljetnika, na primjer ako su taj maloljetnik i ta odrasla osoba već koristili tu uslugu. Osim toga, odrasli bi trebali moći dati osobnu izjavu da imaju roditeljsku odgovornost. Ako daju tu osobnu izjavu, pružatelji bi trebali uložiti razumne napore da provjere je li odrasla osoba skrbnik tog maloljetnika. Tu bi provjeru trebalo provoditi tako da se poštuju načela zaštite podataka, posebno smanjenje količine podataka upotrebom tzv. „dokaza nultog znanja”, te provjera ne bi trebala dovesti do dodatne obrade osobnih podataka radi utvrđivanja identiteta ili praćenja te odrasle osobe ili maloljetnika. Time se ne dovode u pitanje mjere koje bi pružatelj trebao moći poduzeti kako bi ispunio svoju obvezu iz članka 18. Uredbe (EU) 2022/2065. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se ova Uredba izmijenila utvrđivanjem dokaza i signala koji bi mogli upućivati na roditeljsku odgovornost. Komisija bi trebala moći dodatno istražiti tehničke i operativne zahtjeve potrebne da bi se potvrđivanje dobi na razini EU-a moglo uvesti za provjeru roditeljske odgovornosti.

(50)Dob korisnika potrebno je procijeniti radi učinkovite provedbe obveza iz ove Uredbe koje se odnose na registraciju na uslugama internetskih društvenih mreža ili platformama za razmjenu videozapisa za koje je propisana minimalna dob, pristup softverskim aplikacijama neprimjerenima dobi maloljetnika te osiguravanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika mjerama integrirane sigurnosti. Korištene metode trebale bi biti točne (točnost bi se trebala redovito ocjenjivati na temelju odgovarajućih, jasnih i javno dostupnih parametara, u stvarnim okolnostima i omogućiti ispravno utvrđivanje korisnika koji doseže dobnu granicu), pouzdane (da bi metoda bila pouzdana, trebala bi potjecati iz pouzdanog izvora, biti dostupna u bilo kojem trenutku i provediva u različitim stvarnim okolnostima), robusne (ne bi ih trebalo biti lako zaobići), neintruzivne (ne bi trebale zahtijevati od primatelja usluge da otkriju svoj identitet, točnu dob ili druge osobne podatke ako je dovoljno utvrditi da je dosegnuta relevantna dobna granica) i nediskriminirajuće (odabrana metoda trebala bi biti primjerena i dostupna svim korisnicima bez obzira na invaliditet, jezik, etničko podrijetlo, rod, vjeru i manjinski status). Ako rješenja za provjeru dobi ne ispunjavaju te zahtjeve, trebalo bi smatrati da nisu u skladu s ovom Uredbom. Sama osobna izjava primatelja usluge nije dostatno rješenje za provjeru dobi za potrebe poštovanja ove Uredbe i sama po sebi ne bi se trebala smatrati primjerenom ni učinkovitom mjerom kad je za zaštitu maloljetnika potrebno pouzdano utvrditi dob.

(51)Zahtjevi iz ove Uredbe koji se odnose na provjeru dobi ne bi trebali dovesti u pitanje primjenu Uredbe (EU) 2016/679, posebno načela ograničenja svrhe i smanjenja količine podataka iz članka 5. stavka 1. točaka (b) i (c) te uredbe i zahtjeve tehničke i integrirane zaštite podataka. Konkretno, zahtjevi iz ove Uredbe ne bi trebali rezultirati time da pružatelji usluga obuhvaćeni područjem primjene čuvaju, pribavljaju ili obrađuju više osobnih podataka nego što je to strogo tehnički potrebno kako bi se procijenilo je li primatelj usluge maloljetnik. Osim toga, pružatelji usluga obuhvaćeni područjem primjene ne bi trebali te informacije dodatno obrađivati ili ih kombinirati s dodatnim podacima u bilo koju drugu svrhu. Obveze zaštite podataka trebale bi se primjenjivati i na pružatelje usluga obuhvaćene područjem primjene i na sve treće strane uključene u provjeru dobi, kao što su pružatelji rješenja za provjeru dobi. Kako bi se osigurala najviša razina privatnosti i zaštite podataka, primijenjena rješenja za provjeru dobi trebala bi se temeljiti na najsuvremenijoj tehnologiji i na metodi dokaza nultog znanja.

(52)Kako bi se izbjegle nepotrebne poteškoće za korisnike i ograničili slučajevi u kojima je potrebno procijeniti dob, pružatelji trgovina softverskih aplikacija i pružatelji usluga i sustava koji podliježu obvezama iz poglavlja III. trebali bi za potrebe računa moći pohraniti dobni signal kojim se potvrđuje da je korisnik već dosegnuo određenu dobnu granicu. Za pružatelje softverskih aplikacija to znači da se ne mora pružiti nikakvo jamstvo za korisnike koji su već dokazali da su dosegnuli dobnu granicu kad pokušavaju pristupiti ili kupiti softverske aplikacije na koje se primjenjuje ista ili niža dobna granica. Osobni podaci koji se obrađuju tim dobnim signalima trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno za tu svrhu i ne bi se smjeli koristiti ni u koju drugu svrhu.

(53)Provjera dobi krovni je pojam za različite metode kojima se provjerava dob, uključujući potvrđivanje dobi i procjenu dobi. Kako bi se osiguralo da su primatelji usluge dosegnuli minimalnu dob ili ako se usluga odnosi na uslugu prilagođenu djeci, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža ili usluga platformi za razmjenu videozapisa obuhvaćeni odgodom pristupa trebali bi uvesti odgovarajuća rješenja za potvrđivanje dobi u trenutku otvaranja računa. Radi poštovanja odredaba i promicanja pouzdanog, interoperabilnog pristupa potvrđivanju dobi kojim se štiti privatnost u cijeloj Uniji, pružatelji bi trebali primjenjivati isključivo EU rješenja za potvrđivanje dobi koja se temelje na EU-ovoj potvrdi dokaza o dobi za koju je certificirano da je sukladna sa zahtjevima EU shema za potvrđivanje dobi, koji je utvrđen u Preporuci Komisije (EU) 2026/1035, i koja su navedena na EU popisu EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU-ovu popisu pružatelja EU potvrde dokaza o dobi. EU rješenje za potvrđivanje dobi na koje se oslanjaju pružatelji usluga trebala bi osigurati neovisna treća strana. Standardi i kriteriji za vrlo učinkovitu provjeru dobi utvrđeni su u EU shemi za potvrđivanje dobi, a za svaku treću stranu za koju je certificirano da je sukladna s uvjetima tog programa trebalo bi smatrati da ima valjane dokaze o dobi. Kako bi se osigurala najviša razina privatnosti, sigurnosti, točnosti, pouzdanosti i neintruzivnosti, pružatelji potvrde dokaza o dobi i rješenja za potvrđivanje dobi, nijedno drugo rješenje za potvrđivanje dobi ne smatra se sukladnim s ovom Uredbom za potrebe procjene dobi osim EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrdama dokaza o dobi. Ta EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrde dokaza o dobi trebali bi ispunjavati zahtjeve EU sheme za potvrđivanje dobi, kao što je korištenje dokaza nultog znanja kako bi se spriječilo praćenje identiteta i povezivost na internetu. Nakon što se utvrdi da pružatelji potvrda dokaza o dobi i rješenja za potvrđivanje dobi ispunjavaju te zahtjeve i nakon što ih države članice prijave kao takve, trebalo bi ih uvrstiti na EU-ov popis potvrda dokaza o dobi i EU-ov popis EU rješenja za potvrđivanje dobi.

(54)Za potrebe ispunjavanja zahtjeva za integriranu sigurnost iz poglavlja III. pružateljima bi trebalo dopustiti i korištenje alternativnih rješenja za provjeru dobi umjesto potvrđivanja dobi kad ta rješenja pružaju visoku razinu točnosti, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i nediskriminacije.

(55)Ako primatelji usluga i korisnici sustava iz stavaka 1. i 4. smatraju da je ishod provjere dobi netočan, trebali bi imati pristup djelotvornom internom mehanizmu za rješavanje pritužbi. Taj bi mehanizam trebao omogućiti besplatno podnošenje pritužbi elektroničkim putem i trebao bi biti lako dostupan i prilagođen korisnicima. Kako bi se osigurala djelotvorna pravna zaštita, pružatelji bi pritužbe trebali rješavati savjesno, nepristrano i bez nepotrebne odgode. Ako je pružatelj operativnog sustava u skladu s ovom Uredbom dobio dobni signal korisnika, trebao bi, uz privolu korisnika, omogućiti dijeljenje tog dobnog signala s pružateljima obuhvaćenima područjem primjene ako je to potrebno za poštovanje odredaba ove Uredbe. To ne bi trebalo rezultirati obradom dodatnih podataka koji nisu nužno potrebni za poštovanje odredaba ove Uredbe. Tom obvezom pružatelja operativnih sustava ne bi se trebale dovoditi u pitanje njihove obveze procjene i potvrđivanja dobi kako bi utvrdili da je dobni signal dobiven u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(56)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu EU sheme za potvrđivanje dobi u cijeloj Uniji, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje specifikacija potrebnih kao temelj za funkcioniranje EU sheme za potvrđivanje dobi, uključujući postupke za dokazivanje i ocjenjivanje sukladnosti EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrda dokaza o dobi koje izdaju javna tijela.

(57)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu alternativnih rješenja za provjeru dobi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se ova Uredba dopunila zahtjevima i specifikacijama potrebnima da bi se rješenjem za provjeru dobi postigla visoka razina točnosti, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i nediskriminacije te zahtjevima potrebnima za sigurno i interoperabilno dijeljenje dobnih signala kojima se štiti privatnost.

(58)Kako bi mogle djelotvorno otvoriti roditeljski račun za maloljetnika i učinkovito koristiti alate za skrbnike u skladu s ovom Uredbom, odrasle osobe s roditeljskom odgovornošću moraju imati pristup potrebnim sredstvima za dokazivanje te roditeljske odgovornosti. Stoga bi od država članica trebalo zahtijevati da uspostave barem jedno elektroničko sredstvo sa zaštitom privatnosti putem kojeg skrbnik može ishoditi i predočiti potvrdu o roditeljskoj odgovornosti za maloljetnika. Pritom bi države članice trebale osigurati da se ta sredstva temelje na vjerodostojnim izvorima utvrđenima u nacionalnom pravu, da su ta sredstva za skrbnika besplatna i da ne podrazumijevaju stavljanje na raspolaganje pružateljima ili javnosti informacija o roditeljskoj odgovornosti koje nisu obuhvaćene potvrdom roditeljske odgovornosti. Tim elektroničkim sredstvima sa zaštitom privatnosti trebali bi moći lako pristupiti svi skrbnici i maloljetnici koji borave na njihovu državnom području, uključujući osobe s invaliditetom, osobe s ograničenim digitalnim pristupom ili vještinama te osobe u ranjivom položaju, kao što su izbjeglice i raseljene obitelji.

(59)Nijednom maloljetniku ne bi trebala biti uskraćena zaštita na temelju ove Uredbe, a skrbniku sredstva za ostvarivanje te zaštite, zbog administrativne ili socijalne situacije obitelji ili njezina boravišta. Države članice stoga bi trebale osigurati da potvrde o roditeljskoj odgovornosti mogu ishoditi i obitelji čiji podaci nisu evidentirani u redovnom registru o građanskom stanju, uključujući izbjeglice i raseljene obitelji te zakonski imenovane skrbnike maloljetnika bez pratnje, na temelju odluka ili potvrda koje izdaju nadležna tijela.

(60)Za učinkovito potvrđivanje dobi u Uniji primatelji usluge moraju imati pristup odgovarajućim alatima za ishođenje potvrda dokaza o dobi. Ako ne mogu ishoditi potvrde dokaza o dobi, primatelji usluge ne mogu pristupiti uslugama samo zato što ne mogu pristupiti sredstvu za potvrđivanje svoje dobi. Države članice stoga bi na svojem državnom području trebale staviti na raspolaganje različita sredstva za ishođenje potvrda dokaza o dobi, kao što su biometrijske osobne iskaznice i putovnice, sustavi digitalnog identiteta, aplikacije trećih strana ili potvrđivanje dobi uživo. Države članice trebale bi osigurati da ta sredstva za ishođenje potvrde dokaza o dobi primateljima omogućuju da dokažu da ispunjavaju dobne granice iz ove Uredbe. To bi trebalo uključivati potvrde dokaza o dobi za mlađu djecu. Nadalje, države članice trebale bi osigurati da su EU rješenja za potvrđivanje dobi dostupna bez naknade. Države članice trebale bi imenovati javna tijela za certificiranje EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrda dokaza o dobi. U tu bi svrhu države članice Komisiji trebale dostaviti imena i adrese javnih tijela imenovanih na njihovu državnom području, zajedno sa svim naknadnim izmjenama, a Komisija bi te informacije trebala staviti na raspolaganje javnosti. Države članice trebale bi bez nepotrebne odgode Komisiju obavijestiti i o EU rješenjima za potvrđivanje dobi i EU-ovim potvrdama dokaza o dobi za koje je izdana potvrda o sukladnosti sa zahtjevima EU sheme za potvrđivanje dobi, zajedno s odgovarajućom potvrdom o sukladnosti, kao i o svim naknadnim suspenzijama ili povlačenjima te potvrde. Kako bi se zajamčila djelotvorna i ujednačena primjena ove Uredbe u Uniji, sve države članice trebale bi priznati EU rješenje za potvrđivanje dobi ili EU potvrdu dokaza o dobi koji su potvrđeni i uvršteni na popise iz članka 30. stavka 1. Države članice stoga na svojem državnom području ne bi trebale ograničavati ni ometati korištenje EU rješenja za potvrđivanje dobi koje je već na taj popis uvršteno na prijedlog druge države članice.

(61)Zahtjevi u pogledu dobi iz ove Uredbe trebali bi se učinkovito primjenjivati na nove i na postojeće račune. Pružatelji usluga i sustava za koje je propisana minimalna dob stoga bi trebali u odgovarajućem roku utvrditi jesu li primatelji usluga ili korisnici sustava s postojećim računima navršili primjenjivu minimalnu dob. Od pružatelja ne bi trebalo zahtijevati da provedu novo potvrđivanje dobi ako mogu s visokim stupnjem pouzdanosti utvrditi da je primjenjiva minimalna dob već dosegnuta, među ostalim, ovisno o slučaju, na temelju datuma otvaranja postojećeg računa. Isto bi se načelo trebalo primjenjivati ako pružatelji moraju procijeniti dob kako bi se radi utvrđivanja roditeljske odgovornosti napravila razlika između odrasle osobe i maloljetnika i kako bi pružatelji trgovina softverskih aplikacija spriječili maloljetnike da pristupe ili kupuju aplikacije neprimjerene za njihovu dob ili aplikacije na koje se u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom donesenim u skladu s pravom Unije primjenjuje dobna granica. Tim se pristupom nastoji izbjeći da svi primatelji usluge podliježu potvrđivanju ili provjeri dobi ako već postoji visoki stupanj pouzdanosti da je korisnik odrasla osoba, na primjer na temelju pouzdanih informacija kao što su prethodno zakonito pribavljeni podaci o kreditnoj kartici. Visoki stupanj pouzdanosti trebao bi se temeljiti na očekivanoj učinkovitosti sustava u praksi na temelju pune baze korisnika. Kako bi se olakšao djelotvoran nadzor nad time provode li pružatelji vrlo velikih internetskih platformi te zahtjeve, oni bi trebali unaprijed utvrditi kako namjeravaju ispuniti te zahtjeve u pogledu postojećih računa i, prema potrebi, kako namjeravaju primjenjivati odgovarajuće iznimke.

(62)Kako bi se osiguralo da postojeći računi ispunjavaju zahtjeve u pogledu minimalne dobi, pružatelji vrlo velikih internetskih platformi trebali bi prije isteka šestomjesečnog razdoblja nadležnom tijelu dostaviti detaljan plan provedbe kojim se potvrđuje potreban visoki stupanj pouzdanosti. U tu bi svrhu u planu trebalo shematski opisati cijeli proces za utvrđivanje dobi postojećih korisnika te jasno opisati svaki tehnički alat ili mjeru i pravila na kojima se temelje odluke. Plan bi prema potrebi trebalo potkrijepiti čvrstim dokazima o učinkovitosti u stvarnim okolnostima izvedenima iz statistički reprezentativnog uzorka cijele korisničke baze, pri čemu bi trebalo dokazati reprezentativnost uzorka u pogledu relevantnih dobnih signala. U planu bi trebalo izložiti točnost, preciznost i odziv za maloljetne primatelje i trebao bi uključivati cjelovitu matricu zabune s granularnim dobnim razredima i opisom načina uzimanja uzorka i utvrđivanja dobnih oznaka. Ako se primjenjuje odstupanje na temelju godine otvaranja računa, plan bi trebao dodatno pružiti empirijske dokaze i statističku pouzdanost da je samo taj signal dovoljan da bi se zaključilo da je korisnik navršio primjenjivu minimalnu dob. U planu bi trebalo navesti i kako će pružatelj pratiti je li ostvarena očekivana učinkovitost, na primjer revizijom nakon provedbe. Naposljetku, plan bi trebao dokazati da predložene mjere poštuju opća načela provjere dobi iz ove Uredbe, uključujući točnost, pouzdanost, sigurnost, robusnost, neintruzivnost, privatnost i nediskriminaciju.

(63)Uzimajući u obzir da su za djelotvornu zaštitu maloljetnika potrebne ne samo regulatorne mjere, nego i informiranost, edukacija i promicanje autonomije, države članice trebale bi uspostaviti nacionalne strategije na temelju Komunikacije Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Digitalno desetljeće za djecu i mlade: nova Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+) od 11. svibnja 2022. i njezine mreže centara za sigurniji internet s aktivnostima informiranja, telefonskim linijama za pomoć djeci, skrbnicima i edukatorima te dežurnim telefonskim linijama za prijavljivanje sadržaja za koji se sumnja da je nezakonit. Konkretno, države članice trebale bi promicati razvoj vještina digitalne pismenosti maloljetnika kako bi, prije nego što dosegnu minimalnu dob, mogli razumjeti rizike internetskog okruženja obuhvaćene ovom Uredbom, sigurno i kritički koristiti digitalne usluge i sustave te informirano koristiti opcije zaštite, postavke i alate koje su pružatelji dužni staviti na raspolaganje. Maloljetnici i njihovi skrbnici trebali bi na nacionalnoj razini imati jednostavan, besplatan i povjerljiv pristup kanalima putem kojih maloljetnici mogu zatražiti pomoć u vezi sa štetom na koju se odnosi ova Uredba, uključujući neželjeni kontakt i zlostavljanje na internetu u skladu s Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Akcijski plan za borbu protiv zlostavljanja na internetu „Sigurniji na internetu, snažniji zajedno” od 10. veljače 2026. Ti bi kanali trebali dopuniti alate za prijavljivanje i potporu koji se stavljaju na raspolaganje na temelju ove Uredbe te bi trebali moći brzo pomoći maloljetnicima i usmjeriti ih na dodatne izvore potpore dostupne na nacionalnoj razini. Te bi aktivnosti, uključujući one koje provode centri za sigurniji internet, trebalo moći financirati sredstvima Unije dostupnima u okviru relevantnih programa i instrumenata Unije uspostavljenih u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira, kao što su nacionalni i regionalni partnerski planovi. Kako bi se podržala učinkovita provedba, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o poduzetim mjerama, a Komisija bi trebala olakšati razmjenu primjera iz prakse među državama članicama.

(64)Ovom bi se Uredbom trebale pobliže utvrditi određene odredbe Uredbe (EU) 2022/2065. Kako bi se osigurali djelotvoran nadzor i provedba ove Uredbe, poglavlje IV. Uredbe (EU) 2022/2065 trebalo bi se primjenjivati u mjeri u kojoj se relevantnim odredbama uređuju pružatelji posredničkih usluga obuhvaćeni područjem primjene te uredbe. Komisija bi trebala imati isključive ovlasti za nadzor i izvršavanje obveza iz ove Uredbe koje se primjenjuju na pružatelje vrlo velikih internetskih platformi u smislu članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065.

(65)Slično tome, kako bi se izbjegla preklapanja i osigurala dosljednost s postojećim horizontalnim okvirom koji se primjenjuje na UI sustave na temelju Uredbe (EU) 2024/1689, posebne sigurnosne zahtjeve iz ove Uredbe koji se primjenjuju na UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove trebalo bi provoditi na temelju nadzornog i provedbenog okvira i postupaka iz Uredbe (EU) 2024/1689.

(66)Pružatelji internetskih igara koji su platforme za videoigre podliježu strukturi nadzora i provedbe u skladu s Uredbom (EU) 2022/2065. Kako bi se osigurala usklađenost s provedbom na temelju ove Uredbe, nadležno tijelo odgovorno za nadzor pružatelja internetskih igara koje su videoigre trebalo bi biti nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj ima glavni poslovni nastan.

(67)Kako bi se osigurala pravna sigurnost i dosljedna primjena u cijeloj Uniji te izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta zbog različitih nacionalnih tumačenja, tijela država članica ne bi trebala donositi odluke suprotne odluci koju je Komisija donijela na temelju ove Uredbe. Komisija, koordinatori za digitalne usluge i nadležna tijela trebali bi prema potrebi blisko surađivati i koordinirati svoje provedbene mjere kako bi osigurali usklađeno, djelotvorno i komplementarno izvršavanje ove Uredbe, s jedne strane, i uredaba (EU) 2022/2065 i 2024/1689, s druge strane, među ostalim oslanjajući se na mehanizme suradnje i dosljednosti iz poglavlja IV. Uredbe (EU) 2022/2065.

(68)Komisija bi trebala nastojati donijeti konačnu odluku u roku od 90 dana od pokretanja postupka zbog sumnje na kršenje ove Uredbe. Svoje preliminarne nalaze trebala bi priopćiti i dotičnom pružatelju usluga u roku od 30 dana od pokretanja postupka.

(69)Komisija bi za obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe trebala imati sve potrebne resurse u pogledu osoblja, stručnosti i financijskih sredstava. Kako bi se osigurala dostupnost resursa potrebnih za odgovarajući nadzor na razini Unije na temelju ove Uredbe, Komisija bi pružateljima usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, trgovina softverskih aplikacija, UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova, čije je poštovanje poglavlja od II. do V. ove Uredbe nadležna nadzirati i koji su određeni kao vrlo velike internetske platforme u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065, trebala naplaćivati godišnju naknadu za nadzor, čija bi se razina trebala utvrditi na godišnjoj osnovi. Godišnju naknadu za nadzor potrebnu za izvršavanje ove Uredbe u odnosu na te pružatelje trebalo bi uključiti u naknadu za nadzor koja se tim pružateljima vrlo velikih internetskih platformi naplaćuje u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) 2022/2065. Slično toj naknadi za nadzor, vanjski namjenski prihodi koji proizlaze iz godišnje naknade za nadzor na temelju ove Uredbe trebali bi pokrivati troškove dodatnog osoblja Komisije, uključujući dužnosnike, ugovorno osoblje i nacionalne stručnjake. Naposljetku, gornju granicu naknade za nadzor uvedenu ovom Uredbom trebalo bi uzeti u obzir zajedno s gornjom granicom iz Uredbe (EU) 2022/2065 te bi njome trebalo osigurati da su ukupni resursi Komisije dostatni za obavljanje njezinih zadaća na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2022/2065.

(70)Ukupni iznos godišnje naknade za nadzor na temelju ove Uredbe trebao bi uključivati troškove povezane s izvršavanjem Komisijinih posebnih ovlasti i zadaća u pogledu nadzora, praćenja, istrage i izvršavanja, koje se odnose na pružatelje vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih tražilica obuhvaćene ovom Uredbom. Konkretno, trebao bi uključivati troškove povezane s uspostavom, održavanjem i radom EU sheme za potvrđivanje dobi, uključujući financiranje aktivnosti povezanih s uvođenjem EU rješenja za potvrđivanje dobi u EU-u i razvojem stručnog znanja i sposobnosti u skladu s člankom 36. Međutim, pojedinačna godišnja naknada za nadzor ne bi smjela premašiti ukupnu gornju granicu za svakog pružatelja vrlo velikih internetskih platformi, uzimajući u obzir ekonomsku sposobnost pružatelja određene usluge.

(71)Komisija bi pri naplati godišnje naknade za nadzor na temelju ove Uredbe trebala primjenjivati pravila i načela iz članka 43. Uredbe (EU) 2022/2065.

(72)S obzirom na važnost zaštite djece Komisija bi u suradnji s koordinatorima za digitalne usluge i Odborom trebala razviti stručno znanje i sposobnosti Unije u pogledu nadzora usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe.

(73)Budući da je važno da se uslugama i sustavima obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe zaštite maloljetnici, kad pružatelji ne bi osigurali visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite te ispunili posebne obveze koje se na njih primjenjuju, to bi brzo moglo ozbiljno utjecati na brojne maloljetnike koji koriste njihove usluge ili sustave u državama članicama te uzrokovati znatnu štetu, dok bi prepoznavanje i pravodobno ispravljanje takvih propusta također moglo biti posebno složeno. Kako bi se brzo odgovorilo na takve incidente koji utječu na zaštitu maloljetnika, Komisija bi u suradnji s nadležnim tijelima trebala razviti stručno znanje i kapacitete Unije te uspostaviti mreže za razmjenu znanja. Ti su incidenti promjenjive situacije koje se javljaju unutar ili izvan EU-a, koje imaju internetsku dimenziju, za koje se pretpostavlja da su povezani s područjem primjene ove Uredbe, koje ozbiljno i negativno utječu na privatnost, sigurnost, zaštitu ili zdravlje i dobrobit maloljetnika koji koriste uslugu u Uniji i na koje treba hitno odgovoriti, kao što su opasni ili štetni izazovi koji kruže među maloljetnicima i izlažu ih neposrednom riziku. Komisija bi stoga trebala moći koordinirati i oslanjati se na stručno znanje i resurse nadležnih tijela, na primjer stalnom ili privremenom analizom određenih trendova ili pitanja koja se javljaju u vezi s tim promjenjivim situacijama koje utječu na zdravlje, dobrobit, privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika. Države članice trebale bi razvijati te sposobnosti zajedno s Komisijom, prema potrebi upućivanjem osoblja, te graditi zajedničke nadzorne kapacitete Unije i administrativni dogovor o postupcima za olakšavanje brzog odgovora u slučaju incidenta koji utječe na zaštitu maloljetnika. Države članice trebale bi utvrditi minimalne razine pripravnosti za nacionalna tijela kako bi se osigurali redoviti komunikacijski kanali između relevantnih nacionalnih tijela i trećih strana te prema potrebi mapirati protokole za reagiranje na incidente na nacionalnoj razini.

(74)Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava, uključujući prava djece, priznata Poveljom i temeljna prava koja čine opća načela prava Unije. Stoga bi ovu Uredbu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim temeljnim pravima, uključujući pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 7. Povelje, pravo na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija, iz članka 11. Povelje, pravo na nediskriminaciju iz članka 21. Povelje i pravo na poštovanje prava djeteta iz članka 24. Povelje. Pri izvršavanju ovlasti iz ove Uredbe sva uključena javna tijela trebala bi, u situacijama u kojima su relevantna temeljna prava suprotstavljena, postići pravednu ravnotežu između tih prava, u skladu s načelom proporcionalnosti.

(75)Budući da cilj ove Uredbe, odnosno doprinos pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i osiguravanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite djeteta, države članice ne mogu same dostatno ostvariti jer ne mogu postići nužno usklađivanje i suradnju, nego se zbog njegova teritorijalnog i osobnog područja primjene on bolje može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(76)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao mišljenje [DATUM],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I. – OPĆE ODREDBE

Članak 1. – Predmet

Ovom se Uredbom doprinosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i osigurava visoka razina zaštite maloljetnika, uključujući načelo zaštite potrošača, na internetu u Uniji utvrđivanjem usklađenih pravila za internetsko okruženje za maloljetnike koje je sigurno i koje podupire njihovu autonomiju. Njome se specificira i dopunjuje Uredba (EU) 2022/2065 te dopunjuje Uredba (EU) 2024/1689. Konkretno, ovom se Uredbom utvrđuju:

(a)usklađena minimalna dob za otvaranje računa na uslugama internetskih društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa;

(b)usklađeni sigurnosni zahtjevi za usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa, platforme za videoigre i trgovine softverskih aplikacija te usklađeni sigurnosni zahtjevi za zaštitu maloljetnika na internetu koji se odnose na videoigre, UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove;

(c)usklađena pravila za provjeru dobi na internetu.

Članak 2. – Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na pružatelje sljedećih usluga ili sustava dostupnih maloljetnicima:

(a)usluga internetskih društvenih mreža;

(b)usluga platformi za razmjenu videozapisa;

(c)trgovina softverskih aplikacija;

(d)internetskih igara;

(e)operativnih sustava;

(f)UI suputnika;

(g)općih konverzacijskih chatbotova.

2.Kad je riječ o uslugama iz stavka 1. točaka od (a) do (e), ova se Uredba primjenjuje na pružatelje usluga neovisno o tome gdje imaju poslovni nastan ako te usluge nude primateljima usluga koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji.

3.Kad je riječ o UI sustavima iz stavka 1. točaka (f) i (g), ova se Uredba primjenjuje na dobavljače koji takve UI sustave stavljaju na tržište ili u upotrebu u Uniji neovisno o tome gdje imaju poslovni nastan ili gdje se nalaze.

4.Ova se Uredba ne primjenjuje na pružatelje:

(a)neprofitnih internetskih enciklopedija;

(b)neprofitnih obrazovnih i znanstvenih repozitorija;

(c)usluga i sustava prvenstveno obrazovne namjene kojima upravljaju obrazovne ustanove ili organizacije ili kojima se upravlja u ime tih ustanova ili organizacija;

(d)platformi za razvoj i razmjenu softvera otvorenog koda, osim ako takva platforma čini UI sustav obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2024/1689;

(e)usluga i sustava koji su razvijeni i koriste se isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja i razvoja;

(f)usluga i sustava koje su koncipirala, razvila i kojima upravljaju javna tijela te koje isključivo koriste javna tijela ili se koriste u njihovo ime.

5.Ako je to opravdano s obzirom na potencijalne rizike koje usluga ili sustav predstavlja za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika ili ako su takvi rizici usluge ili sustava jednaki ili manji od rizika usluga ili sustava navedenih u stavku 4., Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 40. radi izmjene stavka 4. ovog članka dodavanjem drugih vrsta usluga ili sustava na popis izuzetih usluga ili sustava ili uklanjanjem usluga ili sustava s tog popisa.

6.Smatra se da pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i platformi za videoigre na koje se primjenjuje članak 28. stavak 1. Uredbe (EU) 2022/2065 koji ispunjavaju obveze iz ove Uredbe poštuju taj članak kad je riječ o pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, među ostalim kad je riječ o UI sustavima koji se u pružanju tih usluga koriste kao jedna od funkcionalnosti internetskih platformi obuhvaćenih područjem primjene članka 28. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065.

7.Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje pravila utvrđena drugim pravnim aktima Unije kojima se uređuju drugi aspekti pružanja usluga posredovanja na unutarnjem tržištu ni propisi Unije mjerodavni za UI sustave na unutarnjem tržištu, uključujući:

(a)Direktivu 2010/13/EU 8 ;

(b)pravo Unije o zaštiti potrošača i sigurnosti proizvoda, uključujući direktive 2005/29/EZ, 2011/83/EU, (EU) 2019/770, Direktivu Vijeća 93/13/EEZ i uredbe (EU) 2019/1020, (EU) 2023/988 i (EU) 2024/1689;

(c)pravo Unije o zaštiti osobnih podataka, osobito Uredbu (EU) 2016/679 i Direktivu 2002/58/EZ;

(d)Direktivu (EU) 2024/1385 9 .

Članak 3. – Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije „internetske platforme”, „primatelja usluge”, „internetskog sučelja” i „sustava za preporučivanje” iz članka 3. Uredbe (EU) 2022/2065.

2.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije „usluge internetskih društvenih mreža”, „usluge platformi za razmjenu videozapisa” i „trgovine softverskih aplikacija” iz članka 2. Uredbe (EU) 2022/1925. Za potrebe ove Uredbe te se usluge smatraju „internetskom platformom” u smislu članka 3. točke (i) Uredbe (EU) 2022/2065.

3.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije „UI sustava” i „UI sustava opće namjene” iz Uredbe (EU) 2024/1689; definicija „dobavljača” iz članka 3. točke 3. te uredbe primjenjuje se na UI sustave koji se uređuju ovom Uredbom.

4.Za potrebe ove Uredbe primjenjuje se definicija „operativnog sustava” iz članka 2. točke 1. Uredbe (EU) 2022/1925.

5.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće dodatne definicije:

(a)„maloljetnik” ili „dijete” znači fizička osoba mlađa od 18 godina;

(b)„skrbnik” znači svaka osoba koja ima roditeljsku odgovornost za maloljetnika na temelju mjerodavnog nacionalnog prava;

(c)„UI suputnik” znači UI sustav, uključujući UI sustav opće namjene, koji pruža kontinuiranu, personaliziranu interakciju ili korisniku pravi društvo tako što oponaša ili potiče društveni, emocionalni ili međuljudski odnos s korisnikom;

(d)„opći konverzacijski chatbot” znači UI sustav opće namjene s općim konverzacijskim funkcionalnostima za izravnu interakciju s korisnicima koji je sposoban pomagati u raznim područjima i zadacima; ta definicija ne obuhvaća UI sustave čija je konverzacijska funkcionalnost ograničena na specijaliziranu uslugu, zadatak ili unaprijed definirani skup funkcija, uključujući specijalizirane UI aplikacije za korisničku podršku, poslovne procese, tehničku podršku, transakcije, obrazovanje, dohvaćanje informacija, industriju ili proizvodnju;

(e)„internetske igre” znači videoigra ili platforma za videoigre;

(f)„videoigra” znači usluga informacijskog društva kako je definirana u članku 1. stavku 1. točki (b) Direktive (EU) 2015/1535 koja primateljima usluge omogućuje da sudjeluju u simuliranom okruženju za igru ili zabavu putem aplikacije kojoj se pristupa lokalno ili na daljinu, među ostalim korištenjem trajnog medija, i koja obuhvaća interakciju s korisničkim sučeljem ili ulaznim uređajem radi generiranja vizualnih povratnih informacija na jedinici za vizualni prikaz;

(g)„platforma za videoigre” znači „internetska platforma” kako je definirana u članku 3. točki (i) Uredbe (EU) 2022/2065 koja obuhvaća interakciju s korisničkim sučeljem ili ulaznim uređajem radi generiranja vizualnih povratnih informacija na jedinici za vizualni prikaz u simuliranom okruženju (radi igre ili zabave);

(h)„potvrđivanje dobi” znači postupak ili sustav kojim se na temelju informacija izvedenih iz identifikacijskih dokumenata ili drugih pouzdanih i provjerenih identifikacijskih izvora s visokim stupnjem pouzdanosti utvrđuje je li primatelj ili korisnik sustava neke usluge navršio određenu dob ili dobnu granicu;

(i)„provjera dobi” znači skup metoda koje se mogu upotrijebiti da se utvrdi, procijeni ili potvrdi dob fizičke osobe; obuhvaća procjenu dobi i potvrđivanje dobi, ali ne i osobnu izjavu primatelja usluge;

(j)„dobni signal” znači svi podaci, atributi, tokeni, vjerodajnice ili druge informacije dostavljene, prenesene ili generirane radi utvrđivanja, potvrđivanja ili dokazivanja određene dobi, dobne granice ili dobne skupine pojedinca;

(k)„EU rješenje za potvrđivanje dobi” znači rješenje za potvrđivanje dobi koje ispunjava zahtjeve EU sheme za potvrđivanje dobi, koje je certificiralo javno tijelo i koje je nakon obavijesti države članice uvršteno na EU-ov popis EU implementacija potvrđivanja dobi;

(l)„EU-ov popis pružatelja EU potvrda dokaza o dobi” znači popis pružatelja koji izdaju EU potvrde dokaza o dobi koji sastavlja i objavljuje Komisija;

(m)„EU-ov popis EU rješenja za potvrđivanje dobi” znači popis EU rješenja za potvrđivanje dobi za koja je certificirano da su sukladna s EU shemom za potvrđivanje dobi i koja su prijavile države članice, a koji sastavlja i objavljuje Komisija;

(n)„EU shema za potvrđivanje dobi” znači sustav za potvrdu atributa kako je definiran u članku 2. točki 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2025/1569 s pravilima koja vrijede za pružatelje EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrda dokaza o dobi, njihovo odobrenje i uvrštavanje na EU-ov popis pružatelja EU potvrda dokaza o dobi i certificiranje EU rješenja za potvrđivanje dobi za njihovo uvrštavanje na EU-ov popis EU rješenja za potvrđivanje dobi;

(o)„potvrda dokaza o dobi” znači elektronička potvrda atributa, kako je definirana u članku 3. točki 44. Uredbe (EU) br. 910/2014, koja omogućuje autentifikaciju činjenice da njezin imatelj ispunjava uvjet potrebne dobi, dobne granice ili dobne skupine;

(p)„alati za skrbnike” su softver, funkcije, funkcionalnosti ili aplikacije kojima je svrha pomoći skrbnicima da prate aktivnosti maloljetnika na internetu kako bi im zajamčili privatnost, sigurnost i dobrobit.

Članak 4. – Sprečavanje zaobilaženja obveza

Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara, trgovina softverskih aplikacija i operativnih sustava te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova:

(a)ne smiju činiti ništa čime bi narušili djelotvorno ispunjavanje svojih obveza iz ove Uredbe bez obzira na to je li riječ o ponašanju ugovorne, komercijalne, tehničke ili neke druge prirode, upotrebi bihevioralnih tehnika ili dizajnu sučelja;

(b)ne smiju svjesno i namjerno poduzimati bilo kakve druge radnje kojima je cilj ili učinak izravno ili neizravno zaobilaženje obveza na temelju ove Uredbe radi izbjegavanja njihova ispunjavanja.

Članak 5. – Dostavljanje i neovisna revizija plana usklađivanja

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koje se okvalificira kao vrlo velike internetske platforme na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 u roku od 4 mjeseca nakon primitka obavijesti o odluci o toj kvalifikaciji na temelju istog članka Komisiji dostavljaju obavijest s planom usklađivanja s detaljnim opisom načina ispunjavanja obveza utvrđenih u poglavljima od II. do V. ove Uredbe.

Pružatelji iz prvog podstavka koji su već okvalificirani kao vrlo velike internetske platforme na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 tu obavijest dostavljaju u roku od 30 dana od datuma početka primjene ove Uredbe.

Na popratne dokumente u tim obavijestima primjenjuje se mutatis mutandis članak 34. stavak 3. Uredbe (EU) 2022/2065.

2.Kako bi Komisija mogla ocijeniti ispunjavaju li pružatelji iz stavka 1. obveze utvrđene u poglavljima od II. do V., ti pružatelji o vlastitom trošku naručuju reviziju plana usklađivanja dostavljenog na temelju stavka 1. od jednog ili više neovisnih revizora. Neovisni revizori moraju imati ili angažirati stručnjake s dokazanim stručnim znanjem u sljedećim područjima relevantnima za zaštitu maloljetnika:

(a)zaštita i prava djeteta;

(b)pedijatrijska medicina i dječja psihijatrija;

(c)znanost o dječjem razvoju;

(d)provjera dobi;

(e)dizajn internetskih sučelja i sustava za preporučivanje;

(f)zaštita i sigurnost podataka.

3.Članak 37. stavci 2. i 3. Uredbe (EU) 2022/2065 primjenjuju se mutatis mutandis na revizije koje se provode na temelju ovog članka te na neovisne revizore i sve stručnjake koje oni angažiraju. Troškove revizije snosi dotični pružatelj. Ti troškovi ne smiju premašivati tržišne cijene za usporedive revizorske procjene.

Pružatelji iz stavka 1. moraju surađivati s neovisnim revizorima i dati im pristup svim informacijama, podacima, dokumentima i osoblju relevantnima za provedbu revizije.

Pružatelji osiguravaju da su svi zaposlenici ili izvođači koji su komunicirali s neovisnim revizorom zaštićeni od bilo kakvih pružateljevih štetnih radnji.

4.Neovisni revizori koje je pružatelj angažirao na temelju stavka 2.:

(a)ocjenjuju planove usklađivanja koje su pružatelji dostavili na temelju stavka 1. s obzirom na obveze utvrđene u poglavljima od II. do V.;

(b)šalju nacrt izvješća pružatelju, koji u roku od 15 dana od njegova primitka može dostaviti primjedbe;

(c)u roku od dva mjeseca od primitka plana usklađivanja sastavljaju završno izvješće, uzimajući u obzir sve primjedbe primljene na temelju točke (b), u kojem navode sve nedostatke mjera usklađivanja opisanih u tom planu i istodobno ga dostavljaju Komisiji i pružatelju.

5.Dotični pružatelj nakon primitka završnog izvješća iz stavka 4. točke (c) bez nepotrebne odgode objavljuje sažetak tog izvješća koji ne sadržava povjerljive informacije.

6.Ako Komisija u odluci na temelju završnog izvješća iz stavka 4. točke (c) zaključi da plan usklađivanja ima nedostatke, dotični pružatelj u roku od 30 dana od primitka Komisijine odluke Komisiji i neovisnom revizoru dostavlja izvješće o planu korektivnih mjera u kojem se navodi jedna ili više korektivnih mjera za svaki utvrđeni nedostatak.

Pružatelj u planu korektivnih mjera određuje i razuman rok za provedbu svake korektivne mjere, ali ne dulji od 60 dana.

Provedbu korektivnih mjera provjerava neovisni revizor, koji o tome podnosi izvješće Komisiji i dotičnom pružatelju.

7.Kad ocjenjuje ispunjavaju li pružatelji iz stavka 1. obveze utvrđene u poglavljima od II. do V. ove Uredbe, Komisija ima pravo uzeti u obzir plan usklađivanja iz stavka 1., završno izvješće iz stavka 4. točke (c) i sve korektivne mjere priopćene na temelju stavka 6. ili druge informacije koje smatra relevantnima.

8.Ni završno izvješće iz stavka 4. točke (c) ni bilo koja radnja ili izostanak radnje Komisije u vezi s tim završnim izvješćem ili planom usklađivanja ne smatraju se nalazom da su obveze utvrđene u poglavljima od II. do V. ove Uredbe ispunjene niti ograničavaju ovlasti Komisije na temelju ove Uredbe ili Uredbe (EU) 2022/2065.

9.Nakon prve obavijesti na temelju stavka 1. pružatelji svake godine izvješćuju o svojem ispunjavanju obveza utvrđenih u poglavljima od II. do V. ove Uredbe u okviru svojih godišnjih procjena rizika provedenih na temelju članka 34. Uredbe (EU) 2022/2065.

Ispunjavanje obveza utvrđenih u poglavljima od II. do V. ove Uredbe uključuje se u neovisne revizije koje se provode na temelju članka 37. Uredbe (EU) 2022/2065.

10.Ovim se člankom ne dovode u pitanje ovlasti Komisije na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2022/2065, uključujući ovlast za donošenje privremenih mjera.

11.Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju predložaka i metodologija za revizije koje se provode na temelju ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 39.

POGLAVLJE II. – ODGOĐENO OTVARANJE I KORIŠTENJE RAČUNA ZA MALOLJETNIKE NA USLUGAMA INTERNETSKIH DRUŠTVENIH MREŽA I USLUGAMA PLATFORMI ZA RAZMJENU VIDEOZAPISA

ODJELJAK I. – Odgođeni pristup za maloljetnike

Članak 6. – Odgođeno otvaranje i korištenje računa

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa ne smiju dopustiti fizičkoj osobi mlađoj od 15 godina da otvori račun na toj usluzi ili da pristupi toj usluzi putem računa koji je otvoren ili dodijeljen toj osobi ako ta usluga predstavlja rizik za privatnost, sigurnost ili zaštitu maloljetnika mlađeg od te dobi.

Smatra se da usluga predstavlja rizik za privatnost, sigurnost ili zaštitu maloljetnika mlađih od 15 godina ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(d)omogućuje primateljima koji pristupaju usluzi putem računa da prenose sadržaj u stvarnom vremenu neodređenom broju drugih primatelja usluge, među ostalim prijenosom audiovizualnog sadržaja uživo;

(e)omogućuje primateljima koji pristupaju usluzi putem računa da stupe u kontakt, komuniciraju i na drugi način budu u interakciji s drugim primateljima usluge koji nisu dio njihovih postojećih veza ili pretplata;

(f)koristi sustav za preporučivanje koji se temelji na izradi profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;

(g)koristi sustav za preporučivanje koji primatelju koji pristupa usluzi putem računa predlaže ili ističe kontakte ili informacije koje ne potječu od postojećih primateljevih veza ili pretplata;

(h)primjenjuje ili prikazuje funkcionalnosti, dizajne sučelja ili karakteristike kojima je svrha, ili za koje je razumno očekivati da će, omogućiti neprekidnu konzumaciju sadržaja, kojima se potiču interakcije s uslugom ili sa sadržajem ili s drugim primateljima usluge ili kojima se prenose automatske obavijesti kojima je svrha potaknuti korisnika na pokretanje ili nastavak korištenja usluge.

2.Odstupajući od stavka 1., pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa mogu skrbnicima dopustiti da maloljetnicima starijima od 13 godina i mlađima od 15 godina otvore račun s ograničenim funkcijama kako bi putem takvog ograničenog računa mogli pristupati usluzi. Takvi računi moraju ispunjavati barem sljedeće uvjete:

(a)alati za skrbnike propisani u članku 20. uvijek su aktivirani;

(b)skrbnici mogu odrediti maksimalno dnevno trajanje pristupa usluzi ili sustavu putem tog računa, ali ono ne smije biti dulje od jedan sat dnevno;

(c)skrbnici mogu unaprijed odobriti potencijalne nove kontakte i odrediti maksimalan broj drugih primatelja ili korisnika u kontaktima tog računa.

3.Kad se otvara račun za maloljetnika na temelju stavka 2. ovog članka, pružatelj usluga internetskih društvenih mreža ili usluga platformi za razmjenu videozapisa poduzima mjere kako bi utvrdio je li osoba koja otvara račun nositelj roditeljske odgovornosti za tog maloljetnika u skladu s člankom 26. i provjerio je li primatelj usluge navršio 13 godina u skladu s člankom 28. stavkom 1.

4.Pružatelji usluga obuhvaćenih područjem primjene stavka 1. ovog članka moraju u roku od šest mjeseci od početka primjene ove Uredbe utvrditi jesu li vlasnici postojećih računa koji se koriste za pristup njihovim uslugama mlađi od 15 godina. Utvrde li da su vlasnici postojećih računa mlađi od 15 godina, pružatelji usluga moraju deaktivirati račune primatelja ili korisnika usluge za koje je utvrđeno da su mlađi od te dobi ili za koje se dob ne može utvrditi.

5.Ako pružatelji usluga obuhvaćenih područjem primjene stavka 1. obrađuju osobne podatke na temelju članka 6. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/679, odredbe iz ovog članka trebale bi se primjenjivati istodobno s dobnim granicama utvrđenima u članku 8. te uredbe.

6.Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 40. radi izmjene ove Uredbe promjenom i dopunjavanjem uvjeta iz stavka 1. ovog članka tako da obuhvate nove funkcije i funkcionalnosti ili promjene postojećih funkcija ili funkcionalnosti koje predstavljaju rizik za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika na internetu istovjetan rizicima koje predstavljaju uvjeti iz stavka 1. ovog članka.

ODJELJAK II. – Pristup pod nadzorom skrbnika za maloljetnike mlađe od 13 godina

Članak 7. – Pristup pod nadzorom skrbnika za maloljetnike mlađe od 13 godina

1.Pružatelji usluga platformi za razmjenu videozapisa čija je usluga specifično namijenjena maloljetnicima mlađima od 13 godina iznimno mogu omogućiti skrbniku da maloljetniku mlađem od 13 godina dopusti ograničen pristup usluzi putem skrbnikova vlastitog računa ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)takav pristup pod nadzorom skrbnika odvija se isključivo putem skrbnikova vlastitog računa i nikakav se račun ne otvara niti dodjeljuje maloljetniku;

(b)omogućivanje takvog pristupa i upravljanje njime radi se alatima za skrbnike iz članka 20. ili drugim postavkama roditeljske kontrole na skrbnikovu računu ili uređaju;

(c)pružatelj u svojim uvjetima korištenja usluge izričito dopušta pristup maloljetnicima mlađima od 13 godina, pri čemu u njima jasno navodi dobnu skupinu maloljetnika kojima je dopušten pristup uz odobrenje skrbnika;

(d)pružatelj je proveo i objavio, na najmanje jednom službenom jeziku bilo koje države članice i u javno dostupnom dijelu svojeg internetskog sučelja, procjenu učinka usluge ili njezinih relevantnih dijelova na maloljetnike u određenoj dobnoj skupini, u kojoj su procijenjeni rizici i demonstrirano je, prema potrebi, kako su eventualni rizici djelotvorno ublaženi za relevantne dobne skupine. Poštovanje zahtjeva iz poglavlja III. ne znači automatski da su takvi rizici djelotvorno ublaženi;

(e)pružatelj je u javno dostupnom dijelu svojeg internetskog sučelja jasno i transparentno naveo koji se sadržaj ili ponašanje na danoj usluzi smatra dobno neprimjerenim ili štetnim za privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika u određenoj dobnoj skupni;

(f)maloljetnicima mlađima od 13 godina ne dopušta se pristup sadržaju navedenom na temelju točke (e);

(g)dostupne funkcije i funkcionalnosti postupno se prilagođavaju i mijenjaju prema dobi maloljetnika iz izjave na temelju stavka 4. točke (b);

(h)isključene su sve personalizacijske funkcije i sustavi za preporučivanje te sve funkcionalnosti za pretraživanje sadržaja koji dijele drugi primatelji usluge i ne mogu se aktivirati, osim ako se procjenom iz točke (d) dokaže da je njihova aktivacija u najboljem interesu maloljetnika i da ni na koji način ne utječe negativno na njegovu privatnost, sigurnost i zaštitu.

2.Ništa u ovom članku ne tumači se kao da se od pružatelja zahtijeva da dopusti pristup maloljetnicima mlađima od 13 godina ili da se bilo kojem maloljetniku ili skrbniku daje pravo na pristup usluzi čiji uvjeti korištenja ne dopuštaju takav pristup ili za pristup kojoj je pravom EU-a ili nacionalnim pravom propisana viša minimalna dob.

3.Račun za pristup pod nadzorom skrbnika u skladu sa stavkom 1. smije otvoriti, registrirati i imati isključivo skrbnik. Maloljetnik koji pristupa usluzi putem računa skrbnika ne smije biti stranka ugovora s pružateljem. Pružatelj poduzima mjere kako bi utvrdio da je skrbnik koji omogućuje pristup na temelju stavka 1. nositelj roditeljske odgovornosti za tog maloljetnika u skladu s člankom 26.

4.Uređenje i funkcioniranje pristupa pod nadzorom skrbnika na temelju ovog članka ne smiju nerazmjerno ograničavati privatnost maloljetnika i moraju podupirati njihovu autonomiju i mogućnost samostalnog odlučivanja u skladu s razvojem njihovih sposobnosti. Pristup pod nadzorom skrbnika na temelju ovog članka mora ispunjavati barem sljedeće uvjete:

(a)alati za skrbnike propisani u članku 20. automatski su aktivirani;

(b)skrbnik daje izjavu o dobi maloljetnika kojem se omogućuje pristup, pri čemu taj pristup nije moguć maloljetnicima mlađima od tri godine;

(c)skrbnik može odrediti maksimalno dnevno trajanje pristupa maloljetnika, ali ono ne smije biti dulje od jednog sata;

(d)skrbnik može nadzirati sadržaj koji se prikazuje ili preporučuje maloljetniku, ali tako da se pritom osobito uzimaju u obzir pravo maloljetnika na privatnost i njegov najbolji interes;

(e)skrbnik može odobriti, ograničiti i ukloniti sve druge primatelje usluge s kojima maloljetnik može imati interakciju putem skrbnikova računa;

(f)skrbnik može u svakom trenutku maloljetniku onemogućiti pristup.

5.Pristup pod nadzorom skrbnika na temelju ovog članka prestaje kad maloljetnik navrši 13 godina, što se određuje na temelju izjave o dobi iz stavka 4. točke (b) ovog članka. Time se ne dovodi u pitanje otvaranje računa na temelju članka 5. stavka 2. ako su ispunjeni uvjeti iz tog članka.

6.Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 40. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom uvjeta iz stavaka od 1. do 4. tehnološkom i znanstvenom napretku ako se tim izmjenama zadržava razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu istovjetna onoj koja se postiže uvjetima iz stavaka od 1. do 4. ovog članka.

POGLAVLJE III. – INTEGRIRANA SIGURNOST

ODJELJAK I. – Opća obveza u pogledu integrirane sigurnosti

Članak 8. – Opća obveza u pogledu integrirane sigurnosti

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara i trgovina softverskih aplikacija te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova, bez obzira na to jesu li te usluge ili sustavi dostupni s računom, te usluga i sustava kojima se može pristupiti putem računa iz članka 5. stavka 3. i članka 6. stavka 3., osiguravaju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Takve usluge ili sustave od začetka koncipiraju i projektiraju u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja, a od tih zahtjeva smiju odstupiti samo ako provjerom dobi u skladu s poglavljem V. utvrde da je primatelj usluge ili korisnik sustava odrasla osoba.

2.Ispunjavanjem obveza utvrđenih u ovom poglavlju ne dovodi se u pitanje obveza pružatelja usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa da odgode otvaranje računa u skladu s člankom 6. i ne dovodi se u pitanje obveza pružatelja usluga platformi za razmjenu videozapisa u pogledu pristupa za maloljetnike pod nadzorom skrbnika, ako je primjenjiva, u skladu s člankom 7.

3.Ako pružatelji usluga internetskih društvenih mreža ili usluga platformi za razmjenu videozapisa kao funkcionalnost u pružanju tih usluga koriste UI suputnike ili opće konverzacijske chatbotove, na takve se UI sustave primjenjuju samo obveze utvrđene u odjeljcima III., V. i VI.

ODJELJAK II. – Obveze koje se odnose na usluge internetskih društvenih mreža i usluge platformi za razmjenu videozapisa

Članak 9. – Dizajn koji stvara ovisnost

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa ne smiju svoje usluge dizajnirati, organizirati niti njima upravljati na način kojem je svrha, ili za koji je razumno očekivati da će, poticati maloljetnike na kompulzivno ili prekomjerno korištenje tih usluga.

2.Smatra se da sljedeći elementi dizajna potiču maloljetnike na kompulzivno ili prekomjerno korištenje usluge u smislu stavka 1.:

(a)omogućivanje automatskog pokretanja sadržaja i neprekidne konzumacije sadržaja bez pravih i redovitih prekida koji maloljetnicima omogućuju da razmisle jesu li voljni konzumirati još sadržaja;

(b)potkopavanje odluke maloljetnika da prestane koristiti uslugu ili nepružanje mogućnosti maloljetnicima da donesu takvu odluku, npr. obavijestima koje nisu aktivirane, ili nisu izravno povezane s, interakcijom ili aktivnošću maloljetnika na usluzi;

(c)poticanje ili nagrađivanje maloljetnika za dijeljenje sadržaja ili za prijenos sadržaja u stvarnom vremenu neodređenom broju primatelja usluge;

(d)poticanje redovite ili češće interakcije, što uključuje kazne ili gubitak pogodnosti zbog neredovite interakcije ili izostanka redovite interakcije u određenim vremenskim intervalima.

3.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa provode djelotvorne mjere kojima se osigurava:

(a)vremensko ograničenje pristupa maloljetnika njihovoj usluzi;

(b)prekidanje korištenja njihove usluge za maloljetnike.

Mjere moraju biti oblikovane tako da štite maloljetnike tijekom vremena koje provode u školi i vremena za nužni san.

Članak 10. – Sustavi za preporučivanje

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koji upotrebljavaju sustave za preporučivanje oblikuju predložene informacije i optimiziraju svoje sustave za preporučivanje maloljetnicima na način koji jamči visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika.

2.Za potrebe ispunjavanja obveza iz stavka 1. ovog članka pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koji upotrebljavaju sustave za preporučivanje osiguravaju da sustav za preporučivanje nije optimiziran tako da iskorištava ranjivost ili pozornost maloljetnika te da optimizacija obuhvaća evaluacijske parametre koji odražavaju kvalitetu, sigurnost i posljedice na mentalno zdravlje maloljetnika, i to tako što poduzimaju barem sljedeće mjere:

(a)osiguravaju da sustavi za preporučivanje pri predlaganju informacija daju prednost i najveću težinu izričitim preferencijama koje su naveli korisnici;

(b)u zadanim postavkama onemogućuju preporučivanje informacija koje sustav za preporučivanje predlaže na temelju implicitnih signala baziranih na angažmanu, a koji su izvedeni iz ponašanja maloljetnika na internetu;

(c)osiguravaju da se sustavi za preporučivanje ne oslanjaju na prikupljanje osobnih podataka maloljetnika pribavljenih izvan usluge;

(d)osiguravaju da maloljetnici nisu izloženi informacijama koje predlažu sustavi za preporučivanje, a koje mogu predstavljati rizik za njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu, među ostalim ako se prikazuju opetovano.

3.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa koji upotrebljavaju sustave za preporučivanje na vidljivom mjestu stavljaju na raspolaganje alate koji maloljetnicima omogućuju:

(a)mijenjanje ili kontrolu parametara sustava za preporučivanje, među ostalim jednostavnim brisanjem svih prethodno postavljenih preferencija;

(b)odabir barem jedne opcije u sustavu za preporučivanje koja se ne temelji na izradi profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679.

Alati iz prvog podstavka ne smiju biti koncipirani tako da potiču maloljetnike na odabir opcije koja se temelji na izradi profila, moraju se ponuditi pri otvaranju računa i moraju ostati izravno dostupni u posebnom dijelu internetskog sučelja usluge s istaknutim informacijama, među ostalim i za primatelje usluge bez računa.

Članak 11. – Sigurne postavke

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa uspostavljaju mjere koje jamče da su zadane postavke konfigurirane na visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Radi poštovanja ovog stavka ti pružatelji u zadanim postavkama isključuju barem sljedeće:

(a)geolokaciju i druge funkcije praćenja;

(b)pristup mikrofonu i kameri;

(c)preporuke drugih računa i sinkronizaciju kontakata;

(d)automatske obavijesti, koje bi u svakom slučaju trebale biti izvedene tako da se zaštite vrijeme za nužni san maloljetnika i vrijeme koje se provodi u školi.

2.Pružatelj može promijeniti zadane postavke iz stavka 1. samo ako je maloljetnik stariji od 15 godina i ako je jasno i nedvosmisleno obaviješten o tim promjenama te je izričito pristao na njih. Ako maloljetnici u zadanim postavkama uključe funkcije iz stavka 1. točke (a), usluga ih mora isključiti nakon završetka sesije.

3.Ako funkcije, elementi ili postavke predstavljaju rizik za privatnost, sigurnost ili zdravlje i dobrobit maloljetnika, pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa osiguravaju nedostupnost tih funkcija, elemenata ili postavki maloljetnicima. Među njima su barem elementi koji povećavaju uspoređivanje s drugima ili iskrivljuju sliku maloljetnika, posebno tako što je nerazmjerno uljepšavaju ili idealiziraju.

Članak 12. – Zaštitne mjere koje se odnose na kontakte i interakciju

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa uspostavljaju mjere koje jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika kad je riječ o kontaktima između maloljetnika i drugih primatelja usluge. Tim se mjerama jamči barem sljedeće:

(a)drugi primatelji usluge ne mogu stupiti u izravan kontakt s maloljetnikom ako ga on nije prethodno odobrio;

(b)maloljetnici s računom ne navode se među preporučenim kontaktima ili u sličnim elementima čija je svrha omogućiti drugim primateljima usluge, uključujući maloljetnike, da prošire kontakte;

(c)maloljetnici mogu biti dodani u skupinu s ograničenim ili neograničenim brojem primatelja usluge samo ako na to izričito pristanu;

(d)maloljetnici mogu lako blokirati bilo kojeg drugog primatelja usluge, a da se blokiranim primateljima usluge pritom ne otkrije njihov identitet.

2.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa uspostavljaju zaštitne mjere koje primatelje njihovih usluga sprečavaju da potiču ili manipuliranjem navode maloljetnike na odobravanje izravnog kontakta iz stavka 1. točke (a).

3.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa uspostavljaju mjere za ograničavanje vidljivosti svih informacija koje dijele maloljetnici i njihovih interakcija s drugim primateljima usluge. Te mjere uključuju barem sljedeće:

(a)zadane postavke konfigurirane su tako da drugi primatelji usluge koje maloljetnik nije prethodno prihvatio ne mogu pristupiti informacijama o maloljetnikovu računu ili sadržaju koji je on učitao ili podijelio na usluzi;

(b)drugi primatelji usluge koji nemaju račun ne mogu pristupiti informacijama o maloljetnikovu računu ili sadržaju koji je on učitao ili podijelio na usluzi;

(c)osobni podaci za kontakt maloljetnika, kao što su ime, telefonski broj, e-adresa i kućna adresa, ne otkrivaju se drugim primateljima usluge niti se dijele s njima;

(d)maloljetnici mogu lako kontrolirati vidljivost svakog sadržaja koji dijele, interakciju i povezane parametre na usluzi;

(e)drugi primatelji usluge ne mogu preuzeti ili napraviti snimke zaslona podataka o kontaktu, lokaciji ili računu maloljetnika ili bilo kojeg sadržaja koji su maloljetnici učitali ili podijelili na usluzi;

(f)zadane postavke onemogućuju maloljetnicima da u stvarnom vremenu prenose korisnički generiran sadržaj, što uključuje prijenos audiovizualnog sadržaja uživo.

Članak 13. – Sigurnost i zaštita ekonomskih transakcija

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa osiguravaju da se prije provedbe ekonomske transakcije maloljetniku na jasan i lako razumljiv način i u stvarnom vremenu ukaže na to da je riječ o ekonomskoj transakciji. Za kupnje u okviru usluge koje se plaćaju virtualnom valutom koja se može kupiti novčanim sredstvima u smislu članka 4. točke 25. Direktive (EU) 2015/2366 odgovarajuća novčana vrijednost iskazuje se u službenoj valuti države članice u kojoj primatelj usluge ima uobičajeno boravište.

2.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža i usluga platformi za razmjenu videozapisa ne koncipiraju, organiziraju niti upravljaju svojim uslugama na način koji može dovesti do prekomjerne, impulzivne ili neželjene potrošnje. Ta obveza uključuje neizlaganje maloljetnika sustavima varijabilnog nagrađivanja, među ostalim pri kupnji u virtualnim valutama koje se mogu kupiti novčanim sredstvima u smislu članka 4. točke 25. Direktive (EU) 2015/2366.

ODJELJAK III. – Obveze za UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove 

Članak 14. – Obveze za UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove

1.Dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova uspostavljaju razmjerne i djelotvorne mjere koje jamče visoku razinu zaštite zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava te dobrobiti i razvoja maloljetnika koji mogu pristupiti njihovu UI sustavu. Te mjere uključuju barem sljedeće:

(a)osiguravanje da maloljetnici nisu izloženi dizajnu koji stvara ovisnost, i to izbjegavanjem elemenata dizajna i ponašanja sustava koji oponašaju međuljudske odnose koji će vjerojatno stvoriti emocionalnu ovisnost te primjenom mjera iz članka 9. stavaka 1. i 3. na takve sustave;

(b)korištenje sigurnih postavki za maloljetnike primjenom mjera iz članka 11. na takve sustave, među ostalim na način da se osigura da njihov sustav u naknadnim interakcijama ne koristi automatski informacije ili analize izvedene iz prethodnih maloljetnikovih interakcija, osim ako je to potrebno radi zaštite sigurnosti maloljetnika i radi primjene postavki iz članka 11.;

(c)jamčenje transparentnosti ekonomskih transakcija primjenom mjera iz članka 13. na takve sustave;

(d)osiguravanje da se pristup uslugama i sustavima iz stavka 1. za maloljetnike mlađe od 13 godina može omogućiti i kontrolirati samo alatom za skrbnike iz članka 20.;

(e)provedbu najsuvremenijih evaluacija i testiranja sustava s obzirom na rizike za zdravlje, sigurnost i temeljna prava te fizičku, mentalnu i emocionalnu dobrobit i razvoj maloljetnika koji će vjerojatno nastati pri interakciji maloljetnika sa sustavom te uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera za uklanjanje tih rizika prije stavljanja sustava na tržište ili u upotrebu;

(f)praćenje nakon stavljanja na tržište radi utvrđivanja, procjene i, prema potrebi, ublažavanja štete i novih rizika iz točke (d) ovog stavka, među ostalim otkrivanjem i odgovorom na ozbiljne incidente koji uključuju maloljetnike, osim ako je pružatelj sustava mikropoduzeće ili malo poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.

2.Ako se UI suputnik ili opći konverzacijski chatbot koristi kao funkcionalnost u pružanju usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa ili internetske igre, pružatelji takvih usluga osiguravaju sljedeće:

(a)UI suputnik ili opći konverzacijski chatbot ne aktivira se automatski i ta funkcionalnost nije istaknuta na vidljivom mjestu internetskog sučelja te usluge;

(b)maloljetnici se ne potiču na korištenje UI suputnika ili općeg konverzacijskog chatbota;

(c)ako su UI suputnik ili opći konverzacijski chatbot uključeni, maloljetnici mogu jednostavno i u bilo kojem trenutku odlučiti da ih neće koristiti.

3.Dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova koji se pridržavaju kodeksa ponašanja koji je Komisija ocijenila primjerenim u skladu s člankom 23. mogu se pozvati na taj kodeks kako bi dokazali da poštuju obveze iz ovog članka.

ODJELJAK IV. – Obveze pružatelja internetskih igara

Članak 15. – Obveze pružatelja internetskih igara

1.Pružatelji internetskih igara uspostavljaju mjere za osiguranje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Tim se mjerama mora osigurati barem:

(a)da se ne potiče maloljetničko kompulzivno ili prekomjerno igranje dane igre, i to primjenom članka 9. stavka 1. i članka 9. stavka 2. točaka (b) i (d);

(b)da su postavke za maloljetnike konfigurirane na visoku razinu privatnosti, zaštite i sigurnosti maloljetnika, i to primjenom članka 11. stavka 1.;

(c)da se na kontakte između maloljetnika i drugih primatelja igre primjenjuje visoka razina privatnosti, zaštite i sigurnosti, i to primjenom članka 12. stavka 1. i članka 12. stavka 3. točke (c);

(d)obvezni pristup alatima za skrbnike iz članka 20. i to da se pristup uslugama i sustavima iz stavka 1. za maloljetnike mlađe od 13 godina može omogućiti i kontrolirati samo tim alatima.

2.Pružatelji internetskih igara uspostavljaju zaštitne mjere kojima se sprečava da se igra koristi za poticanje maloljetnika na stupanje u kontakte na drugim uslugama koji mogu predstavljati rizik za njihovu privatnost, sigurnost i zaštitu.

3.Ako pružatelji platformi za videoigre primateljima usluge daju mogućnost izrade i učitavanja videoigara u okviru same usluge, na tim platformama za videoigre uspostavljaju potrebne softverske i organizacijske mjere kako bi se omogućilo da te videoigre budu u skladu sa stavcima 1. i 2. te člancima 18. i 20.

4.Pružatelji internetskih igara koji se pridržavaju kodeksa ponašanja koji je Komisija ocijenila primjerenim u skladu s člankom 17. mogu se pozvati na to kako bi dokazali da poštuju obveze iz ovog članka.

ODJELJAK V. – Obveze u pogledu pristupa primjerenog dobi

Članak 16. – Obveze pružatelja trgovina softverskih aplikacija

1.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija uspostavljaju sustav dobne kategorizacije koji omogućuje utvrđivanje dobne primjerenosti softverskih aplikacija dostupnih na njihovoj usluzi. Takav sustav dobne kategorizacije primjenjuje se na svaku softversku aplikaciju koja se nudi u trgovini softverskih aplikacija i u njemu se uzima u obzir razvoj sposobnosti maloljetnika.

2.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija maloljetnicima ne dopuštaju pristup ili kupnju softverskih aplikacija koje nisu primjerene njihovoj dobi u skladu sa sustavom dobne kategorizacije uspostavljenim na temelju stavka 1. ovog članka. Ta obveza ne utječe na obvezu pružatelja usluga koje se nude putem softverskih aplikacija obuhvaćenih područjem primjene članka 6.

3.Ako pružatelj trgovine softverskih aplikacija sazna da su na njegovoj usluzi dostupne softverske aplikacije za koje se prema mjerodavnom pravu Unije ili nacionalnom pravu koje je u skladu s pravom Unije zahtijeva minimalna dob viša od dobi utvrđene u skladu sa stavkom 1. ili se prvenstveno sastoje od sadržaja za koji se zahtijeva ta dob, pružatelj maloljetnicima iz tih država članica koji su mlađi od te više minimalne dobi ne dopušta pristup ili kupnju takvih softverskih aplikacija.

4.Kako bi ispunili obveze iz stavaka 2. i 3. pružatelji trgovina softverskih aplikacija procjenjuju dob primatelja usluge u skladu s poglavljem V., među ostalim pomoću alata za skrbnike iz članka 20. Pružatelji trgovina softverskih aplikacija osiguravaju da se pristup uslugama iz stavka 1. za maloljetnike mlađe od 13 godina može omogućiti i kontrolirati samo alatom za skrbnike iz članka 20.

5.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija objavljuju informacije s jasnim i pristupačnim opisom metodologije, kriterija i izvora koji se koriste u njihovim sustavima dobne klasifikacije.

6.Pružatelji trgovina softverskih aplikacija dopuštaju da se u njihovoj trgovini nudi EU rješenje za potvrđivanje dobi koje se temelji na EU potvrdi dokaza o dobi, pri čemu rješenje i potvrda moraju biti certificirani kao sukladni s EU shemom za potvrđivanje dobi i uvršteni na odgovarajuće EU-ove popise iz članka 30. stavka 1.

Članak 17. – Kodeksi ponašanja za dobnu kategorizaciju i internetske igre

1.Komisija potiče i olakšava izradu kodeksâ ponašanja na razini Unije do [godina dana od dana i mjeseca početka primjene] uz sudjelovanje pružatelja trgovina softverskih aplikacija i internetskih igara, programera i pružatelja digitalnog sadržaja, uključujući softverske aplikacije i internetske igre, pružatelja sustava dobne klasifikacije, organizacija koje zastupaju maloljetnike i njihove skrbnike, organizacija civilnog društva specijaliziranih za zaštitu maloljetnika na internetu te relevantnih tijela. Kodeksi ponašanja doprinose usklađenoj uspostavi i primjeni sustava dobne kategorizacije, uključujući one iz članka 16. stavka 1., konkretno utvrđivanjem zajedničkih kriterija i metodologija za takve sustave, te učinkovitoj primjeni članka 15. na internetske igre.

2.Komisija nastoji osigurati da se kodeksima ponašanja uredi barem sljedeće:

(a)rad na jasno definiranom i nedvosmislenom cilju da se pružateljima trgovina softverskih aplikacija i internetskih igara omogući i olakša uzajamno priznavanje i dosljedna primjena dobnih kategorija u svim državama članicama;

(b)definiranje primjerenih kriterija, metodologija i izvora informacija za procjenu dobne primjerenosti sadržaja, posebno kad je riječ o nasilnom i seksualnom sadržaju, sadržaju povezanom s igrama na sreću i samoozljeđivanjem te kupnjama unutar aplikacije, rizicima povezanima s kontaktima i elementima dizajna koji stvaraju ovisnost;

(c)uvođenje besplatnih pravnih lijekova i mehanizama pravne zaštite koje pružatelji sadržaja, uključujući programere aplikacija, mogu koristiti za rješavanje sporova povezanih s dobnom kategorizacijom sadržaja, a pruža ih tijelo koje je nepristrano i neovisno o pružateljima i primateljima usluge, među ostalim i financijski;

(d)uvođenje usklađenih, lako prepoznatljivih i razumljivih oznaka dobnih kategorija i tekstualnih deskriptora za isticanje na vidljivom mjestu prije pristupa sadržaju ili njegove kupnje;

(e)redovito, transparentno i neovisno praćenje i evaluacija ostvarenja ciljeva, među ostalim primjenom ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje ostvarenosti ciljeva i redovitim ažuriranjima s obzirom na tehnološki razvoj i nove rizike za maloljetnike;

(f)za internetske igre, definiranje primjerenih mjera i metodologija za ispunjavanje obveza iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4., prema potrebi uz oslanjanje na postojeće paneuropske okvire za dobnu klasifikaciju, uključujući njihove kriterije koji se odnose na interaktivne funkcionalnosti i načine monetizacije, te osiguravanje njihova redovitog ažuriranja s obzirom na znanstvene i tehnološke promjene i nove rizike za maloljetnike.

3.Komisija do [42 mjeseca od datuma stupanja na snagu] ocjenjuje ispunjavaju li kodeksi ponašanja ciljeve iz stavka 2. i jesu li primjereni za dokazivanje ispunjavanja odgovarajućih obveza. Komisija redovito prati i evaluira ostvarivanje ciljeva iz kodeksâ uzimajući u obzir ključne pokazatelje uspješnosti koje eventualno sadržavaju i objavljuje svoju ocjenu. Kad ocjenjuje poštuje li se stavak 2. točka (f), Komisija primjenjuje članak 15. stavak 4.

ODJELJAK VI. – Opće obveze koje se odnose na mogućnost samostalnog odlučivanja maloljetnika i alate za omogućivanje kontrole maloljetnicima i skrbnicima

Članak 18. – Mogućnost samostalnog odlučivanja maloljetnika

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova osiguravaju da su funkcije, komunikacija, informacije, alati i mehanizmi za korisničku kontrolu usluge i sustava te upozorenja i sve druge informacije iz poglavlja III. lako dostupni svim maloljetnicima i prikazani na njima razumljiv način. Ako je riječ o pružatelju vrlo velike internetske platforme okvalificiranom u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065, on osigurava dostupnost informacija iz ovog stavka na službenim jezicima država članica u kojima se usluga pruža.

2.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. na raspolaganje stavljaju:

(a)alate kojima maloljetnici mogu kontrolirati sadržaj, upite, predložene informacije i rezultate pretraživanja kojima su izloženi i davati povratne informacije o njima te čiji je utjecaj na taj sadržaj, upite, predložene informacije i rezultate pretraživanja neposredan i trajan;

(b)mehanizme koji maloljetnicima omogućuju kontrolu postavki koje određuju način interakcije i komunikacije s uslugom ili sustavom te prijenosa, stvaranja ili generiranja sadržaja u okviru njih, uključujući upozorenja i objašnjenja, pri čemu su moguće privremene izmjene, a maloljetnici se mogu lako vratiti na prethodne ili zadane postavke.

Članak 19. – Alati za prijavljivanje i potporu maloljetnicima prilagođeni djeci

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i platformi za videoigre te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova uspostavljaju mehanizme koji maloljetnicima omogućuju prijavljivanje sadržaja, računa, skupina, funkcija ili ponašanja, prema potrebi, koje smatraju štetnima za svoju privatnost, sigurnost ili zaštitu. Takvi mehanizmi moraju biti lako dostupni i dizajnirani tako da ih maloljetnici razumiju. Ako je riječ o pružatelju vrlo velike internetske platforme okvalificiranom u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065, on osigurava dostupnost tih mehanizama na službenim jezicima država članica u kojima se usluga pruža.

2.Ako je pružatelj ili dobavljač iz stavka 1. internetska platforma na koju se primjenjuje članak 17. Uredbe (EU) 2022/2065, sva ograničenja uvedena na temelju prijava iz stavka 1. ovog članka smatraju se ograničenjem vidljivosti u skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2022/2065.

3.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali da se prijave koje maloljetnici podnesu u skladu sa stavkom 1. obrađuju i rješavaju prioritetno i bez nepotrebne odgode te da maloljetnici dobiju informacije o poduzetim koracima i mogućnostima pravne zaštite.

4.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1.:

(a)maloljetnicima omogućuju pristup potpori i vjerodostojnim izvorima informacija kad u okviru usluge ili sustava naiđu na nezakonit ili štetan sadržaj, među ostalim tako što ih informiraju o dostupnim resursima i organizacijama na nacionalnoj razini i razini Unije;

(b)osiguravaju da se maloljetnicima, kad je to potrebno i barem nakon što su maloljetnici podnijeli prijavu u skladu sa stavkom 1., prikažu opcije za potporu i mjerodavni izvori informacija iz točke (a) ovog stavka;

(c)ulažu razumne napore kako bi prikazali jasne poruke upozorenja ako je vjerojatno da će maloljetnici objaviti ili biti izloženi sadržaju ili interakcijama koje predstavljaju rizik za njihovu privatnost, sigurnost ili zaštitu.

Članak 20. – Alati za skrbnike

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova uvode učinkovite, pristupačne i korisnicima prilagođene alate za skrbnike koji ispunjavaju barem sljedeće uvjete:

(a)prilagođeni su dobi maloljetnika i uzimaju u obzir njihov postupni razvoj;

(b)maloljetnici i skrbnici mogu im jednostavno pristupiti, aktivirati ih i koristiti;

(c)promjene su moguće isključivo s istom razinom ovlaštenja kao pri početnoj aktivaciji alata;

(d)učinkoviti su i ne mogu se lako zaobići ili onemogućiti iskorištavanjem dizajna ili načina rada usluge ili sustava;

(e)ne ograničavaju nerazmjerno prava maloljetnika;

(f)poštuju samostalno odlučivanje i privatnost maloljetnika.

2.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. obavješćuju maloljetnike kad je u upotrebi bilo koji alat za skrbnike iz stavka 1.

3.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. potiču skrbnike na korištenje alata iz tog stavka i redovito ih podsjećaju na njihovu dostupnost i ciljeve te na potrebu za njihovim ažuriranjem. U tu svrhu, među ostalim, prikazuju jasne poruke upozorenja o upravljanju postavkama za maloljetnike.

4.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. u alate za skrbnike iz tog stavka ugrađuju sljedeće mehanizme:

(a)učinkovite mjere za primjenu vremenski ograničenog pristupa u skladu s člankom 9. stavkom 3., člankom 14. stavkom 1. točkom (b) i člankom 15. stavkom 1. točkom (b);

(b)mehanizme za upravljanje postavkama u skladu s člancima 11. i 12.;

(c)mehanizme koji skrbnicima omogućuju da u ime maloljetnika prijave sadržaj, račune, skupine ili ponašanje koje smatraju štetnima za privatnost, sigurnost ili zaštitu maloljetnika u skladu s člankom 19. stavkom 1.

5.Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi okvalificirani na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 osiguravaju da su alati za skrbnike iz stavka 1. interoperabilni s alatima za skrbnike koje pružaju treće strane, prema potrebi u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6. Uredbe (EU) 2022/1925.

6.Pružatelji i dobavljači iz stavka 1. skrbnicima i maloljetnicima omogućuju da u skladu s člankom 19. prijave slučajeve u kojima alati za skrbnike iz stavka 1. nisu operativni i ne funkcioniraju kako je propisano.

7.Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 40. o dopuni ove Uredbe utvrđivanjem tehničkih i operativnih zahtjeva za alate za skrbnike iz stavka 1. ovog članka.

Članak 21. – Kolektivne pritužbe

1.Ne dovodeći u pitanje članak 86. Uredbe (EU) 2022/2065 i Direktivu (EU) 2020/1828 ili bilo koju drugu vrstu pravila o zastupanju na temelju nacionalnog prava, maloljetnici i skrbnici koji su primatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i platformi za videoigre te korisnici UI suputnika ili općih konverzacijskih chatbotova imaju barem pravo ovlastiti tijelo, organizaciju ili udruženje za ostvarivanje prava dodijeljenih ovom Uredbom u ime maloljetnika, pod uvjetom da to tijelo, organizacija ili udruženje ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)posluje na neprofitnoj osnovi;

(b)zakonito je osnovano ili osnovana u skladu s pravom države članice;

(c)njegovi ili njezini statutarni ciljevi uključuju legitiman interes za poštovanje odredaba ove Uredbe.

2.Uz pravo na podnošenje pritužbe u skladu s člankom 53. Uredbe (EU) 2022/2065 maloljetnici i skrbnici koji su primatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i platformi za videoigre te korisnici UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova i sva tijela, organizacije ili udruženja iz stavka 1. ovog članka imaju pravo zbog navodne povrede ove Uredbe protiv pružatelja navedenih usluga i sustava podnijeti pritužbu nadležnom tijelu države članice u kojoj se primatelj usluge ili korisnik sustava nalazi ili ima poslovni nastan, a koje je utvrđeno u skladu s člankom 34., ili Europskom uredu za umjetnu inteligenciju kad je riječ o UI suputnicima ili općim konverzacijskim chatbotovima koji su u njegovoj isključivoj nadležnosti na temelju članka 75. stavka 1. Uredbe (EU) 2024/1689.

ODJELJAK VII. – Druge obveze dužne pažnje za sigurno internetsko okruženje

Članak 22. – Obveza praćenja za pružatelje vrlo velikih internetskih platformi

1.Pružatelji usluga i dobavljači iz članka 8. stavka 1. ove Uredbe koji su na temelju članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 okvalificirani kao vrlo velike internetske platforme prate, ispituju i evaluiraju djelotvornost mjera provedenih u skladu s ovim poglavljem.

2.Ocjena iz stavka 1. ovog članka dio je procjene rizika koja se provodi na temelju članka 34. Uredbe (EU) 2022/2065.

Članak 23. – Kodeksi ponašanja

1.Komisija potiče i olakšava izradu dobrovoljnih kodeksâ ponašanja na razini Unije kako bi se doprinijelo pravilnoj primjeni ove Uredbe. Komisija poziva pružatelje i dobavljače relevantnih usluga i sustava obuhvaćenih područjem primjene, relevantna nacionalna nadležna tijela, organizacije civilnog društva, industriju, akademsku zajednicu, roditelje, odgojno-obrazovne djelatnike i druge relevantne dionike da sudjeluju u izradi tih kodeksa ponašanja.

2.Pri provedbi stavka 1. Komisija nastoji postići da se u kodeksima ponašanja jasno navedu njihovi posebni ciljevi, da sadržavaju obveze poduzimanja konkretnih mjera za postizanje tih ciljeva i da se u obzir uzimaju posebnosti raznih usluga i sustava koji se pružaju te potrebe i interesi svih zainteresiranih strana, posebno maloljetnika, na razini Unije. Komisija također nastoji osigurati da sudionici redovito izvješćuju Komisiju i svoja nadležna tijela u skladu s ovom Uredbom. U obvezama koje propisuje u pogledu izvješćivanja Komisija uzima u obzir razlike u veličini i kapacitetu pružatelja.

3.Nakon savjetovanja s Europskim odborom za digitalne usluge ili Europskim odborom za umjetnu inteligenciju o aspektima kodeksa koji su u okviru njihove nadležnosti Komisija ocjenjuje ispunjavaju li kodeksi ponašanja ciljeve iz stavaka 1. i 3. i jesu li primjereni za dokazivanje poštovanja odgovarajućih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi. Komisija objavljuje tu ocjenu. Redovito prati i evaluira ostvarivanje ciljeva kodeksa ponašanja te, nakon savjetovanja s Europskim odborom za digitalne usluge ili Europskim odborom za umjetnu inteligenciju, prema potrebi ažurira tu ocjenu.

4.Komisija potiče i olakšava redovito preispitivanje i prilagodbu kodeksa ponašanja.

5.Komisija također potiče razvoj najboljih postupaka u praksi u bilo kojem području obuhvaćenom područjem primjene ove Uredbe. U to se mogu ubrajati testiranja u fazi razvoja proizvoda ili standardi kontrole. Time se ne dovodi u pitanje članak 5.

Članak 24. – Pravni zastupnici

1.Pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara te dobavljači UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova koji nemaju poslovni nastan u Uniji, ali nude usluge ili sustave u Uniji, imenuju, u pisanom obliku, pravnu ili fizičku osobu da djeluje kao njihov pravni zastupnik u jednoj od država članica u kojoj pružatelj nudi usluge ili sustav. Međutim, ako su već imenovali pravnog zastupnika na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2022/2065 ili na temelju članka 22. ili članka 54. Uredbe (EU) 2024/1689, mogu proširiti mandat te pravne ili fizičke osobe na sva pitanja koja se odnose na primanje, poštovanje i izvršavanje odluka donesenih u vezi s ovom Uredbom.

2.U pogledu obveza utvrđenih u ovoj Uredbi koje se odnose na pružatelje usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara primjenjuje se članak 13. stavci od 2. do 5. Uredbe (EU) 2022/2065, a upućivanja na Uredbu (EU) 2022/2065 tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu. U pogledu obveza utvrđenih u ovoj Uredbi koje se odnose na dobavljače UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova primjenjuju se članak 22. stavci 2., 3. i 4. Uredbe (EU) 2024/1689 ili članak 54. stavci od 2. do 5. te uredbe, a upućivanja na obveze utvrđene u Uredbi (EU) 2024/1689 tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 25. – Izmjene navedenih mjera

1.Komisija može donositi delegirane akte u skladu s člankom 40. radi izmjene članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2., članka 11. stavka 1., članka 12. stavaka 1. i 2., članka 14. stavka 1., članka 15. stavka 1. i članka 18. stavka 2. za pružatelje usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i internetskih igara te za dobavljače UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova kako bi se osiguralo da njihove usluge ili sustavi imaju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika. Ti se delegirani akti temelje na utvrđenim novim rizicima koji ugrožavaju zdravlje i dobrobit te privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika i zbog kojih je potrebno ažurirati sljedeće obveze kako bi se osiguralo da se zaista poštuju:

(a)zabrane praksi kojima je svrha ili za koje je razumno očekivati da će poticati maloljetnike na kompulzivno ili prekomjerno korištenje usluge, kako je navedeno u članku 9. stavku 2.;

(b)mjere kojima se osigurava da su sustavi za preporučivanje napravljeni tako da jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika, kako je navedeno u članku 10. stavku 2.;

(c)zadane postavke koje jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite na računima maloljetnika, kako je navedeno u članku 11. stavku 1.;

(d)mjere koje jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u njihovim kontaktima s drugim primateljima usluge, kako je navedeno u članku 12. stavku 1., te mjere kojima se ograničava vidljivost svih informacija koje maloljetnici dijele i njihovih interakcija s drugim primateljima usluge, kako je navedeno u članku 12. stavku 2.

(e)mjere koje jamče visoku razinu zaštite zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava i dobrobiti maloljetnika koji mogu pristupiti UI suputnicima i općim konverzacijskim chatbotovima, kako je navedeno u članku 14. stavku 1.;

(f)mjere koje jamče visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika u internetskim igrama, kako je navedeno u članku 15. stavku 1.;

(g)mjere kojima se osigurava mogućnost samostalnog odlučivanja maloljetnika kako je navedeno u članku 18. stavku 2.

2.Pri razmatranju donošenja delegiranog akta Komisija uzima u obzir:

(a)stupanj u kojem je rizik već prouzročio štetu za zdravlje i dobrobit maloljetnika ili je nepovoljno utjecao na njegovu privatnost, sigurnost i zaštitu ili temeljna prava ili je izazvao ozbiljnu zabrinutost da bi mogao prouzročiti takvu štetu ili nepovoljan utjecaj, kako je, primjerice, potvrđeno u izvješćima ili dokumentiranim navodima koji su podneseni nacionalnim nadležnim tijelima ili u drugim izvješćima, ovisno o slučaju;

(b)potencijalne razmjere takve štete ili takvog nepovoljnog utjecaja, osobito u smislu intenziteta i mogućnosti da pogodi više osoba ili da nerazmjerno pogodi određenu skupinu ili osobe;

(c)učinak postojećih mjera za uklanjanje takvih rizika, uključujući predviđenu namjenu tih mjera, stupanj u kojem se primjenjuju ili je vjerojatno da će se primjenjivati te djelotvornost tih mjera za zdravlje, dobrobit, privatnost, sigurnost i zaštitu maloljetnika.

POGLAVLJE IV. – PROVJERA RODITELJSKE ODGOVORNOSTI

Članak 26. – Provjera roditeljske odgovornosti

1.Za potrebe otvaranja računa s ograničenim funkcijama u skladu s člankom 6. stavkom 2. ili dobno primjerenog korištenja platformi za razmjenu videozapisa u skladu s člankom 7. stavkom 2. te za potrebe uvođenja učinkovitih, pristupačnih i korisnicima prilagođenih alata za skrbnike na temelju članka 20. stavka 1. pružatelj usluge ili dobavljač iz tih odredaba može:

(a)koristiti signale roditeljske odgovornosti koji se temelje na slobodno dostupnim službenim internetskim bazama podataka ili internetskim sučeljima koje je na raspolaganje stavila država članica;

(b)koristiti signale roditeljske odgovornosti kojima možda već raspolaže s obzirom na prošle interakcije odgovarajućeg maloljetnika ili odrasle osobe s roditeljskom odgovornošću s dotičnom uslugom;

(c)prihvatiti osobnu izjavu odrasle osobe s roditeljskom odgovornošću, barem do donošenja delegiranog akta iz stavka 3.

2.Kad koristi signale iz stavka 1. točke (a), pružatelj ili dobavljač u razumnoj mjeri provjerava jesu li dostupne informacije pouzdane i potpune.

3.Kad koristi osobne izjave iz stavka 1. točke (c), pružatelj ili dobavljač u razumnoj mjeri provjerava ima li odrasla osoba koja daje osobnu izjavu roditeljsku odgovornost.

4.Provjera roditeljske odgovornosti u skladu sa stavkom 1. provodi se na način kojim se štiti privatnost i ne dovodi do dodatne obrade osobnih podataka koja bi pružatelju ili dobavljaču omogućila lociranje dotične odrasle osobe ili maloljetnika niti njihovo praćenje, ciljanje ili profiliranje.

5.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 39. o dopuni ove Uredbe utvrđivanjem signala roditeljske odgovornosti u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ovog članka.

POGLAVLJE V. – PROVJERA DOBI

Odjeljak I. – Opća načela provjere dobi

Članak 27. – Opća načela provjere dobi

Kad pružatelji usluga ili dobavljači sustava na koje se primjenjuju poglavlja II. i III. uvode rješenja za provjeru dobi kako bi ispunili svoje obveze utvrđene u ovoj Uredbi, oni osiguravaju da ta rješenja omogućuju visoku razinu točnosti, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i zaštite podataka te nediskriminacije.

Članak 28. – Zaštita podataka u provjeri dobi

1.Rješenja za provjeru dobi ne smiju omogućivati identifikaciju, lociranje, praćenje, ciljanje ili profiliranje primatelja ni oglašavanje primateljima u bilo koju svrhu.

2.Pružatelji usluga i dobavljači sustava obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i subjekti koji u njihovo ime obavljaju ili s njima sudjeluju u postupku provjere dobi ne smiju držati, prikupljati ni obrađivati više osobnih podataka nego što je nužno za procjenu toga je li primatelj usluge ili korisnik sustava dosegnuo dobne granice utvrđene u ovoj Uredbi te, ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 6., ne smiju dalje obrađivati, dijeliti ni kombinirati te informacije s dodatnim podacima niti smiju kombinirati pohranjene osobne podatke ili podatke o korištenju sustava s osobnim podacima iz drugih usluga koje nudi pružatelj ili dobavljač ili iz usluga trećih strana.

3.Pružatelji usluga i dobavljači sustava obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe te svi subjekti koji u njihovo ime obavljaju ili s njima sudjeluju u postupku provjere dobi osiguravaju da se mjere koje primjenjuju temelje na najsuvremenijoj tehnologiji. U svim mjerama provjere dobi primjenjuje se metoda dokaza nultog znanja.

4.Odstupajući od stavka 2. pružatelji iz članka 16. stavka 4. i članka 8. stavka 1. mogu iznimno na računu pohraniti dobni signal da je korisnik dosegnuo određenu dobnu granicu iz ove Uredbe kako bi se izbjeglo ponavljanje provjere dobi. Taj dobni signal obuhvaća samo minimalne informacije koje su nužne za tu svrhu.

5.Pružatelji usluga i dobavljači sustava obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi ispunili obveze iz stavaka 1., 2., 3. i 4.

Odjeljak II. – Posebne obveze u pogledu provjere dobi

Članak 29. – Rješenja za provjeru dobi

1.Pružatelji usluga iz članka 6. ove Uredbe uvode rješenja za potvrđivanje dobi kako bi provjerili, pod uvjetima utvrđenima u ovom poglavlju, je li primatelj usluge navršio minimalnu dob u skladu s tim odredbama ili je, ako je to primjenjivo, potrebno otvoriti roditeljski račun.

2.Za potrebe ispunjavanja obveza iz članka 6. pružatelji iz tog stavka oslanjaju se isključivo na EU rješenje za potvrđivanje dobi koje se temelji na EU potvrdi dokaza o dobi koju pruža treća strana, koji su certificirani kao sukladni s EU shemom za potvrđivanje dobi i uvršteni na odgovarajuće EU-ove popise iz članka 30. stavka 1. točaka (a) i (b) ili se mogu provjeriti uspoređivanjem s tim popisima.

3.EU rješenja za potvrđivanje dobi i EU potvrde dokaza o dobi certificira javno tijelo kako bi potvrdilo da su sukladni sa zahtjevima EU sheme za potvrđivanje dobi, kako je utvrđeno u članku 30. stavku 2. Europske lisnice za digitalni identitet certificirane u skladu s člankom 5.c Uredbe (EU) br. 910/2014 koje su u skladu sa zahtjevima EU sheme za potvrđivanje dobi smatraju se certificiranima u skladu s ovim stavkom. Pružatelji EU potvrda dokaza o dobi i EU rješenja za potvrđivanje dobi moraju ispunjavati zahtjeve EU sheme za potvrđivanje dobi.

4.Za potrebe ispunjavanja obveza iz članka 8. stavka 1. i članka 16. stavaka 2. i 3. dotični pružatelji mogu koristiti rješenja za provjeru dobi osim EU rješenja za potvrđivanje dobi iz stavka 2. ako mogu dokazati da ta druga rješenja ispunjavaju zahtjeve iz članaka 27. i 28.

5.Pružatelji usluga i dobavljači sustava iz stavaka 1. i 4. primateljima daju pristup djelotvornom internom mehanizmu za rješavanje pritužbi koji im omogućuje da elektroničkim sredstvima i bez naknade podnose pritužbe na ishod provjere dobi iz tih stavaka ako primatelj smatra da je ishod provjere dobi netočan. Pružatelji internetskih platformi, kako su definirane u članku 3. točki (i) Uredbe 2022/2065, mogu za potrebe ispunjavanja obveza iz ovog članka koristiti mehanizam za rješavanje pritužbi utvrđen u članku 20. te uredbe.

6.Ako je pružatelj operativnog sustava dobio dobni signal korisnika i ako provjera dobi kojom je dobiven taj signal ispunjava zahtjeve utvrđene u skladu s člankom 27., nakon dobivanja privole korisnika pružatelj operativnog sustava omogućuje dijeljenje dobnog signala s obuhvaćenim pružateljima ako je taj dobni signal korisnika potreban za postupanje u skladu s ovom Uredbom.

Članak 30. – Ovlaštenje Komisije

1.Komisija vodi:

(a)EU-ov popis pružatelja EU potvrda dokaza o dobi certificiranih u skladu s člankom 29. stavkom 2. koje je prijavila bilo koja država članica;

(b)EU-ov popis EU rješenja za potvrđivanje dobi certificiranih u skladu s člankom 29. stavkom 2. koja je prijavila bilo koja država članica.

Komisija objavljuje EU-ov popis u sigurnom i strojno čitljivom obliku te ga redovito ažurira.

2.Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju osnovne specifikacije za funkcioniranje EU sheme za potvrđivanje dobi, uključujući zahtjeve koji se primjenjuju na EU rješenja za potvrđivanje dobi i izdavanje, predočenje i provjeru EU potvrda dokaza o dobi. Ti provedbeni akti ograničeni su na ono što je nužno za osiguravanje djelotvorne, sigurne, interoperabilne i ujednačene provedbe članka 29. stavaka 2. i 3. kojom se štiti privatnost, temelje se na načelu smanjenja količine podataka, ograničenja svrhe, sigurnosti, tehnološke neutralnosti i proporcionalnosti te se njima osigurava interoperabilnost s europskim lisnicama za digitalni identitet koje se pružaju u skladu s člankom 5.a Uredbe (EU) br. 910/2014. U tim provedbenim aktima utvrđuju se detaljni tehnički i organizacijski zahtjevi te zahtjevi o privatnosti i sigurnosti koji se primjenjuju na EU potvrde dokaza o dobi i njihove pružatelje, EU rješenja za potvrđivanje dobi i njihove pružatelje, dokaze i postupke javnih tijela za dokazivanje i procjenu te specifikacije EU-ovih popisa iz stavka 1. Ti provedbeni akti mogu sadržavati i zahtjeve za znak pouzdanosti rješenja za potvrđivanje dobi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 40. stavka 2.

3.Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 39. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem:

(a)zahtjeva koji se primjenjuju na alternativna rješenja za provjeru dobi iz članka 29. stavka 4., uključujući zahtjeve potrebne za dokazivanje poštovanja članaka 27. i 28. U tim se delegiranim aktima navode detaljni tehnički i organizacijski zahtjevi te zahtjevi o privatnosti i sigurnosti koji se primjenjuju;

(b)obveza koje se primjenjuju na operativne sustave iz članka 29. stavka 6., uključujući zahtjeve potrebne za osiguravanje sigurne i interoperabilne razmjene dobnih signala kojom se štiti privatnost.

Članak 31. – Obveze država članica

1.Države članice uspostavljaju barem jedno elektroničko sredstvo sa zaštitom privatnosti putem kojeg skrbnik može dobiti i dostaviti potvrdu o roditeljskoj odgovornosti nad maloljetnikom za potrebe članka 26. stavka 1. točke (a) i o upotrebi alata za skrbnike iz članka 20. To sredstvo:

(a)temelji se na autentičnim izvorima utvrđenima nacionalnim pravom;

(b)besplatno je za skrbnika;

(c)ne podrazumijeva stavljanje na raspolaganje pružateljima i dobavljačima ili javnosti drugih informacija o roditeljskoj odgovornosti osim potvrde o postojanju roditeljske odgovornosti.

2.Države članice osiguravaju da elektroničkim sredstvima sa zaštitom privatnosti iz stavka 1. lako mogu pristupiti svi građani, skrbnici i maloljetnici koji borave na njihovu državnom području, uključujući osobe s invaliditetom, osobe s ograničenim digitalnim pristupom ili vještinama te osobe u ranjivom položaju, kao što su izbjeglice i raseljene obitelji.

3.Države članice osiguravaju odgovarajuće alternativne postupke ako se roditeljska odgovornost ne može dokazati standardnom dokumentacijom o osobnom stanju građana.

4.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zajamčile dostupnost sredstava za dobivanje potvrda dokaza o dobi radi provjere minimalne dobi utvrđene u ovoj Uredbi.

5.Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi državljanima i osobama s boravištem u svrhu provjere dobnih granica utvrđenih u ovoj Uredbi stavile na raspolaganje barem jedno besplatno EU rješenje za potvrđivanje dobi certificirano u skladu s člankom 29. stavkom 3.

6.Države članice omogućuju akreditaciju javnih tijela za potrebe članka 29. stavka 3. i Komisiji priopćuju nazive i adrese imenovanih i akreditiranih javnih tijela na svojem državnom području te sve njihove naknadne promjene. Komisija stavlja te informacije na raspolaganje javnosti.

7.Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju o EU rješenjima za potvrđivanje dobi i EU potvrdama dokaza o dobi koje su certificirane u skladu s člankom 29. stavkom 3., uz dostavu odgovarajuće potvrde o sukladnosti, kao i o svim naknadnim suspenzijama ili povlačenjima potvrde. Nakon uvrštavanja na popise iz članka 29. stavka 1. točaka (a) i (b) EU rješenje za potvrđivanje dobi i EU potvrda dokaza o dobi priznaju se za potrebe ove Uredbe u svim državama članicama.

Članak 32. – Postojeći računi

1.Za potrebe utvrđivanja, u skladu s člankom 6. stavkom 4., pripada li postojeći račun primatelju mlađem od 15 godina pružatelji iz članka 6. stavka 1. koriste rješenje za potvrđivanje dobi iz članka 30. stavka 2.

2.Odstupajući od stavka 1. ovog članka, pružatelji iz tog stavka nisu obvezni provoditi potvrđivanje dobi ako mogu s visokim stupnjem pouzdanosti utvrditi da je primatelj usluge navršio minimalnu dob iz članka 6.

3.Odstupajući od članka 8. stavka 1., pružatelji obuhvaćeni područjem primjene tog članka i pružatelji trgovina softverskih aplikacija nisu obvezni procijeniti dob primatelja ako mogu s visokim stupnjem pouzdanosti utvrditi da primatelj usluge nije maloljetnik.

4.Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi okvalificiranih u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065 koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog članka nadležnom tijelom dostavljaju plan u kojem navode kako namjeravaju ispuniti obveze iz stavka 1. i članka 8. stavka 1. te, ako se namjeravaju pozvati na iznimke utvrđene u stavcima 2. i 3., kako namjeravaju utvrditi da je primatelj usluge ili korisnik sustava navršio minimalnu dob, u skladu s tim stavcima.

POGLAVLJE VI. – MJERE POTPORE MALOLJETNICIMA

Članak 33. – Nacionalne mjere za pripremu i potporu maloljetnika

1.Države članice podupiru zaštitu maloljetnika utvrđivanjem nacionalnih strategija koje maloljetnicima i njihovim skrbnicima jamče:

(a)jednostavan, besplatan i povjerljiv pristup nacionalnim kanalima putem kojih maloljetnici mogu zatražiti pomoć u vezi sa štetom koja je predmet ove Uredbe, uključujući neželjeni kontakt i uznemiravanje na internetu;

(b)primjerene informacije o rizicima obuhvaćenima ovom Uredbom i dostupnim sredstvima zaštite, među ostalim poboljšanjem digitalne pismenosti;

(c)druge informacije relevantne za zaštitu maloljetnika na internetu.

2.Aktivnosti kojima države članice podupiru zaštitu maloljetnika temelje se na iskustvu i stručnom znanju centara za sigurniji internet stečenima u aktivnostima informiranja, na telefonskim linijama za pomoć djeci, skrbnicima i edukatorima te na dežurnim telefonskim linijama za prijavljivanje sadržaja za koji se sumnja da je nezakonit.

3.Države članice obavješćuju Komisiju o strategijama iz stavka 1. do [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu].

4.Aktivnosti iz stavka 1. mogu se podupirati financijskim sredstvima Unije stavljenima na raspolaganje u okviru relevantnih programa i instrumenata Unije utvrđenih u višegodišnjem financijskom okviru.

5.Komisija olakšava razmjenu primjera najbolje prakse među državama članicama, među ostalim o razvoju digitalne pismenosti i uspostavi i radu nacionalnih kanala i aplikacija za potporu.

POGLAVLJE VII. – NADLEŽNOSTI, NADZOR I IZVRŠAVANJE

Članak 34. – Nadležnosti, nadzor i izvršavanje

1.Za potrebe nadzora i izvršavanja obveza koje su ovom Uredbom uvedene za pružatelje usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa, internetskih igara koje su platforme za videoigre i trgovina softverskih aplikacija primjenjuje se poglavlje IV. Uredbe (EU) 2022/2065 i sva upućivanja u tom poglavlju na pružatelja usluga posredovanja tumače se tako da uključuju pružatelja usluga obuhvaćenog ovom Uredbom. Smatra se da sva upućivanja u tom poglavlju na poštovanje ili nepoštovanje relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2022/2065 obuhvaćaju ovu Uredbu.

2.Za potrebe nadzora i izvršavanja obveza koje su ovom Uredbom uvedene za dobavljače UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova primjenjuje se poglavlje IX. Uredbe (EU) 2024/1689 i sva upućivanja u tom poglavlju na poštovanje ili nepoštovanje relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2024/1689 tumače se tako da obuhvaćaju poglavlja II., III. i IV. ove Uredbe. Za nepoštovanje tih obveza izriču se upravne novčane kazne u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) 2024/1689 u iznosu do 6 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini dobavljača UI suputnika ili općeg konverzacijskog chatbota u prethodnoj financijskoj godini ako se utvrdi da je taj dobavljač djelovao namjerno ili iz nepažnje.

3.Države članice osiguravaju da tijela koja su imenovala u skladu s člankom 49. Uredbe (EU) 2022/2065 i člancima 70. i 74. Uredbe (EU) 2024/1689 imaju nadležnost za nadzor i izvršavanje ove Uredbe u pogledu pružatelja usluga ili dobavljača sustava obuhvaćenih ovom Uredbom.

4.Ako se Komisiji dodijele ovlasti na temelju poglavlja IV. odjeljka 4. Uredbe (EU) 2022/2065 i na temelju članaka od 75.a do 75.d i članka 99. Uredbe (EU) 2024/1689, te ovlasti obuhvaćaju i nadzor, istragu, izvršavanje i praćenje poštovanja ove Uredbe.

5.Države članice osiguravaju da je nadležno tijelo odgovorno za nadzor pružatelja internetskih igara koje su videoigre i za izvršavanje članka 15. i primjenjivih odredaba članka 8. i članaka od 18. do 22. To nadležno tijelo ima ovlasti navedene u članku 51. Uredbe (EU) 2022/2065. Za potrebe ovog stavka države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede članka 15. i primjenjivih odredaba članka 8. i članaka od 18. do 22. kako je utvrđeno u članku 52. Uredbe (EU) 2022/2065. Nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan pružatelja internetskih igara koje su videoigre ima isključive ovlasti za nadzor i izvršavanje ove Uredbe.

6.Nadzorna tijela iz članka 51. Uredbe (EU) 2016/679 nadležna su za praćenje obrade osobnih podataka koja je potrebna za postupanje u skladu s ovom Uredbom, a osobito s njezinim člancima 27., 28. i 29. Za povrede obveza zaštite podataka utvrđenih u tim člancima nadzorna tijela za zaštitu podataka mogu u okviru svoje nadležnosti izricati novčane kazne u skladu s člankom 83. Uredbe (EU) 2016/679 do iznosa iz članka 83. stavka 5. te uredbe.

7.Tijela država članica ne smiju donositi odluke koje su u suprotnosti s odlukom koju je donijela Komisija na temelju ove Uredbe. Komisija i države članice, uključujući koordinatore za digitalne usluge, tijela za nadzor tržišta i nacionalna tijela odgovorna za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača, blisko surađuju i koordiniraju svoj rad.

Članak 35. – Ubrzani postupak

1.Za potrebe poglavlja IV. odjeljka 4. Uredbe (EU) 2022/2065 i poglavlja IX. Uredbe (EU) 2024/1689, ako se obveze iz ove Uredbe primjenjuju na pružatelje vrlo velikih internetskih platformi okvalificiranih u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065 ili na dobavljače UI sustava pod isključivim nadzorom Komisije u skladu s Uredbom (EU) 2024/1689, ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) 2022/2065 i poglavlja IX. Uredbe (EU) 2024/1689 izvršavaju se u skladu s ovim člankom.

2.Ako pokrene postupak zbog povrede ove Uredbe u skladu s člankom 66. Uredbe (EU) 2022/2065 ili člankom 75.a Uredbe (EU) 2024/1689 radi mogućeg donošenja odluka na temelju članaka 73. i 74. Uredbe (EU) 2022/2065 ili članka 75.c Uredbe (EU) 2024/1689, Komisija nastoji:

(a)dotičnog pružatelja obavijestiti o svojim preliminarnim nalazima u roku od [30] radnih dana od pokretanja postupka u skladu s člankom 66. Uredbe (EU) 2022/2065 ili člankom 75.a Uredbe (EU) 2024/1689;

(b)donijeti konačnu odluku u roku od 90 radnih dana od pokretanja postupka.

Članak 36. – Naknada za nadzor

1.Komisija naplaćuje godišnju naknadu za nadzor pružateljima vrlo velikih internetskih platformi okvalificiranih u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065 koje čine, obuhvaćaju ili su ugrađene u usluge internetskih društvenih mreža, usluge platformi za razmjenu videozapisa ili trgovine softverskih aplikacija te dobavljačima UI suputnika, općih konverzacijskih chatbotova i pružateljima platformi za videoigre čiju je sukladnost s poglavljima od II. do V. ove Uredbe nadležna nadzirati u skladu s člankom 33. ove Uredbe.

2.Svakom pružatelju ili dobavljaču iz stavka 1. naplaćuje se godišnja naknada za nadzor za svaku uslugu ili sustav obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe.

3.Ukupni iznos godišnjih naknada za nadzor iz stavka 1. pokriva troškove nastale Komisiji u prethodnoj kalendarskoj godini za zadaće nadzora na temelju ove Uredbe nad pružateljima ili dobavljačima navedenima u stavku 1., osobito troškove koji se odnose na ljudske resurse, uključujući službenike, uspostavu, održavanje i rad EU sheme za potvrđivanje dobi u skladu s člankom 29., obavljanje zadaća nadzora i izvršavanja u skladu s člankom 34. i razvoj stručnog znanja i sposobnosti u skladu s člankom 37.

4.Godišnja naknada za nadzor za zadaće iz stavka 3. utvrđuje se tako da ni za jednog pružatelja ili dobavljača iz stavka 1. ne premaši 0,03 % njegovih godišnjih neto prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.

5.Za potrebe primjene ovog članka Komisija primjenjuje pravila i načela utvrđena u članku 43. Uredbe (EU) 2022/2065.

6.Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom X. kojima utvrđuje detaljnu metodologiju i postupke za:

(a)određivanje procijenjenih troškova iz stavka 3.;

(b)određivanje pojedinačnih godišnjih naknada za nadzor iz stavka 1.;

(c)određivanje najveće ukupne granice utvrđene u stavku 4.; i

(d)detaljne aranžmane koji su potrebni za izvršavanje plaćanja.

Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija poštuje načela utvrđena u stavku 5. ovog članka.

Članak 37. – Razvoj stručnog znanja i sposobnosti

Komisija u suradnji s nadležnim tijelima i u skladu s člankom 34. razvija stručno znanje i sposobnosti Unije u području zaštite maloljetnika, među ostalim, prema potrebi, upućivanjem osoblja država članica. Razvoj takvog stručnog znanja i sposobnosti posebno je usmjeren na incidente koji utječu na zaštitu maloljetnika.  

Članak 38. – Mehanizmi za reagiranje na incidente

1.Komisija u suradnji s nadležnim tijelima i u skladu člankom 33. koordinira procjenu incidenata koji utječu na zaštitu maloljetnika u cijeloj Uniji u vezi s obuhvaćenim uslugama i sustavima, pri čemu se može osloniti na stručno znanje i resurse tih tijela. Države članice surađuju s Komisijom na uspostavi učinkovitih mreža za razmjenu znanja s drugim tijelima i relevantnim trećim stranama.

2.Komisija s nadležnim tijelima uspostavlja dobrovoljan administrativni aranžman kojim se utvrđuju postupci za olakšavanje brzog odgovora na incidente koji utječu na zaštitu maloljetnika u Uniji ili znatnim dijelovima Unije. Države članice utvrđuju minimalnu razinu pripravnosti nacionalnih tijela kako bi osigurale redovitu komunikaciju između relevantnih nacionalnih tijela i trećih strana te evidentiraju postojeće protokole za reagiranje na incidente na nacionalnoj razini i prema potrebi izrađuju nove. Mehanizam za reagiranje na incidente dopunjuje postojeće krizne instrumente iz Uredbe (EU) 2022/2065 i služi kao temelj za njihovu potencijalnu aktivaciju.

POGLAVLJE VIII. – PROVEDBENI I DELEGIRANI AKTI

Članak 39. – Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Delegirane ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 6., članka 20. stavka 7., članka 25. stavka 1., članka 26. stavka 3., članka 30. stavka 3. i članka 36. stavka 6. Komisiji se dodjeljuju na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 6., članka 20. stavka 7., članka 25. stavka 1., članka 26. stavka 3., članka 30. stavka 3. i članka 36. stavka 6. u svakom trenutku mogu opozvati Europski parlament ili Vijeće. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 6., članka 20. stavka 7., članka 25. stavka 1., članka 26. stavka 3., članka 30. stavka 3. i članka 36. stavka 6. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 40. – Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor („Odbor za sigurnost djece”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

POGLAVLJE IX. – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41. – Izmjena Direktive (EU) 2020/1828

U Prilogu I. Direktivi (EU) 2020/1828 dodaje se sljedeća točka: [konačni naslov akta].

Članak 42. – Preispitivanje.

1.Komisija preispituje primjenu ove Uredbe i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do [31. kolovoza 2030.]. Uzimajući u obzir iskustvo stečeno primjenom ove Uredbe te tehnološki, tržišni i pravni razvoj, Komisija osobito ocjenjuje sljedeće:

(a)doprinos ove Uredbe produbljivanju i učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i osiguravanju visoke razine zaštite maloljetnika na internetu u Europskoj uniji;

(b)djelotvornost primjene članaka 6. i 7.;

(c)osobno područje primjene odredaba poglavlja II. i III.;

(d)utjecaj ove Uredbe na poštovanje prava na slobodu izražavanja i informiranja.

2.Izvješću iz stavka 1. prema potrebi se prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.

3.Osim toga, svake četiri godine nakon izvješća iz stavka 1. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o napretku prema ostvarenju ciljeva ove Uredbe.

Članak 43. – Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje od [6 mjeseci od datuma stupanja na snagu].

Međutim, članak 5. primjenjuje se od [datum stupanja na snagu], a članci 33. i 35. od [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik/Predsjednica    Predsjednik/Predsjednica

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.FRAMEWORK OF THE PROPOSAL/INITIATIVE

1.1.Title of the proposal/initiative

1.2.Policy area(s) concerned

1.3.Objective(s)

1.3.1.General objective(s)

1.3.2.Specific objective(s)

1.3.3.Expected result(s) and impact

1.3.4.Indicators of performance

1.4.The proposal/initiative relates to:

1.5.Grounds for the proposal/initiative

1.5.1.Requirement(s) to be met in the short or long term including a detailed timeline for roll-out of the implementation of the initiative

1.5.2.Added value of EU involvement (it may result from different factors, e.g. coordination gains, legal certainty, greater effectiveness or complementarities). For the purposes of this section 'added value of EU involvement' is the value resulting from EU action, that is additional to the value that would have been otherwise created by Member States alone.

1.5.3.Lessons learned from similar experiences in the past

1.5.4.Compatibility with the multiannual financial framework and possible synergies with other appropriate instruments

1.5.5.Assessment of the different available financing options, including scope for redeployment

1.6.Duration of the proposal/initiative and of its financial impact

1.7.Method(s) of budget implementation planned

2.MANAGEMENT MEASURES

2.1.Monitoring and reporting rules

2.2.Management and control system(s)

2.2.1.Justification of the budget implementation method(s), the funding implementation mechanism(s), the payment modalities and the control strategy proposed

2.2.2.Information concerning the risks identified and the internal control system(s) set up to mitigate them

2.2.3.Estimation and justification of the cost-effectiveness of the controls (ratio between the control costs and the value of the related funds managed), and assessment of the expected levels of risk of error (at payment & at closure)

2.3.Measures to prevent fraud and irregularities

3.ESTIMATED FINANCIAL IMPACT OF THE PROPOSAL/INITIATIVE

3.1.Heading(s) of the multiannual financial framework and expenditure budget line(s) affected

3.2.Estimated financial impact of the proposal on appropriations

3.2.1.Summary of estimated impact on operational appropriations

3.2.1.1.Appropriations from voted budget

3.2.1.2.Appropriations from external assigned revenues

3.2.2.Estimated output funded from operational appropriations

3.2.3.Summary of estimated impact on administrative appropriations

3.2.3.1. Appropriations from voted budget

3.2.3.2.Appropriations from external assigned revenues

3.2.3.3.Total appropriations

3.2.4.Estimated requirements of human resources

3.2.4.1.Financed from voted budget

3.2.4.2.Financed from external assigned revenues

3.2.4.3.Total requirements of human resources

3.2.5.Overview of estimated impact on digital technology-related investments

3.2.6.Compatibility with the current multiannual financial framework

3.2.7.Third-party contributions

3.3.Estimated impact on revenue

4.Digital dimensions

4.1.Requirements of digital relevance

4.2.Data

4.3.Digital solutions

4.4.Interoperability assessment

4.5.Measures to support digital implementation

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Akt o sigurnosti i pravima djece na internetu (CARE)

1.2.Predmetna područja politike 

Područje politike: zaštita maloljetnika na internetu u područjima politika komunikacijskih mreža, sadržaja i tehnologija, javnog zdravlja, te unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te malih i srednjih poduzeća. 

Utjecaj na proračun odnosi se na nove nadzorne zadaće povjerene Komisiji u vezi s uslugama internetskih društvenih mreža, uslugama platformi za razmjenu videozapisa, trgovinama softverskih aplikacija te UI suputnicima i općim konverzacijskim chatbotovima u nadležnosti Komisije. Neke ograničene posljedice proizlaze i iz novih obveza za videoigre, iako izravan nadzor provode tijela država članica.  

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

Ova predložena uredba nadovezuje se na zaključke izvješća supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu, u kojem se utvrđuje jasan način za poboljšanje zaštite djece u Europi u internetskom okruženju.  

Kako je navedeno u izvješću, djeca sve više vremena provode na internetu i zato čega se suočavaju s brojnim različitim rizicima, kao što su izloženost dobno neprikladnom sadržaju, zlostavljanje na internetu, prekomjerno vrijeme provedeno na internetu i neželjeni kontakti sa strancima. Ti rizici imaju ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje i dobrobit djece, pri čemu su adolescenti i djeca posebno ranjiva skupina.  

Tržište EU-a moglo bi postati sve fragmentiranije zbog novih mjera koje države članice planiraju ili donose kako bi ograničile pristup pojedinim internetskim platformama koje se smatraju rizičnima za djecu mlađu od određene dobi jer razlike u području primjene, dobnoj granici i predloženim ograničenjima, što dovodi do pravne nesigurnosti, visokih troškova poštovanja propisa za poduzeća i nejednake razine zaštite maloljetnika u digitalnom okruženju koje ne poznaje granice.  

Kako bi se osiguralo sigurno digitalno okruženje za maloljetnike koje je primjereno dobi, a kao što je istaknuto i u izvješću supredsjedatelja Posebnog odbora, provjera dobi preduvjet je za učinkovitu zaštitu maloljetnika na internetu. Provjera dobi temelj je za dobna ograničenja i sigurnosne mjere za djecu. Međutim, postojeći pravni okvir za provjeru dobi nije dovoljno jasan, a njegova je provedba neujednačena. 

U tom je kontekstu cilj ove predložene uredbe osigurati pouzdan i dosljedan okvir za zaštitu maloljetnika na internetu, pri čemu su polazište sama djeca, njihovo osnaživanje i temeljna prava.  

1.3.2.Specifični ciljevi

Uzimajući u obzir opći cilj zaštite maloljetnika na internetu, prijedlogom se nastoje ostvariti sljedeći specifični ciljevi: 

odgoda pristupa maloljetnika uslugama s posebnim značajkama koje se kvalificiraju kao usluge društvenih mreža ili platforme za razmjenu videozapisa. Za te usluge ne smiju maloljetnicima mlađima od 15 godina dopustiti otvaranje računa. Pružatelji tih usluga mogu dopustiti skrbnicima da za pristup usluzi izrade račune za maloljetnike starije od 13 godina s ograničenim značajkama. Ako takvi pružatelji mogu dokazati da su usluge prilagođene djeci, mogu odobriti pristup i maloljetnicima mlađima od 13 godina putem računa koje je izradio i nadzire njihov skrbnik,

jačanje zaštite maloljetnika pomoću zahtjeva za integriranu sigurnost pojašnjavanjem obveza digitalnih usluga i određenih sustava kako bi se rizici za djecu uzeli u obzir pri dizajniranju i funkcioniranju tih usluga i sustava,  

osiguravanje pouzdanih mehanizama za provjeru dobi usklađenih s temeljnim pravima utvrđivanjem jasnih zahtjeva i kriterija za upotrebu sustava za provjeru dobi kako bi se poduprla odgoda pristupa i provedba mjera integrirane sigurnosti,  

osiguravanje djelotvorne provedbe u cijelom EU-u uspostavom pouzdanog i dosljednog regulatornog i provedbenog okvira koji omogućuje pravodobnu i učinkovitu provedbu, čime se osigurava brza i učinkovita zaštita maloljetnika u praksi.

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Očekuje se da će prijedlog pridonijeti sigurnijem internetskom okruženju za djecu i istodobno poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Pojašnjavanjem i daljnjim usklađivanjem obveza zaštite djece u cijeloj Uniji trebala bi se smanjiti regulatorna fragmentiranost i osigurati predvidljiviji okvir za prekogranično pružanje usluga i sustava, osobito s obzirom na prekograničnu prirodu pružatelja usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe.  

Kratkoročno, prijedlog bi pružateljima predmetnih usluga i sustava mogao povećati interne troškove usklađivanja s pravilima, zahtijevati redizajniranje proizvoda i provedbu dodatnih sigurnosnih mjera, kao što su alati za provjeru dobi ili nadzor skrbnika, te bi mogao stvoriti određene prepreke ulasku nekih pružatelja na tržište. Međutim, očekuje se da će se s vremenom jasnijim pravnim obvezama smanjiti troškovi, poduprijeti ravnopravniji uvjeti tržišnog natjecanja i javnim tijelima olakšati nadzor i provedba, a očekuje se da će ukupni učinci za javna tijela biti neutralni i blago pozitivni.  

Očekuje se i da će prijedlog potaknuti inovacije u dizajnu koji je siguran za djecu i digitalnim uslugama i sustavima primjerenima dobi, uključujući rješenja za provjeru dobi koja štite privatnost. Iako će se povećati troškovi potvrđivanja ili druge vrste provjere dobi, sinergije sa širom digitalnom infrastrukturom Unije, posebno s lisnicom EU-a za digitalni identitet i EU specifikacijom za potvrđivanje dobi, s vremenom bi mogle smanjiti troškove provedbe.  

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

Utvrđeni su sljedeći ključni pokazatelji: 

Ograničavanje pristupa visokorizičnim digitalnim uslugama i sustavima: niz istraživanja pokazuje da se u EU-u milijuni maloljetnika mlađih od 13 godina koriste društvenim medijima i imaju vlastite račune (1). Na primjer, u šest zemalja 34 % osoba u dobi od devet do 11 godina izjavilo je da ima profil na društvenim mrežama (2). U tom bi kontekstu cilj bio osigurati da znatan dio usluga primjenjuje učinkovita ograničenja pristupa u skladu s novim zahtjevima. Nedavno iskustvo u Australiji pokazuje da takva društvena promjena zahtijeva vrijeme i ne samo učinkovito ispunjavanje obveza pružatelja usluga, već i promjenu stavova maloljetnika, roditelja i društva u cjelini. Stoga će za uspjeh biti potrebna učinkovita provedba, podizanje svijesti u društvu, sveobuhvatni društveni angažman, stalno praćenje i prepoznavanje činjenice da je za promjenu ponašanja potrebno određeno vrijeme.  

Provedba zahtjeva za integriranu sigurnost: trenutačno internetsko okruženje nije osmišljeno vodeći računa o djeci i ne uzima u obzir razvoj njihovih sposobnosti. Djeca su izložena brojnim rizicima na internetu, što može ozbiljno utjecati na njihovu dobrobit i razvoj te na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Ti se rizici stalno mijenjaju i, s obzirom na to da djeca rano usvajaju nove tehnologije, i dalje su najosjetljivija na rizike. U tom bi kontekstu cilj bio provedbom mjera integrirane sigurnosti osigurati da internetsko okruženje postane sigurnije za maloljetnike. Za uspjeh će biti potrebno da sigurnost maloljetnika bude ugrađena u proizvode i usluge od samog početka i tijekom njihovog cijelog životnog ciklusa, što će dovesti do općeg zaokreta među reguliranim uslugama i sustavima prema tome da zaštita maloljetnika treba biti prioritet. To bi trebalo kombinirati s učinkovitom provedbom i nadzorom.  

Uspostava sustava za provjeru dobi koji poštuju temeljna prava. Postojeći zahtjevi koji se odnose na dob potrebnu za pristup internetskim platformama obično nisu razvijeni za potrebe djece i teško se provode. Većina pružatelja digitalnih usluga u svojim uvjetima poslovanja utvrđuje minimalnu dob za pristup svojim uslugama ili njihovo korištenje (3). Kako je istaknuo OECD, argumentacija za dob koju su platforme odabrale proizlazi iz razloga privatnosti i ugovornog prava, a ne iz procjene sigurnosti ili primjerenosti stupnju razvoja (4). OECD nadalje ističe da „vrlo mali broj [usluga kojima je u uvjetima pružanja usluga utvrđena minimalna dob] sustavno provodi postupak provjere dobi” i da je za samo dvije od 50 ispitanih internetskih usluga sustavno zahtijevaju provjeru dobi za otvaranje računa (5). Jedina provjera dobi prije otvaranja računa obično je osobna izjava. Opće je poznato da osobna izjava sama po sebi nije učinkovita mjera za provjeru dobi jer mnogi korisnici ne otkrivaju svoju stvarnu dob (6, 7, 8). Niz anketa pokazuje da maloljetnici redovito navode lažnu dob na internetu (9). U praksi maloljetni korisnici stoga mogu lako pristupiti brojnim internetskim uslugama za koje je dobna granica ograničena. U tom je kontekstu cilj široko prihvaćanje provjere dobi za očuvanje temeljnih prava. To se može postići djelovanjem i stvarnim ispunjavanjem obveza usluga obuhvaćenih područjem primjene Uredbe, u kombinaciji s učinkovitim nadzorom i provedbom, kao i kontinuiranim praćenjem i evaluacijom, osobito u smislu učinaka na temeljna prava.  

Jačanje učinkovite provedbe. Provedba Uredbe (EU) 2022/2065 odvija se punom brzinom, među ostalim u području zaštite maloljetnika. Međutim, i dalje je potrebno određeno vrijeme prije donošenja konačne odluke o neispunjavanju obveza. U tom kontekstu, ako se sumnja na neispunjavanje obveza, cilj je brzo riješiti taj problem kako bi se osiguralo da se maloljetnicima brzo pruže učinkovite mjere za njihovu zaštitu u internetskom okruženju. 

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

X novo djelovanje 

¨ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 10  

X produljenje postojećeg djelovanja 

¨ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

Zaštita maloljetnika na internetu zahtijeva trenutačno djelovanje kako bi se uklonili hitni rizici i poduzimanje strukturnih mjera za izgradnju sigurnijeg digitalnog okruženja tijekom vremena.  

Kratkoročno bi prednost trebalo dati učinkovitoj provedbi i izvršenju pravila kako bi se maloljetnici učinkovito zaštitili na internetu, a za provedbu toga u praksi će biti potrebna znatna sredstva. To bi trebalo kombinirati s ciljanim mjerama potpore i informativnim kampanjama država članica za maloljetnike, skrbnike i odgojno-obrazovne djelatnike.  

Dugoročni cilj nije samo reagirati na rizike, nego preoblikovati digitalno okruženje tako da zaštita maloljetnika postane njegov integrirani dio, a ne korektivna mjera. Za to su potrebna kontinuirana ulaganja u rješenja za provjeru dobi koja štite privatnost, napredna digitalna pismenost država članica i opći razvoj usluga prilagođenih djeci.  

Šest mjeseci nakon početka primjene Uredbe pružatelji usluga morat će poštovati dobnu granicu za početak korištenja društvenih medija tako što će utvrditi pripadaju li računi primateljima mlađima od minimalne dobi i poduzeti mjere za njihovo gašenje. Kako bi se osiguralo da postojeći računi ispunjavaju zahtjeve u pogledu minimalne dobi, pružatelji vrlo velikih internetskih platformi prije isteka šestomjesečnog razdoblja nadležnom tijelu podnose detaljan plan provedbe u kojem se potvrđuje potreban visok stupanj povjerenja.

Od tog datuma platforme moraju ispunjavati i obveze integrirane sigurnosti i, prema potrebi, provoditi postupak potvrđivanja dobi. Istodobno, šest mjeseci nakon početka primjene Komisija mora biti spremna provesti nova pravila za vrlo velike internetske platforme i tražilice, a nacionalne koordinatore za digitalne usluge za manje platforme i videoigre. Provedba novih zahtjeva za UI suputnike i chatbotove odvijat će se u okviru postojećeg nadzornog i provedbenog okvira Akta o umjetnoj inteligenciji, u kojem je Komisija nadležna za te programe koji se temelje na UI modelima opće namjene ili su integrirani u vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice.

Dvanaest mjeseci nakon početka primjene pružatelji obuhvaćenih usluga i sustava morat će omogućiti roditeljske račune, poštovati pravila za UI suputnike i opće konverzacijske chatbotove, provoditi različite popratne mjere te slijediti kodeks ponašanja za kategorizaciju prema dobi ako se na njih primjenjuje. Od tog datuma nadalje, tj. dvanaest mjeseci nakon početka primjene Uredbe, Komisija mora biti spremna primijeniti novi ubrzani sustav provedbe (30 dana za donošenje preliminarnih nalaza, 90 dana za donošenje konačne odluke).

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Djelovanje EU-a opravdano je prekograničnom prirodom digitalnih usluga i UI sustava, fragmentiranom nacionalnim pristupima ograničavanju pristupa maloljetnika i potrebom da se osigura dosljedna razina zaštite maloljetnika u cijeloj Uniji. Djelovanjem na razini EU-a mogu se smanjiti regulatorne razlike, povećati pravna sigurnost i smanjiti troškovi poštovanja propisa za pružatelje i korisnike, poboljšati provedba i osigurati učinkovita zaštita maloljetnika u cijelom EU-u.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Na temelju Uredbe (EU) 2022/2065 stečena su sljedeća iskustva: 

Ključni su dostatni i stabilni resursi. Iskustvo na temelju Uredbe (EU) 2022/2065 pokazuje da su za djelotvornu provedbu pravila u odnosu na najveća poduzeća na svijetu potrebni visokokvalificirani resursi, tehnički kapaciteti i dovoljno osoblja. To je posebno važno pri nadzoru i provedbi velikih prekograničnih digitalnih usluga, i to u okruženju s visokim rizikom od sudskih sporova.

Sredstva bi trebala biti kontinuirana. Provedba u digitalnom okruženju trebala bi se oslanjati na stabilne resurse kako bi se osigurala dugoročna pouzdanost i predvidljivost. Rizici za digitalne usluge brzo se razvijaju, a platforme brzo mijenjaju svoje sustave, dok nadzor mora biti kontinuiran i izbjegavati rizik od zapošljavanja javnih dužnosnika u privatnom sektoru po isteku njihove javne dužnosti (tzv. situacije rotirajućih vrata). Nadzor može biti učinkovit i vjerodostojan samo uz pomoć stabilnih resursa.  

Brza provedba ključna je u internetskom okruženju, posebno za maloljetnike. Kad je riječ o digitalnim uslugama, štete se mogu brzo povećati, a kašnjenja mogu znatno smanjiti djelotvornost intervencije. Stoga se provedbenim okvirom mora omogućiti pravodobno djelovanje, uključujući sposobnost brze reakcije u slučaju pojave ozbiljnih rizika.  

Vjerodostojnom provedbom poboljšava se poštovanje pravila. Ako nadležna tijela imaju kapacitete i alate za odlučno djelovanje, to potiče pružatelje usluga da se ozbiljno angažiraju i proaktivnije postupaju u skladu s propisima. Stoga je cilj učinkovitog nadzora osigurati da pravila imaju praktičan učinak.  

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Inicijativa je u skladu s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO).

Inicijativa će se temeljiti na naknadi za nadzor koju će plaćati svaki pružatelj usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i trgovina softverskih aplikacija čije je poštovanje pravila Komisija ovlaštena nadzirati i koji je okvalificiran kao vrlo velika internetska platforma u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) 2022/2065 te pružatelji UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova s istim statusom. Godišnja naknada za nadzor izračunat će se na temelju članka 43. Uredbe (EU) 2022/2065, koji se, međutim, neće povećati za određenog pružatelja vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike tražilice za više od 0,03 % njegova godišnjeg neto prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Najpoželjnija opcija financiranja dodatak je postojećoj naknadi za nadzor na temelju Akta o digitalnim uslugama. U tu će se svrhu pružateljima usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa i trgovina softverskih aplikacija koji su pod nadzorom Europske komisije i koji su okvalificirani kao vrlo velika internetska platforma u skladu s Uredbom (EU) 2022/2065 te pružateljima UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova s istim statusom naplatiti dodatna naknada uz godišnju naknadu za nadzor u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) 2022/2065.

Za potrebe provedbe pravila u okviru ove inicijative Komisija će se djelomično oslanjati na preraspodjelu. Međutim, opsežne nove nadzorne zadaće ne mogu se provesti bez dovođenja u pitanje postojećih provedbenih aktivnosti ako se u potpunosti oslanjamo na preraspodjelu. Vidjeti i odjeljak 4.1. Priloga.

Ako se provedba temelji na naknadama za nadzor, trebalo bi istaknuti da će neizbježno postojati raskorak između početne potrebe za ljudskim resursima i financijskog doprinosa koji proizlazi iz naknade za nadzor, a koji će postati dostupan tek nakon što Uredba stupi na snagu i naknada bude naplaćena. Taj je raskorak ključan rizik za pravilnu provedbu prijedloga jer potrebna sredstva ne bi bila dostupna kad su potrebna, tj. od trenutka stupanja na snagu. Politička i javna očekivanja od učinkovitog nadzora i provedbe radi zaštite maloljetnika na internetu su velika, pa će Komisija morati uvjerljivo dokazati da je sposobna suzbiti štetne prakse. Stoga je iznimno važno smanjiti rizik od raskoraka između početne potrebe za ljudskim resursima i financijskog doprinosa koji proizlazi iz početne naknade te osigurati da Komisija ima odgovarajuće resurse za provedbu prijedloga od prvog dana stupanja na snagu.

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

¨ Ograničeno trajanje

–¨    na snazi od [DD. MM.] GGGG. do [DD. MM.] GGGG.

–¨    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje

X Neograničeno trajanje

–Provedba s početnim razdobljem od 2028. do neograničenog razdoblja, nakon koje slijedi

–redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 11   

X Izravno upravljanje Komisije

–X preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–¨    preko izvršnih agencija

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–¨ trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

–¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–¨ Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

–¨ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–¨ tijelima javnog prava

–¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–¨ tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–¨ tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

Nema ih.

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Prijedlog će se pomno evaluirati, osobito kad je riječ o djelotvornosti odgode pristupa, osobnom opsegu te odgode i njezinoj razmjernosti te zahtjevima za integriranu sigurnost. U toj će se evaluaciji uzeti u obzir iskustvo stečeno u provedbi prijedloga, kao i tehnološki razvoj, tržišna kretanja te izmjene zakonodavstva. Komisija će pratiti primjenu ove Uredbe i podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću do 31. kolovoza 2030.

Izvješću će se, prema potrebi, priložiti prijedlog izmjene Uredbe. Nakon tog početnog preispitivanja Komisija će svake četiri godine podnijeti dodatno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o napretku u postizanju ciljeva Uredbe.  

Provest će se uz kontinuirano praćenje predviđeno Aktom o digitalnim uslugama.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Uredbom se uspostavlja sigurnije internetsko okruženje za djecu i istodobno poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U njoj se utvrđuju jasna pravila za ograničavanje pristupa maloljetnika digitalnim uslugama i sustavima koji za njih predstavljaju najveći rizik, jačanje zaštite maloljetnika zahtjevima za integriranu sigurnost, utvrđivanje jasnih zahtjeva i kriterija za upotrebu sustava za provjeru dobi kako bi se poduprla odgodu pristupa i provedba mjera integrirane sigurnosti te učinkovita provedbu u cijelom EU-u uspostavom čvrstog i dosljednog regulatornog i provedbenog okvira.

Da bi Komisija mogla izvršavati nove ovlasti koje su joj povjerene, potrebno je osigurati odgovarajuće resurse za njezine službe. To je posebno važno jer će Komisija u obavljanju svojih zadaća morati nadzirati neka od financijski najjačih i tehnološki najnaprednijih poduzeća na svijetu i to u okruženju s visokim rizikom od sudskih sporova. Za nadzor tih poduzeća bit će potrebno visokokvalificirano i specijalizirano osoblje. Komisija izlaže se znatnom političkom riziku ako ne bude dovoljno resursa za provedbu, osobito zato što se ovaj pravni instrument bavi zaštitom maloljetnika kao nekih od najranjivijih članova društva. Sve je više poziva na brzo djelovanje kako bi se europska djeca zaštitila na internetu, a za osiguravanje učinkovite zaštite sljedeće generacije potrebno je odgovarajuće osoblje, posebno kako bi se Komisiji omogućilo da brzo provede mjere koje će se zahtijevati novim zakonodavnim instrumentom u cilju odgovarajuće i brze zaštite djece.

Procjenjuje se da će za provedbu i izvršenje Uredbe biti potrebno ukupno 85 jedinica EPRV-a. Predloženi broj osoblja proporcionalan je opsegu i složenosti novih ovlasti i predstavlja najisplativiju opciju, kojom se izbjegava preklapanje nadležnosti na nacionalnoj razini.

Kako bi se osigurala dostupnost tih resursa, Komisija će preraspodijeliti 45 jedinica EPRV-a. Nadalje, kako bi se dopunile potrebe za resursima i ispunile važne nove nadzorne zadaće u okviru ovog instrumenta, Komisiji će biti potrebno 40 jedinica EPRV-a.

Za financiranje nadzora pravila u okviru ovog instrumenta Komisija će se osloniti na „dopunu” postojeće naknade za nadzor na temelju Akta o digitalnim uslugama, koju će morati platiti pružatelji obuhvaćeni područjem primjene novog instrumenta koji su okvalificirani kao vrlo velike internetske platforme na temelju Akta o digitalnim uslugama.

Kao i Akt o digitalnim uslugama, ovaj zakonodavni prijedlog ispunjava tri kumulativna uvjeta za oslanjanje na naknadu:

– pruža se usluga: usluga se odnosi na nadzor aktivnosti, tj. nadzor poštovanja ove Uredbe. Nadzor donosi konkretne koristi u smislu ispunjavanja obveza za obuhvaćene subjekte. Na primjer, ako pružatelji mogu dokazati da su usluge prilagođene djeci, mogu odobriti pristup i maloljetnicima mlađima od 13 godina putem računa koje je izradio i nadzire njihov skrbnik. Troškovi povezani s pružanjem usluge uključuju troškove informatičkih alata, troškove osoblja i druge administrativne troškove,

– uslugu pojedinačno primaju oni koji plaćaju doprinos: usluga donosi izravne koristi subjektima koji imaju obvezu plaćanje naknade. Pružanjem usluga nadzora predviđenih prijedlogom pružatelji mogu pouzdano dokazati da nude uslugu koja je sigurna za maloljetnike. Dodatak naknadi za nadzor na temelju Akta o digitalnim uslugama u okviru tog instrumenta plaćat će samo subjekti koji su obuhvaćeni područjem primjene novog instrumenta i koji su, na temelju toga što su okvalificirani kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice na temelju Akta o digitalnim uslugama, obuhvaćeni izravnim nadzorom Komisije,

– proporcionalni iznos naknade: u skladu s ustaljenom praksom na temelju Akta o digitalnim uslugama visina naknade (i njezina nadopuna) utvrdit će se svake godine i njezin će se iznos prilagoditi pojedinačnom nadziranom subjektu primjenom formule u kojoj se uzima u obzir broj korisnika usluge, pri čemu je maksimalni iznos naknade ograničen na razinu dobiti pružatelja usluge na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini. Maksimalni dodatak za nadzorne aktivnosti u okviru tog novog instrumenta za određenog pružatelja vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike tražilice ograničen je na 0,03 % njegova godišnjeg neto prihoda na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini.

Kao i u slučaju Akta o digitalnim uslugama, ovaj instrument predstavlja primjer u kojem se može osigurati trajnost prihoda i zadaća koje se obavljaju u zamjenu za naknadu. Naknada za nadzor na temelju Akta o digitalnim uslugama naplaćuje se od 2024. Dosad je iznosila od 40 do 60 milijuna EUR godišnje, uz neznatne razlike objašnjene promjenama očekivanih troškova nadzora za sljedeću godinu. Skupina vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica (> 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno) nastavila je rasti, a ne smanjivati se jer sve više usluga prelazi prag broja korisnika. Osnovica za naplatu nove naknade stoga se može smatrati stabilnom jer nije vjerojatno da će platforme s više od 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno preko noći zabilježiti veliki odljev korisnika i tako biti izuzete iz nadzora Komisije.

Trajnost naknade na temelju Akta o digitalnim uslugama, kao i trajnost i važnost nadzornih zadaća Komisije za sigurnost i pouzdanost internetskih platformi, među ostalim za zaštitu djece na internetu, čini Akt o digitalnim uslugama i ovaj instrument prikladnim primjerom područja u kojem bi se odgovarajućom naknadom mogla financirati radna mjesta prema planu radnih mjesta.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

Aktivnosti predložene u Uredbi uključuju nadzorne aktivnosti koje bi provodili Komisija i nacionalna tijela. Komisija će morati osigurati odgovarajući broj osoblja za te aktivnosti te se pripremiti za izradu delegiranih i provedbenih akata i smjernica te obavljanje poslova tajništva komitološkog odbora, uključujući praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti i ključnih etapa. Time bi se omogućilo brzo utvrđivanje mogućih problema i rizika u obavljanju njezinih aktivnosti.

Nadalje, kad je riječ o prihodima koji proizlaze iz naknade za nadzor, Uredbom će se propisati obveza Komisije da redovito izvještava o nastalim troškovima i ostvarenim prihodima.

Međutim, treba istaknuti da će neizbježno postojati raskorak između početne potrebe za ljudskim resursima i financijskog doprinosa koji proizlazi iz naknade za nadzor, a koji će postati dostupan tek nakon što Uredba stupi na snagu i naknada bude plaćena.

Taj raskorak predstavlja ključan rizik za pravilnu provedbu ove Uredbe jer potrebna sredstva ne bi bila dostupna kad su potrebna, tj. od trenutka stupanja na snagu. Velika su politička i javna očekivanja u smislu učinkovitog nadzora i provedbe radi ostvarivanja ciljeva ove Uredbe, pa će Komisija morati uvjerljivo dokazati da je sposobna suzbiti štetne prakse i, kad je to opravdano, nametnuti promjene.

Stoga je iznimno važno smanjiti rizik od raskoraka između početne potrebe za ljudskim resursima i financijskog doprinosa koji proizlazi iz izvorne naknade te osigurati da Komisija ima odgovarajuće resurse za provedbu nove inicijative od prvog dana stupanja na snagu. Preraspodjela postojećeg osoblja za dijelove nadzornih aktivnosti u okviru ove nove inicijative ključna je strategija ublažavanja u tom smislu.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Troškovi kontrola za ovu inicijativu procijenjeni su na razini Komisije. Izvor tih informacija Komisijin je sustav unutarnjeg upravljanja i kontrole. Troškovi su procijenjeni na temelju osoblja i resursa dodijeljenih aktivnostima predviđenima u okviru ove inicijative. Očekivani ukupni troškovi takvih kontrola mogu biti razmjerno visoki zbog složenosti predloženih aktivnosti i potrebe za namjenskim resursima za ublažavanje rizika povezanih s izvršenjem. Intenzitet kontrola prilagodit će se prirodi rashoda, vrsti predviđenih korisnika ili ugovaratelja, iznosu predmetnih financijskih sredstava i razini rizika.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Postojećim mjerama za sprečavanje prijevara za koje je nadležna Komisija pokrit će se dodatna odobrena sredstva potrebna za ovu Uredbu. Osim toga, ovom će se Uredbom propisati obveza redovitog izvješćivanja o nastalim troškovima i prihodima prikupljenima od naknade za nadzor te mehanizmi za prilagodbu visine naknada nastalim troškovima. 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

Procijenjeni učinak na rashode i osoblje za 2028. i nakon toga dodaje se samo u ilustrativne svrhe i ne prejudicira sljedeći višegodišnji financijski okvir. Izvor financiranja i opseg financijske obveze Unije u razdoblju nakon 2027. i dalje ovise o ishodu međuinstitucijskih pregovora o VFO-u za razdoblje 2028. – 2034., a nakon toga se utvrđuju u okviru godišnjeg proračunskog postupka. Sva odobrena proračunska i kadrovska sredstva od 2028. okvirna su.

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta rashoda

Doprinos

Broj  

Dif./nedif. 12

zemalja EFTA-e 13

zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata 14

ostalih trećih zemalja

drugi namjenski prihodi

02 20 03 05 Akt o digitalnim uslugama – Nadzor vrlo velikih internetskih platformi

Dif.

NE

NE

NE

DA

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta rashoda

Doprinos

Broj  

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata

ostalih trećih zemalja

drugi namjenski prihodi

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–¨    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

GU CONNECT

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO VFO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Odobrena sredstva za poslovanje

Naknada na temelju Akta o digitalnim uslugama

Obveze

(1a)

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900

Plaćanja

(2a)

5,700

5,700

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900

Proračunska linija

Obveze

(1b)

 

 

 

 

 

 

 

0

Plaćanja

(2b)

 

 

 

 

 

 

 

0

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 15

Proračunska linija

 

(3)

 

 

 

 

 

 

 

0

UKUPNA odobrena sredstva

Obveze

=1a+1b+3

0

0

0

0

0

0

0

0

za GU CONNECT

Plaćanja

=2a+2b+3

0

0

0

0

0

0

0

0

 

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO VFO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

Obveze

(4)

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900

Plaćanja

(5)

5,700

5,700

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900

UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

(6)

0

0

0

0

0

0

0

0

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….>

Obveze

=4+6

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900

višegodišnjeg financijskog okvira

Plaćanja

=5+6

5,700

5,700

7,700

5,700

5,700

5,700

5,700

41,900



Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

4

„Administrativni rashodi” 16

U milijunima EUR (na tri decimale)

GU CONNECT

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO VFO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Ÿ Ljudski resursi

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

Ÿ Ostali administrativni rashodi

0

0

0

0

0

0

0

0

UKUPNO GU CONNECT

Odobrena sredstva

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

U milijunima EUR (na tri decimale)

 

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO VFO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. – 4.

Obveze

9,720

7,720

7,720

7,720

7,720

7,720

7,720

56,040

višegodišnjeg financijskog okvira 

Plaćanja

7,720

7,720

9,720

7,720

7,720

7,720

7,720

56,040

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

Navesti ciljeve i ostvarenja

ò

Godina  
2028.

Godina  
2029.

Godina  
2030.

Godina  
2031.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti odjeljak 1.6.)

UKUPNO

OSTVARENJA

Vrsta 17

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

SPECIFIČNI CILJ br. 1 18 …

– Ostvarenje

– Ostvarenje

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 1

SPECIFIČNI CILJ br. 2...

– Ostvarenje

Međuzbroj za specifični cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–¨    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

NASLOV 4.

Ljudski resursi

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj za NASLOV 4.

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

Izvan NASLOVA 4.

Ljudski resursi

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

3,675

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj izvan NASLOVA 4.

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

0,525

3,675

UKUPNO

2,545

2,545

2,545

2,545

2,545

2,545

2,545

17,815

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

NASLOV 4.

Ljudski resursi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj za NASLOV 4.

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Izvan NASLOVA 4.

Ljudski resursi

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

71,228

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj izvan NASLOVA 4.

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

71,228

UKUPNO

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

10,175

71,228

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

UKUPNO 
IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

NASLOV 4.

Ljudski resursi

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj za NASLOV 4.

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

2,020

14,140

Izvan NASLOVA 4.

Ljudski resursi

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

74,903

Ostali administrativni rashodi

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

0,000

Međuzbroj izvan NASLOVA 4.

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

10,700

77,903

UKUPNO

12,720

12,720

12,720

12,720

12,720

12,720

12,720

89,043

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode djelomično će se pokriti odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave, zajedno sa svim dodatnim sredstvima koja će se platiti iz pristojbe za Akt o digitalnim uslugama kao vanjski namjenski prihod i uz ograničeno korištenje administrativnog proračuna.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–¨    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 19

IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

5

5

5

5

5

5

5

20 01 02 03 (Delegacije EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

 (Neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(Izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti)

0

0

0

0

0

0

0

• Vanjsko osoblje (EPRV)

20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)

10

10

10

10

10

10

10

20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

Linija za administrativnu potporu

·u sjedištu

0

0

0

0

0

0

0

[XX 01 YY YY]

·u delegacijama EU-a

0

0

0

0

0

0

0

 (UO, UNS – neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(UO, UNS – izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4.

0

0

0

0

0

0

0

Ostale proračunske linije (Ured za umjetnu inteligenciju) – izvan naslova 4.

5

5

5

5

5

5

5

UKUPNO

20

20

20

20

20

20

20

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

0

0

0

0

0

0

0

20 01 02 03 (Delegacije EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

(Neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(Izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Ostale proračunske linije (naknada za Akt o digitalnim uslugama)

15

15

15

15

15

15

15

• Vanjsko osoblje (EPRV)

20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)

0

0

0

0

0

0

0

20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

Linija za administrativnu potporu

·u sjedištu

0

0

0

0

0

0

0

[XX 01 YY YY]

·u delegacijama EU-a

0

0

0

0

0

0

0

 (UO, UNS – neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(UO, UNS – izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4.

0

0

0

0

0

0

0

Ostale proračunske linije (naknada za Akt o digitalnim uslugama) – izvan naslova 4.

50

50

50

50

50

50

50

UKUPNO

65

65

65

65

65

65

65

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

UKUPNO IZGLASANA ODOBRENA SREDSTVA + VANJSKI NAMJENSKI PRIHODI

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

20 01 02 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)

5

5

5

5

5

5

5

20 01 02 03 (Delegacije EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

(Neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(Izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Ostale proračunske linije (naknada za Akt o digitalnim uslugama)

15

15

15

15

15

15

15

• Vanjsko osoblje (EPRV)

20 02 01 (UO, UNS iz „globalne omotnice”)

10

10

10

10

10

10

10

20 02 03 (UO, LO, UNS i MSD u delegacijama EU-a)

0

0

0

0

0

0

0

Linija za administrativnu potporu

·u sjedištu

0

0

0

0

0

0

0

[XX 01 YY YY]

·u delegacijama EU-a

0

0

0

0

0

0

0

 (UO, UNS – neizravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

(UO, UNS – izravno istraživanje)

0

0

0

0

0

0

0

Druge proračunske linije (navesti) – naslov 4.

0

0

0

0

0

0

0

Ostale proračunske linije (digitalni dio ECF-a – linija za administrativnu potporu i naknada za Akt o digitalnim uslugama) – izvan naslova 4.

55

55

55

55

55

55

55

UKUPNO

85

85

85

85

85

85

85

Moguća unutarnja preraspodjela unutar Komisije iz propisno obrazloženih razloga nije dovoljna. Stoga su za prijedlog potrebni dodatni ljudski resursi u Glavnoj upravi za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije. Ta će se dodatna sredstava uglavnom financirati iz naknade na temelju Akta o digitalnim uslugama kao vanjski namjenski prihod, a korištenje administrativnog proračuna bit će ograničeno.

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV): 

Interno preraspoređeno

Dodatno osoblje

Unutar glavnih uprava zaduženih za provedbu*

Iznimno, iz Komisijina fonda za preraspodjelu nakon smjernica korporativnog upravnog odbora**

Financira se u okviru naslova 7.*** ili istraživanja

Financira se iz linije BA

Financira se iz naknada

Radna mjesta prema planu radnih mjesta

5

15

Vanjsko osoblje (UO, UNS, UsO)

35 (već financirano iz naknade na temelju Akta o digitalnim uslugama)

5 (Ured za umjetnu inteligenciju)

10

15

Ukupno

45

10

30

Nove nadzorne zadaće povjerene Europskoj komisiji toliko su opsežne, važne i žurne da se njihovo izvršenje ne može osigurati isključivo postojećim osobljem i unutarnjom preraspodjelom.

U usporedbi s postojećim provedbenim okvirima u skladu s Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o umjetnoj inteligenciji, ovim se instrumentom Komisiji povjerava niz novih nadzornih zadaća, prvenstveno provedba odgode pristupa maloljetnika uslugama društvenih mreža i uslugama platformi za razmjenu videozapisa, ali i važni elementi kao što je nadzor zahtjeva za integriranu sigurnost koje trebaju provesti pružatelji usluga internetskih društvenih mreža, usluga platformi za razmjenu videozapisa te UI suputnika i općih konverzacijskih chatbotova, ako su oni obuhvaćeni nadzorom Komisije.

Provedba tih novih pravila od iznimno je velike društvene važnosti jer su osmišljena kako bi se zaštitili neki od najranjivijih članova društva, a to su djeca. Temeljni dokazi pokazuju da su djeca na internetu izložena znatnim razvojnim i zdravstvenim rizicima. Ti rizici iziskuju nova pravila, a njihova provedba ima iznimnu društvenu važnost. Velika su politička i javna očekivanja, među ostalim iz država članica, u smislu učinkovitog nadzora i provedbe zaštite maloljetnika na internetu, pa će Komisija morati uvjerljivo dokazati da je sposobna suzbiti štetne prakse.

Zbog povećanog rizika s kojim se djeca suočavaju na internetu u ovom se instrumentu predviđa ubrzani postupak provedbe, što zahtijeva da Komisija donese preliminarne nalaze u roku od 30 radnih dana i konačnu odluku u roku od 90 radnih dana. To su dosad najkraći rokovi za provedbu. Od Komisije će se zahtijevati da nova pravila tog instrumenta provede ne samo brzo, već i prema najvećim i financijski najmoćnijim poduzećima, i to u okruženju s visokim rizikom od sudskih sporova.

Zbog toga je nemoguće osloniti se isključivo na postojeće ljudske resurse i unutarnje preraspodjele.

Zatraženo dodatno osoblje dovelo bi do povećanja broja odobrenog osoblja na temelju Akta o digitalnim uslugama za 30 jedinica EPRV-a (15 stalnih i 15 privremenih), koje bi se financirale iz naknade na temelju Akta o digitalnim uslugama (vanjski namjenski prihodi). Osim toga, unutar Komisije prerasporedit će se 10 jedinica EPRV-a za privremeno osoblje kako bi se povećao broj osoblja Ureda za umjetnu inteligenciju.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

·Svakodnevno praćenje, nadzor i kontrola vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica ili UI suputnika i chatbotova pod nadzorom Komisije, koji prvenstveno obuhvaćaju: 

·praćenje postupanja pružatelja usluga, uključujući redovitu i kontinuiranu analizu, uključujući preispitivanje izvješća o djelotvornosti mjera, redovito preispitivanje dokumenata o transparentnosti izrađenih u okviru Akta o digitalnim uslugama ili novog instrumenta (npr. izvješća o transparentnosti, procjene rizika, zahtjevi za pristup podacima itd.), te zahtjeve za pristup podacima/algoritmima, testiranje i potporu analizi, 

·kontinuirani rad na provjeri dobi, uključujući daljnji rad na EU specifikaciji za potvrđivanje dobi i EU shemi za potvrđivanje dobi, procjenu alternativnih rješenja za potvrđivanje i provjeru dobi, rad na tehničkim standardima, suradnju s državama članicama na arhitekturi za identitet i vjerodajnice te razvoj modela upravljanja za pouzdane izdavatelje i stranke koje se na njih oslanjaju, 

·provedbu EU sustava za potvrđivanje dobi, uključujući procjenu ispunjavanja obveza kandidata za pružatelje EU rješenjâ za potvrđivanje dobi i kandidata za pružatelje EU potvrda dokaza o dobi te upravljanje infrastrukturom povezanom s time,

·koordinaciju/suradnju s koordinatorima za digitalne usluge/tijelima za nadzor tržišta, Odborom za digitalne usluge ili umjetnu inteligenciju i centrima za sigurniji internet, 

·djelovanje tima za krizne situacije 24 sata dnevno sedam dana u tjednu,   

·istraživanje i predviđanje kako bi se držao korak s brzim promjenama i kako bi se javnost informirala o promjenjivim učincima na društvo, npr. u vezi s maloljetnicima i zdravljem, 

·postupke izvršenja i nadzor pravnih lijekova: 

·ubrzane postupke za brzo djelovanje u slučaju neispunjavanja obveza, uključujući poduzimanje istražnih koraka kao što su zahtjevi za informacije, razgovori, analiza algoritama, inspekcije, analiza obveza, procjena akcijskih planova, 

·koordinaciju s koordinatorima za digitalne usluge/tijelima za nadzor tržišta pri poduzimanju istražnih koraka, npr. suradnja s koordinatorima za digitalne usluge/tijelima za nadzor tržišta u istragama, procjena obrazloženih zahtjeva za djelovanje koordinatora za digitalne usluge/tijela za nadzor tržišta, savjetovanje/razmjena informacija unutar Odbora, 

·potporu općoj prekograničnoj suradnji i provedbi, uključujući: 

·ocjenu mjera koordinatora za digitalne usluge/tijela za nadzor tržišta mjera za usluge/sustave u okviru njihovih nadležnosti, 

·potporu Odboru, uključujući pripremu dnevnog reda sastanaka, organizaciju radnih skupina i izradu nacrta dokumenata, 

·ostale regulatorne mjere, 

·donošenje delegiranih i provedbenih akata te smjernica (uključujući dodatne akte/smjernice koje se traže u izvješću EP-a),  

·kodekse ponašanja i normizaciju 

·Prateće mjere 

·potporu državama članice u promicanju i poduzimanju mjera za razvoj vještina digitalne pismenosti i u razvoju kanala za pružanje pomoći, u skladu s člankom 32. novog zakonodavnog instrumenta, 

·olakšanje razmjene najboljih primjera iz prakse, među ostalim u području razvoja vještina digitalne pismenosti, nacionalnih kanala i aplikacija za potporu te izdavanje smjernica,  

·međunarodnu komunikaciju i interakciju s regulatorima/provedbenim tijelima trećih zemalja. 

Vanjsko osoblje

·sudjelovanje u aktivnostima provedbe i izvršenja

·pružanje potpore timovima koji rade na predmetu u administrativnim i dokumentacijskim zadacima, uključujući osiguravanje urednog arhiviranja te usklađenosti s postupovnim načelima i rokovima,

·pripremu korespondencije s nadziranim subjektima i omogućavanje pristupa spisu predmeta,

·popratno istraživanje i analiza.

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 4. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova 1. – 3. trebaju se navesti kao „Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj IT platformi / alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

UKUPNA odobrena sredstva za IT i digitalnu tehnologiju

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

UKUPNO VFO 2028. – 2034.

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

NASLOV 4.

Rashodi za IT (institucijski) 

0

0

0

0

0

0

0

0

Međuzbroj za NASLOV 4.

0

0

0

0

0

0

0

0

Izvan NASLOVA 4.

Rashodi za IT za operativne programe u okviru određene politike

0

0

0

0

0

0

0

0

Međuzbroj izvan NASLOVA 4.

0

0

0

0

0

0

0

0

 

UKUPNO

0

0

0

0

0

0

0

0

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–¨    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

–¨    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

–¨    zahtijeva reviziju VFO-a

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–x    ne predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju

–¨    predviđa sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

 

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Godina

Ukupno

2028.

2029.

2030.

2031.

2032.

2033.

2034.

Tijelo koje sudjeluje u financiranju 

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

 

 

 

 

 

 

 

 

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–¨    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–x    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–¨    na vlastita sredstva

–x    na ostale prihode (namjenski)

–¨    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (na tri decimale)

Proračunska linija prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu

Učinak prijedloga/inicijative 20

Godina 2028.

Godina 2029.

Godina 2030.

Godina 2031.

Godina 2032.

Godina 2033.

Godina 2034.

02 20 03 05

17,875

15,875

15,875

15,875

15,875

15,875

15,875

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

02 20 03 05 Akt o digitalnim uslugama – Nadzor vrlo velikih internetskih platformi Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).

4.Digitalni aspekti

Kako bi poštovali odredbe ove Uredbe, pružatelji digitalnih usluga i sustava koji su obuhvaćeni njezinim opsegom moraju utvrditi dob primatelja usluge ili korisnika sustava u skladu sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju V. Konkretno, provedba „odgode pristupa” zahtijeva od pružatelja usluga društvenih mreža i platformi za razmjenu videozapisa da uspostave pouzdana i učinkovita EU rješenja za potvrđivanje dobi, koja se temelje na EU specifikaciji za potvrđivanje dobi koji je stavila na raspolaganje Komisija. Države članice i/ili privatni subjekti mogu je koristiti kao samostalnu aplikaciju ili u sklopu digitalne lisnice. To je rješenje prilagođeno korisnicima, sigurno i u potpunosti štiti privatnost. Za potrebe provedbe obveza integrirane sigurnosti za poštovanje odredaba Uredbe mogu se upotrebljavati i rješenja za provjeru dobi izvan EU sustava za potvrđivanje dobi, pod uvjetom da ispunjavaju određene kriterije. Kako bi to funkcioniralo u praksi, važno je da postoje rješenja za potvrđivanje i provjeru dobi koja pružaju visoku razinu točnosti, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i zaštite podataka te nediskriminacija. Komercijalna rješenja već su na tržištu kako bi se utvrdila dob primatelja usluge i, pod uvjetom da pružaju dovoljnu razinu zaštite, mogu se koristiti u skladu s odredbama ove Uredbe.  

Nadalje, u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2026/1035 Komisija razvija EU shemu za potvrđivanje dobi, koji se sastoji od zahtjeva koji se odnose na model povjerenja, upravljanje i zahtjeve koje moraju ispuniti pružatelji rješenja za potvrdu dokaza o dobi i potvrđivanje dobi. Subjekti bi trebali ispuniti zahtjeve EU sheme za potvrđivanje dobi prije nego što se njihova rješenja i pružatelji potvrde dokaza o dobi mogu dodati na EU-ov popis pouzdanih rješenja. Slično tome, pružatelji potvrda dokaza o dobi trebali bi ispuniti zahtjeve EU sheme za potvrđivanje dobi prije nego što ih se doda na EU-ov popis pouzdanih pružatelja tih usluga.  Trebat će srednjoročno i dugoročno podupirati održavanje i rad EU sheme za potvrđivanje dobi.  

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

U tom su kontekstu u Uredbi utvrđeni sljedeći zahtjevi:

Zahtjev 1 (R1): pružatelji usluga na koje se primjenjuje obveza odgode pristupa dužni su primateljima svojih usluga i korisnicima sustava predložiti da dokažu svoju dob EU rješenjima za potvrđivanje dobi pomoću EU potvrda dokaza o dobi ili drugim rješenjima kako je navedeno u članku 24. stavku 2. točkama (a) i (b) ove Uredbe.

Zahtjev 2 (R2): pružatelji na koje se primjenjuje obveze integrirane sigurnosti i pružatelji trgovina softverskih aplikacija mogu koristiti rješenja za provjeru dobi koja nisu EU rješenja za potvrđivanje dobi pod uvjetom da pružaju visoku razinu točnosti, pouzdanosti, sigurnosti, robusnosti, neintruzivnosti, privatnosti i zaštite podataka te nediskriminacije.

Zahtjev 3 (R3): Europska komisija donosi provedbene akte koji obuhvaćaju postojeće specifikacije i funkcioniranje EU sheme za potvrđivanje dobi te popis izdavatelja EU potvrda dokaza o dobi i popis EU rješenja za potvrđivanje dobi.

Kako je prethodno navedeno, za potrebe obrazaca R1 i R2 Komisija je već uspostavila EU specifikaciju za potvrđivanje dobi, koju sad moraju prihvatiti države članice ili privatna poduzeća. Za potrebe zahtjeva R3 Komisija već uspostavlja EU shemu za potvrđivanje dobi, kao i ta dva popisa.

Za potrebe razmjene informacija među nadležnim tijelima upotrebljavat će se sustav AGORA, koji je siguran sustav za razmjenu informacija za potporu komunikaciji između koordinatora za digitalne usluge u državama članicama, Komisije i Europskog odbora za digitalne usluge (koji se sastoji od koordinatora za digitalne usluge). Komisija, koordinatori za digitalne usluge i Odbor upotrebljavaju sustav AGORA za svu komunikaciju povezanu s provedbom Akta o digitalnim uslugama. Taj je sustav već uspostavljen i sada će se koristiti za potrebe ove Uredbe, što bi moglo zahtijevati daljnje uključivanje tijela u sustav, ali će taj proces vjerojatno biti ograničen jer su relevantna tijela uglavnom već uključena. Stoga se to pitanje neće dodatno razmatrati u ovom izvještaju o financijskim i digitalnim aspektima zakonodavnog prijedloga. Isto vrijedi i za nadzor i provedbu UI suputnika i razgovornih chatbotova opće namjene, koji će se oslanjati na strukture, provedbeni okvir i sustav razmjene informacija koji je već uspostavljen Aktom o umjetnoj inteligenciji.

4.2.Podaci

EU rješenje za potvrđivanje dobi je nesljedivo, nepovezivo i dvostruko slijepo rješenje koje štiti privatnost i smanjuje količinu podataka, a osmišljeno je kako bi se obrada osobnih podataka svela na apsolutno nužni minimum. U mnogim se slučajevima dob osobe može potvrditi na temelju postojećih podataka dostupnih izdavatelju potvrde dokaza o dobi. Izrada potvrde dokaza o dobi uključuje obradu osobnih podataka osoba koje moraju dokazati svoju dob internetskim uslugama. Ta se obrada podataka provodi odvojeno od pristupa osobe takvim internetskim uslugama. Sama internetska usluga ne prima osobne podatke o korisniku u okviru postupka potvrđivanja dobi, osim dokaza da je osoba starija od potrebne dobi. Takva obrada podataka u potpunosti štiti privatnost i za nju se koristi najnovija tehnologija kako bi se osigurala potpuno poštovanje standarda zaštite podataka. Tehnologija se redovito ažurira kako bi bila sigurna i kako bi se očuvala privatnost, https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/european-data-strategy_hr .

4.3.Digitalna rješenja

EU shema za potvrđivanje dobi skup je tehničkih zahtjeva otvorenog koda koji se mogu upotrijebiti za objavu samostalne mobilne aplikacije za potvrđivanje dobi. Mogu je koristiti i države članice i privatni subjekti za razvoj rješenja za potvrđivanje dobi.  

To rješenje pojedincima omogućuje da digitalnim uslugama i sustavima za koje je obvezno potvrđivanje dobi dokažu da imaju dovoljno godina, a da pritom ne dijele svoj identitet, točnu dob, datum rođenja ili druge osobne podatke. To digitalno rješenje podupire digitalne zahtjeve R1 i R2 i neizravno je povezano sa zahtjevom R3 jer se u okviru njega izrađuju potvrde dokaza o dobi kojima se dokazuje da pojedinci jesu (ili nisu) stariji od određene dobi. 

 

4.4.Procjena interoperabilnosti

Europsko rješenje za potvrđivanje dobi tehnički je interoperabilno s europskim lisnicama za digitalni identitet kako je navedeno u Uredbi (EU) 910/2014 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet. Potvrda dokaza o dobi izdavat će se kao elektronička potvrda atributa iz članka 3. stavka 44. Uredbe (EU) 910/2014. Na taj se način osigurava da će rješenja za potvrđivanje dobi i njihovi pružatelji potvrda dokaza o dobi (potencijalnim) primateljima usluge izdavati potvrde dokaza o dobi koje se mogu koristiti u svim digitalnim uslugama i državama članicama.  

Glavne posebnosti rješenja za potvrđivanje dobi stoga potencijalnim primateljima digitalnih usluga omogućuju neometanu interoperabilnost dokazivanja dobi na digitalnim uslugama. 

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

Kako je navedeno u odjeljku 4.1., Komisija već uvelike započela s pružanjem potpore digitalnoj provedbe ove Uredbe objavom EU specifikacije i radom na EU shemi za potvrđivanje dobi koji je u tijeku. To bi trebalo omogućiti da infrastruktura i sustav budu uspostavljeni u trenutku početka primjene.  

Kako bi se osigurala prihvaćenost u javnosti, ali i omogućile stalne povratne informacije javnosti i ažuriranje, Europska komisija objavila je tehničke zahtjeve potrebne za izradu EU rješenja za potvrđivanje dobi. Projekt je otvorenog koda i sve su informacije javno dostupne na internetskoj stranici ageverification.dev. Tu će internetsku stranicu i s njome povezanu infrastrukturu za testiranje IT-a trebati stalno održavati i upravljati njima. Nadalje, tekući rad na EU shemi za potvrđivanje dobi trebao bi pojednostavniti izradu provedbenih akata koji služe kao potpora tim aktivnostima, s obzirom na to da će se oni temeljiti na postojećoj praksi. Kampanje za informiranje javnosti u vrijeme stupanja na snagu bit će ključne ne samo za potporu širokoj prihvaćenosti u javnosti, već i za ublažavanje zabrinutosti zbog privatnosti i upotrebljivosti.  

(1)    SL C , , str. .
(2)    SL C , , str. .
(3)    Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2065/oj).
(4)    Komunikacija Komisije – Smjernice o mjerama za postizanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu, u skladu s člankom 28. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2065 (SL C, C/2025/5519, 10.10.2025., ELI:  http://data.europa.eu/eli/C/2025/5519/oj ).
(5)    Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj ).
(6)    Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (SL L 178, 2.7.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1111/oj).
(7)    Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2005/29/oj ).
(8)    Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2010/13/oj ).
(9)    Direktiva (EU) 2024/1385 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (SL L, 24.5.2024., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1385/oj ).
(10)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.
(11)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .
(12)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(13)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(14)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(15)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(16)    Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.
(17)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).
(18)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.
(19)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.
(20)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 10 % za troškove prikupljanja, kako je predloženo u dokumentu COM(2025) 574.
Eureka dodaje poveznice i definicije…